VRBAS Media

Autor: INFO

  • Astronauti se počastili tacosima koje su pravili od ljutih papričica uzgojenih u svemiru

    Astronauti koji se nalaze na Međunarodnoj svemirskoj stanici prošle sedmice su se počastili tacosima koje su napravili od ljutih papričica uzgojenih u svemiru.

    Nakon pokretanja biljnog eksperimenta na ISS-u u julu, posada je konačno mogla uživati u plodovima svog rada, odnosno u tacosima čiji su sastojak bile i papričice uzgojene u svemiru.

    Ljute papričice su bile dio NASA-inog eksperimenta pod nazivom Plant Habitat-04, koji za cilj ima ustanoviti koja se hrana može uzgajati u svemiru. U junu je u svemir poslano 48 sjemenki koje su smještene u Advancet Plant Habitat veličine mikrovalne pećnice. Na taj način je počeo pomenuti projekt. Tokom prethodnih eksperimenata su se uzgajali rotkvice, zelene salate i slično, no ljute papričice su dosad bile najzahtjevnije s obzirom na to da im je potrebno više vremena za rast, klijanje i rast ploda.

    Astronauti su nakon četiri mjeseca uživali u plodovima svog rada, ali su prije toga prikupili podatke o crvenim i zelenim plodovima. Tacose su pravili od govedine, paradajza, artičoka i ljutih papričica.

    Međutim, ljute papričice su samo dio većeg plana za povećanjem broja usjeva koje astronauti mogu uzgajati u svemiru tokom budućih mnisija. Također, cilj je pronaći način ishrane na Mjesecu, ali i udaljenijim destinacijama poput Marsa. Upravo će to biti ogroman logistički izazov. Pakovana hrana vremenom gubi kvalitet, smanjuje se njena hranjivost, kao i sastojci poput vitamina C i K.

    NASA ovakvim eksperimentima želi uspostaviti moguće izvore hrane za duge misije i više naučiti o interakciji biljaka i mikroba u svemiru.

    Ljute papričice sadrže nekoliko esencijalnih sastojaka, bogate su vitaminom C te daju raznovrsnost meniju posade na ISS-u.

    Zbog života u uslovima bez gravitacije astronauti gube osjećaj mirisa i okusa pa je zbog toga začinjena hrana popularna među njima. Stoga zelenilo i papričice omogućavaju astonautima da začine svoje obroke te da unapriejde svoje zdravlje.

    Uzgoj papričica će biti nastavljen na ISS-u.

  • Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Satelitski snimci otkrili nestanak drugog najvećeg jezera u Turskoj

    Planeta Zemlja se definitivno mijenja, a s njom i cijeli život. Primjer za to je situacija s turskim jezerom Tuz.

    Novi satelitski snimci turskog jezera Tuz možda jesu šareni i zanimljivi, no oni otkrivaju razlog za veliku zabrinutost. Satelit Sentinel-2 koji je u vlasništvu Evropske svemirske agencije je zabilježio snimke jezera Tuz koje je nekada bilo drugo najveće u Turskoj. Ovo jezero se u potpunosti isušilo u periodu od samo jedne godine, a ostala je samo so.

    Jezero Tuz je bilo jedno od najvećih slanih jezera na svijetu, koje tipično nadolazi i povlači se ovisno o godišnjim dobima. Međutim, povlačenje je postalo dominantnije u proteklom periodu, tako da je vode sve manje i manje. Utjecaj agrikulture i klimatske promjene iza sebe ostavljaju samo prostranstvo soli bez vode.

    Fotografija je analizirana u sklopu EU Copernicus Programa, a ona je otkrila jezivo stanje u kojem se jezero Tuz nalazi ove godine. Ovo jezero, kao i druga slana jezera, nastaje kada dno zadržava nadolazežu vodu. Ova voda donosi so i druge minerale iz potoka i rijeka, a nakon toga voda isparava te iza sebe ostavlja različite materijale. Jezero Tuz se formira kada se kišnica i otopljeni snijeg nađu u njemu svakog proljeća.

