VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vučić: Angažovani su veliki advokatski timovi, biće hiljade tužbi protiv škola i profesora

    Vučić: Angažovani su veliki advokatski timovi, biće hiljade tužbi protiv škola i profesora

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će biti hiljade tužbi protiv škola i nastavnika, zbog obustave rada, jer će roditelji da traže novac, kao i da su angažovani važni advokatski timovi.Sad vam unaprijed kažem – imaćete hiljade tužbi protiv škola, nastavnika u školama. Vidio sam da su angažovani veliki, važni advokatski timovi koji to rade. I sad će roditelji da se jave advokatima i da traže pare zato što im nisu učili dijete. Da zarade pare i da uzmu neku vrstu i moralne i materijalne odštete. Šta ćemo mi onda da radimo? Ko će to da plati – naveo je Vučić.

    “Studenti ne uče ništa”
    On je rekao da u urbanim sredinama nastavnici nisu govorili roditeljima da mogu da pošalju djecu u školu, već da su nastavnici sami čekali inspekciju da bi rekli da u školi nema đaka.

    – Kako god da okrenete, kao što je to na fakultetima uvijek maslo profesora. Samo da to imate u vidu. Bez njih, to je nemoguće da se sprovodi u djelo – ocijenio je Vučić i dodao da je to sramota jer ti ljudi primaju ogromne zarade, a studente ne uče ništa, piše Blic.

    Govoreći o današnjoj sjednici skupštinskog Odbora za obrazovanje na čijem je dnevnom redu bila jedina tačka blokada fakulteta, Vučić je rekao da je on još u decembru želio da se studentima ispune svi zahtjevi te je izašao u javnost sa tim stavom, ali je onda shvatio da to niko nije želio ni da čuje.

    – Mnogim ljudima se učinilo da je to prilika za sprovođenje obojene revolucije – rekao je Vučić.

  • Fico: To je puč

    Fico: To je puč

    Slovački premijer Robert Fico otkrio da ga je obaveštajna služba zemlje upozorila da postoji plan da se izvede puč.

    Fico je rekao da iza ovog plana stoji slovačka opozicija i da se sprema da ga sruši državnim udarom.

    “Ne mogu da imenujem nikoga, ne mogu da pominjem okolnosti, ali sa punom ozbiljnošću i odgovornošću mogu da kažem da se slovačka opozicija sprema za ’Majdan‘”, naveo je Fico, a prenosi grčki portal pronews.gr.

    “Slovačka opozicija se sprema da zauzme vladine zgrade i na saradnju sa stranim snagama”, rekao je dalje Fico, komentarišući izjavu SIS-a (Slovačke obaveštajne službe) o operaciji za destabilizaciju zemlje.

    Iz SIS-a je ranije saopšteno da su dobili informaciju o organizovanju dugoročne operacije uticaja na destabilizaciju Slovačke.

    Slovačka opozicija optužila je u utorak premijera Slovačke da je položio temelj za izlazak te zemlje iz Evropske unije, ali je odustala od svog predloga za izglasavanje nepoverenja njemu, i njegovoj vladi, preneo je Rojters.

    Opozicija je saopštila da je povukla predlog u znak protesta zbog Ficove odluke da se debata zatvori za javnost, uz obrazloženje da će se na njoj raspravljati o tajnim informacijama.

  • “Evropa mora biti spremna za carinski rat sa Trampom”

    “Evropa mora biti spremna za carinski rat sa Trampom”

    Evropska unija Donaldu Trampu treba da ponudi saradnju, ali treba i da ostane spremna za carinski rat koji je on najavio, ocenio je vicekancelar Nemačke Robert Habek.

    Trampovoj administraciji treba ostaviti pruženu ruku, “ali ne treba je tako držati ako je on odgurne”, rekao je političar Zelenih na jednoj konferenciji poslovnog lista Handelsblat, prenosi dpa.

    Drugim rečima, Evropa treba da bude spremna za carinski rat.

