VRBAS Media

Autor: INFO

  • Banjalučki SNSD traži nove konkurse:

    Banjalučki SNSD traži nove konkurse:

    Banjalučki SNSD predložio je poništavanje konkursa za izbor direktora javne ustanove „Banski dvor – Kulturni centar“ i Centra za razvoj poljoprivrede i sela, iako su praktično bile okončane konkursne procedure i preostalo je samo da se obave intervjui sa prijavljenim kandidatima.

    S obzirom na to da ne postoje formalno-pravni razlozi za poništavanje konkursa, ovaj potez banjalučkog SNSD-a znači da prave otklon od svog dosadašnjeg predsjednika Vlade Đajića i poništavaju političke dogovore koje je on sklapao sa koalicionim partnerima.

     

     

    Predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković kaže da je predloženo raspisivanje novih konkursa zato što nije pravovremeno okončana konkursna procedura.

    „Prošlo je više od mjesec dana od zatvaranja konkursa, a mi nismo dobili imena prvorangiranih kandidata i zato je predloženo poništavanje i raspisivanje novih konkursa“, rekao je Ninković za Capital.

    Ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje koalicionih partnera, prije svega SPS-a i Demosa čiji kandidati su po dogovoru sa Đajićem trebali da zasjednu na čelo ove dvije gradske ustanove.

    Na konkurs za direktora javne ustanove „Banski dvor-Kulturni centar“ bila su prijavljena tri kandidata i to bivši direktor banjalučke Gimnazije Zoran Pejašinović, zatim bivši direktor RTRS-a i donedavni član Upravnog odbora BHRT-a Rajko Radovanović i glumica i kadar SPS-a Danka Ignjatović koja je po političkom dogovoru bila favorit za tu funkciju.

    Na konkurs se nije prijavio aktuelni direktor Mladen Matović, iako ima nepodijeljenu podršku odbornika i godinama dobija pohvale za rukovođenje ovom ustanovom. Matović je trenutno u statusu v.d. direktora, jer mu je istekao mandat.

    Kada je riječ o Centru za razvoj poljoprivrede i sela, to mjesto je trebalo da pripadne Demosu, a jedan od prijavljenih kandidata bio je i šef banjalučkog Demosa i odbornik u gradskoj skupštini i Boran Bosančić.

    Pored njega, na konkurs su se prijavili i bivši direktor Depota i takođe kadar Demosa Željko Savić, kao i njegov stranački kolega i direktor Veterinarske stanice Banjalukla Ratko Mijatović, aktuelni zamjenik direktora IDDEEA Petar Bilčar, bivši v.d. direktora Aquane Velibor Vukajlović i kandidat SNSD-a za odbornika i predstavnik kapitala grada Banjaluka u Depotu Aleksandar Šibarević. Na konkurs se prijavio i Željko Zec, ali njegova prijava je odbačena kao nepotpuna.

    Aktuelnom direktoru Centra za razvoj poljoprivrede i sela Drašku Iliću mandat ističe 27. decembra. Posebno interesantno je što v.d. direktora ne imenuje Skupština Grada, već gradonačelnik, tako da bi se moglo desiti da banjalučki SNSD u pravljenju otklona od svog bivšeg predsjednika pogoduje njegovom najljućem političkom protivniku Drašku Stanivukoviću.

    S obzirom na to da gradska skupština 17. decembra tek treba da usvoji odluku o poništavanju starog i raspisivanju novog konkursa, to znači da do 27. decembra neće biti moguće okončati konkursnu proceduru, tako da će omogućiti Stanivukoviću da imenuje v.d. direktora Centra.

     

     

     

  • Institucije reaguju nakon prijava roditelja o nasilju u mrkonjićkoj školi

    Institucije reaguju nakon prijava roditelja o nasilju u mrkonjićkoj školi

    U Osnovnoj školi „Ivan Goran Kovačić“ u Mrkonjić Gradu roditelji su prijavili da njihova djeca trpe vršnjačko nasilje više od godinu i po dana. Prema njihovim tvrdnjama, najmanje petoro učenika bilo je izloženo fizičkom i psihičkom zlostavljanju, uključujući udaranje kaišem, nogama i rukama, prisilno šamaranje, kao i maltretiranje u toaletima i salama za presvlačenje.

