VRBAS Media

Autor: INFO

  • Netanjahu otkrio treću fazu Trampovog plana za Gazu

    Netanjahu otkrio treću fazu Trampovog plana za Gazu

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da će se kasnije ovog mjeseca sastati sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom, naglasivši da je druga faza Trampovog plana za Gazu blizu realizacije.

    “Na sastanku će se razgovarati o mogućnostima za postizanje mira i okončanju vladavine palestinske militantne grupe Hamas u enklavi”, rekao je tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom.

     

     

    Pregovori o narednim fazama Trampovog plana za okončanje dvogodišnjeg rata u palestinskoj enklavi su u toku. Plan takođe uključuje oslobađanje izraelskih talaca i uspostavljanje privremene tehničke palestinske vlade u Gazi, koju bi kontrolisao međunarodni odbor za mir i podržavale međunarodne mirovne snage.

    “Krajem mjeseca imaću veoma važne razgovore o tome kako osigurati da se druga faza ostvari”, dodao je Netanjahu.

    Takođe je rekao da je prva faza Trampovog plana skoro završena.

    Netanjahu navodi da su “mogućnosti za mir na dohvat ruke” i da će sa američkim predsjednikom razgovarati o “načinu okončanja vladavine Hamasa u Gazi, jer je to ključni dio obezbjeđivanja drugačije budućnosti za Gazu”.Kaže da će treća faza biti “deradikalizacija Gaze”, što je, kako ističe, urađeno u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata.

    “Postoji i treća faza, koja se odnosi na deradikalizaciju Gaze, što su mnogi smatrali nemogućim. Ali, to je urađeno u Njemačkoj, Japanu, sprovodi se u zemljama Zaliva i može se uraditi i u Gazi”, navodi on.

    Ovaj proces izraelski premijer nije detaljnije objasnio, ali se odnosi na “smanjenje uticaja ekstremističkih grupa i promovisanje stabilnijeg, manje radikalnog društva”, prenosi “b92”.

  • Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Stručnjaci protiv platnih razreda, privreda traži rasterećenje plata

    Prijedlog Saveza samostalnih sindikata BiH o tri nivoa minimalne plate prema stepenu obrazovanja izazvao je različite reakcije socijalnih partnera.

    Ekonomisti su protiv ovakvog prijedloga, iako su stava da je potrebno povećati minimalne plate, dok privreda, između ostalog, traži rasterećenje.

    Tako su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH naveli da je inicijativa za povećanje minimalne plate ponovo pokrenuta bez ikakvog rasterećenja privrede, bez procjene posljedica i bez uključivanja svih relevantnih aktera.

    Podsjećamo, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako je njihov prijedlog da minimalna plata bude 1.200 KM za one sa osnovnom školom, 1.400 KM za one sa srednjom školom, te 1.600 KM za one sa fakultetom.

    On je nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća rekao da je iznos za koji su umanjeni doprinosi trebao biti dodat na plate radnika, a ne da određeni poslodavci to zadrže za sebe.

    “Zbog toga očekujemo da Vlada FBiH na narednoj sjednici dostavi spisak poslodavaca koji su tako postupili”, naveo je Kurtović.

    Sa druge strane, iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH saopštili su da su zvanično podnijeli zahtjev Vladi FBiH da prisustvuju sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj bi se raspravljalo o minimalnoj plati, te da još nisu dobili odgovor.

    “Smatramo da je nedostatak komunikacije sa sektorom koji zapošljava najveći broj radnika i stvara najveći dio prihoda – neprihvatljiv i neodgovoran. Podsjećamo javnost da je Vlada FBiH sama najavila dodatno smanjenje doprinosa od 1. januara 2026. godine, ali sada tvrdi da to “ne može uraditi, jer nema dovoljno sredstava u budžetu”. Istovremeno, prema dostupnim podacima, samo ove godine je od privrede prikupljeno dodatnih 400-500 miliona KM, što otvara legitimno pitanje: Kako je moguće da se sredstva mogu uzimati od privrede, ali se istovremeno tvrdi da nema prostora za rasterećenje privrede”, naveli su iz Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH.

    Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, istakao je za “Nezavisne novine” da diferencijacija ovog tipa nužno vodi ka diskriminaciji na tržištu rada.