    “Ako SAD pripreme carine, onda treba da znamo koje carine mi možemo da podignemo. To je loše po ljude, loše je po naše odnose, uopšte, loše je,” dodao je. “Ali ne smemo dozvoliti da nas neko gura kako poželi”, rekao je Habek.

    Tramp je u inauguralnom govoru u ponedeljak ponovio da će uvesti kaznene carine mnogim zemljama, kako bi podstakao domaću privredu i tržište rada.

  • Error 404; “Go Home”

    Error 404; “Go Home”

    Posle samo nekoliko sati nakon što je Donald Tramp položio zakletvu kao predsednik, nova administracija uklonila je špansku verziju zvaničnog sajta Bele kuće, objavio je Rojters.

    Sada korisnici koji pokušaju da otvore verziju sajta Bele kuće na španskom jeziku dobijaju poruku o grešci – “Error 404”, što znači da stranica više ne postoji ili nije dostupna.

    Pored toga, opcija pod nazivom “Go Home” (Vrati se na početnu stranicu) preusmeravala je korisnike na stranicu sa video-zapisima koji prikazuju Trampa tokom njegove prve godine kao predsednika i tokom njegove kampanje.

     

    Kasnije je ta opcija promenjena u “Go To Home Page” (Idi na početnu stranicu), što znači da je sada povezana sa početnom stranicom sajta.

    Ova izmena izazvala je konfuziju među grupama koje se zalažu za prava Latinoamerikanaca, kao i kod drugih koji su izrazili nezadovoljstvo zbog, kako su rekli, nedostatka truda administracije da održi komunikaciju sa latinoameričkom zajednicom, koja je pomogla Trampu da dođe na vlast, ističe Rojters.

    Španska verzija profila Bele kuće na Iksu, “@LaCasaBlanca” takođe je ukinuta.

    S druge strane, španske verzije drugih vladinih agencija, poput Ministarstva rada, pravde i poljoprivrede, juče su i dalje bile dostupne korisnicima.

    Na pitanje o promenama, zamenik portparola Bele kuće, Harison Filds, odgovorio je da je administracija “posvećena vraćanju španske verzije sajta.”

     

    “Ovo je drugi dan. U procesu smo razvijanja, uređivanja i podešavanja sajta Bele kuće.

    Kao deo ovog stalnog rada, neki od arhiviranih sadržaja su privremeno nedostupni. Posvećeni smo ponovnom postavljanju tih sadržaja u kratkom vremenskom roku”, rekao je Filds.

    Tramp je uklonio špansku verziju stranice i 2017. godine, kada su zvaničnici Bele kuće takodje izjavili da će je ponovo uvesti.

    Tek je naredni predsednik SAD Džozef Bajden vratio tu stranicu u funkciju 2021. godine.

  • Kako će se drugi mandat Donalda Trampa odraziti na region

    Kako će se drugi mandat Donalda Trampa odraziti na region

    Stupanje na dužnost Donalda Trampa, novoizabranog američkog predsjednika, dovešće do velikih globalnih promjena, ali, po svemu sudeći, do specifične promjene američke spoljne politike prema zapadnom Balkanu neće doći.

    To je potvrdilo ne samo nedavno održano saslušanje Marka Rubija, koji je u međuvremenu jednoglasno u Senatu, uz podršku i Republikanske i Demokratske stranke, potvrđen kao američki državni sekretar, koji će na toj funkciji zamijeniti Entonija Blinkena, već i ton prvih poteza i izjava koje je Tramp iznio nakon stupanja na dužnost.

    Tramp se u svojim prvim potezima fokusirao na domaće izazove, a od međunarodnih odnosa, kao što je bilo donekle očekivano, fokusirao se na Bliski istok i Kinu te donekle na Južnu Ameriku, ali u kontekstu migrantske krize.

    Po svemu sudeći, najdirektnija posljedica prema BiH i zapadnom Balkanu će biti privremeno zaustavljanje američkih programa u inostranstvu, što uključuje i naš region, dok se ne sprovede analiza njihove efikasnosti.

