VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stevandić: Šmit bi trebalo da nađe ozbiljnijeg advokata od Crnatka

    Stevandić: Šmit bi trebalo da nađe ozbiljnijeg advokata od Crnatka

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da bi Kristijan Šmit “trebalo da nađe ozbiljnijeg advokata od Igora Crnatka”.

    – Ne znam da li Crnadak Šmita brani dobrovoljno ili je od nekog javno ili tajno angažovan ali Šmit bi trebalo da nađe ozbiljnijeg advokata – naveo je Stevandić na Iksu reagujići na izjavu Crnatka da je “pravosuđe Srpske odbilo da procesuira Šmita”.

    Crnadak je upitao Stevandića zašto misli da će njemački sudovi ili sud u Strazburu presuditi u korist Srpske, kad to, kako kaže, nisu htjeli uraditi tužioci i sudije iz Republike Srpske u sudovima u Banjaluci.

    – I da nam kaže gdje mu je onaj famozni advokat Tartalja iz Rima, što je išao kod njega da pripremi tužbu – rekao je Crnadak.

  • Prosječna neto plata u Srpskoj u decembru 1.438 KM

    Prosječna neto plata u Srpskoj u decembru 1.438 KM

    Prosječna mjesečna neto plata u Republici Srpskoj isplaćena u decembru 2024. godine iznosila je 1.438 KM i u odnosu na novembar 2024. godine, nominalno je veća za 1,3 odsto, a realno je veća za 0,8 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno veća za 10,3 odsto, a realno za 8,2 odsto. Prosječna mjesečna bruto plata iznosila je 2.202 KM, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

    Posmatrano po područjima, u decembru 2024. godine najviša prosječna neto plata isplaćena je u području Informacije i komunikacije i iznosila je 1. 846 KM, a najniža prosječna neto plata u decembru 2024. godine isplaćena je u području Poslovanje nekretninama, 1.110 KM.

    U decembru 2024. godine, u odnosu na decembar 2023, sva područja zabilježila su nominalni rast neto plate, od čega najviše u područjima Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 29,4 odsto, Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 25,0 odsto i Trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala 17,1 odsto.

    Prosječna neto plata u 2024. godini iznosila je 1.404 KM, dok je prosječna bruto plata iznosila 2.146 KM. U odnosu na 2023. godinu, prosječna neto plata isplaćena u 2024. godini nominalno je veća za 10,2 odsto, a realno za 8,3 odsto.

  • Drastičan pad priliva od izvoza struje iz BiH

    Drastičan pad priliva od izvoza struje iz BiH

    Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine 2024. godine iznosio je 8,4 TWh, što je u odnosu na 2023. godinu povećanje od osam procenata, rekao je Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme SEERC (CIGRE)

    Na bazi podataka prezentiranih u izvještaju Nezavisnog operatora sistema u BiH i Agencije za statistiku BiH, finansijski to iznosi oko 640 miliona KM, što predstavlja 60 posto od vrijednosti izvezene električne energije u prošloj godini.

    Istovremeno uvoz električne energije iznosio je 5,9 TWh, što je povećanje od 57 procenata u odnosu na prethodnu godinu.

    Neto izvoz je bio 2,5 TWh i manji je za 36 odsto, a finansijski iznosi 485 miliona KM, što je takođe za 42 procenta manje u odnosu na 2023. godinu.

    Proizvodnja električne energije u 2024. godini je bila 14,3 TWh, što predstavlja smanjenje od osam odsto u odnosu na 2023. godinu, a na to je najviše uticala loša hidrologija.

    Bičakčić napominje da je proizvodnja hidroelektrana u 2024. godini 4,7 TWh i manja je za 25 posto, a termoelektrana je 8,4 TWh i na nivou je iz 2023. godine.

    Vjetroelektrane, fotonaponske elektrane i elektrane priključene na distributivnu mrežu proizvele su 1,2 TWh. Potrošnja je iznosila 11,3 TWh, kao i 2023, prenosi Fena.