    “Ovo je zadnje što nam je potrebno u ovom momentu tako da Vlada FBiH ne bi trebala podržavati neke diskriminatorne modele samo na bazi stručne spreme. Jasno je da je ovo model funkcionisanja u javnom sektoru, ali taj model se ne može preslikati u realni sektor, gdje se vrijednost kreira na bazi znanja, na bazi iskustva, komplikovanosti posla i drugog, a ne samo inicijalne diplome sa kojom dolazite na tu radnu poziciju. Da treba povećati minimalnu platu, naravno da treba, ali po jasnoj formuli i u interesu svih”, naglasio je Čavalić.

    Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, rekao je za federalne medije da se protivi ovom prijedlogu.

    “Ja sam protivnik takve vrste platnih razreda. Poslodavac je taj koji odlučuje koliko mu neki radnik sa visokom školom doprinosi. Ako ima pravog radnika, on će ga znati zadržati. Problem je i kvaliteta diplomanata na tržištu. Šta znači visoka stručna sprema? Imamo kupovne diplome i veliki broj ljudi koji su potpuno nekompetentni”, naglasio je Šunje.

    Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine, rekao je da će u sedmici od 15. do 20. decembra biti održana sjednica kako bi se dala podrška onome što budu predložili, ili eventualno ukoliko to ne bude, kako bi donijeli zaključak u kojem pravcu dalje ići.

    “Na kraju, odluka je na Vladi FBiH, koja će imati finalnu riječ o visini minimalne plate i eventualnim promjenama postojećeg iznosa. Niko ne treba mene da plaća kao osobu sa visokom stručnom spremom, nego kao osobu koja obavlja poslove za koje je angažovana. Razlike u platama nisu rezultat stručne spreme, već složenosti i obima poslova koje uposlenici obavljaju”, zaključio je Čengić.

  • Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata: Omogućiti svim radnicima pravo na obavezan sistematski pregled

    Savez sindikata pokrenuo je inicijativu da svi radnici u Srpskoj imaju pravo na periodične preventivne preglede.

    Obavezni sistematski pregledi bi, smatraju, trebalo da bude stavljeno u zakonski okvir, jer zdrav radnik je, kažu, najefikasniji radnik. Saglasni su s tim i poslodavci.

    U resornom ministarstvu, kažu, ovo je tema za dijalog socijalnih partnera da bi se došlo do rješenja koje će unaprijediti zdravlje radnika.

    Sistematski pregledi obavezni su za radnike sa povećanim rizikom i radnike u vaspitno-obrazovnom procesu. To je preporuka, koja proističe iz Akta o procjeni rizika na radu.

    Savez sindikata želi to da promijeni – da svaki radnik u Srpskoj ima pravo na obavezne zdravstvene preglede, što za sada ne prepoznaje zakonska regulativa u Srpskoj.

    – Tražimo da se u što kraćem roku, izmjene zakonske odredbe vezano za ljekarske preglede i da svi radnici jednako imaju pravo da ih poslodavac upućuje na obavezne ljekarske preglede, s obzirom na to da postoje procedure koje su komplikovane da bi obavili osnovne zdravstvene preglede koji su nam svima potrebni – istakla je Aleksandra Јakšić, stručni saradnik za zaštitu zdravlja na radu u Savezu sindikata Republike Srpske.

    Znamo da je prevencija najbolji lijek. Cilj periodičnih preventivnih pregleda i jeste da se bolesti otkrivaju u ranoj fazi kako bi liječenje počelo na vrijeme. U Zavodu za medicinu rada i sporta saglasni sa sindikatom – periodične preglede radnika bez povećanog rizika, staviti u zakon.

    – Prošle godine u kompaniji sa 300 radnike bez povećanog rizika radili smo preglede, utvrdili smo dva novootkrivena tumorska oboljenja, upućivali na dalje pretrage – naveo je Vladimir Šormaz, načelnik Službe medicine rada u Zavodu za medicinu rada i sporta Republike Srpske.

    U cilju očuvanja zdravlja radnika u kompaniji koja ih ima više od 2000 zaposlenih, Mtelu, provode više vrsta preventivnih pregleda. A omogućili su blagovremeno otkrivanje zdravstvenih problema, uključujući i teža oboljenja.

