VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanovićeva razgovarala sa Eskobarom i Palmerom

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović na današnjem sastanku sa specijalnim predstavnikom predsjednika SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom u Vašingtonu ukazala je na potrebu izbalansiranog pristupa prema BiH i interesima sva tri konstitutivna naroda, te istakla da je to jedini način da se obezbijedi stabilna i prosperitetna budućnost.

    Predsjednik Srpske je na sastanku sa Eskobarom izrazila podršku inicijativi “Otvoreni Balkan”, kao i snažnijoj ekonomskoj saradnji među zemljama regije.

    Sagovornici su razmijenili mišljenje o aktuelnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj i BiH, te o mogućnostima jačanja saradnje, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    Tokom susreta da američkim izaslanikom za izborne reforme u BiH Metju Palmerom razgovarano je o reformama izbornog zakonodavstva u BiH, a predsjednik Republike Srpske je ponovila stavove Srpske o ovom pitanju, istakavši da je potrebno obezbijediti legitimno predstavljanje svih konstitutivnih naroda i ukazala na neophodnost postizanja dogovora između partnera u Federaciji BiH.

  • Šamar Kristijanu Šmitu iz Savjeta bezbjednosti UN

    Odluka Savjeta bezbjednosti UN da ne dozvoli obraćanje Kristijanu Šmitu novi je šamar Rusije ostatku međunarodne zajednice, koja je ovog njemačkog diplomatu dovela na čelo OHR i podržava ga u ulozi visokog predstavnika u BiH.

    Intenzivni pregovori u Savjetu bezbjednosti UN trajali su nekoliko dana, a Ruska Federacija je od početka insistirala da se OHR izbaci iz teksta usvojene rezolucije, te da se Šmitu zabrani obraćanje, jer će u suprotnom staviti veto na produženje mandata EUFOR u BiH.

    Iako će Šmitov izvještaj o stanju u BiH biti razmatran, rusko odbijanje da on nastupi pred Savjetom bezbjednosti UN na kraju je prevagnulo.

    Analitičari ocjenuju da su Vašington i Brisel ovim zadali snažan šamar OHR, dok je Šmitov autoritet još više srozan.

    Autoritet urušen ili ne?
    „Poraz Zapada“ i „sahrana bonskih ovlaštenja“, samo su neke od fraza koje su analitičari koristili komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da se Šmitu ne dozvoli obraćanje.

    Analitičari smatraju da politički rat oko toga da li BiH ima ili nema visokog predstavnika ovim nije završen već samo produžen. Podsjećaju da je za Rusiju, Kinu i vlast Republike Srpske Šmit od samog početka nelegitiman, dok je za EU, SAD i zemlje regiona, ali i političke predstavnike Federcije BiH, njemački diplomata i dalje visoki predstavnik.

    Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da odluka Savjeta bezbjednosti UN nije imala veze s Kristijanom Šmitom već sa međunarodnim pravom i načinom na koji se postavlja visoki predstavnik.

    – Nije ovdje riječ o tome da li je sada Šmitov autoritet urušen jer on lično ima autoritet. Činjenica je da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Da je dozvoljeno da se Šmit obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i pročita izvještaj to bi de fakto značilo prihvatanje njega kao visokog predstavnika. Poznato je da ga Rusija i Kina ne prihvataju i niko nije trebao očekivati da će dozvoliti da se on obrati – ističe Šolaja.

    Konfuzija
    Dodaje da Šmit nije izabran u skladu s međunarodnim pravom, što je sada jasno i potvrđeno odlukom da mu se ne dozvoli obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN.

    – I dalje imate klackalicu u smislu da Šmita jedni podržavaju, a drugi ne. Međutim, potvrđeno je da on nema legalitet i da ne može da proizvede nikakvo međunarodno pravno dejstvo. Svaka odluka koju bi eventualno donio izazvala bi još veću konfuziju i krizu u BiH. Ako bi primjenio bonska ovlaštenja to bi tek bila konfuzija – zaključuje Šolaja.

    Ističe da BiH traži temeljito preslagivanje u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju odnos prema njoj, jer su Rusija i Kina ovim pokazale da su i one dio međunarodne zajednice, a ne samo EU i zapadne zemlje.

    “Plaća tuđe dugove”
    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se saga nastavlja, jer će i dalje jedan dio međunarodnih i domaćih aktera podržavati visokog predstavnika u BiH, a drugi ne.

