VRBAS Media

Autor: INFO

  • Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Fico: Rusija se neće povući sa zauzetih teritorija

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da je nerealno očekivati povlačenje Rusije sa teritorija koje je zauzela u Ukrajini, kao i ulazak Kijeva u NATO.

    “Hajde da skinemo ružičaste naočare i da malo budemo realni. U ovoj situaciji je nerealno očekivati da će se Rusija povući sa teritorija koje trenutno kontroliše. Istovremeno, nemoguće je očekivati da će Ukrajina postati članica NATO. To nije mišljenje samo slovačke Vlade, to je nemoguća situacija”, rekao je Fico.

    On je istakao da je za pravedan mir potrebno rješenje koje će moći da prihvate obje strane.

    “To je primaran uslov. Istovremeno, treba uzeti u obzir i uzroke tog rata. O tome je jasno govorio novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp. I on je optužio prethodnu administraciju da je isprovocirala Rusiju”, rekao je Fico novinarima poslije sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari.

    Napomenuo je da velike zemlje treba da ulože napore s ciljem rješavanja ukrajinskog sukoba, prenosi “Sputnjik”.

    Fico je ocijenio da bi pregovori o Ukrajini na najvišem nivou trebalo da se održe u zemlji koja je neutralna o pitanju sukoba, te dodao da Slovačka nema takve ambicije, ali da je zainteresovana za organizaciju mirovnih događaja na nižem nivou.

    Erdogan je rekao da je neophodno da se ukrajinski sukob što prije riješi i da se dostigne pravedan mir.

    On je istakao da se nada da će ove sedmice razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o isporukama gasa Slovačkoj.

  • Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Javni sektor pod pritiskom: Protesti, dugovi i zahtjevi za odgovornošću

    Radnici Rudnika i Termoelektrane Ugljevik, zajedno sa sindikatom u okviru matičnog preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske”, kao i zaposleni u “Šumama Republike Srpske”, zatražili su odgovore od rukovodstava svojih firmi o tome zašto su preduzeća dovedena do ivice propasti, zašto plate kasne ili se smanjuju, te ko će preuzeti odgovornost za loše stanje koje traje godinama.

    Narodni poslanici smatraju da bi se o ovom pitanju trebalo raspravljati na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS. Kako navode, na sjednici bi trebalo otvoriti i pitanje zapošljavanja politički podobnih umjesto stručnih kadrova.

    Zaposleni u RiTE Ugljevik dva dana su protestovali zbog sve težeg stanja u preduzeću. Uputili su ultimatum upravi i Vladi RS da do 22. januara vrate koncesiju za Ugljevik-Istok 2, trenutno u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova i “Comsara”. U slučaju da zahtjev ne bude ispunjen, najavili su nove proteste i blokadu magistralnog puta Ugljevik – Tuzla uz upotrebu radnih mašina. Među ostalim zahtjevima su i obezbjeđivanje dovoljnih količina uglja do 2050. godine, revitalizacija termoelektrane, sredstva za eksproprijaciju zemljišta, nova rudarska oprema i bolje uslove rada uz povećanje plata.

    Slične probleme ima i RiTE Gacko, gdje su proizvodni zastoji, usljed lošeg kvaliteta uglja, zabilježeni više od deset puta tokom 2024. godine.

    Situaciju dodatno oslikavaju riječi Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva RS, koji je izjavio da je za normalan rad ovih termoelektrana potrebno ulaganje od 700 miliona KM. Međutim, sredstva za takve investicije trenutno nisu dostupna. Đokić je dodao da pitanje koncesije za Ugljevik-Istok 2 nije moguće riješiti u kratkom roku, što je izazvalo nezadovoljstvo radnika koji smatraju da više nema vremena za odlaganje.

    Ni situacija u matičnom preduzeću nije ništa bolja. Na kraju prošle sedmice objavljeno je da će dijelu zaposlenih u direkciji biti smanjene plate za 10 odsto. Ovaj potez izazvao je oštru reakciju sindikata, koji su najavili borbu za prava radnika.

    Još lošija slika dolazi iz “Šuma Republike Srpske”, gdje je rukovodstvo saopštilo da će gubitak preduzeća za 2024. godinu iznositi između 10 i 13 miliona KM.