    – Ljekarski pregledi za radna mjesta sa povećanim rizikom obavljaju se svake godine, u skladu sa zakonskim obavezama. Specijalistički pregledi za žene, usmjereni na prevenciju i rano otkrivanje oboljenja, obavljaju se svake godine, dok se opšti sistematski pregledi za sve zaposlene organizuju svake tri godine, prema preporukama iz Akta o procjeni rizika. Pored toga, zaposlenima su dostupni i prošireni specijalistički pregledi, koji dodatno unapređuju preventivnu zaštitu zdravlja – ukazao je Stefan Ličina iz kompanije Mtel.

    Inicijativa Saveza sindikata ima i podršku poslodavaca. Kažu, u sve treba uključiti i Fond zdravstvenog osiguranja, a potrebno je, ističu, i jačati svijest o značaju sistematskih pregleda radnika.

    – Zaista je dobra inicijativa jer je zdravlje radnika preduslov za uspješno funkcinisanje preduzeća i za efikasnost radnika – istakao je Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske

    Pitanje koje je pokrenuo Savez sindikata Republike Srpske, ističu u Ministarstvu rada, tema je za dijalog socijalnih partnera, kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenja.

    – Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske i Vlada Republike Srpske će podržati sva rješenja koja će očuvati i unaprijediti zdravlje radnika u Republici Srpskoj, a koja su rezultat socijalnog dijaloga – naveli su iz Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite.

    Zaštita na radu je osnovno pravo svakog radnika, zagarantovano ustavom i nadležnim zakonskim aktima – pitanje je samo da li će u te akte biti uspisan i obavezan sistematski pregled za svakog radnika, svake godine.

  • Bliži se 100 dana rada Vlade; Šta su ministri do sada uradili iz plana, koji su dostavili premijeru?

    Bliži se 100 dana rada Vlade; Šta su ministri do sada uradili iz plana, koji su dostavili premijeru?

    Premijer Savo Minić sutra nastavlja konsultacije za izradu budžeta za narednu godinu s predstavnicima univerziteta u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, mladih i srpskih opština iz Federacije BiH.

    Uskoro se bliži i stotinu dana rada nove Vlade Srpske. 16 ministara dobilo je zadatak da u prvih 100 dana odrede prioritete svog rada. Nešto je realizovano, mnogo toga započeto. Ono u čemu su svi saglasni, a što se i nalazilo u ekspozeu premijera Minića, jeste veća vidljivost na terenu.

    Kada je od narodnih poslanika dobio povjerenje za forimiranje vlade, premijer Savo Minić iznio je detaljan ekspoze i konkretne ciljeve. Poboljšanje životnog standarda građana, nastavak izgradnje i modernizacije infrastrukture, brojni projekti. Tri mjeseca nakon formiranja kabineta, premijer Minić ističe da je generalno zadovoljan. Ali…

    – Naravno da postoje primjedbe koje ću iznijeti nakon sto dana vlade, koji će biti eksplicitni i dobro znate da ja nemam problem to reći. Čak ću imati i neke svoje prijedloge kada je u pitanju moj kabinet. Moramo uređivati jednu po jednu oblast maksimalno. Oni ministri koji su zaduženi za te oblasti moraće se još malo potruditi. Sljedeće godine će biti sigurno još dosta intenzivnijeg posla i rada – rekao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

    Po formiranju novog saziva Vlade, svi ministri bili su u obavezi da dostave plan rada u prvih stotinu dana. Fokus je na projektima, incvesticijama,novim zakonskim rješenjima. Najefikasnije prema tom osnovu, bilo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. Njihovim radom, proglašena su dva nova zaštićena područja. Park prirode Guber u Srebrenici i spomenik prirode Cvrcka u opštini Kneževo.

    – Pored toga, za dva već postojeća zaštićena područja smo proveli neke procese kojima smo svakako unaprijedili njihovo funkcionisanje, na konkretan način da smo za park prirode Gromiželj u Bijeljini upravljanje povjerili gradu Bijeljini a za park prirode Tara u Foči, upravljanje povjerili opštini Foča- kaže Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Mnogo zadataka pred sebe je stavio i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić. Do kraja godine trebalo bi da bude spreman i prednacrt Zakona o pravima boraca. Takođe, spremaju se i zakonske izmjene koje će tretirati posredovanje u zapošljavanju i poslove privremenog karaktera.