    – Nikakvo jasno razjašnjenje nije došlo od strane Savjeta bezbjednosti UN. Niko nije izglasao da Šmit nema mandat niti da ima, čime se nastavlja ta neka situacija dvojstva. Savjet bezbjednosti UN Šmita niti je priznao niti ga je opozvao – objašnjava Sitarski.

    Navodi da se ovim samo produžava period različitih tumačenja, a samim tim i prilično nejasnog legitimiteta, ne samo Šmita nego i mnogih institucija u BiH.

    – Mi imamo hroničnu krizu sa bazičnim društvenim konsenzusom u BiH. Ovdje se i Ustav drugačije tumači, a kamoli mandat visokog predstavnika – kaže Sitarski.

    Urušavanju kredibiliteta i autoriteta same funkcije visokog predstavnika, kako tvrdi Sitarski, najviše je doprineo bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, ali i raniji šefovi OHR, koji su „izazvali velike probleme u BiH“.

    – Šmit sada plaća tuđe dugove. Sam Kristija Šmit kao političar i čovjek uopšte ničim nije doprineo takav odnos prema njemu, već je na neki način žrtveno jagnje. Sada mora pokazati još više diplomatske vještine, što samo po sebi neće biti lak zadatak – zaključuje Sitarski.

  • Otkriveno ko drži “ključ” za okončanje pandemije – “Princ vakcina”

    Indijski milijarder, kojeg su nazvali princom vakcina, drži ključ za okončanje pandemije koronavirusa, piše CNN.

    Kompanija njegove porodice proizvodi stotine miliona doza vakcina, ne samo protiv koronavirusa, već i protiv drugih bolesti.

    Dok je pandemija prošle godine pustošila svet, 39-godišnji sin indijskog milijardera osmišljavao je plan za okončavanje pandemije. Reč je o Adaru Poonawallu, izvršnom direktoru Indijskog instituta za serume (SII), koji je najveći svetski proizvođač vakcina.

    On je potrošio milione dolara za proizvodnju vakcina u ovoj zemlji i radio je na tome da osigura milione dolara za razvoj vakcine čija učinkovitost tada nije bila dokazana. Ta vakcina je ona koju su zajednički razvijali Univerzitet Oxford i farmaceutska kompanija AstraZeneca. Tada niko nije znao koliko dugo će trajati razvoj vakcine, a kamoli da li će biti učinkovita.

    “To je bio proračunat rizik. Da budem iskren, nisam video da postoji mogućnost izbora. Samo sam osetio da ću požaliti što nisam prihvatio odgovornost na ovaj ili onaj način”, izjavio je Poonawalla za CNN.

    Da bi ostvario svoj plan, prvobitno je nameravao da uloži jednu milijardu dolara. Životi miliona ljudi zdravstveno najugroženijih na početku pandemije bili su ugroženi. Institut se u međuvremenu obavezao da će omogućiti vakcine siromašnim državama.

    Upravo bi Poonawalla mogao spasiti veliki broj ljudi i biti slavljen kao heroj. No, i njegova enormno bogata porodica mogla bi biti još bogatija. Dok ovaj Indijac dobija novac i poverenje celog sveta, čini se da se ostvaruje njegov plan, prenosi “Klix.ba”.

    Njegovo ime i prezime postalo je poznato u Indiji nakon što je u decembru prošle godine u Velikoj Britaniji odobreno korišćenje AstraZenekine vakcine. Nedugo nakon toga pokazalo se da u obzir nije uzeo sve moguće izazove.

    U mogućnosti njegove kompanije počelo se sumnjati nakon što je početak vakcinacije u Indiji bio vrlo spor. Sumnjalo se i da li će isporučiti vakcine obećane drugim državama. Time su se otkrili nedostaci toga kada se oslanja na samo jednog proizvođača.

    Od uzgajivača konja do proizvođača vakcina
    Vrlo je jasno zašto je porodica Poonawalla poznata u Indiji. Samo nekoliko proizvođača može se uporediti s njihovom kompanijom za proizvodnju vakcina. Cyrus Poonawall, Adarov otac, je pre 55 godina osnovao ovu kompaniju koja sada godišnje proizvodi 1,5 milijardi doza vakcine protiv boginja, rubeole, tetanusa i drugih bolesti.