    Roditelji su tvrdnje podnijeli Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, koje je formiralo predmet i radi na utvrđivanju osnovanosti prijave. Policijska uprava Mrkonjić Grad potvrdila je da nisu zaprimili prijavu od škole ni roditelja, ali da su 3. decembra registrovali incident u kojem su dvije odrasle osobe fizički nasrnule na maloljetna lica.

    Na roditeljskom sastanku održanom 1. decembra, roditelji su saznali detalje o nasilju. „Kad god je fizičko, ili ih vode u toalet, pa ih tuku ili vode u salu za presvlačenje, dvojica dežuraju a jednog po jednog uvode, tuku, batinaju kaišem, nogama, rukama, svakako ih tuku i maltretiraju“, naveo je otac jednog od zlostavljanih učenika. Drugi roditelji ističu da su primijetili promjene u ponašanju i modrice kod djece, koje su ih vodili ljekaru.

    Direktorka škole Suzana Milić nije željela davati izjave za medije, ali je škola saopštila da postupa po Protokolu za zaštitu djece od nasilja i prikuplja sve relevantne informacije za dalja postupanja. Republički inspektorat za prosvjetu najavio je vanrednu kontrolu kako bi se utvrdilo da li je škola preduzela sve propisane mjere.

    Psiholozi upozoravaju da djeca koja doživljavaju vršnjačko nasilje ne trpe samo fizičke povrede, već i strah, stres, gubitak povjerenja i traume koje se mogu reflektovati na njihovo odrastanje. Tatjana Marković, psiholog, naglašava da su roditeljska i stručna podrška od suštinskog značaja, kako za žrtve, tako i za djecu koja su zlostavljači.

    Ombudsman za djecu Republike Srpske, Gordana Rajić, izrazila je duboku zabrinutost i pozvala nadležne institucije da preduzmu hitne mjere, ispitujući ne samo pojedinačne slučajeve, već i eventualno dugotrajnije ili sistematsko nasilje. „Djeca moraju znati da imaju pravo da budu zaštićena, saslušana i da im se vjeruje. Roditelji imaju pravo na jasne i tačne informacije, a institucije obavezu da reaguju profesionalno i odgovorno“, naglasila je Rajićeva.

    Načelnik opštine Mrkonjić Grad, Dragan Vođević, podržao je roditelje i pozvao institucije da utvrde činjenice. „Naravno, svaki vid nasilja apsolutno osuđujem i kao načelnik i kao roditelj. Nema mjesta vršnjačkom nasilju u školama“, poručio je Vođević.

    Roditelji učenika ističu da žele da se slučaj rasvijetli i da škola ostane sigurno mjesto za sve učenike, tražeći da nadležni ispituju sve okolnosti događaja.

  • Trišić Babić: Republika Srpska je u svakom trenutku sprema za pregovore sa EU

    Trišić Babić: Republika Srpska je u svakom trenutku sprema za pregovore sa EU

    Savjet ministara trebalo je juče na sjednici da razmatra Prijedlog odluke o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU. Imenovanje glavnog pregovarača i dalje su na čekanju, zbog stalnog nastojanja političkog Sarajeva da se reformama procesi dodatno centralizuju, a pregovarač izabere po njihovoj želji.
    Ana Trišić Babić – Foto: RTRS
    Ana Trišić BabićFoto: RTRS
    Kao jedan od kandidata za glavnog pregovarača od strane vladajuće koalicije u Srpskoj predložena je Ana Trišić Babić.

    Ona se trenutno nalazi na funkcini vršioca dužnosti predsjednika Srpske, te napominje da je na tu poziciju došla u jednoj nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Republici Srpskoj. Gostujući u Јutrnjem programu, Trišić Babićeva je govorila o svojoj funkciji, ulozi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom, ali i zahtjevima koje Evropska unija postavlja prema BiH.