    – To je zakon koji će da pozdravi i poslovna zajednica, i ljudi koji ne rade a imaju mogućnost da na ovaj način kroz sezonske poslove a tiče se poljoprivrede, turizma, ugostiteljstva, uslužnih djelatnosti, da nešto zarade a s druge strane vlada na ovaj način izguruje sivu ekonomiju – poručio je Danijel Egić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Ono što se najviše spominjalo u javnosti i na čemu je najčešće bio fokus medija, jeste situacija u vezi sa Rudnikom i termoelektranom Ugljevik. Kako arbitražni sporovi koje ova kompanija vodi sa Slovenijom, tako i otkup koncesije od Komsar enerdžija.

    – Zaključenjem ovog ugovora o prenosu koncesionih prava na RiTE Ugljevik u cjelosti, mi zaokružujemo još jedan važan posao koji traje više od godinu dana, a to je da RiTE Ugljevik dođe u posjedi koncesionog područja na kojem mogu da organizuju rudarsku proizvodnju za potrebe postojećeg rudnika i termoelektrane – kaže Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

    Goran Selak, ministar pravde, posjetio je pravosudne institucije u većini lokalnih zajednica, a sve radi unapređenje funkcionisanje pravosudnog sistema Srpske.

    – Određena zakonska rješenja smo pripremili. Na vladi smo usvojili izmjene i dopune zakona o registraciji privrednih subjekata, pripremamo izmjene i dopune krivičnog zakonika, izmjene i dopune zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija. Ranije smo izmijenili zakon o pravobranilaštvu a sve u cilju unapređenja rada i institucija ali i građana Republike Srpske – naveo je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

    Mnogo je planirano, dosta toga je urađeno ali i ostalo da se završi. Politička klima u prethodnih tri mjeseca nije bila najpovoljnija, ali to ne smije biti opravdanje za neučinjeno. Izazova je i dalje mnogo.

    – Ono što će svakako da bude otežavajuća okolnost što iza tog ekspozea, iza svih stoje neki od ranije i što stoji veliki birokratski aparata koji jako često može da bude kočnica takvim inovativnim i bržim procesima. U svakom slučaju, to je pravac, treba ga slijediti i mislim da je dobar – naglašava ekonomista Bojan Lučić.

    Ono što je svakako specifično za ovaj saziv vlade, jeste da im je mandat oročen na nešto više do godinu dana. Ostalo je još vremena da se obećano ispuni. Na kraju, kada se sve sumira, moći će se dati realna ocjena za rad 18. saziva Vlade Srpske.

  • Zaharova: Kijevski režim – međunarodna korupcijska brigada

    Zaharova: Kijevski režim – međunarodna korupcijska brigada

    Kijevski režim pretvorio se u međunarodnu korupcijsku brigadu za pumpanje novca kroz Ukrajinu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Ukrajinski patrioti”, ironično je prokomentarisala Zaharova izvještaje da su visoki ukrajinski vladini zvaničnici bili umiješani u skandal oko korupcije sa biznismenima.

    – Sada je jasno zašto je Vladimiru Zelenskom svejedno da li je u pitanju visivanka /tradicionalna ukrajinska odjeća koja sadrži elemente ukrajinskog etničkog veza/ ili kosovorotka /ruska seljačka košulja sa kragnom koja se zakopčava sa strane/. Zato što je to međunarodna brigada za pumpanje novca preko Ukrajine – rekla je ona.

    Zaharova je napomenula da je sada jasno i zašto režim zabranjuje Ukrajincima da govore i uče ruski, da čitaju ruske klasike, zašto prepravljaju istoriju svoje zemlja.

    – Zato što će obrazovani ljudi postavljati pitanja, a međunarodnoj korupciji, čije je Ukrajina samo srce, potrebna je tišina koja se može postići neutralizacijom nacionalne savjesti – istakla je Zaharova.

    Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine /NABU/ i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo /SAT/ objavili su 10. novembra istragu o velikoj korupcijskoj šemi u energetskom sektoru, nazvanoj Operacija “Midas”.

    Pretresi su sprovedeni u energetskoj kompaniji “Energoatom” i rezidencijama preduzetnika Timura Mindiča i sada suspendovanog ministra pravde Germana Galuščenka, koji je bio ministar energetike zemlje u vrijeme događaja koji se istražuju.

    Istraga je utvrdila da su učesnici u šemi oprali oko 100 miliona dolara.

    NABU je takođe počeo da objavljuje snimke razgovora iz Mindičevog stana, koji su otkrili razgovore o koruptivnim praksama.

