VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković: SNSD zapalio požar i sad u minut do 12 glume vatrogasce

    Stanivuković: SNSD zapalio požar i sad u minut do 12 glume vatrogasce

    SNSD zapalio požar, gledao kako gori i sad u minut do 12 glume vatrogasce, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    “Jasno je bilo od početka da su mogli formirati skupštinsku većinu i prije 60 dana, ali su namjerno odugovlačili, pretvorivši taj proces u mučno putovanje kroz maglu. Šta su čekali? Čekali su da tako blokirana Banjaluka sa svakim danom sve više izgubi, da “požar” zahvati sve veće oblasti. I ne samo to, dolijevali su “ulje na vatru” otimajući prihode od PDV-a, blokirajući Skupšinu i uništavajući sve čega se dohvate – samo da bi vodili politički rat”, naveo je Stanivuković u svojoj objavi na platformi X.

    Kako je rekao, problem u svemu tome je što “zbog njihovih igrarija gubi čitava Banjaluka”.

    “Ponovo smo vidjeli na šta su sve spremni, nadam se samo da su sada spremni i na konačan rad banjalučke Skupštine.  Mi smo danas kao i prije 100 dana, prije 4 godine i u naredne četiri godine, i uvijek, spremni da damo sve za Banjaluku, da radimo i tražimo rješenja”, kazao je Stanivuković.

  • Tramp tvrdi da Putin uništava Rusiju, hitan sastanak u Moskvi

    Tramp tvrdi da Putin uništava Rusiju, hitan sastanak u Moskvi

    Američki predsjednik Donald Tramp u ponedjeljak je izjavio da ruski predsjednik Vladimir Putin “uništava Rusiju” odbijajući pregovarati o prekidu rata s Ukrajinom.

    “Trebao bi sklopiti dogovor. Mislim da uništava Rusiju time što nije sklopio dogovor i da će Rusija biti u velikim problemima”, rekao je Tramp novinarima po povratku u Ovalnu kancelariju.

    Otkrio je i planove za sastanak s Putinom, istaknuvši njihov prethodni samit tokom njegovog prvog mandata, piše The Moscow Times.

    “Odlično sam se slagao s njim. Nadam se da želi sklopiti dogovor. Ne može biti oduševljen što mu ne ide tako dobro. Većina ljudi je mislila da će taj rat biti gotov za otprilike sedam dana”, rekao je američki predsjednik.

    Kritikovao je uticaj rata na Rusiju, ukazujući na ekonomske probleme i inflaciju, uz napomenu da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio interes za mirovnim sporazumom.

    Putin je u ponedjeljak čestitao Trampu nekoliko sati prije njegove inauguracije, rekavši da je “otvoren za dijalog o Ukrajini radi postizanja dugotrajnog mira”.

    “Mi smo isto tako otvoreni za dijalog s novom američkom administracijom o ukrajinskom sukobu. Što se tiče rješavanja situacije, želio bih naglasiti da cilj ne bi trebao biti kratko primirje, već dugotrajan mir”, kazao je Putin na sastanku Savjeta ministara koji se inače održava petkom, emitovanom na ruskoj televiziji.

    Zaključio je poruku navodeći da su čuli izjave novog predsjednika o želji da se obnove izravni kontakti s Rusijom, kao i izjavu o potrebi da se učini sve što je moguće da se spriječi Treći svjetski rat.

    “Naravno, pozdravljamo takav stav i čestitamo izabranom predsjedniku SAD-a na preuzimanju dužnosti”, rekao je Putin.

    Institut za proučavanje rata (ISW) naknadno je objavio analizu u kojoj se navodi da je Putin spreman za razgovore sa SAD-om o Ukrajini, ali je iznio ultimativni zahtjev.

    Na ranije spomenutom sastanku Savjeta, gdje je čestitao Trampu, uz ruskog ministra Sergeja Lavrova istakao je da se svako mirno rješenje mora zasniva na “uklanjanju temeljnih uzroka” sukoba, što prema njegovim riječima uključuje ispunjavanje ruskih zahtjeva.

