VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Helezovo ponašanje je nisko i besmisleno vrištanje osobe bez autoriteta

    Stevandić: Helezovo ponašanje je nisko i besmisleno vrištanje osobe bez autoriteta

    Ministar odbrane BiH je najvulgarnijim rečnikom vređao člana Evropskog parlamenta i klevetao predsednika Srbije Aleksandra Vučića

    Ministar odbrane BiH Zukan Helez opet je izazvao skandal, ovaj put vređanjem predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nekoliko hrvatskih zvaničnika. Beograd i Zagreb zasad ignorišu retoriku iz političkog Sarajeva zato što Heleza ne uzimaju ozbiljno, kaže za RT Balkan predsednik Narodne skupštine Republike Srpske, Nenad Stevandić

    “Mala deca koja ne znaju da govore, ako žele da neku pažnju privuku na sebe, ona vrište. Ovo je vrištanje g. Heleza, zato što je ono što on govori toliko nisko i besmisleno. On nema nikakvog autoriteta”, rekao je Stevandić.

    On je podsetio da je Helez prethodno osuđen za lažno svedočenje, a opet je imenovan za ministra.

    U nedavnom intervjuu za sarajevsku TV Hajat, Helez je optužio Vučića da je “mrzitelj i ubica Bošnjaka”, koji je “dovodio ovde ljude da ubijaju nevinu decu”, misleći na propagandnu priču o “sarajevskom snajper safariju”.

    Tokom istog intervjua je za hrvatsku članicu Evropskog parlamenta Željanu Zovko rekao da je “poluretardirana” i optužio je da se meša u unutrašnje stvari BiH.

    Srpski član Predsedništva BiH, Željka Cvijanović, izjavila je da se normalan čovek “stidi i da citira” Helezove prizemne uvrede, a da sa ljudima poput njega “nije moguće graditi zajedničku budućnost, suživot i regionalne odnose”.

  • KFOR: Pojačane aktivnosti u podršci bezbjednosti širom KiM

    KFOR: Pojačane aktivnosti u podršci bezbjednosti širom KiM

    Misija KFOR na Kosovu i Metohiji saopštila je sinoć da je pojačala svoje prisustvo i patrole širom južne pokrajine, kao dio redovnih obuka jedinica KFOR-a.

    – Ovo pokazuje spremnost KFOR-a da odgovori na sve relevantne bezbjednosne događaje koji bi mogli uticati na bjezbednost širom Kosova i regionalnu stabilnost – navodi se u saopštenju.

    Dodaje se da kroz agilni i fleksibilan stav, KFOR nastavlja da u potpunosti sprovodi svoj dugogodišnji mandat, koji je zasnovan na Rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 iz 1999. godine, doprinoseći bezbjednom okruženju za sve koji žive na AP KiM i slobodi kretanja, u svakom trenutku, nepristrasno i u bliskoj koordinaciji sa Kosovskom policijom i Euleksom, u njihovim odgovarajućim ulogama bezbednosnih snaga.

    – Naša misija nastavlja da integriše svoje aktivnosti sa naporima široke međunarodne zajednice, uključujući i podršku dijalogu između Beograda i Prištine u kojem posreduje Evropska unija – navodi se u saopštenju KFOR-a.

    Ističe se da je komandant KFOR-a, general-major Ozkan Ulutaš, u redovnom kontaktu sa svojim kolegama, uključujući predstavnike bezbednosnih organizacija privremenih prištinskih institucija, šefa Euleksa i načelnika Generalštaba Vojske Srbije.

  • Kovačević: Komisije se popunjavaju na prijedlog klubova, a ne delegata

    Kovačević: Komisije se popunjavaju na prijedlog klubova, a ne delegata

    Nakon nesuglasica među delegatima srpskog Kluba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH o tome ko od njih treba da zauzme upražnjena mjesta u parlamentarnim tijelima, te nemogućnosti dogovora o tome, konačnu odluku o vetu koji su na sporne prijedlog stavili funkcioneri SNSD-a donijeće Ustavni sud BiH.