    Radi o plitkom jezeru dubine od samo jednog metra, a voda sada isparava više nego ikada prije te iza sebe ostavlja sloj od 8 cm soli, Ova pretjerana količina je unaprijedila lokalnu industriju u regiji koja iz jezera izvlači oko 250 miliona tona rezervi soli. To je jedno od najslanijih jezera na svijetu. Procent soli ovog jezera iznosi 32 posto, a ovo jezero pruža nevjerovatnih 60 posto soli koja se koristi u zemlji, a mnogo više se izvozi u 60 drugih zemalja. Međutim, kao i svi ostali izvori, tako ni ovaj nije nepresušan.

    Depoziti soli jezera Tuz zahtijevaju protok dolazak vode, ali s obzirom na njeno povlačenje u posljednjih godinama, izvoz soli bi mogao usporiti. Postoje dva uzroka, a to su klimatske promjene i velika suša koja pogađa opskrbu vodom. Poznat je i problem povećanog pritiska na agrikulturu i industrije, zbog čega se preusmjerava više vode.

    Istraživanje iz 2007. je pokazalo da je jezero Tuz dvostruko manje u odnosu na period prije 40 godina. Jezero Tuz je kandidat da se nađe pod UNESCO-vom zaštitom jer između ostalog predstavlja i ključno stanište za nekoliko vrsta ptica.

    Turska vlada je ovog ljeta saopćila da je oko 1.000 mladih ptica uginulo zbog niskog nivoa vode, a da se izleglo samo 5.000 jedinki, mnogo manje od 12.000 iz 2018. godine.

    Ako se ne naprave značajni potezi za očuvanje jezera, ono bi moglo nestati zauvijek za 30 godina.

  • SPA Chaos, ultra automobil s 3.000 KS napravljen 3D printerom

    Kompanija Spyros Panapoulos Automotive (SPA) nije baš svima poznata, za nju su neki čuli 2020. godine, međutim, sada privlači sve više pažnje.

    SPA stoji iza ultra automobila pod nazivom Chaos koji je trebao biti predstavljen na Sajmu automobila u Ženevi ove godine, no to se nije dogodilo.

    Riječ je o malom startupu koji je najavio svoje oživljavanje putem posta na Facebooku koji sadrži nekoliko rendera Chaosa. CGI renderi često naglašavaju određene karakteristike automobila koje je nemoguće snimiti kamerom, no ovaj post ne otkriva previše pored činjenice da će biti proizvedeno svega 20 primjeraka Chaosa te da će biti dostupni kupcima širom svijeta.

    SPA također iznosi neke hrabre tvrdnje među kojima je i ta da Chaos ubrzava kao bolid Formule 1 zbog čega mu se kao logičan rival nameće nadolazeći Mercedes-AMG One.

    Također, automobil ima bolje ubrzanje od bilo kojeg vozila u historiji, kako na četiri, tako i na dva točka. Navodi se i najaerodinamičniji dizajn koji je ikada imao jedan automobil, a Chaos navodno ima mogućnost da “osjeti raspoloženje vozača i promijeni svoje ponašanje”.

    Pored toga, poznato je da je automobil većinom napravljen pomoću 3D printera, uključujući njegove felge od titanija.

    Pokreće ga 4,0-litarski twin-turbo V10 motor koji koristi E85 gorivo. Ovaj motor se navodno “vrti” na 12.000 obrtaja te isporučuje 3.000 KS. Ako je to previše, bit će dostupna i verzija sa 2.000 KS koja koristi standardno gorivo. Oba modela imaju osmostepene mjenjače.

    Zahvaljujući 3D printeru, kompanija SPA je napravila lagane, ali ultračvrste panele karoserije. Zbog toga automobil može ubrzati od 0 do 100 km/h za manje od dvije sekunde.

    Dosad nismo vidjeli funkcionalni prototip, ali su neke aktivnosti planirane za 2022. i 2023. godinu. Automobil će biti testiran i u BBC-jevoj emisiji “Top Gear” u sklopu Red Bullovog događaja, a očekuje se i rekord za najbrži produkcijski automobil na stazi Nurburgring.

