Izabrani predsjednik SAD Donald Tramp položio je danas zakletvu i time zvanično započeo svoj drugi mandat na toj funkciji.
Trampu je ovo drugi mandat nakon što je na funkciji predsjednika bio od 2017. do 2021. godine.
Na početku prvog obraćanja kao 47. predsjednik SAD, Donald Tramp je poručio da “zlatno doba Amerike počinje sada”.
Donald Tramp (foto: EPA-EFE/Chip Somodevilla / POOL) –
Donald Tramp (foto: EPA-EFE/Chip Somodevilla / POOL)
– Amerika će biti na prvom mjestu. Naš prioritet je da napravimo naciju koja je bezbjedna, prosperitena i slobodna. Amerika će uskoro biti veća nego ikad prije – rekao je Tramp.
On je istakao da je potrebno biti iskren u vezi sa izazovima s kojima se suočava, ističući da je vlada suočena s krizom povjerenja.
– Od danas naša zemlja će cvjetati i biće poštovana. Uvijek će mi Amerika biti na prvom mjestu – poručio je Tramp.
Suverenitet SAD će biti ponovo vraćen.
– Naša bezbjednost će biti obnovljena, tasovi na vagi pravde će ponovo biti u ravnoteži – rekao je Tramp.
“Dvadeseti januar 2025. je dan oslobođenja Amerike”
Tramp je poručio da će se njegova vlada sa svakom krizom suočiti sa “dostojanstvom, moći i snagom” i da će “povratiti prosperitet za građane svih rasa, religija, boje i vjeroispovijesti”.
– Dvadeseti januar je dan oslobođenja – rekao je Tramp nakon čega je uslijedio veliki aplauz u Rotondi.
Izrazi je nadu da će se nedavni izbori pamtiti kao najveći i sa najvećim posljedicama u istoriji SAD.
“Moj život sačuvan je sa razlogom – da napravim Ameriku ponovo velikom”
Govoreći o neuspjelom atentatu na njega, Tramp je naveo da je preživio sa razlogom, kao i da je u posljednjih osam godina, njegov život “bio na probi više nego bilo kog drugog predsjednika”.
Naglasio je da je preživio sa razlogom, kako bi “napravio Ameriku ponovo velikom”.
Istakao je da “slavnu sudbinu SAD” više niko neće poricati.
“Vlada će priznavati samo dva pola – muški i ženski”
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će nove američke vlasti priznavati samo dva pola – muški i ženski.
– Zvanična politika vlade SAD biće da postoje samo dva pola – rekao je Tramp.
On je naglasio da se u SAD “neće gledati boja kože”.
– Ove sedmice ću da okončam i politiku vlade da se rasa i pol guraju u sve aspekte javnog i privatnog života – naveo je Tramp.
“SAD će ponovo biti bogata država”
Govoreći o ekonomskim planovima, Tramp je obećao da će SAD “ponovo postati bogata država” zbog “tečnog zlata pod našim nogama”.
Istakao je da će povući regulativu o električnim vozilima i da će se automobili ponovo proizvoditi u SAD “intenzitetom koji niko nije mogao da sanja samo prije nekoliko godina”.
“Svaki ilegalni ulazak biće odmah zaustavljen”
Govoreći o migrantskoj krizi, Tramp je naveo da će započeti proces izručenja miliona migranata.
– Svaki ilegalni ulazak biće odmah zaustavljen. Počećemo proces vraćanja miliona i miliona kriminalnih imigranata nazad u mjesta odakle su došli – rekao je on.
Tramp je obećao da će uvesti vanrednu situaciju zbog dešavanja na južnoj granici Sjedinjenih Američkih Država kao svoj prvi korak na mjestu šefa države.
Potpuno sam zatečen ovom groznom viješću, tim prije što ne osjećam nikakvu krivicu za optužbe koje mi se neosnovano i bez ikakvih dokaza stavljaju na teret. Ako je obilježavanje Dana Republike Srpske razlog mog dospijeća na tzv. “crnu listu”, onda se postavlja pitanje da li svi građani Republike Srpske treba da očekuju američke sankcije jer je 9. januar praznik za svakog od njih. Kao čovjek, nadam se da će što prije prestati tiranija putem sankcija, kojima se bezobzirno i neograničeno pojedincima presuđuje bez presuda i bez mogućnosti odbrane – naveo je Filipović.