    Vakcine izvoze uglavnom u siromašne zemlje. Prema njihovoj proceni, više od 50 posto beba širom sveta zavisi od vakcina koje oni proizvode.

    Ova porodica je imala neobičan put ka tome da postane jedan od najvećih proizvođača vakcina na planeti. Oni su 40-ih godina prošlog veka uzgajali rasne konje koji se koriste u utrkama. Kasnije su počeli da se bave proizvodnjom farmaceutskih proizvoda, a poslednjih pola veka bave se i finansijskim delatnostima i nekretninama.

    Cyrus Poonawalla je sada sedmi najbogatiji čovek u Indiji. Prema Bloombergu, ima bogatstvo od 16 milijardi dolara. Njegov sin Adar je 2011. postao direktor i fokusiran je na širenje međunarodnog poslovanja.

    Poonawalla je za pripremu proizvodnje AstraZenekine vakcine potrošio 800 miliona dolara. Tim novcem kupljene su hemikalije, staklene bočice i druge sirovine. Osim toga, novac je potrošen za proširenje proizvodnih kapaciteta njihove tvornice u gradu Pune, koji se nalazi na zapadu Indije.

    Od navedenog iznosa, više od 250 miliona dolara osigurano je iz fonda kompanije ove porodice. Fondacija Billa i Melinde Gates osigurala je 300 miliona dolara, a kako bi siromašne države vakcine dobile besplatno. Ostatak novca osigurale su države koje su naručile vakcine od spomenutog instituta.

    Institut se obavezao da će 200 miliona doza vakcina isporučiti u 92 države. Ova obaveza proizilazi iz dogovora s Fondacijom Gates i alijansom Gavi. Sve se to desilo pre nego što će AstraZenekina vakcina biti odobrena.

    Adar Poonwalla, koji je diplomirao ekonomiju na londonskom Univerzitetu Westminister, istakao je da je SII bio u mogućnosti da brže donosi odluke nego neke druge kompanije, a kao razlog za to je naveo što je reč o porodičnom biznisu.

    “Fleksibilnost u brzom odlučivanju bila je glavna promena”, ocenio je Adar.

    Nakon što je AstraZenekina vakcina odobrena u Velikoj Britaniji njegova kompanija počela je isporučivati vakcine Indiji i drugim državama. Alijansi Gavi su do maja ove godine isporučili 30 miliona doza.

    Pandemijski cunami u Indiji
    No, Adarijev plan bio je ugrožen u proleće ove godine, kada je Indiju pogodio drugi pandemijski talas. U ovoj zemlji je na vrhuncu tog talasa dnevno bilo 400.000 pozitivnih na koronavirus. Stručnjaci pretpostavljaju da je broj bio mnogo veći od zvaničnog.

    Tada je samo dva posto od 1,3 milijarde Indijaca bilo potpuno vakcinisano. Problem je bio i u tome što je indijska vlast bila spora u narudžbi vakcina. Na delu je bila nestašica vakcina. Vlast ove zemlje je potom zaustavila izvoz vakcina, što je onemogućavalo SII-ju da ispuni obaveze prema drugim državama.

    “Uvek sam bio patriota i ako su prvenstveno mojoj zemlji bile potrebne moje usluge, morao sam uraditi ono što su tražili od mene. O tome nikada nije bilo dvoumljenja”, uverava Poonawalla.

    Onemogućavanje njegove kompanije da izvozi vakcine znatno je uticalo na siromašne države. Direktor afričke institucije za kontrolu zaraznih bolesti je upozorio da bi to mogla biti “katastrofa” za Afriku. Građani u nekoliko zemalja ovog kontinenta bili su vakcinisani samo jednom dozom vakcine Covishield, što je naziv AstraZenekine vakcine koja se proizvodi u Indiji.

    Nakon što je CNN pitao Gavi zašto su se oslanjali na samo jednog proizvođača, njihov portparol je odgovorio da su imali nekoliko opcija. Prema rečima Gavijevog portparola, vrlo malo vakcina je početkom ove godine bilo odobreno za korišćenje i vrlo malo ih je bilo dostupno. Ocenio je da je bilo “prirodno” da SII odaberu kao jednog od dobavljača. Ali, stručnjak za zdravstvo Jeffrey Lazarus smatra da je bilo grešaka u planiranju.

    “Oslanjanje na samo jednog proizvođača bila je greška, što je sada lako sagledati”, izjavio je Lazarus.