  • Kolaps bolnice u Livnu: Od 2007. godine grca u dugovima koje Skupština i Vlada ne plaćaju

    Kolaps bolnice u Livnu: Od 2007. godine grca u dugovima koje Skupština i Vlada ne plaćaju

    Na mogući kolaps Kantonalne bolnice u Livnu još 2018. godine je upozoravao Ured za reviziju institucija Federacije BiH, kada je dao negativno mišljenje o njenom poslovanju i preporuke koje su očito zanemarene, zbog čega je sada ova zdravstvena ustanova dovedena do očaja.

    Šefica Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH Mia Buljubašić za naš portal kaže kako je revizija Kantonalne bolnice u Livnu urađena 2018. godine otkrila da ta zdravstvena ustanova kontinuirano bilježi gubitke bilježi od 2007. godine i da je dobila negativno mišljenje.
    “Mi smo zaista skrenuli pažnju na sve njihove probleme vezane za finansiranje i gubitke. Dali smo im i negativno mišljenje, ali i određene preporuke koje, sudeći prema trenutnom stanju, nisu poštovane. To je bilo 2018. godine, a sada smo u 2021. godini i prema problemima s kojima se ta bolnica susreće, očigledno u međuvremenu nikad ništa nije ni poduzeto nakon tog izvještaja”, kaže Buljubašić za Klix.ba.

    Pored negativnog mišljenja, kako je objasnila, tada je Ured za reviziju institucija FBiH na isticanje pitanja stavio to da Kantonalna bolnica u Livnu od 2007. godine konstantno ostvaruje gubitak koji iznad kapitala iznosi devet i po miliona KM i da organi rukovođenja i upravljanja od tog perioda, kao ni osnivač (Kantonalna Skupština i Vlada) nisu poduzeli aktivnosti na pokriću i rješavanju tih problema.

    “Mi smo se osvrnuli na period od 2007. godine i napisali da je obaveza da osnivač supsidijarno odgovara za obaveze ustanove u skladu sa zakonom i oni su bili dužni pokriti taj višak rashoda nad prihodima, odnosno pokriti taj gubitak. To je njihova zakonska obaveza i skrenuli smo pažnju na to te dali preporuke da se poduzmu određene aktivnosti”, kaže za naš portal šefica Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH.


    Ignoriranje upozorenja i preporuka Ureda za reviziju FBiH rezultiralo je katastrofalnim stanjem u toj bolnici pa je sada zbog teškog finansijskog stanja ostala bez lijekova i potrebnih sredstava za liječenje pacijenata i zatvorila hladni pogon te je u pitanje dovedena i isplata plata zaposlenima, što u konačnici vodi i samom zatvaranju te bolnice, ako se hitno ne interveniše.

    Direktorica bolnice u Livnu Mladenka Perković, zabrinuta stanjem u zdravstvenoj ustanovi nad kojom je rukovodstvo preuzela prije pola godine, ističe da je zbog nagomilanih dugovanja Porezna uprava aktivirala Rješenje o ograničenju prava raspolaganja novčanim sredstvima na računu poreznog obveznika iz 2016. godine te vrši nadzor nad plaćanjem prema svim fizičkim i pravnim osobama, a dobavljači lijekove neće da isporuče bez avansne uplate.

    “Ukupan dug bolnice na dan 31. 12. 2020. godine iznosio je 14.391.580.45, KM, bez zakonskih zateznih kamata, a samo dug prema dobavljačima iznosi 6.375.673,68 KM”, ističe Perković

    Tvrdi da je u više navrata tražila pomoć Skupštine i Vlade Kantona 10, kao osnivača, i upoznala ih o svim problemima, ali kako naglašava, do sada nijednom nije razmatrana konkretna mjera rješavanja problema u zdravstvu.

    Upozorila je da će, ako uskoro ne poduzmu određene mjere, biti onemogućen rad Kantonalne bolnice Livno, koja je jedina zdravstvena ustanova na toj teritoriji koja pruža sekundarni nivo zdravstvene zaštite.

  • Ko treba da primi četvrtu dozu?

    Ko treba da primi četvrtu dozu?

    Najave Batuta da će se u Srbiji davati četvrta doza vakcine protiv koronavirusa zbunila je građane, pa su mnogi otišli na vakcinalne punktove kako bi je primili. Epidemiolog Vladan Šaponjić iz Instituta za javno zdravlje je objasnio ko treba da primi četvrtu dozu i kada.

    Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da se ne planira uvođenje četvrte doze, već da nju primaju samo osobe koje spadaju u najrizičnije grupe ljudi.

    Na vakcinalnim punktovima ipak je bilo onih koji su, u neznanju ili zbog straha, došli da prime četvrtu dozu vakcine.

    Institut za javno zdravlje Batut poslao je jasnu preporuku: Svako ko je primio dve doza treba da primi buster dozu najmanje 4 meseca od datuma revakcinacije.

    Četvrta doza važi samo za osobe sa urođenim ili stečenim oslabljenim imunitetom.

    “U tu grupu spadaju osobe koje primaju hemioterapiju, ne sve nego one kod kojih dovodi do slabljenja imuniteta, oni na hemodijalizi, pacijenti HIV AIDS, neke grupe još”, rekao je epidemiolog Vladan Šaponjić.

    Za te osobe četvrta doza predstavlja ono što je za druge treća, odnosno buster doza.

    “Nakon primanja dve doze, prime i dodatnu dozu nakon 28 dana od druge doze, nakon pet meseci primaju buster dozu, kao svi ostali građani, samo što je to njima 4. doza, ne treća doza”, kaže Šaponjić.

    Samo pominjanje četvrte doze zbunilo je građane. Mnogi od njih došli su na vakcinalne punktove kako bi je i primili.

    “Mi ovih dana imamo pacijente koji traže 4. dozu i informaciju kad će biti 4. doza”, kaže Milena Turubatović, doktorka opšte medicine.

    Ona poručuje svim građanima:

    “Ne dolazite po četvrtu dozu pošto četvrta nije po pravilniku sada, najviše što dajemo je treća buster doza.”

    Vakcinalni punkt na Beogradskom sajmu standardno je prometan, međutim onih koji primaju prvu dozu vakcine i dalje nema dovoljno. Za sada treba da poraste procenat ljudi koji primaju prvu dozu vakcine, jer do priča o četvrtoj dozi ima još dosta vremena.

  • Odlučeno: Kovid propusnice od 20 časova, svi ugostitelji mogu da rade 24 sata

    Odlučeno: Kovid propusnice od 20 časova, svi ugostitelji mogu da rade 24 sata

    Na današnjoj sednici Kriznog štaba odlučeno je da kovid propusnice budu obavezne već od 20 sati u ugostiteljskim objektima, kockarnicama i kladionicama.

    Kako je istakla dr Darija Kisić Tepavčević, uvođenje kovid propusnica je imalo značajnog efekta na povećanje vakcinacije, pa je odlučeno da se proširi važenje kovid propusnica za ugostiteljske objekte od 20 časova.

    Takođe, svi ugostiteljski objekti moći će da rade 24 sata.

    “To smo uveli zato što je u prethodnom vremenskom periodu i u nekim drugim zemljama primećeno da ako se ograniči do 1-2 sata, organizuju se različita kućna okupljanja i žurke, a na ovaj način je omogućeno da rade 24 sata ovi objekti ukoliko svi gosti nakon 20 časova imaju propusnice. Ovu meru smo proširili i na kockarnice, kladionice, slot klubove itd”, rekla je Kisić Tepvačević.

    Ona je još jednom istakla da je stotine inspekcijskih ekipa na terenu i da će moći da se kontrolišu svi objekti.

    “Ova mera i proširenje važenja kovid propusnice stupiće na snagu od ponedeljka”, istakla je dr Kisić Tepvačević.

    Na sednici Kriznog štaba je odlučeno i da se produžava raspust za osnovne i srednje škole.

  • Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    SAD i Rumunija dogovorili su da zajedno grade prvu malu modularnu nuklearnu elektranu u Rumuniji.

    U Vašingtonu je saopšteno da će upotreba tehnologije malih modularnih reaktora (SMR) dati ključni doprinos dekarbonizaciji energetskog sektora u Rumuniji i omogućiti budućnost bez štetnih emisija.