    – Јa sam na funkciji vršioca dužnosti došla u nenormalnoj situaciji koja je nametnuta Srpskoj. Ovo i ne smatram funkcijom – obaveza mi je velika, ali mene je Narodna skupština ovlastila da obavljam tu dužnost u neophodnim situacijama. Јa sebe vidim kao nekoga koga su poslanici postavili u trenutku, visokog službenika koji je zadužen da rukovodi kabinetom dok se ne završi prebrojavanje glasova – rekla je Trišić Babić.

    Dodaje da se njeno ime već duže vrijeme provlači kao jedno od potencijalnih imena za glavnog pregovarača.

     

    – Kada je to počelo prije godinu dana, razmišljala sam o tome – zbog svog iskustva, jer sam radila u Sarajevu 15 godina i radila sam sa Dodikom dok je bio u Predsjedništvu. Konstantno sam u vezi sa maticom, Republikom Srpskom, Banjalukom. Međutim, EU – zahvaljujući strankama iz Sarajeva, strankama “Trojke” – na jedan neprincipijelan način pokazala je da želi da im to bude izborna tema i platforma za naredne izbore, gdje će stalno optuživati Republiku Srpsku. Kako će se to završiti – ne znam. Lično nemam entuzijazma. Proces pregovora i pristupanja EU je uvijek kompleksan, a u našoj situaciji sada je još složeniji – upozorila je Trišić Babićeva.

    Ističe da smo svjedoci novih pravaca. Američka nacionalna strategija najjače vojne sile je uspostavljena i upravo u njoj se pokazao jedan otklon prema Evropi i ukazivanje na probleme u Evropi.

    – U toj strategiji, dio koji se tiče Evrope tačno je označio područja u koja se pretvorila birokratija EU. Tako da ove sjednice Savjeta ministara, prepucavanja, Predstavnički dom, glavni pregovarač, zakoni — sve to je predstava za domaću javnost. Republika Srpska je u svakom trenutku spremna za pregovore sa EU. Naša vlada je odavno razvila taj mehanizam, i svi resori koji sarađuju sa Briselom su u stalnom kontaktu. Što se nas tiče – mi možemo početi pregovore – naglasila je Trišić Babićeva.

    Ona je tokom karijere bila dio procesa jačanja regionalne saradnje i saradnje BiH sa NATO i EU.

    – Zbog funkcije koju sam obavljala, uvijek mi je zadatak bio u okviru funkcije. Bila sam samo neko ko je koordinisao i usmjeravao reforme koje su u tom trenutku bile neophodne radi pristupanja ili ispunjavanja obaveza. Željela bih mlađe gledaoce da podsjetim: prije 22 godine održan je čuveni samit u Tesalonikiju. Evropa se tada obavezala i postavila jasne kriterijume kako se pristupa EU. Od tog dana do danas – 22 godine – traje maltretiranje i građana i političara i lidera u BiH. Želim da objasnim šta se dešava ovih dana. Kažu: “Samo trebaju dva zakona i glavni pregovarač” To nije tako – naglasila je Trišić Babićeva.

    Kaže da je pravosuđe bilo veliki problem u BiH još 2010. godine.

    – Tada je komesarka EU došla u Banjaluku, razgovarala sa rukovodstvom i shvatila otvorena pitanja u pravosuđu BiH, pa je otvorila dijalog da se to riješi – i to ni danas nije riješeno, jer Sarajevo to nikada nije željelo. I sada, odjednom, 20 dana prije sjednice Evropskog savjeta, oni se sjete BiH i hoće “da poguraju”. Od svega su našli jednu oblast – pravosuđe – i pokušali preko noći da proture nacrte zakona koji bi formalno bili “u skladu sa EU standardima”, a suštinski se ništa ne bi promijenilo. Za 16. decembar predviđena je jedna eventualno pozitivna rečenica za BiH – ostale su negativne – upozorila je Trišić Babićeva.

    Podsjeća da je i to prošlo nakon toga BiH bi morala da uspostavi pregovarački okvir.

    – To je osnovni dokument u procesu pristupanja. U njega sve strane u BiH unose svoje ciljeve, smjernice i put. U ovoj situaciji, kada se sve radi onlajn, kada su zaboravljene procedure – ne vidim da smo sposobni da napravimo takav dokument. Taj dokument bi morao da ide u tri države članice: njemački Bundestag, parlament Danske i parlament Holandije. Vrlo je moguće da ti parlamenti ne bi bili zadovoljni i dali bi primjedbe – pa bi se sve vraćalo. U idealnoj situaciji, da ovdje sve funkcioniše, možda bi nam se pregovori otvorili krajem sljedeće godine, ali u to sumnjam, jer 2027. idu izbori za novi Evropski parlament – rekla je Trišić Babićeva.