    Narodni poslanici ističu da postoji više nego dovoljno razloga za održavanje tematske sjednice Narodne skupštine RS. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je u pitanju konkretna korist od takve sjednice. Svi se, ipak, slažu da bi preduzeća trebalo da vode kompetentni, a ne politički podobni kadrovi.

    “Potrebno je napraviti realan presjek stanja i postaviti stručne ljude na ključne pozicije, bez obzira na političku pripadnost”, izjavio je Dragan Galić, član Odbora za reviziju NS RS. Dodao je da će finansijski izvještaji za javna preduzeća, koji će biti predstavljeni u februaru, potvrditi da loše stanje traje već duže vrijeme.

    “Predsjednik Republike Srpske je također naglasio da bi određeni rukovodioci trebali biti smijenjeni jer nisu opravdali povjerenje. Ipak, ovo ne bi trebalo da se odnosi na direktore koji su na tim pozicijama kraće od dvije godine, jer nisu imali dovoljno vremena da riješe probleme koje su naslijedili”, istakao je Galić.

    Predstavnici SNSD-a ne protive se tematskoj sjednici, ali smatraju da bi Vlada RS prvo trebalo da predloži konkretne mjere. “Skupština ne bi trebala raspravljati bez nekog akta ili izvještaja koji nudi rješenja, jer cilj nije samo debata, već donošenje izlaznih strategija”, rekao je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a.

    Na pitanje o zapošljavanju podobnih kadrova, Mazalica je odgovorio: “Ne bih automatski diskvalifikovao nekog kao nestručnog samo zato što je član stranke. Ali, ako su ti ljudi imenovani, moraju biti odgovorni, kako profesionalno, tako i krivično, za sve eventualne propuste.”

    Opozicija smatra da je tematska sjednica zakasnila. “Već dugo slušamo obećanja o pomoći ‘Šumama RS’, ali nema konkretnih pomaka”, rekao je Pero Đurić, zamjenik predsjednika Odbora za privredu NS RS.

    Dodao je da bi se odgovorni za loše upravljanje morali suočiti s pravosudnim organima. “Potrebno je pohapsiti bivše direktore koji su uništili preduzeća i na njihova mjesta postaviti sposobne ljude. Ako se to uradi, ‘Šume’ bi već ove godine mogle poslovati pozitivno”, zaključio je Đurić.

  • Cijene životnih namirnica i usluga vrtoglavo rastu

    Na početku nove godine, građane Srpske dočekali su znatni udari na kućni budžet, jer su osnovne životne namirnice, kao i mnoge usluge, postale znatno skuplje.

    Prva u nizu poskupljenja bila je cijena električne energije. Nedugo nakon novogodišnje euforije, uslijedio je rast cijena goriva, pa je litar benzina i dizela sada skuplji za 10 feninga. Naftaši upozoravaju da će cijene nastaviti rasti zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskom tržištu.

    Rastući troškovi energije i goriva utjecali su i na cijene osnovnih namirnica. Mlinari su već povećali cijene brašna, uz najave da će ono dodatno poskupjeti u narednih mjesec dana. Trenutno vreća brašna košta oko 25 KM, ali se očekuje da će dostići cijenu od 27 KM.

    “Poskupljenja struje, goriva i pšenice nas primoravaju na ovakve odluke”, kažu mlinari, koji ističu da nemaju prostora za drugačije poteze.

    Od početka februara očekuje se i rast cijene hljeba, koji će u prosjeku poskupjeti između 10 i 15 odsto, a isto važi i za ostale pekarske proizvode.

    Ni pružaoci različitih usluga nisu ostali imuni na rast troškova. Frizeri, automehaničari, vulkanizeri i autopraonice već su najavili povećanje cijena za oko 10 odsto, navodeći kao glavne razloge veće poreze i skuplju električnu energiju, potvrđeno je iz Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

    Građani su uznemireni zbog ovog trenda i poručuju da ne pamte teži početak jedne godine.

    “Svaki dan čujemo riječ ‘poskupljenje’. Kao da svi žele što prije podići cijene svojih proizvoda i usluga. Najviše nas pogađa poskupljenje hrane, jer to ne možemo izbjeći, a para imamo sve manje”, kaže Vidosava K, službenica iz Banjaluke.