    Međutim, ovdje se ne radi o ukidanju “tradicionalnih” programa Stejt departmenta ili USAID-a, već o ideološkim temama poput protivljenja programima jačanja inkluzije manjinskih zajednica, uvođenja “trećeg pola” ili suzbijanja religije u javnom diskursu. Tramp želi da iz programa koje finansira federalna vlada izbaci ono što smatra liberalnom agendom.

    Na saslušanju u Senatu Rubio je rekao da Amerika međunarodne programe neće zaustaviti, nego će ih analizirati i utvrditi da li ispunjavaju tri osnovna kriterijuma: da li oni čine Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom.

    “U službi predsjednika Trampa svaki dolar vrijednih Amerikanaca će uvijek biti potrošen mudro, a naša moć će uvijek biti upotrijebljena promišljeno, prije svega i iznad svega u skladu s onim što je najbolje za Ameriku i Amerikance. Promišljenost u vođenju naše spoljne politike ne znači napuštanje naših vrijednosti. To je zdravorazumsko razumijevanje činjenice da, iako smo najbogatija i najmoćnija zemlja na svijetu, niti je naše bogatstvo beskonačno, niti je naša moć bezgranična. Stavljanje naših nacionalnih interesa iznad svega nije izolacionizam, nego zdravorazumsko shvatanje da vođenje spoljne politike koja je usredsređena na naše nacionalne interese nije neki zastarjeli relikt”, rekao je Rubio.

    Međutim, zanimljivo je ponovo pogledati svjedočenje Majkla Marfija na saslušanju u istom odboru Senata u oktobru 2021. godine, nakon što je bio nominovan na poziciju američkog ambasadora u BiH. Njegovo svjedočenje bilo je usredsređeno upravo na američke nacionalne interese, s čim je povezao sve što planira raditi, uključujući članstvo BiH u EU i NATO-u, borbu protiv korupcije i etničke agende domaćih političara.

    Senator Džejms Riš, koji u novom sazivu predsjedava Odborom za spoljne poslove Senata, tada je Marfiju postavio pitanja o američkim sredstvima usmjerenim u BiH, a posebno su ga interesovala sredstva za javnu diplomatiju, koju je nazvao važnim aspektom američke spoljne politike. Marfi je odgovorio da je javna diplomatija od kritične važnosti za američke spoljnopolitičke interese.

    “BiH je plodno tlo za programe javne diplomatije. Ovi programi su ključni za sprovođenje naših spoljnopolitičkih ciljeva u BiH. I studenti i profesionalci željni su učešća u našim programima razmjene i javne diplomatije. Odsjek za diplomatiju ima program grantova koji podržava demokratiju, ekonomske reforme i pomirenje”, odgovorio je Marfi, uz napomenu da je njihova efikasnost ograničena dostupnim budžetima i raspoloživim osobljem.

    Tokom prvog Trampovog mandata većina programa Obamine administracije je nastavljena, ali usporenim tempom do međuizbora u Predstavničkom domu nakon dvije godine mandata, kada je novi saziv znatno povećao sredstva za zapadni Balkan obrazlažući ih suzbijanjem onoga što su opisali kao maligni ruski uticaj i kineske ekonomske prijetnje.

    Kao što je bilo i prošli put, moguća su iznenađenja, poput onog kada je Trampova administracija prvo predložila razmjenu teritorija između Srbije i Kosova. Ova ideja propala je protivljenjem evropskih zemalja, pretežno Njemačke, a Tramp se morao pomiriti sa Vašingtonskim sporazumom kojim je minimalno doprinio pomirenju između Beograda i Prištine, ali je privukao Srbiju nešto bliže Zapadu.

    Kao što je i ta ideja došla prilično iznenadno, ne bi bilo nemoguće da Tramp u drugoj polovini novog mandata iznese sličan prijedlog, ali sve je izvjesnije da se BiH neće baviti i da će se nastaviti istorijska tradicija dvopartijske podrške bilo kojem ambasadoru koji bude imenovan poslije Marfija.