    Smatra da će nakon tih izbora Evropska unija izgledati drugačije.

    – Cigurna sam da će 2027. godine, nakon izbora, Evropska komisija izgledati drugačije, i njena strategija će se modelirati prema novim globalnim promjenama. Dakle, ništa se sada suštinski nije desilo. Važnije je da se može održati dijalog, nego da se stvari forsiraju preko noći. A sad se od Srpske očekuje da se povinuje nečijim interesima – kaže Trišić Babićeva.

    Na pitanje da li se EU pretvorila u mehanizam nametanja zakona, podsjeetila je da je za 22 godine koliko je BiH u procesu, toliko se i EU mijenjala.

    – To smo vidjeli smjenjivanjem komesara i komisija. Svaki je imao drugačiji pristup. Čak su i evropski lideri upozoravali da EU više nije ono zbog čega su narodi pristali da uđu u taj sistem. Orban to govori već dvije godine. Ne mislim da će se EU raspasti, ali će se modelirati i izgledati drugačije. Žao mi je što EU luta, jer mi pripadamo evropskom kontinentu. I primjer graničnog prelaza u Gradišci je jedna od takvih situacija. Taj dio autoputa radio je tadašnji premijer Dodik. Govorili su da to “ne vodi nigdje”, ali bilo je vizionarski – Srpska se počela povezivati autoputem. EU je insistirala, obezbijedila sredstva da se završi most i pristupni putevi, da to bude moderan prelaz prema EU. Ali evo — Sarajevo ne dozvoljava i smatra da je to “naš prelaz” i da imaju prečih pitanja. Granični prelaz će biti otvoren, i pretpostavke za otvaranje postoje: Ministarstvo bezbjednosti je sprovelo procedure, a Uprava za indirektno oporezivanje će naći način da on u potpunosti profunkcioniše – jasna je Trišić Babićeva.

    Poručuje da neće biti pesimistični, da je čekanje trajalo dugo i da su se mnoge stvari desile pozitivno za Republiku Srpsku.

    – Mi smo poslije 1995. postali zemlja ugodna za život svih zajednica, država gdje se svi osjećaju komotno. Povezani smo sa svijetom, i toga često nismo svjesni. Poslije ovog iskustva, moj zaključak je da nas sadašnja EU i prošla Komisija nisu željeli. Ali, kako su licemjerni, nisu htjeli to reći – nego su uvijek ovdje nalazili krivca. Podsjetiću vas da smo se u jednom trenutku približili otvaranju pregovora – 2019. godine, kada je komesar bio Han. I onda je neko napisao 14 prioriteta koje BiH mora da ispuni. Јa nisam vjerovala, i ispostavilo se da su se u briselskim hodnicima takmičili ko će smisliti teži zadatak koji se ovdje ne može ispuniti. To nije bio fer odnos EU prema BiH – naglasila je Trišić Babićeva.

    Podsjeća da je nakon toga fokus EU preusmjeren na istočne granice Ukrajinu i Moldaviju.

    – Vrlo brzo su se prebacili na istočne granice. Ukrajina i Moldavija su započele ubrzani proces. Ne želim upirati prstom u krivca – ovo su činjenice šta se dešavalo na “evropskom putu” u posljednje 22 godine. Za Republiku Srpsku mogu sa sigurnošću reći – jer sam bila svjedok pregovora – da je u svakom trenutku željela da pomogne, da je učestvovala i donosila zakone. Ali odavno smo podvukli crtu: apsolutno nikakve odluke koje nisu u interesu Srpske neće biti usvojene “na prečac” – zaključila je Trišić Babićeva.

  • EU usvojila uredbu o vraćanju nelegalnih migranata

    EU usvojila uredbu o vraćanju nelegalnih migranata

    Savjet EU usvojio je uredbu kojom se ubrzavaju i pojednostavljuju postupci za vraćanje osoba koje nelegalno borave u državama članicama EU.