  • Američki oficir: Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom

    Američki oficir: Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom

    Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom ako bude uvučen u ukrajinski sukob, smatra penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.

    Dejvis je rekao da eskalacija sukoba između Kijeva i Moskve predstavlja katastrofu.

    – A ako izbije rat sa Evropom, Rusija će se, prema riječima Vladimira Putina, boriti i pobijediti – ona ima kapacitete za to – napisao je Dejvis na Iksu.

    On je napomenuo da Zapad nema dovoljno zaliha municije, pogona za proizvodnju vojne opreme, ni ljudska snaga za rat sa Rusijom.

    – Eskalacija prijeti da uvuče SAD u sukob koji ne možemo da dobijemo. A sa nuklearnom opasnošću koja se nadvija, svi će izgubiti – zaključio je Dejvis, prenosi Sputnjik.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da na konferenciji za novinare da su tvrdnje o navodnim planovima Rusije da napadne Evropu smiješne.

    Kremlj je izjavio da Rusija ni za koga ne predstavlja pretnju, ali da neće ignorisati dejstva koja su potencijalno opasna po njene interese.

  • Tramp mlađi: SAD bi mogle da odustanu od Ukrajine, Zelenski namjerno produžava sukob

    Tramp mlađi: SAD bi mogle da odustanu od Ukrajine, Zelenski namjerno produžava sukob

    Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi, izjavio je danas na konferenciji u Dohi da bi njegov otac mogao da odustane od Ukrajine ili da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobijedi na izborima.

    Na pitanje da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz pitanja Ukrajine, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, ističući da je njegov otac “jedan od najnepredvidivijih političara”, piše Politiko.

    – Ono što je dobro kod mog oca i što je jedinstveno kod mog oca jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tjera sve da zapravo djeluju intelektualno iskreno – naglasio je sin američkog predsjednika.

  • Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Šta Evropska unija od BiH očekuje nakon prihvatanja Reformske agende?

    Iz Brisela stižu evri, ali uslovljeni! Evropska komisija zvaničnim prihvatanjem Reformske agende “otključala” je fond “težak” 976,6 miliona evra za BiH, kao posljednju zemlju Zapadnog Balkana u briselskoj “čekaonici”! Sukcesivno povlačenje novca uslovljeno je provođenjem reformi iz agende. Ukupno 114 mjera u četiri cjeline, koje je neophodno reformisati.

    Istovremeno, vlast u BiH nema baš pozitivne vijesti za Brisel. Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača, kao preduslovi za otvaranje pregovora sa Unijom, i dalje su na čekanju, zbog stalnog nastojanja “političkog” Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovom “ukusu”. Novi pokušaj najavljen je za ponedjeljak, kada je zakazana sjednica Savjeta ministara.

    Još od vremena kada su sa evropskog puta “skrenuli” na sarajevsku kaldrmu, sarajevska “trojka” a povremeno i srpska opoziciona, ponavljali su floskule kako srpski predstavnici, a kada im to zatreba i hrvatski, u zajedničkim institucijama blokiraju famozni evropski put BiH. I tom hajkom mjesecima su hranili sopstveni ego i “intelekt” svojih slušalaca. Prvi u pokušaju da pod plaštom evropskog puta i briselskih uslova očerupaju što više nadležnosti Republike Srpske, a drugi da se dokopaju fotelja u Sarajevu, koje su im sve dalje. Priotm, licemjerno zaboravljajući egzaktne podatke o učinku. Od 11 tzv. evropskih zakona koji su ugledali svjetlo dana u ovom mandatu vlasti, baš ni jedan, “kritičari” nisu kreirali. Svi su izašli iz pera onih koje su isprazno kritikovali. Potvrda o učinku stigla je direktno iz Brisela. Reformska agenda je prihvaćena.

    – Ovo je rezultat napornog rada zvaničnika i javnih službenika BiH, kao i njihovih kolega iz Evropske unije. To je uključivalo mjesece teških pregovora, dijaloga, konsenzusa i konstruktivnog donošenja odluka političkih aktera u javnom interesu. Ovo je ogroman korak za zemlju. Ali ovo je samo početak – navodi Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u BiH.