    Inače, kada je riječ o budžetskoj podršci SAD zapadnom Balkanu, izglasanoj tokom prošlog mandata Kongresa, odobren je iznos 105,6 miliona dolara, a sredstva su predviđena za unapređenje vladavine prava, borbu protiv korupcije, saradnju sa nevladinim organizacijama i podršku snažnog nezavisnog medijskog sektora. Uz ova sredstva postoje i druga sredstva u sklopu drugih programa, poput jačanja odbrambenog sektora i slično.

  • Od Rače do Beograda auto-putem ove godine

    Od Rače do Beograda auto-putem ove godine

    Građani Republike Srpske i BiH koji putuju iz Bijeljine u Beograd mogli bi već ove godine do Beograda ići novim auto-putem, barem od granice Srbije.

    Naime, kako nam je rekao Nedeljko Ćorić, vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske”, Srbija, s obzirom na to da je radove počela ranije, već ove godine dio dionice mogla bi pustiti u saobraćaj.

    Izgradnja dionice u obje države je u poodmakloj fazi, a na aplikaciji Google Earth se već jasno vide obrisi cijelog auto-puta od Bijeljine do spoja s postojećim auto-putem Zagreb – Beograd u Srbiji.

    Trenutno je kod Bijeljine u izgradnji petlja, gdje dionica počinje i dužinom od 20 kilometara ide ka granici između BiH i Srbije, kod novog mosta na Rači, koji je završen prošle godine. Na toj dionici predviđeno je i nekoliko nadvožnjaka koji će premostiti postojeće ceste u tom dijelu. Sa srbijanske strane dionica se nastavlja u dužini od oko 17 kilometara do nove petlje koja se pravi oko kilometar ispred postojeće petlje kod Kuzmina, na koju se vozači sada uključuju kada idu prema Beogradu. Ako je suditi prema Googleovoj mapi, na srbijanskoj strani predviđeni su i jedno odmaralište i jedna petlja kod Bosuta, gdje je trenutno u izgradnji i most preko istoimene rječice.

    Ćorić za “Nezavisne” kaže da su “Autoputevi RS” radove na dijelu dionice u Republici Srpskoj nastavili ovog ponedjeljka i da se odvijaju prema planu.

    “Trenutno smo uradili prvi sloj nasipa na cijeloj dionici auto-puta i radi se na drugom sloju. Uporedo se radi na izgradnji objekata na cijeloj dionici od Bijeljine do Rače, a i ti radovi teku planiranom dinamikom”, rekao nam je on.

    Prema njegovim riječima, zasad je nemoguće reći kada će cijeli dio auto-puta od Bijeljine do Kuzmina biti pušten u saobraćaj.

    “Naša dionica bi trebalo da bude završena u toku sljedeće godine, a same procedure uspostavljanja saobraćaja zavisiće isključivo od izgradnje novog graničnog prelaza koji će biti integrisan i smješten na strani Srbije”, rekao nam je on.

    Kako je naglasio, radove izvodi “Integral inženjering”, a ukupna cijena dionice u RS je oko 260 miliona maraka.

    U ponedjeljak smo se obratili i Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, kao i Ministarstvu saobraćaja i veza RS, ali ni od jednih ni od drugih nismo dobili odgovor.

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, u novembru prošle godine je rekao da se nada da bi dionica do Bijeljine mogla biti završena do septembra ove godine, a cijeli auto-put od Banjaluke do postojećeg auto-puta u Srbiji za četiri do pet godina. On je naglasio da je važnost ovog auto-puta ne samo u saobraćajnom povezivanju, već i u povezivanju Banjaluke i Beograda u smislu integracija.

    Kako je ranije najavljeno, naredna dionica će se graditi od Bijeljine do Brčkog, a od Vukosavlja do Brčkog se, kako je javljeno, već izvode pripremni radovi.

  • Kojić: Odlazak OHR-a i reforma Ustavnog suda su suštinska pitanja na evropskom putu BiH

    Kojić: Odlazak OHR-a i reforma Ustavnog suda su suštinska pitanja na evropskom putu BiH

    Odlazak OHR-a i reforma Ustavnog suda su suštinska pitanja na evropskom putu BiH, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS.Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi da bude održana sutra. Na dnevnom redu su ključni prioriteti na evropskom putu BiH – prijedlozi zakona o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH.