    Pitanje odgovornosti
    Jasno je da Poonawalla nije odgovoran za svaku poteškoću koja se desila u isporuci vakcina, ali kritičari tvrde da njegov plan ima nedostatke. Zameraju mu to što nije osigurao onoliko doza koliko je obećao i što nije transparentno trošio novac prikupljen za veliku promociju vakcinacije.

    “Nema mnogo odgovornosti za to kako je potrošen prikupljeni novac”, rekao je Malini Aisola iz indijske organizacije All India Drug Action Network.

    SII je u junu prošle godine obećao da će napraviti milijardu doza AstraZenekinih vakcina namenjenih siromašnim državama. To je podrazumevalo da će 400 miliona doza biti napravljeno do kraja 2020. No, do januara ove godine na zalihama je bilo samo 70 miliona doza.

    Svetski mediji su globalni nedostatak vakcina dovodili u vezu s problemima koji se dešavaju u ovom indijskom institutu. Među tim problemima je i požar u fabrici u spomenutom gradu – Puneu. Poonawalla je tada izjavio da požar nije uticao na proizvodnju vakcina. Ali, kasnije je priznao da to jeste uticalo. Uprkos svemu, smatra da su njegova obećanja bila realna.

    Nisu izostale ni druge kontroverze. U jeku proletnog pandemijskog talasa odlučio je da spusti cene vakcina i to je nazvao “filantropskim potezom”. To je izazvalo oštre reakcije onih koji smatraju da mu je isključivo bitan profit.

    “Kompanija AstraZeneka obavezala se da tokom pandemije neće ostvarivati profit u zemljama s niskim i srednjim prihodom, ali izgleda da se to ne odnosi na SII”, napomenuo je Aisola.

    Iz AstraZeneke su saopštili da SII sam određuje cene. U SII-ju nisu želeli da otkriju koliko su zaradili na vakcinama protiv koronavirusa, ali je Poonawalla naglasio da bi bilo “vrlo nerazumno i naivno posmatrati svet” očekujući da kompanije ne profitiraju od vakcina.

    Njegova kompanija se prepoznaje kao jedna od onih koje mogu biti ključne u tome da vakcine budu dostupne svakoj državi. Ovo očekivanje pojavilo se nakon što je Indija ponovo dozvolila izvoz vakcina. Iz ove države je do oktobra ove godine izvezeno milijardu doza, a 90 posto njih je proizveo SII.

    Iz ovog instituta saopštili su da su takođe do oktobra proizvodnju povećali na 220 miliona doza mesečno. U međuvremenu SII proširuje proizvodne kapacitete. Potpisao je ugovor s američkom kompanijom Novavax i čeka odobrenje za upotrebu vakcine u Sjedinjenim Američkim Državama. Uspostavio je saradnju i s Ruskim fondom za direktne investicije u svrhu proizvodnje vakcine Sputnjik V, piše CNN.

  • Neobičan toplotni talas, ekstremno UV zračenje prži grad u Boliviji

    Bolivijski grad La Paz, koji je smješten na planinama, pogodio je neuobičajen toplotni talas s rekordnim nivoima ultraljubičastog (UV) zračenja. Stručnjaci smatraju da je uzrok tome nizak nivo naoblake koji se može povezati s klimatskim promjenama.

    Nivo UV zračenja u tom gradu posljednjih sedmica dostigao je brojku 21 na skali, koja se obično penje samo do 20. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), već se UV indeks od 11 smatra “ekstremnim” te se preporučuje građanima da izbjegavaju izlaganje suncu.

    “Sunce strašno peče. Ovo sunce nije normalno”, rekla je Segundina Mamani, stanovnica La Paza. Mještani ovog grada, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 3.600 metara, pokušavaju se ohladiti desertima s ledom i boravkom u sjenovitim dijelovima.

    Planine u Andima znaju biti pogođene nekim od najopasnijih nivoa UV zračenja na svijetu, s UV indeksom koji zna dostići i brojku 40, s tim da je uobičajenije da iznosi između 11 i 17, piše CNN.

    “Ovo je ozbiljan problem, jer svi imaju osjećaj da se La Paz bukvalno kuva”, kaže Huan Pablo Palma, jedan od zvaničnika u opštinskoj vladi.

    Bolivijski naučnici smatraju da promjena obrasca padavina i smanjenje naoblake pojačavaju efekte UV zračenja.