    Uredba definiše procedure za vraćanje nelegalnih migranata iz svih zemalja EU, nameće obaveze onima koji nemaju pravo boravka i uspostavlja alate za saradnju među članicama bloka, objavljeno je na sajtu EU.

    Osim toga, omogućava se članicama EU da uspostave centre za povratak u treće zemlje.

    Rasmus Stoklund, ministar za imigraciju i integraciju Danske, čija zemlja predsjedava EU, rekao je da je oduševljen usvajanjem uredbe, pošto tri od četiri nelegalna migranta kojima je izdata odluka o povratku ostaju u EU, umjesto da se vrate kući.

    “Vjerujem da novi skup pravila može značajno da pomogne u poboljšanju ovih brojeva. Prvi put će državljani trećih zemalja koji nelegalno borave imati obaveze, a članice će imati mnogo bolji set alata. Na primjer, biće moguće duže zadržavanje, a zabrane ulaska će biti duže”, rekao je Stoklund.

    On je dodao da će uredba omogućiti EU i jednoj ili više članica da sklope aranžman ili sporazum sa trećom zemljom o centrima za povratak.

  • Selak: Vrijeme je za obračun s korupcijom i zaštitu nadležnosti Republike Srpske

    Selak: Vrijeme je za obračun s korupcijom i zaštitu nadležnosti Republike Srpske

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak poručio je da sve javne institucije, sudije i tužioci treba aktivno da se uključe u obračun sa korupcijom, ističući da je Srpska stvorila sve potrebne preduslove za efikasniju borbu protiv ovog problema. On je za Јutarnji program RTRS rekao da Ministarstvo pravde obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije i dodao da je cilj da se probudi svijest građana o značaju prijavljivanja koruptivnih radnji.

    Selak je najavio i predavanje na Univerzitetu u Banjaluci u okviru obilježavanja ovog dana, te pozvao građane da hrabro prijavljuju korupciju. Naglasio je da Ministarstvo pravde posjeduje aplikaciju preko koje se prijave mogu jednostavno podnijeti i pratiti, ističući da građani treba da budu partneri institucijama u borbi protiv ove pojave. Prema njegovim riječima, kampanje moraju trajati tokom cijele godine, jer korupcija direktno šteti društvu i lokalnim zajednicama.

    Komentarišući tvrdnje ministra pravde u Savjetu ministara Davora Bunoze da predstavnici resornog ministarstva Republike Srpske nisu prisustvovali sastancima Radne grupe za izradu teksta Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, Selak je rekao da te tvrdnje nisu tačne. On je istakao da niko iz Ministarstva pravde BiH više od godinu dana nije kontaktirao delegirane predstavnike Republike Srpske.

    Selak je podsjetio da je 2003. godine, pri formiranju VSTS, jasno definisano da je sjedište Savjeta u Istočnom Sarajevu, te ocijenio da se novim tekstom zakona pokušava promijeniti ta odredba i centralizovati pravosudna uprava, što je u nadležnosti entiteta. Naveo je i da je predviđeno da članove VSTS imenuju Parlamentarna skupština BiH i Savjet ministara, dok Republika Srpska, iako izdvaja 200 miliona KM godišnje za svoj pravosudni sistem, ne bi imala jasno definisano pravo na svog člana.

    Upitao je zašto, ukoliko oba entiteta finansiraju svoje pravosudne sisteme, parlamenti Republike Srpske i Federacije BiH ne bi imali pravo da imenuju po jednog člana Savjeta, te naglasio da Republika Srpska čuva svoje ustavne nadležnosti.

  • Ninković tvrdi da je Stanivuković ugrozio 200 hiljada Banjalučana

    Ninković tvrdi da je Stanivuković ugrozio 200 hiljada Banjalučana

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, naplatom parkinga, poskupljenjem vode, povećanjem poreza i novim kreditima, direktno opterećuje 200 hiljada građana i koristi regulacione planove za pogodovanje investitorima, dok javna preduzeća zloupotrebljava za stranačke interese, rekao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninkoviću Jutarnjem programu ATV-a.