    – Prvo i suštinsko pitanje, a to je pitanje za EU, Evropsku komisiju, i sve oni koji imaju veze sa integracijama, da li BiH kao jedna vrsta protektorata sa nelegalno izabranim visokim predstavnikom može postati članica EU. To je ključno pitanje. Da li i jedna članica EU ili kandidat imala sličan status? Takva zemlja ne postoji. Kada dobijemo iz Brisela pismeno da BiH može da bude dio EU sa visokim predstavnikom i OHR-om, onda će u Sarajevu biti u pravu da mi blokiramo evropski put – jasno je poručio Kojić.

    Istakao je da je Ustavni sud BiH mnogo puta pokazao diskriminatorski odnos prema svojim građanima.

    – Ustavni sud odlučuje o tome da li neko poslije 65 godine može da nastavi svoj posao. Ne može, jer to je diskriminacija svih ostalih, jer zakon kaže da sa navršenih 65 godina idete u mirovinu – naglasio je Kojić.

    Prema njegovim riječima bošnjačke političke partije, prije svega iz “trojke” po svaku cijene žele da se usvoje neki od zakona.

    – Time bi otišli u zagrljaj EU mentorima i rekli mi smo zaslužni za to. Kako kaže Elvedin Konaković: “Ajmo mi usvajati Evropske zakone, i onda pet dana prije ulaska BiH u EU donijećemo odluku da OHR ne treba u BiH”. Pa to vam je kao kada se djeca igraju, bez ikakve ozbiljnosti u stvarima koje baš to traže – dodao je Kojić.

  • Stevandić: Sankcije neće uticati na politiku Republike Srpske, a 9. januar je simbol slobode

    Stevandić: Sankcije neće uticati na politiku Republike Srpske, a 9. januar je simbol slobode

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u intervjuu za Federalnu televiziju iznio je jasne i odlučne stavove o aktuelnim pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine, ističući čvrstu posvećenost očuvanju stabilnosti i suvereniteta Republike Srpske. Stevandić je demantovao spekulacije o otcjepljenju, naglasio važnost očuvanja Dejtonskog sporazuma i ustavnih prava, te iznio kritiku na račun stranih pritisaka i nelegalnog djelovanja visokog predstavnika.

    Stevandić je u intervjuu opovrgnuo glasine o postojanju radne grupe koja navodno planira otcjepljenje Republike Srpske, ističući da takav plan nije postojao. Prema njegovim riječima, ove tvrdnje su plod političkih manipulacija koje pokušavaju destabilizirati unutrašnju politiku u BiH. „Nikada nije postojala radna grupa za otcjepljenje. To je netačno i obmanjujuće“, rekao je Stevandić, naglasivši da su ovakvi pokušaji zasnovani na političkom kalkulisanju koje nije u interesu građana Republike Srpske. On je dodao da ne postoji nikakva osnovana prijetnja koja bi mogla dovesti do odluka o separaciji, te da Republika Srpska “nastavlja postojati i funkcionirati u okviru ustavnih okvira Bosne i Hercegovine”.

    Govoreći o stabilnosti i ustavnosti, Stevandić je istakao da su svi potezi vlasti Republike Srpske usklađeni sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH. „Poštujemo Dejton, poštujemo Ustav i u tome nema nikakvih kompromisa“, rekao je Stevandić, dodajući da je glavni cilj vlasti Republike Srpske očuvanje mira, stabilnosti i prava naroda. Prema njegovim riječima, politička borba treba biti usmjerena ka izgradnji bolje i stabilnije budućnosti, a ne ka razdvajanju i političkoj nestabilnosti.

    Stevandić je također komentarisao obilježavanje Dana Republike Srpske, naglašavajući značaj 9. januara kao dana koji simbolizuje osnovu postojanja Republike Srpske. „9. januar je dan kada je izglasana Republika Srpska, i to je dan kada slavimo našu slobodu i suverenitet“, izjavio je Stevandić, naglašavajući da će nastaviti obilježavati ovaj dan, jer je to ne samo politički, već i kulturni događaj od velikog značaja za narod Republike Srpske.