    Nada se Soreka da će duh konsenzusa koji je doveo do usvajanja reformske agende, rezultirati i kreacijom i izglasavanjem dva zakona iz sfere pravosuđa, o VSTS-u i o Sudu BiH te imenovanjem glavnog pregovarača i njegovog Tima – kao preduslova za službeno otvaranje pregovora sa Unijom.

    – Ohrabruje da vi možete reći da neko zakonsko rješenje koga EU, ako je to stav EU da treba da ili direktiva ili standard zovite kako hoćete da treba da bude usvojeno ali ako je na štetu srpskog naroda ne morate odmah da usvajate, trebate da dođete do onoga što je prihvatljivo, što će podrazumijevati da smo mi ispunili standarde EU ali i da smo zaštitili interes nas u Srpskoj – kaže ministar finansija i trezora u SM BiH, Srđan Amidžić.

    A baš na interese Srpske iz Sarajeva jurišaju, čak i kada to Brisel ne spominje. I nadaju se povratku vremena Pedija Ešdauna kada je, kako je i sam kasnije priznao, sa tadašnjim predsjedavajućim Savjeta ministara Adnanom Terzićem tajno dogovarao navodne „reformske procese“. Potom pozivao tadašnjeg komesara Evropske unije Krisa Patena, molio ga da njihov dogovor proglasi tobože evropskim principom – što je Paten gotovo bespogovorno prihvatao. Po principu vlastitih htijenja, a ne ustavnog i zakonskog uređenja, umjesto u Savjetu ministara, pokušali su da u Predstavničkom domu imenuju podobnog srpskog glavnog pregovarača. Nije im se želja ispunila. Brisel je njihov pokušaj potpuno ignorisao. Pa iako vrijeme prolazi, pokušaj nadmudrivanja traje. Sada saopštenjima „vape“ da, umjesto usaglašavanja zakonskog rješenja o VSTS-u koje je predložilo resorno ministarstvo, primat ima akt koji su predložili njihovi poslanici u Predstavničkom domu.

    – Moramo svi pokazati da li smo na praktičan način za naš iskorak za reforme i na ono što zapravo možemo očekivati i od Evropskog vijeća kada sad to uradimo ili usvojimo jednu pozitivnu poruku za BiH, ja bih rekla i slobodna sam reći i službeno otvaranje pregovora odnosno datum za održavanje prve međuvladine konferencije između BiH i institucija EU – navela je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjetza ministara BiH.

    Evropski savjet zasjeda već 17. decembra. U ministarstvu finansija već pripremaju dva dokumenta – Ugovor o zajmu i o Instrumentu, čija je izrada i prohodnost kroz zajedničke institucije, preduslov za prvu tranšu od 68,4 miliona evra predfinansiranja. Preostalih nešto više od 900 miliona evra od kojih su gotovo dvije trećine krediti, a ostatak grant sredstva, biće dostupna etapno, u skladu sa ispunjenim reformskim obavezama.

    – Postoje zahtjevi Brisela, vrlo strogi, vrlo strogi zahtjevi EU koji su itekako oprečni sa stručnim udrugama iz BiH sa stavovima i entiteta i slično. Mi to moramo pokušati naći neki kompromis – kaže Davor Bunoza, ministar pravde u Savjetu ministara.

    Za kompromis uvijek, za preglasavanje, perfidno otimanje i pod plaštom evropskog puta uzurpiranje nadležnosti nikada, poruka je iz Srpske. Pa ni po cijenu briselskih miliona!

    – Ne dozvoljavamo bilo kakvo milimiterasko pomjeranje nadležnosti sa nivoa Srpske na nivo BiH. Ne znam koliko da bismo dobili para to nas ne interesuje – rekao je Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara.

    Za obećane evre, BiH mora provesti više od stotinu reformi – selektovanih u oblasti od zelene i digitalne tranzicije, preko razvoja privatnog sektora i ljudskog potencijala, pa do vladavine prava. Ili od stvaranja nezavisnog pravosuđa na svim nivoima, i primjera radi modernizacije aerodromske infrastrukture, ekonomskih i obrazovnih reformi, pa do gašenja termoelektrana, koje trenutno proizvode više od dvije trećine električne energije u BiH. Ogroman posao, koji i u manje složenim zemljama sa mnogo više konsenzualne prohodnosti, zahtjeva godine pa i decenije, a pojedini ministri već troše evropske milione. Poput Edina Forte koji i ne trepnuvši, publikumu obaćeva kako će novcem iz Plana rasta rješavati finansijsku dubiozu BHRT-a.