    Odlučili smo se na ovaj potez jer su predstavnici manjine htjeli da popune sva mjesta u komisijama u kojima je ranije bila Snježana Novaković Bursać. Komisije se popunjavaju na prijedlog klubova, a ne delegata. O tome je trebalo da raspravlja Klub, a ne da delegati samostalno daju prijedloge – rekao je srpski delegat iz reda SNSD-a Radovan Kovačević za Glas Srpske.

    Mjesta u klubovima, tvrdi Kovačević, određuju se na osnovu ukupnog broja delegata, a kada je riječ o zajedničkim komisijama ili delegacijama, vodi se računa o tome ko ima i koliko predstavnika.

    – SNSD ima devet predstavnika u Parlamentranoj skupštini, a PDP dva ili tri, tako da se ne može jednostavno umjesto SNSD-a popuniti kadrom iz PDP-a kako su to oni zamislili. Ako je, na primjer, SNSD imao tri pozicije, PDP-u, ipak, ne pripada toliko. Tako je određeno poslovnikom – pojasnio je Kovačević.

    On je naveo da će, kako nalažu pravila, Ustavni sud BiH, prema navodima sa stranice Doma naroda, po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja.

    Riječ je o izmjenama odluka o imenovanju članova u Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta, akta o imenovanju članova parlamentarnih delegacija, te odluke o imenovanju članova interparlamentarnih grupa prijateljstva za bilateralnu saradnju s parlamentarnim tijelima drugih zemalja.

    Prijedlozi su stigli od SDS-ovog Želimira Neškovića, a nakon što time nije bila zadovoljena većina u klubu, odnosno tri delegata iz SNSD-a, na te odluke je stavljen veto.

  • Gašić: Sramotne izmišljotine Heleza ne doprinose miru u regionu

    Gašić: Sramotne izmišljotine Heleza ne doprinose miru u regionu

    Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić najoštrije je večeras osudio optužbe i uvrede koje je na račun predsjednika Srbije Alaksandra Vučića iznio ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez.- Izjava ministra odbrane BiH, kojom se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužuje za navodne zločine u Sarajevu, predstavlja najgrublju i najprimitivniju političku manipulaciju koju smo čuli u regionu u posljednjih 30 godina – naglasio je Gašić, reagujući na optužbe koje je Helez u izjavi za televiziju Hajat uputio u četvrtak.

    Ovakve klevete nisu, kako je istakao, ništa drugo do dobro pripremljene ratnohuškačke propagande, namijenjene podsticanju mržnje, destabilizaciji i obračunu sa političkim protivnicima, a ne traženju bilo kakve pravde ili istine.

    – Optuživati bilo koga za navodna ubistva i “sarajevski safari” bez ijednog dokaza znači svjesno lagati javnost i igrati se istorijskim tragedijama u najprizemniju političku svrhu. Nećemo ćutati pred izmišljotinama i napadima na našu zemlju i predsjednika Vučića, niti ćemo dozvoliti da se politička scena regiona pretvori u vašar laži, haosa i neodgovornosti – upozorio je Gašić.

    Ovakva retorika, kako je istakao, ne služi miru, pomirenju niti budućnosti u regionu.

    – Ona je usmjerena isključivo na podizanje tenzija, raspirivanje mržnje i pokušaj da se Srbija predstavi kao neprijatelj, iako je danas jedan od ključnih faktora stabilnosti i saradnje u regionu. Ostajemo posvećeni miru i saradnji i pozivamo međunarodne partnere da osude ovu opasnu i neodgovornu retoriku ministra odbrane BiH – dodao je Gašić.

  • Vučić: Srbija se ne sprema za ratove, ali snaži vojsku da bi odvratila svakog

    Vučić: Srbija se ne sprema za ratove, ali snaži vojsku da bi odvratila svakog

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je Srbija sačuvana od ratnih sukoba, uprkos svakodnevnim provokacijama.

    U video objavi na Instagramu, on je istakao da se Srbija ne sprema za ratove, nego snaži svoju vojsku da bi odvratila svakog.