    Komentarišući američke sankcije, Stevandić je istakao da oni ne mogu uticati na političke odluke Republike Srpske. „Sankcije nisu odgovor na stvarne prijetnje, već na pokušaj političkog pritiska koji ne odražava volju naroda Republike Srpske“, izjavio je Stevandić, dodajući da BiH mora imati autonomiju u donošenju odluka, bez spoljnog uticaja. On je podsjetio da sankcije nisu utemeljene na zakonitim osnovama, te da njihov cilj nije stabilnost, već politički pritisak na Srpsku.

    Stevandić je potom komentarisao pravne izazove u vezi s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom, kojeg smatra odgovornim za neustavno djelovanje u BiH. On je izjavio da će tražiti pravdu na međunarodnom nivou, kroz tužbu protiv Schmidta, jer smatra da je njegov mandat nelegalan i protivzakonit. „Schmidt je donošenjem odluka koje nisu utemeljene na međunarodnim standardima stvorio politički vakuum“, izjavio je Stevandić, dodajući da će se Republika Srpska uvijek boriti za očuvanje svojih prava.

    Stevandić je također govorio o optužbama protiv premijera Radovana Viškovića, naglašavajući da su sve optužbe politički motivisane i da se imovina Republike Srpske koristi u skladu sa zakonima. „Optužbe koje se upućuju našim zvaničnicima nisu zasnovane na stvarnim činjenicama“, rekao je Stevandić, naglašavajući da će Vlada Republike Srpske nastaviti sa transparentnim radom i zaštitom interesa svih građana.

    Kada je riječ o političkim prilikama u Federaciji BiH, Stevandić je naglasio da trenutna situacija zahtijeva stabilnost i odgovorno vođenje politike. On je izrazio uvjerenje da će sve političke stranke morati naći zajednički jezik kako bi očuvale političku stabilnost, jer samo kroz dijalog i kompromis može se doći do rješenja koja su u interesu svih građana BiH. „Političke stranke moraju raditi zajedno, jer samo tako možemo graditi stabilnu i prosperitetnu budućnost“, zaključio je Stevandić.

    Na kraju, Stevandić je izrazio uvjerenje u svijetlu budućnost Republike Srpske, naglašavajući da će RS i dalje čvrsto stajati na svom putu, bez obzira na vanjske pritiske. „Naša borba za budućnost Republike Srpske nastavlja se, jer smo odlučni da očuvamo našu slobodu i suverenitet“, zaključio je Stevandić.

  • Vučić: Neće biti velikih promjena SAD prema Srbiji, očekujem da nas čuju

    Vučić: Neće biti velikih promjena SAD prema Srbiji, očekujem da nas čuju

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ne očekuje velike promjene u politici SAD prema Srbiji, ali da se nada, kako je rekao, da će bar da nas čuju ili saslušaju s vremena na vrijeme i da u svakom slučaju odnosi neće biti lošiji.

    Govoreći o ratu u Ukrajini i mogućem prekidu, rekao je da nije realno očekivati ove godine mir, mada bi on, kako je istakao, bio mnogo srećan ako bi se to dogodilo.

    – Sutra bi trebalo da se sretnem sa Vladimirom Zelenskim ovdje. Uskoro ću svakako morati da pričam i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ukoliko on to bude želio, a nadam se da hoće – rekao je Vučić u Davosu.

    Vučić je rekao i da bi Tramp želio da vrati punu dominaciju SAD i da ostane upamćen u istoriji i da mu je za to potreban mir u Ukrajini.

    – A onda znam protiv koga bi se okrenuo, a to ne bi bili ni Kina, ni Rusija, ali bi onda u zapadnom svijetu napravio potpunu dominaciju Amerike – rekao je Vučić.

    Govoreći o promjenama u svijetu, s obzirom na to da je Donald Tramp stupio na mjesto predsjednika SAD, Vučić je rekao i da očekujem da vidi šta će danas od izvršnih naredbi da potpisuje.