    “Visoki funcioneri Kremlja, uključujući Putina i Lavrova, ponovili su tokom posljednjih sedmica da Kremlj odbija razmotriti bilo kakve kompromise s Putinovim zahtjevima od kraja 2021. i početka 2022. godine. Oni uključuju zahtjeve da Ukrajina ostane trajno ‘neutralna’ i da se ne pridruži NATO-u, nametanje strogih ograničenja na veličinu ukrajinske vojske i smjenu trenutne ukrajinske vlade”, navodi se u analizi ISW-a.

  • Fon der Lajen: Svijet je u eri geostrateškog nadmetanja, EU spremna za saradnju

    Fon der Lajen: Svijet je u eri geostrateškog nadmetanja, EU spremna za saradnju

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas u Davosu da je svijet ušao u novu eru oštrog geostrateškog nadmetanja, ali da je Evropska unija spremna za saradnju širom svijeta, kao i sa Kinom i SAD dodajući da će prvo putovanje njene nove komisije biti u Indiju, najveću zemlju sa demokratski sistemom u svijetu.

    – Naše vrijednosti se ne menjaju, ali da bismo odbranili ove vrijednosti u svijetu koji se mijenja, moramo promijeniti način na koji djelujemo. Moramo tražiti nove mogućnosti gdje god da se pojave. Ovo je trenutak za angažovanje izvan blokova i tabua – navela je fon der Lajen.

    Prema njenim rečima, Evropska unija mora da konstruktivno radi i sa Kinom i proširi trgovinske i investicione veze sa Pekingom, uz uspostavljanje odnosa koji je više uravnotežen.

    On je najavila stvaranje evropske štedno-investicione unije, sa novim proizvodima i podsticajima za rizičan kapital i nesmetan tok investicija.

    – Moramo znatno olakšati poslovanje širom Evrope. Previše naših vrhunskih talenata napušta Evropsku uniju jer je lakše razvijati svoje kompanije negde drugdje i previše firmi koči investicije u Evropi zbog nepotrebne birokratije. Moramo da delujemo na svim nivoima – kontinentalnom, nacionalnom i lokalnom – istakla je predsjednica EK.

    Ona je dodala da će se Evropska unija i nadalje pridržavati Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama uprkos tome što je predsjednik Sjedinjenim Američkih Država Donald Tramp odlučio da se povuče iz ovog dogovora.

    – Glavne svetske ekonomije se bore za pristup sirovinama, novim tehnologijama i globalnim trgovinskim putevima. Od vještačke inteligencije do čiste tehnologije, od kvanta do svemira, od Arktika do Јužnog kineskog mora, trka je u toku. Kako se ova konkurencija zaoštrava, vjerovatno ćemo nastaviti da vidimo čestu upotrebu ekonomskih alata, kao što su sankcije, izvozne kontrole i carine, koji imaju za cilj da zaštite ekonomsku i nacionalnu bezbjednost – upozorila je Ursula fon der Lajen.

    Kako je naglasila, svetske ekonomije će ipak morati da rade zajedno pošto nikome nije u interesu “globalna trka ka dnu” koja bi dovela do prekida svih veza u globalnoj ekonomiji.

  • Strašna tragedija na skijalištu u Turskoj: Najmanje 66 mrtvih

    Strašna tragedija na skijalištu u Turskoj: Najmanje 66 mrtvih

    Broj poginulih u požaru u popularnom zimovalištu na sjeverozapadu Turske porastao je na 66, a 51 osoba je povrijeđena, rekao je danas turski ministar policije Ali Jerlikaja.

    “U strašnom smo bolu. Izgubili smo 66 ljudi u požaru koji je izbio u hotelu”, rekao je Jerlikaja novinarima tokom posjete mjestu nesreće, prenio je AP.

    Ministar zdravlja Kemal Memišoglu dodao je da je bar jedna povrijeđena osoba u teškom stanju.

    Požar je izbio oko 3.30 ujutro u restoranu na 12. spratu Grand Kartal hotela u zimovalištu Kartalkaja u provinciji Bolu, rekli su lokalni zvaničnici.

    Uzrok požara se ispituje.

    Guverner provincije Abdulaziz Ajdin rekao je za Anadoliju da su dvije osobe preminule nakon što su skočile iz zgrade u panici.

    Televizija NTV je objavila da su neki ljudi pokušali da se spuste iz soba koristeći čaršave i ćebad.

    U trenutku požara u hotelu je bilo 234 ljudi.

    Kartalkaja je popularno zimovalište u planinama Koroglu, na oko 300 kilometara istočno od Istanbula.