Rekao je da svoj posao šefa Kabineta predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske obavlja časno, odgovorno, u skladu sa zakonima Republike Srpske i Poslovnikom Narodne skupštine.
– Tako će biti i ubuduće – istakao je Filipović.
Platforma “Tiktok” je saopštila da obnavlja svoju uslugu nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Tramp rekao da će obnoviti pristup aplikaciji u SAD kada sutra preuzme dužnost.
“Kao rezultat napora predsjednika Trampa, `Tiktok` se vratio u SAD”, navodi se u poruci ove platforme korisnicima.
“Tiktok” je izdao saopštenje nakon što su američki korisnici prijavili da mogu da pristupe veb lokaciji i uslugama kompanije u vlasništvu Kine, dok je aplikacija počela da se vraća na mrežu za pojedine korisnike sa samo nekoliko osnovnih usluga.
“U dogovoru sa našim provajderima usluga, `Tiktok` je u procesu obnavljanja usluge”, navodi se u saopštenju.
Iz “Tiktoka” su zahvalili Trampu jer je “pružio neophodnu jasnoću i uvjerenje njihovim dobavljačima usluga da se neće suočiti sa kaznama zbog omogućavanja da više od 170 miliona korisnika u SAD ima pristup `Tiktoku` i što je omogućio dalji rad za više od sedam miliona malih firmi.
“Tiktok” je prestao da radi za američke korisnike kasno sinoć prije nego što je danas stupio na snagu zakon kojim je predviđeno njegovo gašenje iz razloga nacionalne bezbjednosti.
Američki zvaničnici su upozorili da pod kineskom matičnom kompanijom “Bajtdens” postoji rizik od zloupotrebe podataka Amerikanaca.
Tramp je rekao da će “produžiti vremenski period prije nego što zakonske zabrane stupe na snagu, kako bismo mogli da sklopimo dogovor o zaštiti naše nacionalne bezbjednosti”.
“Voieo bih da SAD imaju 50 odsto vlasničke pozicije u zajedničkom preduzeću”, napisao je Tramp.
Odlazeći američki predsjednik Džozef Bajden rekao je da je nakon stupanja na snagu sporazum o prekidu vatre na Bliskom istoku da je region fundamentalno transformisan.
Bajden je istakao da je Izrael oslabio Hamas i da je rukovodstvo Hezbolaha uništeno.
“Oružje u Gazi je utihnulo poslije toliko bola, smrti i gubitka života”, rekao je Bajden, prenosi Srna.
On je dodao da je riječ o sporazumu o primirju koji je predložio u maju i koji su odobrile UN.
“Sada je na sljedećoj administraciji da sprovede ovaj dogovor”, istakao je Bajden.
Izraelski premijer Benjamin danas je izjavio da povratak tri žene, Romi, Emili i Doron, koje je kao taoce držao Hamas, predstavlja nevjerovatno potresan momenat.
On je dodao u razgovoru sa Galom Hiršom, koji je ispred izraelske vlade zadužen za povratak talaca, da su ove tri žene prvi taoci koji se vraćaju kući u prvom krugu sporazuma o primirju, prenio je Tajms of Izrael.
Netanjahu je naručio Hiršu da im prenese da ih čitava nacija grli i želi im dobrodošlicu kući.
“Ja znam, kao i svi mi, da su one prošle kroz pakao, izašle su iz tame na svjetlost”, rekao je on, dodajući da je ovaj veliki trenutak postignut žrtvovanjem i hrabrošću herojskih izraelskih boraca.
Izraelska vojska saopštila je ranije danas da je njenim trupama u Pojasu Gaze Crveni krst predao tri žene taoca – Romi Gonen, Emili Damari i Doron Štajnbreher.
One će biti izvedene iz Gaze i odvedene u objekat u blizini granice radi prvog pregleda, prenio je Tajms of Izrael.
Dogovoreno primirje u Pojasu Gaze između Izraela i Hamasa stupilo je na snagu danas u 10.15 sati, a Izrael očekuje da još četiri žene budu oslobođene za sedam dana.
Odlazeći američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je Ukrajinu da nastavi svoje vojne operacije protiv Rusije, umesto da započne mirovne pregovore tokom 2022. godine, objavio je u subotu New York Times.
Krajem te godine, predsedavajući Združenog generalštaba, general Mark Mili, savetovao je Kijevu da iskoristi svoje vojne uspehe kako bi otpočeo pregovore sa Moskvom. Međutim, Blinken je insistirao na nastavku vojne kampanje, naveo je američki list.