    Cijene električne energije u bandu na berzi uveliko variraju: prošle sedmice su iznosile i do 300 EUR/MWh. U utorak su bile 108 evra za MWh, a danas 180EUR/MWh.

  • Ništa od ruskog gasa za Evropu

    Ništa od ruskog gasa za Evropu

    Međunarodna agencija za energetiku (IEA) objavila je da ne očekuje nastavak isporuke ruskog gasa Evropi preko Ukrajine tokom cijele ove godine, nakon što je tranzit tog energenta zaustavljen 1. januara 2025.

    IEA napominje da bi to značilo smanjenje za 13 milijardi kubnih metara priliva ruskog gasa u Evropsku uniju u poređenju sa 2024. godinom, prenio je “TASS”.

    Uprkos tome, agencija smatra da ova situacija ne predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti snabdijevanja Evropske unije.

    “Međutim, znatno je veća ranjivost Moldavije, koja je proglasila šezdesetodnevno vanredno stanje u decembru, uoči obustave isporuka ruskog gasa”, navodi agencija.

    IEA navodi da to zahtijeva blisku saradnju Moldavije s njenim regionalnim i međunarodnim partnerima kako bi bila obezbijeđena sigurnost snabdijevanja energijom tokom zimske sezone, prije svega u regionu Pridnjestrovlja.

    “Zaustavljanje ukrajinskog tranzita i visoka stopa korištenja gasa iz skladišta dovešće do povećanja uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) u Evropu ove godine”, predviđa IEA, prenosi “b92”.

  • Osuđena Dijana Hrkalović

    Osuđena Dijana Hrkalović

    Viši sud u Beogradu osudio je danas bivšu državnu sekretarku MUP-a Dijanu Hrkalović na kaznu zatvora od 16 mjeseci jer je iskorišćavanjem svog položaja u MUP-u kočila istrage i procesuiranje kriminalaca.

    Drugooptuženi Dejan Milenković je oslobođen od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja, dok je Milorad Šušnjić osuđen na kaznu zatvora od godinu dana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja.

    Hrkalović je osuđena za krivično djelo trgovina uticajem. Ona nije prisustvovala izricanju presude, kao ni advokati ni punomoćnici, dok su Milenković i Šušnjić bili prisutni.

    Optužena Hrkalović, kao i nekadašnji načelnik Policijske uprave Novi Sad Milorad Šušnjić i drugooptuženi bivši načelnik za specijalne istražne metode Dejan Milenković od početka suđenja negiraju izvršenje krivičnih djela koja im se stavljaju na teret.

    Hrkalović je ranije negirala da poznaje vođu organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka, kao i da ima veze sa ubistvom Vlastimira Miloševića, 30. januara 2017. godine u centru Beograda. Ona je takođe negirala navode da je naložila načelniku novosadske policije da Darka Eleza stavi pod operativnu odbradu kako bi ga zaštitila da ne mogu druge policijske uprave da ga nadziru, prenosi Tanjug.

    Optužnim predlogom Tužilaštva za organizovani kriminal Hrkalovićka se tereti zbog dva krivična djela trgovina uticajem u produženom trajanju, zbog čega je tužilaštvo tražilo da joj sud izrekne kaznu zatvora od pet godina.

    Za Milenkovića tužilac je tražio godinu dana zatvora, a za Šušnjića dvije godine zatvora.

    Pored navedenog, Hrkalović se tereti da je 2018. godine naložila načelniku Milenkoviću da ne postupi odmah po nalozima sudije za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu i postupajućeg tužioca, koji su tražili da im se dostavi automatska obrada mobilnog telefona Veljka Belivuka, u to vrijeme okrivljenog za ubistvo Vlastimira Miloševića 30. januara 2017. u Beogradu.

    Kasnije je Belivuk pravosnažno oslobođen od tih optužbi, a sada je u pritvoru i optužen je za najbrutalnija krivična djela kao vođa kriminalne grupe “Principi”, među kojima je sedam teških ubistava.