    “U kišnoj sezoni može biti ista količina kiše, ali sama sezona sada kraće traje. To znači da se smanjuje nivo naoblake i povećava nivo UV zračenja”, rekao je klimatolog Luis Blakut sa univerziteta Universidad Mayor de San Andrés (UMSA).

    Iako su stanovnicima La Paza ove sedmice povremene kiše donijele neko olakšanje, stručnjaci smatraju da će visok nivo UV zračenja potrajati barem još sedam dana.

    Podsjećamo, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) nedavno je upozorila da je posljednjih sedam godina, od 2015. do 2021, najvjerovatnije najtoplije od kada se mjeri temperatura na Zemlji.

    Godišnji izvještaj o stanju klime otkriva da se “naša planeta mijenja pred našim očima”.

    U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Zbog uticaja fenomena “El Ninjo”, koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će, najvjerovatnije, ipak biti između petog i sedmog mjesta. Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

  • Dodik: Prvi put Savjet bezbjednosti na strani međunarodnog prava

    Dodik: Prvi put Savjet bezbjednosti na strani međunarodnog prava

    Prvi put u svojoj istoriji, Savjet bezbjednosti, baveći se pitanjima zapadnog Balkana i BiH bio je na strani međunarodnog prava. Kaže to srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Sve to zahvaljujući principijelnom stavu prvenstveno Rusije i Kine, ali i drugih zemalja.

    “Ono što smo juče naučili i što svima treba da bude jasno jeste da BiH nema visokog predstavnika i da osoba koja se predstavlja je samozvana. Nije ništa pobijedila Republika Srpska. Republika Srpska je samo zadovoljna što je tamo pokazana istina”, rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Pozdravljamo produženje mandata misiji EUFOR-a, ali i profesionalan odnos komandanta međunarodnih snaga u BiH, koji je potvrdio da nema protivustavnih aktivnosti u Republici Srpskoj, niti ugrožavanja bezbjednosti, kaže Dodik.

    Za Moskvu, bezbjednost u BiH ugrožavaju upravo OHR i neodgovorni pojedinci. Ipak, zapadne sile poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije nisu odustale od verbalne podrške njemačkom političaru.

    “Moramo da zaštitimo ulogu visokog predstavnika. Ta kancelarija predstavlja osnovu stabilnosti u državi”, kazala je Linda Tomas Grinfild, američki ambasador pri UN.

    “Savjet bezbjednosti ne mora da razmatra izvještaje “privatnih lica”. OHR je prestao biti instrument za postizanje pomirenja, a postao je izvor velikih problema koji su prijetnja cijeloj strukturi Dejtonskog sporazuma”, rekao je Vasilij Nebenzja, ruski ambasador pri UN.

    Sve je veće interesovanje zvaničnog Zagreba za situaciju u BiH. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović smatra da Kristijan Šmit djetinjanstim šprijetnjama ništa neće postići, i da je pitanje kakav je njegov mandat. Dodik je posljednji problem u BiH, posebno iz perspektive beha Hrvata, kaže Milanović.

    “S Dodikom se dogovorimo za 10 minuta, i to ne o podjeli Bosne. Nego o uređenju Bosne. Taj Dodik predstavlja srpski narod u BiH, i nećeš ga izbaciti sa tim objedama, nema šanse”, kaže Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske.

    Milanović za rješenje krize predlaže razgovore političkih predstavnika sva tri naroda, Dodika, Čovića i Izetbegovića, uz posredovanje predsjednika Hrvatske, Srbije i Turske. Sjednica Savjeta bezbjednosti potvrdila je da su se velike sile dogovorile o tome kako će eliminisati OHR, smatra srpski član Predsjedništva. A što se tiče Kritstijana Šmita, Dodik mu poručuje da je vrijeme da razmisli o izlaznoj strategiji, i vraćanju u miran život.

  • Nedjelja neradni dan za trgovine u gradu Bijeljina

    Nedjelja neradni dan za trgovine u gradu Bijeljina

    Skupština grada Bijeljina donijela je odluku o zabrani rada nedjeljom trgovinskim radnjama na području grada Bijeljina, koju je predložio gradonačelnik Ljubiša Petrović.

    Za Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatsko-preduzetničkih i trgovinskih objekata na području grada Bijeljina, glasalo je 26 odbornika,dok je jedan odbornik bio uzdržan.