    – Ali, vi znate da, dok sam na čelu Srbije, da su veoma, veoma male, gotovo nikakve šanse da imamo ratne sukobe, bez obzira na sve provokacije iz regiona. Oni nemaju dovoljno snage da ugroze Srbiju – istakao je Vučić.

    On je upitao da mu se objasni kako to da Srbija “gubi” kada je uspjela da u UN, što je veoma teško, obezbijedi većinu i to po jednom užasno teškom pitanju.

    Vučić je dodao da je uspio da sačuva Srbiju od svakog ratnog sukoba i da sačuva stabilnost.

    – Kada kažete da je nekome “propala politika”, a taj neko je uspio da Srbiju sačuva od svakog ratnog sukoba, taj neko je uspio da sačuva Srbiju da u godinu dana ne bude mrtvih, ne bude stradalih, iako je neko to provocirao na dnevnom nivou. I uspijete da očuvate stabilnost – istakao je on.

  • Merc: Sve zemlje moraju da snose isti rizik kada je u pitanju zamrznuta ruska imovina

    Merc: Sve zemlje moraju da snose isti rizik kada je u pitanju zamrznuta ruska imovina

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je, nakon večerašnjeg razgovora u Briselu sa predsjednicom Evropske komisije (EK) Ursulom Fon der Lajen i belgijskim premijerom Bartom de Veverom o zamrznutoj ruskoj imovini, da sve zemlje moraju da snose isti rizik kada je u pitanju blokirana ruska imovina.

    Merc je rekao da je imao konstruktivan dijalog sa Fon der Lajen i De Veverom i priznao da je Belgija opravdano zabrinuta zbog mogućnosti korišćenja zamrznute ruske imovine, prenijela je flamanska televizija VRT.

    – Saglasni smo da je, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciju, vrijeme od suštinskog značaja za delovanje. Finansijska podrška Ukrajini je ključna za bezbjednost Evrope. Večeras smo imali veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovoj temi. Konkretne zabrinutosti Belgije zbog potencijalne upotrebe zamrznute ruske imovine su nesporne i moraju se riješiti u svakom potencijalnom rješenju, tako da sve države snose isti rizik – naveo je Merc.

    Najavio je da će razgovor o korišćenju zamrznute ruske imovine biti nastavljen na samitu EU 18. decembra.

    Razgovor Merca i Fon der Lajen sa belgijskim premijerom Bartom de Veverom u Briselu o zamrznutoj ruskoj imovini trajao je oko dva sata. Oni su nešto poslije 19 časova stigli u De Veverovu rezidenciju.

  • Fon der Lajen: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata

    Fon der Lajen: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sastanak sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i belgijskim premijerom Bartom De Veverom o tome da se ruska sredstva koriste za finansiranje Ukrajine završen bez rezultata.

    – Imali smo veoma konstruktivnu razmjenu mišljenja o ovom pitanju. Dogovorili smo se da nastavimo naše razgovore s ciljem postizanja konsenzusa na sastanku Evropskog savjeta 18. decembra – objavila je Fon der Lajenova na Iksu.

    Ona je ocijenila da je finansijska podrška Ukrajini od “centralnog značaja” za evropsku bezbjednost.

    Belgijski ministar odbrane i spoljne trgovine Teo Franken rekao je ranije da Belgija i dalje odbija da koristi zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije za kredit Ukrajini bez garancija EU i da se neće pokolebati kada je o tome riječ.

    Belgijski premijer De Vever više puta je izjavio da njegova zemlja zahtijeva konkretne i pouzdane garancije zemalja EU kako bi sprovela plan Evropske komisije da koristi rusku imovinu kao osnovu za zajam Ukrajini.

    Nakon početka ruske vojne operacije u Ukrajini 2022. godine, EU i G7 su zamrznule gotovo polovinu ruskih deviznih rezervi u iznosu od oko 300 milijardi evra. Oko 200 milijardi evra nalazi se u EU, uglavnom na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za poravnanje i kliring.