  • Košarac: Muk u Sarajevu nakon Trampove odluke o suspenziji pomoći drugim zemljama

    Košarac: Muk u Sarajevu nakon Trampove odluke o suspenziji pomoći drugim zemljama

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je u Sarajevu zavladao muk nakon odluke novog predsjednika SAD Donalda Trampa o zaustavljanju, odnosno suspenziji američke pomoći koja se šalje u države širom svijeta.

    Nakon Trampove odluke, muk u Sarajevu. Para više nema za “pomoć”, koja služi za “destabilizaciju svjetskog mira promovišući ideje u stranim zemljama koje su direktno suprotne harmoniji i stabilnim odnosima unutar i među zemljama” – napisao je Košarac na društvenoj mreži Instagram.

    Košarac je istakao da je, prema dostupnim informacijama, iz SAD u 2024. godini kroz stranu pomoć u BiH stiglo 39 miliona dolara, a u godini ranije taj iznos bio je 93,7 miliona dolara.

    – Trošilo se u Sarajevu – dodao je Košarac.

    Novi predsjednik SAD Donald Tramp, koji je stupio juče na dužnost, potpisao je ukaz o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana.

    Na sajtu Bijele kuće saopšteno je da će u tom periodu biti izvršena provjera kako bi se utvrdilo da li je ta pomoć u skladu sa političkim ciljevima nove administracije.

  • Đajić: Sutra sastanak o formiranju skupštinske većina; Gradu prijeti kolaps, a Stanivuković nema rješenja

    Đajić: Sutra sastanak o formiranju skupštinske većina; Gradu prijeti kolaps, a Stanivuković nema rješenja

    Prošlo je preko stotinu dana od kada je Draško Stanivuković po drugi put postao gradonačelnik Banjaluke. Primjetno je da ni u prvom mandatu, a i sada, ne uspijeva da uspostavi funkcionisanje grada i Gradske uprave, rekao je predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka Vlado Đajić.

    stakao je da gradu prijeti potpuni kolaps, a, kako je rekao, gradonačelnik nema rješenja za to.

    – Kao predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, partije kojoj je stalo do građana, pozvao sam predsjednike gradskih odbora Banjaluka, stranaka koje zajedno sa SNSD-om čine koaliciju na republičkom nivou. Sastanak je zakazan za 22. januar u 14 časova u prostorijama Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka – naveo je Đajić.

    Naveo je da je cilj sastanka da se zajedno dogovoe da li će preuzeti odgovornost za grad, kada, kako je naveo, to “Draško Stanivuković nije u stanju i krenuti u pravcu formiranja skupštinske većine”.

    – Tražićemo od gradonačelnika da hitno građanima i odbornicima stavi na uvid koliko grad sredstava ima na računu, koliko dugova i kome grad duguje, izvještaje o radu u prethodnom periodu i prijedlog budžeta za ovu godinu. Ubuduće ćemo tražiti transparentnost podataka i grada i gradskih preduzeća i mogućnost da građani na sajtu grada svaki dan vide kome i koliko para je uplaćeno, ko je i zbog čega zaposlen u Gradsku upravu, zakonske i druge akte opravdanosti svakog projekta, regulacionih planova i zamjena zemljišta – pojasnio je Đajić.

    Podvukao je da neće dozvoliti da gradonačelnik protivzakonito imenuje načelnike odjeljenja koji su grad doveli u ovakvo stanje.

    – Za načelnike od‌jeljenja moraju biti birani pojedinci koji posjeduju stručnost, iskustvo i sposobnost da prepoznaju izazove, postave jasne prioritete i d‌jeluju u najboljem interesu grada. Zalagaćemo se da odjeljenja vode osobe, koje ne samo da znaju, nego i mogu, te svoj rad temelje na integritetu, stručnosti i posvećenosti – izjavio je Đajić.

    Iskazao je očekivanje da će na sastanku predsjednici gradskih odbora drugih partija dati svoje prijedloge i planove da zajedno dođu do najboljeg rješenja za Banjaluku.

    – Takođe ćemo pozvati i odbornike koji pripadaju drugim političkim subjektima, a žele dobro Banjaluci, da nam daju svoje sugestije u narednom periodu – zaključio je Đajić.

  • Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Tramp suspendovao američku pomoć drugim zemljama; Biće izvršena provjera

    Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je stupio na dužnost 20. januara, potpisao je ukaz o privremenoj suspenziji svih američkih programa pomoći drugim zemljama na 90 dana, saopšteno je na sajtu Bijele kuće.

    Kako se navodi, u tom periodu će biti izvršena provjera kako bi se utvrdilo da li je ta pomoć u skladu sa političkim ciljevima nove administracije.

    – SAD ubuduće neće pružati nikakvu pomoć drugim zemljama, a da to u potpunosti ne odgovara spoljnoj politici predsjednika SAD – navodi se u ukazu.

    Takođe se ističe da “industrija i birokratija inostrane pomoći SAD ne odgovaraju američkim interesima i da su u mnogim slučajevima u suprotnosti sa američkim vrijednostima”.

    Kako piše AP, inostrana pomoć Sjedinjenih Američkih Država u cijelini nije iznosila više od jedan odsto budžeta, izuzev posebnih slučajeva kao što je podrška Ukrajine. Stejt department je saopštio u januaru da je od februara 2022. godine za vojnu pomoć Ukrajini izdvojeno skoro 66 milijardi dolara, a od 2014. godine – skoro 70 milijardi.

    Među drugim zemljama koje su primale pomoć od SAD navode se Izrael (3,3 milijarde dolara godišnje), Egipat (1,5 milijardi dolara godišnje) i Јordan (1,7 milijardi dolara godišnje). Te države dobijaju pomoć u okviru dugoročnih programa, zato je malo vjerovatno da će Trampov ukaz uticati na njih, ističe AP.

    Podsećamo, Moskva osuđuje zapadnu vojnu pomoć Ukrajini, ističući da se time produžava sukob i doliva ulje na vatru.

  • Vučić čestitao Trampu: U Srbiji imate pouzdanog partnera i prijatelja

    Vučić čestitao Trampu: U Srbiji imate pouzdanog partnera i prijatelja

    Srdačne čestitke Donaldu Trampu povodom stupanja na odgovornu i tešku dužnost predsjednika SAD, poručio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Radujem se saradnji i vjerujem u vašu viziju svijeta u kojem će vladati mir, sloboda, pravo i pravda za sve. U tim nastojanjima, Srbija će biti Vaš pouzdan partner i prijatelj – napisao je Vučić na svom Iks nalogu.

    Vučić je naglasio da je Tramp imao najveću podršku u cijeloj Evropi kod građana Srbije i zato Srbija očekuje i nada se izuzetnoj i bliskoj saradnji.

    – Želim Vam uspjeh u novom mandatu, uvjeren da ćete se sa svim izazovima, kao i uvijek do sada, hrabro suočiti i da ćete nastaviti snažno da se borite za prosperitet Sjedinjenih Država i globalni mir, gradeći mostove prema svima koji sa Vama dijele najviše moralne, tradicionalne i državničke vrijednosti – istakao je Vučić.

  • Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Zapadni Balkan “kriv” za suspenziju Šengena

    Evropska komisija objavila je novu listu za privremene suspenzije Šengenskog sporazuma na unutrašnjim granicama EU, a čini se da je zapadni Balkan jedan od najčešće navođenih razloga za neophodnost uvođenja takvih kontrola.

    Napomene radi, Šengen je sporazum kojim su zemlje članice odlučile da ukinu unutrašnje granice kako bi maksimalno omogućili slobodu kretanja i poslovanja, a zauzvrat su se dogovorile kako da sprovode zajedničku bezbjednosnu politiku na spoljnim granicama. Sporazum je funkcionisao do izbijanja migrantske krize 2015. godine, kada je dio zemalja, posebno onih koje su bile prve na udaru migrantskih tokova, odlučio da propušta migrante ka zemljama u unutrašnjosti EU, žaleći se da nemaju dovoljno smještaja i kapaciteta da se riješi problem smještaja ljudi dok se procesuiraju njihovi zahtjevi za dobijanje azila na njihovoj teritoriji.

    Upravo je taj problem na zapadnom Balkanu naveden kao glavni razlog za suspenziju Šengena. Među zemljama koje su to navele kao razlog su Slovenija, Italija, Austrija, Poljska, Njemačka i Francuska.