    Ekonomski podaci potvrđuju tešku situaciju. Prosječna penzija u Srpskoj iznosi 595 KM, dok minimalna plata, koju prima 90.000 radnika, iznosi 900 KM. S druge strane, prosječna plata od 1.420 KM ostaje nedostižna za 70 odsto radne snage, jer čak 203.000 zaposlenih zarađuje ispod tog iznosa.

    Troškovi života, posebno hrane, već su dostigli 1.200 KM mjesečno za četvoročlanu porodicu, što predstavlja ozbiljan izazov za mnoge porodice, naročito one s nižim primanjima. “Kako će dalje biti, samo bog zna”, zaključuju zabrinuti građani.

  • Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Šta je sve Donald Tramp potpisao u prvim satima mandata

    Donald Tramp je postao novi predsjednik SAD-a i odmah krenuo s potpisivanjem izvršnih odluka, koje su jedini način na koji američki lider može direktno i bez Kongresa uticati na politiku ove zemlje.

    Tramp je potpisivao odluke vezane za ogroman broj tema, uključujući energetiku, efikasnost javnih službenika, preimenovanje geografskih pojmova, imigraciju te pol.

    Zaustavio istrage svojih pristalica za 6. januar 2021. godine
    Jedan od prvih poteza koje je Tramp najavio tokom svog drugog mandata bio je pomilovanja za većinu onih koji su optuženi za napad na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.

    Tramp je u Ovalnom uredu u ponedeljak rekao da će njegova pomilovanja obuhvatiti “približno 1.500 ljudi za potpuno pomilovanje.”

    Tužitelji su optužili više od 1.580 osoba za navodne aktivnosti povezane sa 6. januarom, a ostvareno je oko 1.270 presuda. To znači da je Tramp rekao da će skoro svi koji su optuženi za zločin u vezi s napadom biti pomilovani, što bi u suštini okončalo sve slučajeve povezane sa 6. januarom.

    Kao što je obećao dan prije nego što je ponovo preuzeo vlast, Tramp je u ponedeljak potpisao izvršnu naredbu kojom se produžava rok za kompaniju koja je vlasnik aplikacije TikTok da nađe američkog kupca ili se suoči sa zabranom u SAD.

    Naredba upućuje Ministarstvo pravde SAD da ne primjenjuje “Zakon o aplikacijama koje kontrolišu strani protivnici”, zakon koji je prošao uz široku podršku u Kongresu i potpisan u aprilu. Taj zakon je zahtijevao da TikTok bude zabranjen u SAD-u do 19. januara, osim ako se ne proda američkom kupcu ili nekome od saveznika ove zemlje.

    Povukao 78 izvršnih odluka svog prethodnika
    Trump je opozvao 78 izvršnih naredbi iz doba Bidena, od kojih su mnoge bile potpisane prvog dana Bidenove administracije.

    Opozvane politike uključuju: izvršnu naredbu koja je zahtijevala od saveznih agencija da prošire zabrane na diskriminaciju zasnovanu na polu kako bi obuhvatile seksualnu orijentaciju i rodni identitet; naredbu koja je zahtijevala od imenovanih članova izvršne grane vlasti da potpišu etički kodeks; naredbu koja je dozvoljavala transrodnim osobama da služe u vojsci SAD; i naredbu koja je zabranila obnavljanje ugovora sa privatnim zatvorima.

    Ostale Bidenove naredbe koje je Tramp opozvao u ponedeljak uključuju povlačenje Kube sa liste država koje podržavaju terorizam te uvođenje sankcija za jevrejske naseljenike na Zapadnoj obali.

    Imigracija u posebnom fokusu
    U prvim minutama Trampove administracije obustavljena je upotreba aplikacije koja omogućava migrantima da obavijeste američku carinsku i graničnu zaštitu o svom namjeri da uđu u SAD i zakažu sastanke sa graničnim vlastima kako bi podnijeli zahtjev za azil.

    Tramp je takođe potpisao naredbu koja nastoji redefinisati pravo na državljanstvo rođenjem, proces prema kojem svi ljudi rođeni u SAD-u automatski stiču američko državljanstvo.

    Trampova naredba zabranjuje saveznim agencijama da izdaju određene dokumente koji bi obično bili izdati američkim državljanima, prema informaciji koju je dobio CNN.