  • IAEA: Oštećeni štit više ne blokira radijaciju iz Černobilja

    IAEA: Oštećeni štit više ne blokira radijaciju iz Černobilja

    Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

    Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

    Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

    Generalni direktor IAEA, Rafael Grossi, upozorio je sada da je štit „izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije“, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

    On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

    Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

    Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

    Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

    Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

    Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

    Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

    IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

  • Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz Reformske agende

    Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz Reformske agende

    Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

    Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

    Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

    Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

    Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

    Možda vas zanima:

    Soreka komentarisao usvajanje EU agende: Ovo je tek početak

    Podaci koje je Komisija navela teško su čitljivi, nalaze se u gustim tabelama s mnogo navedenih informacija koje su teško razumljive nekome ko se ovom oblasti ne bavi profesionalno, ali je čak i iz površnog čitanja očigledno da BiH gotovo da nije ispunila ništa od početnih uslova da bi mogla uspješno sprovesti navedene reforme.

    Ovo je posebno važno zato što je Evropska komisija na početku programa istakla da će strogo pratiti ispunjavanje kriterijuma i da nijedna zemlja neće moći dobiti novac ako se reforme ne sprovedu, za razliku od prethodnih reformi.

    “Komisija će pažljivo pratiti implementaciju Instrumenta i preduzeti sve potrebne mjere u tom kontekstu. U svrhu ovog praćenja, Komisiji će pomagati odbor za praćenje. Ovaj odbor će procijeniti stepen i kvalitet implementacije svih reformi i investicija usmjerenih ka ispunjavanju ciljeva utvrđenih u Agendi reformi i Uredbi (EU) 2024/1449. Korisnik će uspostaviti redovne i sistematske mehanizme za praćenje i izvještavanje kako bi se pružile informacije o napretku ka postizanju planiranih rezultata, uključujući razvrstavanje podataka”, navedeno je.

    To znači da Evropska komisija može verbalno ohrabriti BiH, ali neće moći proslijediti novac ako kriterijumi nisu ispunjeni.

    Iako, barem prema podacima Evropske komisije, nijedna zemlja regiona nije ispunila sve prethodne uslove i sve imaju određenih poteškoća i izazova, situacija sa BiH je gotovo dramatična, imajući u vidu da zemlja kasni u odnosu na ostale zemlje regiona u početku sprovođenja agende. Čak i kada bi se političke blokade u BiH završile sutra, posao koji predstoji bi zahtijevao ogroman napredak u veoma kratkom roku, što nije nemoguće, ali je prilično teško ostvarivo.

    Za BiH je posebno alarmantno da neke od strukturalnih reformi, koje bi zahtijevale ogroman napor i u uređenijim zemljama, nisu ni započete. Na primjer, tu se mogu ubrojati politika državne pomoći, vizna politika, osiguranje kvaliteta obrazovanja, klimatski ciljevi i tehnička regulativa.

    Čak i u onim oblastima gdje nekog napretka ima, ocjena Komisije je da je obično ili Republika Srpska nešto napravila, a Federacija nije, ili da neka mjera postoji na državnom nivou, ali ne na nivou entiteta, ili da je nešto blokirala RS što bi možda imalo potrebnu podršku u FBiH.

    Prema podacima na stranici Evropske komisije, sve druge zemlje u regionu ostvarile su značajan napredak, čak je i Kosovo, koje značajan broj zemalja EU i ne priznaje kao državu, ispunilo 13 od 20 mjerila, iako se nalazi u političkoj blokadi još od marta ove godine, kada su provedeni parlamentarni izbori bez izbora nove vlasti. Iako se Srbija često navodi kao najskeptičnija zemlja prema EU, podaci Komisije pokazuju da je ljetos već dobila sredstva od Komisije za početak reformi u okviru njihove agende.

  • “Trojka” sad protiv zakona o VSTS-u čije je neusvajanje kritikovala

    “Trojka” sad protiv zakona o VSTS-u čije je neusvajanje kritikovala

    Savjet ministara BiH u ponedjeljak bi trebalo da razmatra novi zakon o VSTS-u, koji se zbog protivljenja ministara iz SNSD-a nije našao na dnevnom redu posljednje sjednice, međutim sada su i stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, protiv tog zakona, iako su ranije optužili SNSD da, između ostalog, i zbog neusvajanja tog zakona “ruši evropski put BiH”.