    Naredna redovna sjednica Skupštine Grada zakazana je za srijedu, 17. decembra, a na dnevnom redu biće 86 tačaka, među kojima su Nacrt budžeta za 2026. godinu, pitanje neradne nedjelje i poskupljenje vode, koje je posljednjih dana izazvalo veliku zabrinutost Banjalučana.

    “Otvorila se priča kako Skupština neće da radi, da moramo čekati mnogo do zasjedanja, a negdje se svjesno pokušava da problemi u gradu budu prebačeni na Skupštinu. Iako 86 tačaka zvuči kao da odbornici nisu radili godinu, dvije ili tri, u stvari 25 tačaka se odnosi na regulacione planove, jer građani vide kako gradonačelnik pokušava svako parče zemlje da napravi pogodnim za izgradnju i da pogoduje investitorima. Dvadeset tačaka se odnosi na preduzeća i javne ustanove, a 20 na iznajmljivanje prostora. Pored toga, gradonačelnik traži povećanje stope poreza za 2026. godinu, promjeni stopu poreza na pokretnost, a sve to vodi do dodatnih troškova za građane. Zatim je tu poskupljenje vode i nova kreditna zaduženja od 30 miliona KM koje bi građani morali da otplate”, obrazložio je Ninković, te postavio pitanje da li su ove mjere u interesu građana ili samo u funkciji punjenja budžeta.

    Postavlja se pitanje da li je ovo dobro za građane ili samo za punjenje gradskog budžeta, i upravo zbog toga gradonačelnik svaljuje krivicu na Skupštinu i priča kako on hoće da radi”, rekao je Ninković.

    Ninković ističe da je poskupljenje vode predstavljeno bez konkretnih brojki.

     

    “Vidio sam saopštenje Vodovoda gdje kažu da im je došlo do povećanja potrošnje za 5,1 milion KM, kao i do povećanja troškova za hemikalije i električnu energiju, ali nisu naveli konkretne iznose. Da vidimo da li je to povećanje struje za 300 hiljada, a hemikalija za 100 hiljada. Takođe, Stanivuković nije iznio da je zaposlio 120 novih radnika, niti da je došlo do smanjenja prihoda koji su raspoređeni na određenu grupu ljudi kako bi glasali za gradonačelnika. Danas je ugroženo 200 hiljada Banjalučana, jer ne znamo kako će biti tretirana voda, a sve to se radi kako bi neki dobili besplatne priključke”, upozorio je Ninković.

    O pitanju neradne nedjelje Ninković je dodao: “Ako postoje negativne posljedice, nisam za to. Želim da radimo sve ono što traže od nas građani Banjaluke.”

     

     

    Prema njegovim riječima, gradonačelnik traži povećanje poreskih stopa za 2026. godinu, kao i promjene poreza na pokretnosti, uz pet novih kredita vrijednih 30 miliona KM.

  • Konanihin: Dobri odnosi Rusije i Srbije trn u oku međunarodne zajednice

    Konanihin: Dobri odnosi Rusije i Srbije trn u oku međunarodne zajednice

    Zamjenik ambasadora Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Konanihin istakao je da dobri odnosi Srbije i Rusije smetaju onima koji imaju drugačiji stav prema porodici i nekim vjerskim pitanjima.

    Konanihin je naveo da su dobri odnosi Srbije i Rusije ne samo sada, već kroz čitavu istoriju, bili trn u oku međunarodne zajednice.

    – Pretpostavljam da se i mi i Srbi dosta razlikujemo od svojih komšija. I to se ne sviđa svakome. Naši odnosi pokazuju da smo i kroz vekove bili na istoj strani. Bukvalno od Svetog Save idemo zajedno kroz sve tegobe i probleme. Kad je nama bilo teško, uvek su Srbi bili pored nas. I mi takođe uz njih – rekao je Konanihin za RT Balkan.

    On je dodao da je značaj Srbije za Rusiju oduvek bio nemjerljiv.

    Konanihin je uoči naučne konferencije “Zajednička sudbina srpskog i ruskog naroda” koja je večeras održana u Ruskom domu rekao da doprinos Srba u istoriji Rusije nije dovoljno rasvijetljen i da će to možda biti tema sljedećeg sastanka.