    Tramp je takođe potpisao odluku kojom je proglasio dva velika narko-kartela terorističkim organizacijama – potez koji bi mogao prethoditi upotrebi američke vojske na teritoriji Meksika.

    Povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
    Tramp je u ponedeljak najavio povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), značajan potez kojim se prekidaju veze sa UN-ovom agencijom za javno zdravlje.

    Izvršna naredba navodi “neadekvatno rukovanje pandemijom virusa COVID-19 koja je potekla iz Vuhana u Kini i drugih globalnih zdravstvenih kriza, neuspjeh da se usvoje hitno potrebne reforme i nesposobnost da se demonstrira nezavisnost od političkog uticaja članica WHO-a“, kao razloge za povlačenje SAD.

    “To je veliki potez,“ rekao je Tramp svom saradniku dok je počinjao potpisivanje izvršne naredbe, ukazujući na svoju odluku iz 2020. godine i vjerovanje da SAD plaćaju previše novca toj organizaciji u poređenju sa drugim zemljama.

    Tramp je potpisao akciju kojom se uvodi zamrzavanje zapošljavanja za savezne vladine zaposlene u izvršnoj grani.

    “Kao dio ovog zamrzavanja, nijedna saveznička pozicija koja je upražnjena u 12 sati 20. januara 2025. godine ne može se popuniti, niti se može stvoriti nova pozicija osim kako je drugačije predviđeno u ovoj odluci ili drugim važećim zakonima,” navodi se u memorandumu Bijele kuće. Ova akcija izuzima pozicije u vojsci i “one povezane sa sprovođenjem imigracije, nacionalnom ili javnom sigurnosti.”

    Akcija upućuje direktora Ureda za upravljanje i budžet, u konsultaciji sa Trampovim novim Ministarstvom za efikasnost vlade, da dostavi plan u roku od 90 dana za smanjenje veličine savezne vladine radne snage “kroz poboljšanje efikasnosti i smanjenje broja zaposlenih.”

    Još jedna akcija koju je Tramp potpisao u ponedeljak zahtijeva od svih saveznih ministarstava i agencija da “preduzmu sve potrebne korake kako bi ukinule aranžmane za rad na daljinu i zahtjeva da zaposleni ponovo rade lično na svojim radnim mjestima na punom radnom vremenu, pod uslovom da šefovi ministarstava i agencija donesu izuzetke koje smatraju potrebnim.“

    Potpisao i formiranje odjela vlade kojeg će voditi Ilon Musk
    Tramp je takođe formalno uspostavio novo Ministarstvo za efikasnost vlade kao entitet unutar savezne vlade u izvršnoj akciji. Ovaj odjel, ako zaista postane dio američke vlade, trebao bi voditi Ilon Musk, milijarder i blizak Trampov saradnik.

    Još jedna naredba zahtijeva od saveznih agencija da tretiraju biološke muškarce i žene kao odvojene polove, obustave promovisanje “rodne ideologije” i zahtijevaju od određenih agencija da se vrate na prepoznavanje samo “muškog” i “ženskog“ pola na obrascima.

    Naredio istrage zbog “cenzure” i “zloupotrebe vlasti”
    Nekoliko sati nakon preuzimanja vlasti, Tramp je izdao dvije izvršne naredbe upućujući Ministarstvo pravde i Kancelariju direktora nacionalne obavještajne službe da pokrenu široke istrage o “cenzuri slobode govora” ili “zloupotrebi” vladinih i obavještajnih agencija tokom Bidenove administracije.

    Takođe, Tramp je ponovo potpisao povlačenje SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma.

    Tramp je povukao SAD iz ovog ugovora još tokom svog prvog mandata, a jedan od prvih Bidenovih poteza na mjestu predsjednika bila je ponovo pridruživanje. Tramp je u ponedeljak izjavio da će ponovo povući SAD iz ovog sporazuma, koji je nazvao “jednostranim”.

    Tramp je obećao u svom inauguralnom govoru da će proglasiti “nacionalnu energetsku vanrednu situaciju”, kao i pojednostaviti procese odobravanja dozvola i pregled ekoloških zahtjeva za proizvodnju i korištenje energije koje njegova administracija smatra “nepotrebnim opterećenjima”, prenosi Klix.