  • Sastanak Cvijanović – Eskobar

    Sastanak Cvijanović – Eskobar

    Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović nalazi se na putešestviju u Sjedinjenim Američkim Državama i nakon nekoliko dana stigla je i do specijalnog izaslanika američkog predsjednika za zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, što je i bio njen krajnji cilj.

    Sastanak Cvijanovićeve i Eskobara treba da se održi danas, saopšteno je iz njenog Kabineta.

    Ovo je još jedan dokaz da najviši predstavnici Republike Srpske, uključujući i Milorada Dodika, jedno pričaju a drugo rade, sastaju se sa američkim predstavnicima, a opoziciju optužuju za izdaju zbog navodnih kontakata sa njima.

    Treba podsjetiti da su prethodnih dana lideri opozicije bili izloženi salvi optužbi za izdaju zbog navodnog telefonskog razgovora upravo sa Eskobarom.

    Postavlja se pitanja da li je ovo izdaja Republike Srpske i to o trošku građana ili samo dokaz vrhunskog licemjerstva SNSD-ovih funkcionera, koji obavljaju najviše funkcije u Republici Srpskoj i BiH.

    Hoće li Željka Cvijanović dobiti nalog od Eskobara i da li će donijeti poruku za svog šefa nakon povratka iz, kako tvrde, mrske Amerike ostaje da se vidi.

  • Vučić, Dimitrov i Rama potpisali zajedničku izjavu o planovima za napredak i putu ka EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i zamjenik premijera Sjeverne Makedonije Nikola Dimitrov su danas u okviru inicijative “Otvoreni Balkan” potpisali zajedničku izjavu “Budućnost proširenja-pogled iz regiona”.

    Uizjavi se navodi da je zapadni Balkan spreman da ubrzanim tempom napreduje, ali i da EU treba da napravi korak ka ovom regionu.

    U izjavi je poručeno da EU “treba i mora da istraži sve puteve za bržu integraciju zapadnog Balkana u periodu koji prethodi pristupanju, zajedno sa svojim obavezama za fazno pristupanje kako je definisano u novoj metodologiji.

    – Pozivamo sve ostale strane u regionu da nam se pridruže i želimo im dobrodošlicu. Otvoreni Balkan je otvoren – navodi se u integralnom tekstu zajedničke izjave.

    Oni su konstatovali da na papiru politika proširenja ostaje aktivna, ali da, međutim, u praksi postoji rastuće razočaranje među građanima regiona u pogledu perspektive EU, saopšteno je iz Pres-službe predsjednika Srbije.

    – Kašnjenja u perspektivi EU isuviše su koštala region u političkom smislu. Severna Makedonija je odličan primer neostvarenih obećanja. Njena Vlada se potrudila da ispuni uslove Brisela samo da bi se našla izolovana i prepuštena da se nosi sa posledicama odluka EU. Ova oslabljena perspektiva evropskih integracija prijeti da nas ostavi više dezintegrisanima nego ikad. Osjećaj je zajednički širom regiona – navedeno je u izjavi.

    Dok EU razvija nove i dalekosežne strategije region očajnički, kako je navedeno, pokušava da realizuje postojeće.

    – I dok je naš put ka EU iskliznuo iz kolosjeka, mi ostajemo posvećeni dostizanju standarda EU. Ne možemo da dozvolimo da ova negativna spirala ugrozi samu osnovu budućnosti i prosperiteta regiona. EU ide naprijed, dok je region zaglavljen u dilemama same EU – piše u zajedničkoj izjavi zvaničnika Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.

  • Poslušnici domaćih, podanici stranih političara: Zašto su Sarajlije za mjesto protesta izabrale OHR i Ambasadu SAD

    Novi apsurd BiH: u zemlji sa rekordnim brojem vlada, ministara i ostalih funkcionera, direktno odgovornih za stanje u njoj, građani su odlučili da protestuju ispred Ambasade SAD i Kancelarije visokog predstavnika (OHR).

    Takva slika je u proteklih nekoliko dana otišla iz glavnog grada Sarajeva. Prvo su od Kristijana Šmita, a kasnije posredno i od američkog predsjednika, Džoa Bajdena, tražili da zaštiti ustavni poredak BiH, a među zahtjevima je bila i zabrana političkog djelovanja političkim liderima u RS, na čelu s Miloradom Dodikom.