    – Јuče je bilo veoma važno ovo što je na 90 dana odloženo finansiranje državne pomoći Amerike drugim zemljama, dok ne vide šta je stvarno potrebno, a šta nije. Vjerujem da će Maskovo imenovanje za šefa kancelarije DLG programa kompletnog, dakle za efikasno upravljanje, kako se to već naziva, da donese ogromne promjene – rekao je Vučić.

    On je dodao i da je siguran da dolazi bolje vrijeme za slobodarske narode u svijetu i da će Amerika biti mnogo popularnija nego danas ako, kako kaže, zaista manje novca ili nimalo ne dobija NED, koji je bio zamjena za skrivanje prljavih poslova CIA, USAID i drugih.

    – Nije to laka borba, ali ako neko to može da učini i spase Ameriku i svijet od toga, onda je to današnje američko rukovodstvo – ocijenio je on.

    Vučić je naveo i da je s druge strane, u Meksiku ogromna ljutnja zbog promjena imena zaliva, ali i zbog najavljenih tarifa.

    – Bili su saveznik Amerike u toj ekonomskoj borbi protiv Kine, a sad će da se okrenuti Kini i Evropi. Vidjećemo šta će Kanada da uradi, u Panami je takođe ljutnja, ali Amerika je veoma moćna i snažna, čak i ako krene u neke procedure oko Grenlanda, sasvim sam siguran da joj se niko neće ni na koji način suprotstaviti – rekao je Vučić.

    Dodao je da očekuje da će SAD napraviti i dogovore sa Kinom.

    – Biće tu trzavica, jer znaju da je Kina najveći takmac, ali će napraviti na kraju dogovore – rekao je Vučić.

    Ocijenio je da će Tramp ići protiv briselske administracije i da se ne raduje tome, jer će se odraziti i na Srbiju.

  • Konaković: Krišto odgovorna za otkazivanje samita

    Konaković: Krišto odgovorna za otkazivanje samita

    Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je danas na javnom saslušanju u Sarajevu o otkazivanju Samita lidera zapadnog Balkana, koji je trebao biti održan 5. decembra 2024. u Neumu, da on nije imao dodirnih tačaka s organizacijom tog samita i da najveću odgovornost za njegovo otkazivanje snosi predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto.

    Konaković je rekao da članovi Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, koja je zakazala saslušanje, ne razumiju šta su samiti lidera zapadnog Balkana, šta je Berlinski proces niti kada se sastaju ministri a kada lideri zemalja regije.

    Insistirao je da ministri vanjskih poslova ne učestvuju na tim samitima te da je za bh. domaćinstvo samita saznao iz medija jer njegovo ministarstvo nema ulogu u organizaciji, osim u manjem protokolarnom dijelu.

    Konaković je rekao da ne bi ni došao na današnje saslušanje da nije tema firma MindSet iz Sarajeva koja je trebala organizovati samit, ali je tender propao nakon žalbe, i koruptivnog skandala koji je to izazvalo.

    Vezano za firmu MindSet s čijim ga vlasnikom dovode u vezu, Konaković je istakao da bi on danas bio saslušavan i da je firma žalitelj dobila posao jer dugo poznaje i njenog vlasnika.

    Konaković je potcrtao da niko iz Ministarstva vanjskih poslova nije bio uključen u proces javnih nabavki u kojem je odabrana pokrenuta firma.

    “Nije mi bio poznat postupak i predmet i nisu odluku o toj javnoj nabavci donosili u organizacionom odboru u kojem su bila moja dva saradnika. Poznato mi je iz medija da je firma MindSet u vlasništvu meni bliskog čovjeka i da je njegova kćerka direktorica”, kazao je Konaković i pozvao tužilaštvo i medije da do kraja isprate taj slučaj, prenosi Fena.

    Naglasio je da se slaže da je Bosna i Hercegovina pretrpila reputacijske rizike zbog otkazivanja samita ali da on nije odgovoran za to.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto takođe je trebala biti saslušana danas ali se nije pojavila pred parlamentarnom komisijom.