  • Dodik: Srpska dijeli Trampovu viziju slobode, pravde i uzajamnog poštovanja

    Dodik: Srpska dijeli Trampovu viziju slobode, pravde i uzajamnog poštovanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da uspjeh politike američkog predsjednika Donalda Trampa znači da će svijet biti bolji, sigurniji i mirniji.

    – Zato uz najsrdačnije čestitke pozdravljam inauguraciju Trampa i povratak u Bijelu kuću. Njegov izvanredni inauguracioni govor inspirisao je milione širom svijeta – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Dodik je naglasio da Trampov povratak označava novu eru politike zasnovane na suverenitetu, pravdi i narodnim pravima, vraćanje tradicionalnih vrijednosti porodice muškarca i žene, povratak suverenizma i nacionalnog ponosa.

    – Stav predsjednika Trampa da se moć Amerike mjeri ne samo bitkama koje je dobila, već i time koliko je ratova izbjegla, svjedoči o njegovoj posvećenosti miru – naveo je Dodik.

    On je rekao da Republika Srpska u potpunosti dijeli Trampovu viziju slobode, pravde i uzajamnog poštovanja.

    – Vjerujem da će njegovo liderstvo donijeti stabilnost i obnoviti univerzalne vrijednosti. Trampova hrabrost da se suprotstavi globalističkim pritiscima pokazuje kako lideri treba da djeluju u interesu svog naroda. Želim mu uspješan mandat, koji će označiti povratak pravim vrijednostima u globalnu politiku i unapređenje odnosa sa svim narodima – naveo je Dodik.

    Izabrani predsjednik SAD Donald Tramp položio je danas zakletvu i time zvanično započeo svoj drugi mandat na toj funkciji.

    Trampu je ovo drugi mandat nakon što je na funkciji predsjednika bio od 2017. do 2021. godine.

  • “Zelenski, pušten si niz vodu…”

    Dosadašnji predsednik SAD Džo Bajden postavio je tri cilja SAD kada je reč o ratu u Ukrajini, ali pobeda protiv Rusije nikada nije bila među njima, prenosi Ukrajinska pravda pisanje “Tajma”.

    Podseća se da je Bela kuća najčešće koristila frazu da podržava Ukrajine “koliko god je potrebno”, a koja je namerno nejasna. Takođe, postavlja se i pitanje: “Koliko dugo je potrebno da se uradi nešto i šta je to?”

    “Namerno nismo razgovarali o teritorijalnim parametrima”, kaže Erik Grin, koji je u to vreme radio u Bajdenovom Savetu za nacionalnu bezbednost i nadgledao politiku Rusije.

    Drugim rečima, SAD nisu obećale da će pomoći Ukrajini da povrati svu zemlju koju je okupirala Rusija, a kamoli ogromne teritorije na istoku Ukrajine i poluostrvo Krim, zaplenjene tokom prve ruske invazije 2014. godine.

    Grin kaže da je razlog jednostavan, Bela kuća je verovala da Ukrajina to nije u stanju da uradi, čak ni uz snažnu pomoć Zapada.

    “To na kraju neće biti priča o uspehu. Važniji cilj je bio da Ukrajina opstane kao suverena, demokratska zemlja slobodna da se integriše sa Zapadom”, istakao je on.

    Bajden je svoje ciljeve u Ukrajini ostavrio, želeći da SAD i njeni saveznici ostanu ujedinjeni i insistirao je na izbegavanju direktnog sukoba između Rusije i NATO-a.

    Međutim, uspeh pod ovim ograničenim uslovima ne zadovoljava čak ni neke od njegovih najbližih saveznika i savetnika.

    “Nažalost, to je vrsta uspeha kada se ne osećate sjajno zbog toga. Zato što ima toliko patnje za Ukrajinu i toliko neizvesnosti oko toga gde će na kraju dospeti”, rekao je Grin.

    Frustracija Ukrajinaca zbog Bajdena nastajala je tokom invazije, a oni su to otvorenije izrazili nakon što su američki predsednički izbori završeni pobedom Donalda Trampa.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je početkom januara rekao da pod Bajdenom, SAD nisu učinile dovoljno da uvedu sankcije Rusiji i obezbede Ukrajini oružje i bezbednosne garancije.