    Iz Ambasade su im, putem Tvitera, kurtoazno odgovorili da „podržavaju slobodu izražavanja i pravo građana na mirno okupljanje“, dok su okupljeni građani, nekoliko dana ranije, primljeni na sastanak u OHR, ali je Šmit bio odsutan.

    Suad Ðozić, jedan od učesnika sastanka, izjavio je da su u OHR „iznenađeni da ovakih skupova nema više“.

    Razloga za protest, nezadovoljstvo i brigu građana zbog stanja u BiH svakako ima, ali se postavlja pitanje svijesti onih koji su odlučili da to urade ispred stranih diplomatskih predstavništava, a ne ispred institucija ili domova političara koje debelo plaćaju da rješavaju probleme, a ne da ih uporno stvaraju.

    Politikolog Marko Šuka naglašava da u BiH ne postoji politički konsenzus o tome kako ona iznutra treba da izgleda, jer se radi o zemlji nastaloj nametanjem izvana, čiji je ustav oktroisan.

    Kako kaže, suština je da domaći akteri moraju da se dogovaraju, ali oni koji se okupljaju ispred OHR i američke Ambasade nisu za dogovor nego za dominaciju.

    – Svakome je jasno da Bošnjaci, kao narod, tek odnedavno proizvode sopstvenu državu. Postoji klasna svijest, žal za nekim vremenima kada su na isti način funkcionisali, moleći sultana. Slično je, recimo, rađeno i u Srbiji u 19. vijeku, kada je Miloš govorio da je „carevo da se moli i umoli“. E, tako sada oni funkcionišu, sa nekim stranim činovnicima, iz EU, koji dolaze s nekom politikom, sa kojima sjede na minderu i na taj način pokušavaju nešto da urade. Istovremeno, to je podijeljen identitet ljudi koji bi istovremeno da slave Tvrtka i da slave njegovog ubicu, odnosno sultana. Na tom fonu je i ta priča da oni mogu da odu u strane ambasade i OHR, da traže da im neko napravi državu, vjerujući da je upravo to način da ostvare svoja prava. Da im stranci nisu izlazili u susret ne bi ni bilo ovakve BiH, sa ovakvim problemima – kaže Šuka za Srpskainfo.

    Politički analitičar i psiholog, Ibrahim Prohić, komentarišući lokaciju koje su građani izabrali za proteste, kaže da je nužno svaku pojavi posmatrati u kontekstu.

    – Šta je kontekst? Već dugi niz godina u BiH postoji kriza političkog faktora koja je puno dublja od političke krize. Znači, nama se dešava ono što je teže. Uglavnom, radi se o blokadi ili ravnoteži nemoći političkih faktora da urede odnose u društvu. Jednostavnije govoreći, domaće politike nisu u stanju da razriješe ove problem i one su nas dovele na ivicu rata, za koji smatram da se ipak neće desiti jer nije u interesu glavnog svjetskog aktera, SAD. Dakle, zbog ravnoteže nemoći u političkom polju, trenutni izlaz iz aktuelne političke krize je na međunarodnom faktoru – ocjenjuje Prohić za Srpskainfo.

    Ibrahim Prohić
    Prema njegovim riječima, nužan je daleko veći aktivizam građana u BiH jer „granice BiH može sačuvati vanjski faktor, ali uređenje države i društva ne može da uradi međunarodni faktor“.

    – To je zadatak domaćih političara i građana. Ali u ovom trenutku, kada je de fakto na sceni puzajući državni udar, prioritetno je spasiti granice i ustavnu konstituciju države BiH, pa tek onda ostalo – zaključuje Prohić.

  • Kovačević: Orban u subotu u posjeti Banjaluci

    Kovačević: Orban u subotu u posjeti Banjaluci

    Premijer Mađarske Viktor Orban boraviće u subotu, 6. novembra u Banjaluci, u uzvratnoj posjeti srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, potvrdio je Srni savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević.

    Kovačević je naveo da će Orban sa mađarskom delegacijom, u kojoj će biti i ministar inostranih poslova Peter Sijarto, u subotu sletjeti na Aerodrom Banjaluka.

    – Predviđen je sastanak i radni ručak delegacije Mađarske, koju će predvoditi premijer Orban, sa delegacijom koju će predvoditi srpski član Predsjedništva BiH – rekao je Kovačević.