    Plan su posle susreta na samitu COP26 2. novembra najavili specijalni izaslanik američkog predsednika za klimu Džon Keri i rumunski predsednik Klaus Johanis. Dve zemlje su još 2020. godine potpisale sporazum o saradnji na jačanju i modernizaciji rumunskog civilnog nuklearnog programa, piše Euractiv, a prenosi Energetski portal.

    Bela kuća saopštila je da će izgradnjom prve elektrane sa malim modularnim reaktorom (SMR), u saradnji sa SAD i američkom privatnom kompanijom Nuskejl, “najmodernija civilna nuklearna tehnologija stići i u taj važan deo Evrope.

    “Naše partnerstvo će doneti SMR tehnologiju u Rumuniju i pozicionirati američku tehnologiju kao lidera u globalnoj trci u oblasti te tehnologije. Komercijalni ugovor će uključivati Nuskejlovu centralu od šest modula i inicijalno će stvoriti više od 3.700 radnih mesta u SAD i Rumuniji, sa potencijalom otvaranja 30.000 poslova kako projekat bude rastao”, saopštila je američka administracija.

    Iz kabineta rumunskog predsednika precizirano je da će modularni reaktor početi da proizvodi struju 2028. godine, i da će investicija učvrstiti partnerstvo Rumunije i SAD u oblasti civilne nuklearne tehnologije.

    Američki Stejt department je naveo da je reč o projektu vrednom više milijardi dolara koji “jača evropsku energetsku bezbednost, poštuje najviše standarde nuklearne bezbednosti i zabrane proliferacije i, što je najvažnije, čistom energijom se bori protiv klimatske krize”.

    Nuskejl je američka privatna kompanija iz savezne države Oregon, koja proizvodi i prodaje male modularne fisione reaktore.

    Za razliku od klasičnih, velikih reaktora, mali modularni reaktori proizvode se industrijski i zatim zahvaljujući dimenzijama i težini transportuju na lokaciju buduće centrale i tamo instaliraju. Ti reaktori obično proizvode ukupno do 300 MW električne energije.

    SMR kompanije Nuskejl pojedinačno proizvode 77MW struje bruto, a u zavisnosti od konfiguracije, jednu nuklearnu elektranu, prema podacima sa sajta kompanije, čini do 12 modula.

  • Kalabuhov: Međunarodno pravo pobijedilo u Savjetu bezbjednosti UN

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov smatra da je međunarodno pravo pobijedilo na posljednjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, ali i logika i zdrav razum, a usvojena Rezolucija o BiH mora biti primjer u budućem vremenu.

    “Zahvalan sam kolegama u diplomatskom koru u Njujorku i u Sarajevu, jer su odvojena pitanja produženja misije ‘Altea’ u BiH i OHR-a. I po Dejtonskom mirovnom sporazumu ova pitanja nisu povezana”, rekao je Kalabuhov za RTRS.

    On je istakao da je dobro što su zapadne diplomate razumjele logiku Rusije.

    “Nakon 26 godina mirovnog procesa u BiH mora doći vrijeme kada će lokalni akteri preuzeti svu odgovornost, pa čak i onu koja proističe iz misije ‘Altea'”, kaže Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da se njegova zemlja principijelno zalaže da OHR bude što prije zatvoren.

    “OHR je postao razlog za destabilizaciju situacije u BiH. Ova kancelarija je postala jednostrana. I kolege u diplomatskom koru bi željele zatvaranje OHR-a, ali postoji nesaglasnost o uslovima za tako nešto. Svi su saglasni da je vrijeme nametanja u BiH prošlo”, istakao je Kalabuhov.

    On je ocijenio da BiH sa OHR-om ne može imati stvarni suverenitet i da ova kancelarija nikada nije prevela Dejtonski mirovni sporazum na jezike naroda u BiH, što je morala uraditi.

    “Veliki je paradoks kada ljudi koji govore o suverenitetu BiH traže od OHR-a da brani suverenitet. Pardoks je i što Ustav mora biti branjen od Ustavnog suda BiH. Mora biti promijenjena i kompozicija ovog suda, odnosno strane sudije moraju otići”, naglasio je Kalabuhov.

    On je napomenuo da izvještaj Kristijana Šmita o situaciji u BiH subjektivan i neizbalansiran.