“Više ratni strateg nego mirotvorac”, Blinken je često zagovarao slanje naprednog američkog naoružanja Ukrajini, sukobljavajući se sa “opreznijim zvaničnicima iz Pentagona”, preneo je New York Times.
General Mark Mili, kao predsedavajući Združenog generalštaba, predložio je krajem 2022. da Ukrajina iskoristi svoje uspehe na frontu kako bi pokrenula pregovore o miru sa Moskvom. Ipak, državni sekretar Blinken pozvao je Kijev da “nastavi borbu”, navodi New York Times.
Vašington je potrošio “otprilike 100 milijardi dolara” na podršku Ukrajini od početka eskalacije sukoba u februaru 2022. godine, dok su saveznici i partneri obezbedili dodatnih 150 milijardi dolara, izjavio je Blinken tokom januarskog obraćanja u Savetu za spoljne poslove.
Administracija predsednika Džoa Bajdena ubrzala je isporuke oružja Ukrajini pred inauguraciju novoizabranog američkog predsednika Donalda Trampa, koji je nagovestio da bi mogao smanjiti vojnu pomoć Kijevu kako bi se fokusirao na unutrašnje prioritete SAD-a.
Bajdenova administracija tajno je slala oružje Ukrajini mesecima pre nego što se sukob intenzivirao, izjavio je Blinken u januarskom intervjuu za New York Times.
“Počevši od septembra, a potom i u decembru, tiho smo isporučili značajne količine naoružanja Ukrajini kako bismo osigurali da imaju potrebne resurse za odbranu – stvari poput Stingera i Džavelina koje su mogli odmah koristiti”, rekao je Blinken.
Rusija i Ukrajina su početkom 2022. godine pokrenule mirovne pregovore u Istanbulu. Prema preliminarnom dogovoru, Kijev bi se odrekao težnji za članstvo u NATO-u, prihvatio neutralnost i ograničio svoju vojsku u zamenu za međunarodne garancije bezbednosti. Ipak, Ukrajina je kasnije odustala od pregovora.
Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp naložio je svojim pomoćnicima da dogovore njegov telefonski razgovor sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom
Navodno je rečeno da se razgovor zakaže u danima nakon što položi zakletvu.
Takođe, cilj razgovora je da se zakaže direktan susreta dva lidera u narednim mesecima, čiji će cilj biti okončanje rata u Ukrajini, prenosi CNN pozivajući se na neimenovane izvore.
Izvori su naveli da su zvaničnici Trampovog tima za nacionalnu bezbednost počeli da rade na zakazivanju telefonskog razgovora Trampa sa Putinom pre nekoliko sedmica.
Televizijska mreža navodi da nije poznato da li je datum za telefonski razgovor već određen.
Tramp nije razgovarao direktno sa Putinom gotovo tri godine.
Tramp je tokom predizborne kampanje obećao da ce okončati sukob u Ukrajini u roku od jednog dana čim položi zakletvu.
On će danas u podne po lokalnom vremenu zvanično preuzeti predsedničku dužnost.
Šest lica je smrtno stradalo, sedam je povrijeđeno, a 13 spaseno u požaru koji je izbio protekle noći u staračkom domu u Velikom Borku u beogradskoj prigradskoj opštini Barajevo, izjavio je vršilac dužnosti načelnika Sektora za vanredne situacije Srbije Luka Čaušić.
Požar je ugašen, a Čaušić je naveo da se pretpostavlja da se u trenutku izbijanja u objektu nalazilo 30 korisnika.
Sedam povrijeđenih lica preuzela je Hitna pomoć i prevezla na VMA i u Urgentni centar, rekao je Čaušić za RTS.
Prema njegovim rečima, nakon dojave jutros u 3.32 časa, na lice mjesta odmah su upućene jedinice Sektora za vanredne situacije i zatekle požar u razbuktaloj fazi.
“Trenutno se još pretražuje da li možda ima zaostalog izvora koji bi mogao da izazove dalji požar, a uzrok će biti utvrđen u narednim satima”, naveo je Čaušić.
On je dodao da se starački dom nalazi daleko od prometnih saobraćajnica, ali da su vatrogasne ekipe stigle brzo i povrijeđenima je u rekordnom roku pružena pomoć.
“Ovo je velika tragedija, ali je mogla da bude i mnogo veća”, naveo je Čaušić.
U gašenju požara je učestvovao veliki broj vatrogasaca i vatrogasnih vozila.