    Hrkalović se tereti i da je sa bivšim načelnikom Policijske uprave Novi Sad Miloradom Šušnjićem neovlašćeno prisluškivala kriminalca iz BiH Darka Eleza, koji je nedavno izručen iz Srbije Bosni i Hercegovini zbog niza, tamo počinjenih, krivičnih djela.

  • Dakić: Očekuje se da će postupak protiv Šmita biti na sjednici Bundestaga

    Dakić: Očekuje se da će postupak protiv Šmita biti na sjednici Bundestaga

    Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić izjavio je danas Srni da očekuje da bi na svakoj od sjednica Bundestaga mogao da bude postupak koji je, zbog kršenja ljudskih prava, protiv Kristijana Šmita pokrenut kod Ombudsmana za ljudska prava koji se nalazi pred njemačkim saveznim parlamentom.

    Dakić je rekao da je od njemačke strane zamoljen za strpljenje.

    – Vidite šta se trenutno kod njih događa. Nisu se javljali od kako su imali haos sa svojom Saveznom vladom. Očekujem da to može biti na svakoj sjednici, kao što bi to i trebalo – rekao je Dakić.

    On je rekao da za sada nema informacija dokle se stiglo sa ovim predmetom, ali da će mu to po službenoj dužnosti javiti.

    Dakić je ranije izjavio da je protiv Šmita u Njemačkoj pokrenut postupak zbog kršenja ljudskih prava koji će, ukoliko pozitivno završi po apelanta, diskreditovati ovog njemačkog diplomatu, a time bi sve što je radio u prethodnom periodu bilo poništeno.

    On je naveo da stoji iza ovog zahtjeva pokrenutog pred njemačkim Ombudsmanom za ljudska prava, koji se nalazi pri Bundestagu i bavi se preispitivanjem kršenja ljudskih prava od svojih državljana i diplomata.

     

  • Stevandić poručio da će Srpska tužiti Šmiti sudu u Strazburu

    Stevandić poručio da će Srpska tužiti Šmiti sudu u Strazburu

    Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić najavio je podizanje tužbe protiv Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, sudu u Strazburu.

    Nakon što je ponovio tvrdnju da Šmit “nema legitimitet”, Stevandić je rekao kako RS ima spor u Bundestagu gdje “nisu dobili dokaz da je on diplomata UN”.

    – Nismo mi baš nemoćni, znate, mi radimo ozbiljan posao. Morala se i ministarka spoljnih poslova Njemačke, gospođa Analena Berbok o tome izjašnjavati. Izjasnila se da je za nju dovoljan stav PIK. I mi sad čekamo da se to sve završi, ali, evo, male ekskluzive, mi to radimo na velikoj pozornici. Ove male pozornice, Šmit u Banjaluci, Marfi, to su male pozornice, mali igrači. Mi sad čekamo ovo rješenje u Bundestagu, pa će na njemački sud. I onda kada završimo tu instancu, onda ga tužimo u Strazburu, a on to zna – rekao je on za FTV.

    Na pitanje da li to znači da će RS tužiti Šmita sudu u Strazburu zbog njegovog ponašanja, Stevandić je odgovorio: Zbog njegovog djelovanja bez imenovanja Savjeta bezbjednosti UN. I doći ćemo do Strazbura. Naravno, ne možemo odmah. Mi smo manje moćni, ali nismo manje pametni. Šmit je nelegalan. On je situaciju u BiH udaljio od EU jer u EU ne postoji način da bilo koja zemlja pristupi ukoliko samozvani stranac imenuje zakone po kojima se sudi predsjedniku RS. To što se ljudi u Sarajevu tome raduju, to je samo dokaz niske državotvorne svijesti i nerazumijevanja procesa gdje se oni raduju nekoj nesreći nekog Dodika – poručio je Stevandić.

     

  • Tramp odlučio: Nema više pasoša za djecu rođenu u Americi

    Tramp odlučio: Nema više pasoša za djecu rođenu u Americi

    Predsjednik SAD Donald Tramp preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.

    Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti najavili tužbe da blokiraju predsjednika.

    Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer ljudi, koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.

    To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.

    U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.

    Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi – sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive”.

    U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti. Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.

    Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine.

    Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave. Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.

    U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim. Navodi se primjer žene identifikovane kao “Karmen” koja je trudna ali nije državljanka SAD. U tužbi se kaže da je živjela u SAD više od 15 godina i da joj je u proceduri aplikacija za vizu koja bi mogla da dovede do stalnog statusa. Ona nema drugi imigracioni status, a otac očekivanog djeteta takođe nema imigracioni status, kaže se u tužbi.

    “Oduzimati djeci neprocjenjivo blago državljanstva je teška povreda. Oduzima im se puno članstvo u američkom društvu na koje imaju pravo”, piše u tužbi, prenosi Kurir.

  • Stanivuković: Zabraniti rijalitije i mobilne u školama u Srpskoj

    Stanivuković: Zabraniti rijalitije i mobilne u školama u Srpskoj

    Emitovanje rijaliti programa mora biti zabranjeno na teritoriji Republike Srpske, predlaže Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Smatra da takvi sadržaji toksično utiču na naše društvo i naciju, te da šire negativne vrijednosti i destruktivne obrasce ponašanja.

    Pored toga, prvi čovjek najvećeg grada u Srpskoj smatra da se trebaju donijeti i nova pravila u školama u Republici.

    “Uniforme moraju postati sastavni dio obrazovanja, jer one predstavljaju simbol jednakosti i poštovanja. Kao što u svakoj profesiji postoji uniforma, tako treba biti i u obrazovnom sistemu”, naveo je Stanivuković, te dodao:

    “Mobilni telefoni moraju biti zabranjeni za vrijeme nastave. Oni ometaju proces učenja i narušavaju sigurnost u obrazovnim ustanovama”.

    To nije sve od prijedloga gradonačelnika Banjaluke, za, kako je naveo, ozdravljenje nacije.

    “Kockarnice i kladionice moraju biti udaljene od škola, a njihov rad u blizini ostalih obrazovnih ustanova striktno zabranjen, jer uništavaju našu omladinu i porodicu. Svaki dan, kroz odgovorne odluke, možemo i moramo graditi put ozdravljenja društva i nacije”, poručio je Stanivuković.

    Rekao je da vjeruje u ove politike PDP-a.

    “Ako neko svjesno i namjerno može da uvodi negativne pojave koje uništavaju jedno društvo, tako mi možemo svjesno i odgovorno da ih istrebljujemo, tamanimo i istovremeno uvodimo nove pozitivne prakse. Imamo snage i odgovornosti da preduzmemo konkretne korake ka boljoj budućnosti”, istakao je Stanivuković.

  • Policija saopštila detalje obračuna u Gradišci

    Policija saopštila detalje obračuna u Gradišci

    Dvojica muškaraca, od čega jedan maloljetnik, upućeni su u Hitnu pomoć u Gradišci nakon obračuna u ovom gradu.

    Pripadnici Policijske uprave Gradiška su uhapsili S.I. iz Gradiške, a terete ga za nanošenje povrede.

    “Istog dana, Policijskoj upravi Gradiška je prijavljeno da se u blizini srednje škole u Gradišci nalazi lice koje ima povredu glave. Postupajući po prijavi, pripadnici PU Gradiška su utvrdili da je maloljetno lice fizički napalo S.I. nakon čega je on alatom udario u glavu maloljetnika”, rečeno je iz policija.

    Obojica su, dodaje se, upućeni u Službu hitne medicinske pomoći u Gradišci.

    Podsjetimo,  izvor “Nezavisnih novina” ispričao je da je maloljetnik sinoć bio u Hitnoj.

    “Bio je razbijene glave i tvrdio da ga je muškarac, koji je izašao iz auta, udario šipkom u glavu”, tvrdi sagovornik “Nezavisnih novina”.