    Osim migrantskih tokova na zapadnom Balkanu, zemlje članice su navele i druge razloge zašto je potrebno da uvedu kontrolu unutrašnjih granica, kao što su terorizam, međunarodni kriminal, islamski ekstremizam, kao i ruske prijetnje Evropi povodom rata u Ukrajini.

    Neke od ovih razloga navela je Slovenija opravdavajući potrebu da pojača kontrolu svojih granica.

    “Postoje ozbiljne prijetnje javnoj politici i unutrašnjoj bezbjednosti koje predstavljaju kontinuirani događaji povezani s terorizmom i organizovanim kriminalom, uključujući krijumčarenje i trgovinu oružjem, rizik od infiltracije terorista u migratorne tokove preko zapadnog Balkana i radikalizovanih islamista koji potencijalno ulaze u evropske gradove tokom sezone praznika”, navedeno je u slovenačkom obrazloženju Evropskoj komisiji. Prema tom dokumentu, kontrola granica tražena je u periodu od 22. decembra 2024. do 21. juna 2025. godine, i to na granici prema Hrvatskoj i Mađarskoj. Slovenačke službe još su navele hibridne prijetnje Rusije, rusku agresiju protiv Ukrajine, kao i pokušaj ruskih državljana da ilegalno uđu u Sloveniju.

    U sličnom periodu i sa sličnim obrazloženjem, Evropskoj komisiji obratila se i Italija, a zahtjev se odnosi na italijansko-slovenačku granicu. Kao razlozi su navedeni “kontinuirana prijetnja terorističkih infiltracija u migratorne tokove duž mediteranske i balkanske rute, tekuće krize u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, sve veći migracioni pritisci i rizik od infiltracije terorista, rizik od nasilnih akcija protiv izraelskih građana i terorističkih aktivnosti, i pojačani sigurnosni rizici povezani sa univerzalnim jubilejom Katoličke crkve”.

    Slične razloge navela je i Austrija za potrebu kontrole granice s Češkom, ali u nešto ranijem periodu, odnosno od oktobra 2024. do aprila ove godine. Kao razlozi su navedeni rizici povezani sa iregularnom migracijom, kao što su balkanska ruta, migracioni pritisak u predgraničnom području, kao i opterećenje sistema za prihvat azila i osnovnih službi. Dalje su navedeni ruski agresorski rat protiv Ukrajine i bezbjednosna situacija na Bliskom istoku, kao i terorističke grupe. Austrija je najavila kontrole na granicama sa Češkom i Slovačkom.

    Prema evropskim regulativama, uskraćivanje slobode kretanja mora biti striktno obrazloženo postojanjem stvarne, prisutne i dovoljno ozbiljne prijetnje, čije bi uvođenje zaštitilo jedan od osnovnih interesa društva.

  • Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat jednoglasno potvrdio Marka Rubija za državnog sekretara SAD

    Američki Senat je jednoglasno potvrdio nominaciju republikanskog senatora Marka Rubija za državnog sekretara u administraciji novog predsjednika Donalda Trampa.

    Senat je podržao Rubija sa 99 glasova za i ni jednim protiv, nekoliko dana nakon što je pred Spoljnopolitičkim odborom održan pretres o njegovoj nominaciji.

    Rubio je prvi kandidat za funkciju u Trampovom kabinetu koji je potvrđen u Senatu, nekoliko sati nakon što je Tramp inaugurisan za 47. američkog predsjednika.

    Ove nedjelje bi trebalo da se glasa i o drugim Trampovim kandidatima, prenosi Glas Amerike.

    Rubio (53) je sin imigranata sa Kube. Dok je bio senator, zalagao se za oštrije mjere prema toj zemlji i njenim saveznicima, naročito kada je riječ o vladi predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

    Tokom pretresa o potvrdi nominacije upozorio je da SAD moraju da promijene kurs da bi izbjegle da budu više zavisne od Kine, a najavio je i snažniju spoljnu politiku usredsređenu na američkim interesima.

    Takođe je poručio da bi američka politika trebalo da insistira da se sukob u Ukrajini okonča i istakao da će za sporazum o prekidu vatre biti potrebno da i Moskva i Kijev pristanu na ustupke.

    Sugerisao je da bi Ukrajina morala da se odrekne cilja da povrati svu teritoriju koju je Rusija zauzela proteklu deceniju. Rubio je prvi Amerikanac hispanskog porekla na položaju najvišeg diplomate u zemlji.