Javni dug Bosne i Hercegovine je u prvoj polovini prošle godine iznosio 12,96 milijardi KM, pokazuju posljednji podaci Ministarstva finansija i trezora BiH
Kako se vidi u ovim podacima, dugovanja oba entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, su slična. Tako je dug Federacije BiH polovinom prošle godine iznosio 6,67 milijardi KM, dok je Republika Srpska u istom periodu bila dužna oko 6,18 milijardi KM.
Institucije BiH su imale dug od 53,26 miliona KM, a Brčko distrikt oko 43 miliona KM. Što se tiče spoljnog duga, on je zaključno sa drugim kvartalom prošle godine iznosio 8,77 milijardi KM.
“Spoljni dug FBiH je 5,07 milijardi KM, a Republike Srpske 3,6 milijardi KM. Brčko distrikt je imao dug od 43,13 miliona KM, a institucije BiH 43,38 miliona KM”, navodi se u ovim podacima.
Kada je u pitanju unutrašnji dug, on je polovinom prošle godine iznosio 4,19 milijardi KM. Ono što je zanimljivo jeste da Republika Srpska ima unutrašnji dug za skoro milijardu KM veći u odnosu na Federaciju Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora, dug Srpske je polovinom prošle godine iznosio 2,58 milijardi KM, a Federacije BiH 1,59 milijardi KM.
Institucije BiH su imale unutrašnji dug od 9,8 miliona KM, dok Brčko distrikt nije imao duga. Ekonomista Slaviša Raković kaže za “Nezavisne novine” da ovi podaci ne govore dovoljno.
“Javni dug je očigledno nizak. Raspored po entitetima ukazuje na povoljniju poziciju FBiH. Unutrašnji dug Republike Srpske je, s druge strane, lakše refinansirati. Mislim da sve ipak nije povoljno kako izgleda, a o tome bi najbolje rekli pokazatelji otplate dugova, odnosno njihova godišnja visina”, ističe Raković.
Dodaje da su ino-dugovi takvi da se trenutno teško mogu restrukturirati.
“Sve nas to vraća na kreditni rejting i BiH i entiteta, koji još ne omogućava slobodan nastup finansijskim tržištima, te kreativno upravljanje javnim dugom, što opet znači da je politika svedena na fiskalne mjere”, naveo je Raković.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, naveo je da apsolutni iznosi javnog duga nisu u makroekonomiji ključni indikatori održivosti javnih finansija i sposobnosti urednog servisiranja javnog duga.
“Umjesto apsolutnih pokazatelja više se koriste relativni, koji mjere učešće javnog duga u odnosu na BDP. Razlog za to leži u činjenici da veličina BDP-a predstavlja svojevrsnu garanciju ekonomske snage države u pogledu vraćanja duga. Kada su u pitanju FBiH i Republika Srpska, taj nivo zaduženosti ne prelazi granice od 60% što je mastriški kriterijum koji se često koristi kao reper za zaduženost zemalja. Treba istaći da su razvijene zemlje po pravilu zaduženije i da im nerijetko učešće javnog duga u BDP-u prelazi i 100%, iz razloga što im investitori rado odobravaju sredstva zbog snage njihovih ekonomija”, objašnjava Mlinarević.
Prema njegovim riječima, manje razvijene zemlje, usljed odsustva povjerenja u perspektive njihovog rasta, teže dolaze do sredstava i po nepovoljnijim uslovima.
“Stoga su nerazvijene zemlje manje zadužene, ne zbog toga što ne žele da se zadužuju, već zbog nepovjerenja investitora. Za zemlje poput naše, koja je infrastrukturno neizgrađena i koja treba reindustrijalizaciju, bilo bi poželjno da se zaduži za te namjene i da podstakne ubrzaniji rast. Dilema kod nas ne bi trebala biti da li se treba zadužiti, već za šta se treba zadužiti. Ovako ostajemo lišeni neophodnih investicija i tavorimo na začelju po nivou dohotka i potrošnje po glavi stanovnika. Što se tiče strukture duga u kontekstu odnosa spoljnog i unutrašnjeg, treba naglasiti da se Republika Srpska razduživala po spoljnom dugu na račun rasta unutrašnjeg. To je dijelom uzrokovano nemogućnošću refinansiranja duga na stranim tržištima. Federacija se pak više počela zaduživati na inostranom tržištu i tu leže razlozi ovih razlika”, naglasio je Mlinarević.