    “Uz dužno poštovanje prema Sjedinjenim Državama i administraciji, ne želim istu situaciju kao što smo imali sa Bajdenom. Tražim sankcije sada, molim vas, i oružje odmah”, rekao je on u jednom intervjuu.

    Mediji su naveli da je kritika Zelenskog bila izuzetno oštra i da se čini još značajnijom s obzirom na količinu podrške koju su SAD pružile Ukrajini za vreme Bajdenovog mandata.

    Tokom poslednje posete Vašingtonu, Zelenski je predao Bajdenu detaljnu listu zahteva, koju je nazvao ukrajinskim planom pobede.

    Pored poziva na poziv za pridruživanje NATO-u, plan je pozvao SAD da ojačaju poziciju Ukrajine u ratu značajnim novim zalihama naoružanja i dozvolom da ga koriste duboko u ruskoj teritoriji.

    U to vreme, Bajden je najavio da se neće kandidovati za drugi mandat, a Ukrajinci su se nadali da će mu njegov status “hrome patke” omogućiti da donosi smelije odluke, posebno da sačuva svoje spoljnopolitičko nasleđe.

    Pozivi su naišli na različite reakcije. Bajden se nije pomerio po pitanju članstva Ukrajine u NATO. Ali on je odobrio niz koraka koje je Bela kuća dugo odbacivala kao previše opasne.

    U novembru su SAD dozvolile Ukrajini da upotrebi američke rakete za udar duboko u Rusiju. A u januaru je Bajdenova administracija uvela oštre sankcije ruskom energetskom sektoru, uključujući flotu tankera u senci koje Rusija koristi za izvoz svoje nafte.

    Iako ove odluke nisu bile u skladu sa željama Zelenskog, one su pomogle Bajdenu da tokom svog poslednjeg spoljnopolitičkog govora kao predsednika potvrdi da su SAD postigle svoje ciljeve u odbrani Ukrajine.

    On je, međutim, ostao oprezan da ne obeća da će Ukrajina povratiti deo svoje teritorije ili čak doživeti kraj ovog rata.

  • Putin čestitao Trampu

    Putin čestitao Trampu

    Rusija čestita izabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu na preuzimanju funkcije, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

    “Čestitke izabranom predsjedniku SAD na preuzimanju funkcije”, rekao je Putin na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije.

    On je naglasio da je Rusija otvorena za dijalog sa Trampovom administracijom o sukobu u Ukrajini.

    “Nikada nismo odbili dijalog i uvijek smo bili spremni da održavamo jednake odnose i saradnju sa bilo kojom američkom administracijom”, istakao je Putin.

    Predsjednik Rusije zatražio je tokom sastanka od ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da ga izvijesti o situaciji u SAD.

    Trampova inauguracija biće održana danas u 18 časova, prenosi Srna.

  • Nenad Stevandić o novom predsjedniku SAD: Sada imamo čovjeka za velike odluke

    Nenad Stevandić o novom predsjedniku SAD: Sada imamo čovjeka za velike odluke

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske, Nenad Stevandić, komentarisao je inauguraciju Donalda Trampa kao predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, izrazivši optimizam u vezi s budućim političkim promjenama.

    Stevandić je u objavi na X istakao da dolazak Trampa predstavlja prekretnicu u američkoj politici. „Eto dočekasmo novog američkog predsjednika sa mnogo nade u budući mir i stabilnost u svijetu. Sad bar imamo čovjeka koji će se u politici SAD pitati gotovo sve za razliku od prethodnog tzv. ‘spori Džo’, koji se u američkoj politici nije pitao gotovo ništa. Zar to nije velika razlika?“ napisao je Stevandić.

  • Vučić: Trampovu vladavinu će da okarakterišu tri stvari

    Vučić: Trampovu vladavinu će da okarakterišu tri stvari

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je danas da je stupanje na dužnost Donalda Trampa kao novog predsjednika jedan od istorijskih dana, ne samo za SAD, a da će njegovu vladavinu prije svega da okarakteriše borba protiv “duboke države”.