  • Puškov: SAD imaju jedan zahjtev za NIS

    Puškov: SAD imaju jedan zahjtev za NIS

    “SAD u slučaju NIS zahtevaju isto što i od svih evropskih zemalja”, rekao je Aleksej Puškov.

    Predsednik Komisije Saveta Ruske Federacije za informativnu politiku Aleksej Puškov izjavio je da “u slučaju Naftne industrije Srbije (NIS) nema nikakvog posebnog kursa Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji, isto zahtevaju od svih evropskih zamalja i cilj im je da Evropa potpuno prestane da kupuje ruske energente”.

    “Samo je (Viktoru) Orbanu uspelo da se (Donald) Tramp složi da Mađarska i dalje kupuje rusku naftu i gas. Ne znamo kako će dalje biti sa Slovačkom, koja je u teškoj situaciji. Međutim, u Vašingtonu smatraju da bi sve ostale zemlje trebalo da se odreknu ruskog gasa i počnu da kupuju američki. To je jedinstvena politika SAD prema evropskim zemljama“, rekao je Puškov, u intervjuu za današnju Politiku”, prenosi Beta.

    On je naglasio da na “Srbiju kidišu moćne sile, Amerika i Evropska unija, veliki igrači na svetskoj sceni”.

    “Uprkos njihovim pritiscima Srbija održava posebne odnose sa Rusijom, koji nekada u sebi nose i složenost. Ovo pokazuje da istorijska bliskost ruskog  i srpskog naroda i dalje postoji i zaista bih želeo da se bliskost održi”, rekao je Puškov.

  • Makron prijeti Kini

    Makron prijeti Kini

    Francuski predsednik Emanuel Makron zapretio je uvođenjem tarifa Kini u narednim mesecima, ukoliko Peking ne smanji trgovinski deficit sa Evropskom unijom, prenose danas francuski mediji.

    Prema njegovim rečima, EU će morati da razmotri protekcionističke mere ako se Kina brzo i konkretno ne obaveže da će zaustaviti disbalans, što je od ključnog značaja za Evropu, prenosi Figaro.

    Makron je posle zvanične posete Kini zaoštrio svoj stav i poručio da će Evropa preduzeti snažne mere protiv te zemlje ako ne bude smanjen rastući trgovinski deficit sa EU.

    “Rekao sam im da ako ne budu reagovali, mi Evropljani bićemo primorani u veoma bliskoj budućnosti da preduzmemo odlučne mere, kao i SAD, i da uvedemo tarife na kinesku robu”, rekao je francuski lider po povratku iz posete Kini i susreta sa tamošnjim zvaničnicima.

    Makron je dodao da Kina ugrožava srce evropskog modela industrije i inovacija, koji je istorijski zasnovan na proizvodnji automobila i mašinskih alata.

    Prema njegovim rečima, povećane tarife koje je američki predsednik Donald Tramp uveo Kini samo pogoršavaju situaciju.

    “To pogoršava naše probleme pošto Kinezi preusmeravaju robu na naše tržište”, ukazao je Makron, dodajući da je to pitanje života ili smrti za evropsku industriju.

    Tokom posete Kini, francuski predsednik je naglasio da Evropa, da bi smanjila trgovinski deficit, mora da prihvati kineska ulaganja.

    “Mi ne možemo konstantno da uvozimo, kineske kompanije moraju da dođu u Evropu”, poručio je Makron.

    On je dodao da kineske investicije u Evropi, međutim, ne smeju da imaju za cilj uspostavljanje hegemonije i stvaranje zavisnosti.

    U pitanju je desetak sektora, kao što su proizvodnja baterija i električnih vozila, prerada litijuma, energija vetra, elektronski uređaji, tehnologije reciklaže, industrijska robotika, vazdušne pumpe i proizvodnja modernih komponenata, navodi Figaro.

    Makron je dodao da veruje da EU mora da u najosetljivijim sektorima, kao što je automobilska industrija, zaštiti sebe od kineskih električnih vozila, i da se istovremeno ponovo angažuje u sferi konkurentnosti.

    “To zahteva pojednostavljivanje i jačanje jedinstvenog tržišta, ulaganje u inovacije, fer zaštitu naših granica, kao i dovršavanje formiranja carinske unije i prilagođenu monetarnu politiku”, zaključio je Makron.