    Govoreći o ruskoj pomoći Srbiji tokom Prvog svjetskog rata i značaju toga što je Rusija u ovaj sukob na neki način ušla zbog Srbije, Konanihin je naglasio da u tome nije bilo proračuna već želja da se pomogne bliskom, pravoslavnom, slovenskom narodu.

    – Car Nikolaj Drugi je čuo neke ocene da vojska nije spremna za rat, uvek je bilo nekih ljudi koji su bili protiv jačanja saradnje Rusije sa Srbijom, uvek je tako kroz vekove, međutim, car je odlučio da budemo rame uz rame sa Srbima – naveo je on.

    Govoreći o glavnim stubovima rusko-srpskog prijateljstva i saradnje, on je rekao je da je to prije svega pravoslavlje, slavenstvo.

    – Ali osim toga postoji i veza koju mi ne možemo da objasnimo – u vreme Svetog Save pravoslavci su bili i Grci, Јermeni, Gruzini koji su bili mnogo bliže Srbiji nego Rusija, međutim, Sveti Sava je odlučio da se zamonaši u ruskom manastiru – napomenuo je on i dodao da duhovna veza između srpskog i ruskog naroda postoji kroz vijekove nezavisno od istorijskih okolnosti.

    On je ocijenio da su više puta prijateljstvo i ljubav Srba prema Rusiji imali dosta teške posljedice za Srbe.

    – I sada mi to osećamo, moramo da preživimo zajedno i napredujemo – poručio je Konanihin i dodao da je važno da se sačuvaju veze, da se sarađuje i da se prave zajednički planovi.

  • Policija pronašla dva tijela u Nikšiću, identitet osumnjičenog utvrđen

    Policija pronašla dva tijela u Nikšiću, identitet osumnjičenog utvrđen

    Tijela žene i muškarca pronađena su u stanu u Ulici Peka Pavlovića u centru Nikšića, saopštili su crnogorski mediji. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o dvostrukom ubistvu, dok izvori Televizije Vijesti navode da događaj nije povezan sa obračunom organizovanih kriminalnih grupa.

    Iz Uprave policije je potvrđeno da je nikšićka policija 9. decembra oko 19.20 časova dobila prijavu člana porodice da se M.P. (74) ne javlja na telefonske pozive i da već dva dana nije uspostavljen kontakt s njim. Nakon preduzetih mjera, policijski službenici su locirali stan koji je bio zaključan i ušli u njega u skladu sa zakonskim ovlašćenjima.

    U unutrašnjosti su zatekli beživotno tijelo M.P. i tijelo M.V. (41), koja je koristila iznajmljeni stan. Na M.V. su uočene vidne povrede za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja. Na licu mjesta uviđaj je obavio tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici zajedno s policijom.

    Tokom zajedničkih policijsko-tužilačkih aktivnosti utvrđen je identitet osumnjičenog izvršioca, čije se lociranje i lišenje slobode intenzivno sprovodi. Nadležni organi navode da im je motiv zločina poznat, ali zbog njegove težine i privatnih okolnosti oštećenih i počinioca, u ovoj fazi ne otkrivaju više detalja. Zvanično saopštenje o slučaju očekuje se u nastavku istrage.

  • Tramp prijeti Meksiku višim carinamaSpor oko vode: Tramp prijeti Meksiku višim carinama

    Tramp prijeti Meksiku višim carinamaSpor oko vode: Tramp prijeti Meksiku višim carinama

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će uvesti dodatnih pet odsto carina Meksiku ako zemlja odmah ne obezbijedi dodatnu vodu za američke poljoprivrednike.

    Tramp je optužio Meksiko da krši sporazum iz 1944. godine koji reguliše podjelu vode između dvije zemlje, prenosi Rojters.

    Prema tom sporazumu, Meksiko bi trebalo da pošalje 1,75 miliona hektara vode SAD iz Rio Grandea kroz mrežu brana i akumulacija svakih pet godina.

    Tramp tvrdi da Meksiko duguje SAD 800.000 hektara vode zbog neispunjavanja obaveza u proteklih pet godina.