    Kalabuhov kaže da je legitimno razmišljanje predstavnika Republike Srpske o vraćanju nadležnosti koje su prenesene na nivo BiH i da sve mora biti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.

    On je naveo da je u BiH potreban dijalog konstitutivnih naroda o svim pitanjima.

    “Mora se u BiH smirivati retorika. Smatram da neće biti rata u BiH, jer je bolje pet godina razgovarati, nego dan ratovati. Bilo bi dobro da svi akteri u BiH potpišu pakt o miru”, istakao je Kalabuhov.

  • Cvijanović: Važno da na relevantnim adresama jasno iskažemo stavove Srpske

    Važno je što imamo priliku da stavove Republike Srpske jasno iskažemo na svim relevantnim adresama u svijetu, napisala je predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović na Instagramu.

    Predsjednik Republike Srpske imala je danas u Vašingtonu odvojene susrete sa specijalnim predstavnikom predsjednika SAD za zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom i američkim izaslanikom za izborne reforme u BiH Metju Palmerom.

  • Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcize ipak neće podići cijene cigareta

    Akcizna politika za cigarete i duvan u narednoj godini ne bi trebalo da utiče na cijene ovih proizvoda, potvrđeno je “Nezavisnim novinama” iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Naime, Odluka o utvrđivanju specifične i minimalne akcize na cigarete i duvan za pušenje za 2022. godinu, koju je nedavno usvojio Upravni odbor UIO, nije donijela promjene u iznosu specifične akcize, dok je minimalna akciza povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    “Međutim, to ne mijenja ništa u vezi s cigaretama koje se najviše prometuju, pošto je kod njih već ranije premašena ta minimalna akciza”, potvrdio je izvor “Nezavisnih novina”.

    Ipak, sami proizvođači i distributeri imaju pravo da povise cijene, u skladu sa svojom poslovnom politikom, ali to moraju najaviti mjesec dana ranije.

    “Ukoliko žele korigovati cijene, dužni su mjesec dana prije primjene o tome obavijestiti UIO BiH”, pojasnio je u izjavi za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u UIO BiH.

    Podsjetimo, prema odluci koju je usvojio UO UIO BiH, koja se zasniva na Zakonu o akcizama u BiH, od 1. januara 2022. godine minimalna akciza iznosiće 166,50 KM za 1.000 komada cigareta, odnosno 3,33 KM za pakovanje od 20 komada.

    Novom odlukom specifična akciza ostala je na istom nivou, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada, dok je minimalna akciza, dakle, povećana sa 3,25 na 3,33 KM za isto pakovanje.

    Akciza na duvan za pušenje utvrđuje se u visini od 80 odsto minimalne akcize i iznosiće 133,20 KM po kilogramu.

    Međutim, činjenica je da UO UIO BiH nije popustio uprkos jakim kritikama stručnjaka i potrošača, koji smatraju da je akcizna politika u BiH takva da nije primjerena kupovnoj moći i podstiče crno tržište.

    BiH je, naime, zemlja sa najvećim nametima na cigarete u Evropi. Ta situacija izuzetno pogoduje razvoju crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, jer su nameti otišli znatno iznad životnog standarda građana.

    “Ukoliko poreska politika ne uvažava standard građana i ukoliko su ti porezi veliki, logično je da će građani posegnuti za alternativnim pa i nelegalnim načinima snabdijevanja. Pojačane kontrole treba nastaviti, ali i uključiti neka druga razmišljanja u vezi sa postojećom akciznom i poreskom politikom”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

    Prema relevantnim podacima, iako su institucije zadužene za kontrolu sprovođenja zakona ove godine u odnosu na prošlu ostvarile višestruko veće zapljene cigareta i duvana, a što je donekle zaustavilo pad legalnog tržišta, procjenjuje se da smo i dalje evropski lideri kada je u pitanju crno tržište ovim proizvodima.

    “Nezavisnim novinama” je u institucijama poput Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH potvrđeno da su 2021. na ovom polju ostvarili mnogo bolje rezultate nego 2020. Ipak, procjenjuje se da više od 50 odsto tržišta čini crno tržište te da je godišnji gubitak privrede 150 miliona KM.