    Podsjećanja radi, na prošloj sjednici Savjeta ministara planirano je da se razmatra zakon o VSTS-u, zatim izmjene Zakona o Sudu BiH i odluka o kancelariji glavnog pregovarača.

    Protiv takvog dnevnog reda glasali su ministri iz SNSD-a, a iz stranaka “trojke” odmah su ih optužili da ruše evropski put BiH. Međutim, samo nekoliko dana poslije i stranke “trojke” su protiv zakona o VSTS-u koji je predložio Davor Bunoza, ministar pravde, ističući da taj zakon nema podršku Evropske unije.

    Zbog toga su, kako kažu, predložili svoj zakon o VSTS-u, a za koji kažu da je dobio “načelnu podršku EU”.

    Ovaj potez “trojke” uslijedio je nakon što je Bunoza rekao da se može desiti da u slučaju usvajanja zakona Brisel kaže da to nije dovoljno.

    “Postoje vrlo strogi zahtjevi Brisela koji su i te kako oprečni sa stavovima udruženja iz BiH, stavovima entiteta i slično. Moramo pokušati postići kompromis, ali isto tako postoji i velika opasnost, ako se budemo pridržavali minimuma koje je EU postavila – čak i da usvojimo zakon – može se desiti da oni kažu da to nije dovoljno za evropski put, bez obzira na to što ćemo značajno popraviti naše pravosuđe”, rekao je Bunoza.

    Na ovu njegovu izjavu odmah su reagovali iz stranaka “trojke”, ističući da Savjet ministara BiH treba da usvoji prijedlog zakona o VSTS koji ima zeleno svjetlo iz Brisela, a koji je, kako kažu, “od strane stranaka ‘trojke’ dostavljen ministru Bunozi”.

    “Ukoliko bi Savjet ministara BiH u ponedjeljak usvojio zakon predložen od Ministarstva pravde, a za koji se unaprijed zna da ne zadovoljava potrebne uslove od strane EU, ‘trojka’ smatra da bi to za posljedicu imalo propuštanje zadnjeg roka za otvaranje pregovora i sazivanje međuvladine konferencije. Pored toga, takav potez bi blokirao parlament u nastojanju da do utvrđenog roka usvoji verziju zakona koja je prihvatljiva EU”, saopšteno je iz stranaka “trojke”.

    Oni su još rekli da su spremni da, ukoliko Savjet ministara BiH nije u stanju da usvoji prihvatljive zakone, preuzmu na sebe taj proces i predlože u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zakone prihvatljive za EU.

    U suštini, ukoliko se na Savjetu ministara BiH nađe zakon koji je predložio Bunoza, i u slučaju njegovog usvajanja, pitanje je da li bi on prošao Predstavnički dom. S druge strane, zakon koji predlaže “trojka” očigledno je neprihvatljiv Bunozi i HDZ-u, a bez njih taj zakon se ne može ni razmatrati na Savjetu ministara BiH.

    “Postoji jedan zvanični prijedlog iz Ministarstva pravde koji se našao prošli put na sjednici Vijeća ministara BiH i nije usvojen. Mi smo nezadovoljni tim prijedlogom, ali to nije problem, nego je nezadovoljna i EU. Tu verziju i da usvoji Vijeće ministara u ponedjeljak, EU bi rekla da takav zakon ne ispunjava evropske standarde”, rekao je Predrag Kojović, poslanik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a prenio N1.

    Prema nezvaničnim informacijama, u “trojkinom” prijedlogu zakona etničke kvote su izbrisane, a to je, kako je već rečeno, neprihvatljivo SNSD-u, a i HDZ-u. Razlika u “trojkinom” i zakonu koji je predložio Bunoza odnosi se i na imovinske kartone članova VSTS-a.

    Inače, sam zakon o VSTS-u koji je predložio Bunoza ima malo manje od 250 članova, a priča o neophodnosti njegovog usvajanja traje više od pet godina. Taj zakon, uz izmjene Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU, uslov je za nastavak puta BiH u Evropsku uniju