    Predsjednik je zatražio da Meksiko pusti 200.000 hektara vode prije 31. decembra, a ostatak “ubrzo nakon toga”.

    “Za sada, Meksiko ne reaguje, i to je veoma nepravedno prema našim američkim poljoprivrednicima koji zaslužuju ovu, prekopotrebnu, vodu”, rekao je Tramp i dodao da je odobrio dokumentaciju za uvođenje pet odsto carina ako se voda ne isporuči odmah.

     

    Portparol meksičkog Ministarstva ekonomije nije komentarisao Trampovu izjavu.

    U aprilu je američka ministarka poljoprivrede Bruk Rolins rekla da je Meksiko pristao da poveća isporuke vode Teksasu kako bi nadoknadio manjak, dok Meksiko ističe da je suočen sa sušom koja otežava punjenje svojih vodnih resursa, prenosi Tanjug.

  • Akcija “Head2”: Đžo optužen za provalničke krađe u Banjaluci

    Akcija “Head2”: Đžo optužen za provalničke krađe u Banjaluci

    Višestruki prestupnik Danijel Milešević (40) zvani Džo koji je uhapšen u akciji “Head2”, optužen je zbog niza krađa i pokušaja krađa u Banjaluci.

    Okružno javno tužilaštvo Banjaluka tereti ga da je od 20. jula do 7. septembra ove godine, pomoću fizičke snage nasilno ulazio u ugostiteljske i druge objekte, na području  Banjaluke te pronalazio i prisvajao novac i druge predmete.

    Optužnica sadrži 11 tačaka i potvrdio ju je sudija za prethodno saslušanje Osnovnog suda u Banjaluci.

    Mileševiću stavljaju na teret da je 20. jula ujutru oko pet časova došao do ugostiteljskog objekta u Ulici Braće Mažar i majke Marije te odgurivanjem ulazna vrata,  ušao i pronašao laptop, tablet,  mobilni telefon i u ladici iza šanka pronašao 150KM, što je uzeo.

    Tri dana kasnije došao je do prostorija Teniskog kluba u  Banjaluci,  gdje je ušao kroz otvorena vrata u službene prostorije kluba, pronašao i uzeo dvoje patika a iz ladice je uzeo  20 KM.

    Takođe ga terete da je  28. jula  rano ujutro oko 4.40 iz lokala u Ulici Masarikova nasilno otvorio zadnji prozor u prizemlju, izvršio premetačinu ali nije pronašao ništa od stvari nego je kroz isti prozor izašao.

    Taj dan oko 05.15 časova u istoj ulici nasilno je  otvorio ulazna vrata drugog lokala gdje je u ladicama u šanku pronašao 470KM što je uzeo. Stavljaju mu na teret i da je 24. avgusta  godine oko 05,30 u Banjaluci u Ulici Jovana Dučića nasilno ušao  u prostorije fitnes centra gdje je  sreo higijeničarku pa pobjegao.

    Isti dan oko  šet časova u Ulici Srpska obio je bravu lokala te pronašao i ukrao  priručnu kasu i ruter za internet i iz kase uzeo 100  KM, a zatim kasu zajedno sa internet ruterom bacio u kontejner za smeće.

    Osim toga 25/26.avgusta  tokom noći u Aleji Svetog Save nasilo je ušao u ugostiteljski  objekat te pronašao oko 767 KM, koji je prisvojio.

    Osma tačka optužnice ga tereti da je 31. avgusta oko 4,10 u Ulici Novice Cerovića provalio u ugostiteljski objekat, pronašao i uzeo 100 KM i snimač video nadzora.

    Terete ga i da je 31. avgusta  oko 05,10 u Ulici Bulevar vojvode Živojina Mišića nasilno u ušao u lokal te pronašao 2.000 KM u raznim apoenima, što je uzeo i potrošio.

    U optužnici piše i da je 7. septembra oko 04,45 u Bulevaru vojvode Živojina Mišića obio vrata loklala i uzeo 400 KM u raznim apoenima.

    Poslednja tačka optužnice tereti ga da je 7. septembra oko 05,40 časova u Ulici Vase Pelagića provalio vrata fitnes centra ali ništa nije ukrao.