    “Mislim da će njegovu vladavinu da okarakterišu tri stvari. Prva je ta da će da se bori protiv onoga što je duboka država u Sjedinjenim Američkim Džavama, da uštedi što je moguće više novca za svoje projekte, borba protiv migracija,  ali i za energetsko razvijanje SAD,  jer veoma pravilno sagledava činjenicu da je energetika ta koja će da nosi svet u narednih 20 godina, a da će biti mnogo problema”, rekao je Vučić novinarima u Davosu.

    Kako je napomenuo, i energetika i hrana će biti ključne stvari u narednih 20 godina, pa čak i voda.

    Vučić smatra da će Tramp gledati da minimalizuje značaj Evropske komisije i evropskih institucija, dodajući da zbog toga nije srećan, a da će Tramp onda gledati da uspostavlja odnose pojedinačno sa državama članicama. Ocijenio je i da će napraviti neki dogovor sa Kinom jer je, kako ja kazao, Tramp “dealmaker”.

    “Ja sam razgovarao sa nekim od njegovih najbližih ljudi i najbližih saradnika. Ono što se meni čini, to je da je on govorio o Kanadi između ostalog zato što proporcionalno pričajući, Kanada ima najveći suficit u odnosu na SAD, pa Evropska unija, pa onda Kina. Kina je potrebna i Masku, Kina je potrebna i Americi, zato će gledati, bez obzira na tvrdolinijaški stav i Marka Rubija i njegov lično, moraće da napravi neki dogovor.  I Tramp je ‘dealmaker’, on će da pravi neki dogovor sa Kinom”, rekao je Vučić.

    Kada je riječ o EU, Evropska unija ima suficit u trgovini sa Amerikom, samo u robi 132 milijarde, a roba i usluga gotovo 200 milijardi.

    “I Tramp posmatra stvari logično, racionalno i kaže – što bih ja vas štitio, što bih vam ja bio kišobran, a da vi toliko zarađujete i negde iz tog ugla možete da mu razumete to sve. Da li je to za nas dobro, ne bih se kladio”, rekao je Vučić.

    Takođe, smatra i da je Tramp sebi namenio istorijsku ulogu, pojasnivši da ulazi u istoriju onaj ko zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

    “Ja ne verujem da će on to uspeti odmah, ne mislim da će to biti lako, ne mislim da će to biti jednostavno, ali verujem da će on dati sve od sebe i  da će različite ‘leveridže’ da koristi da bi mogao da vrši veći pritisak i na Rusiju,  jer u ovom trenutku nije lako vršiti pritisak na Rusiju koja snažnije deluje na bojnom polju”, naveo je Vučić.

    Za Ukrajinu mu je taj posao, kako je ocijenio, neuporedivo lakši, ali sa druge strane mora da bude vezan za svoje partnere sa Zapada,  koji listom podržavaju Ukrajinu, tako da ni te odluke neće biti lake.

    “To su tri velike stvari, i naravno uvek držanje pod punom kontrolom Bliskog Istoka. To su glavne stvari kako ih ja vidim, ali će on o tome da govori, pa ćemo svi da analiziramo to. Meni će biti potrebno nekoliko dana da sve to sagledam”, rekao je Vučić dodajući da ne može više da govori kao analitičar što je sebi mogao ranije da priušti, jer je Tramp sada predsjednik SAD.

  • Čović najavio sastanak sa partnerskim strankama do kraja sedmice

    Čović najavio sastanak sa partnerskim strankama do kraja sedmice

    Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izjavio je da će do kraja sedmice sjesti s predstavnicima partnerskih stranaka, kako bi se pokušali otkloniti problemi koji su doveli do novih zastoja i blokada na svim nivoima vlasti.

    Čović je naglasio da niko spolja ne treba da donosi odluke u vezi sa BiH.

    On smatra da je strateški interes Hrvata izgradnja Јužne gasne intekonekcije, ali i da kompanija BH Gas nije sposobna da realizuje taj energetski projekat.

    – Nama ta reorganizacija ne daje ništa, mi smo vrlo jasno postavili strateški interes hrvatskog naroda u BiH da plinificiramo ona područja gdje to do sada nismo imali. To je čitava Hercegovina, pa poveznica na srednju Bosnu. To je naš interes i oko toga nema spekulacija. Takođe, čudno mi je da je nečiji strateški interes da baš jedna kompanija radi taj posao. Ta kompanija nije sposobna provesti ovaj projekt ni za sto godina, a ne za osam ili deset – rekao je Čović.