VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin: 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju

    Putin: 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je 2024. godina bila uspješna za rusku ekonomiju.

    – Protekla godina je generalno bila prilično uspješna za rusku ekonomiju. Ključni makro indikatori su u pozitivnoj zoni zahvaljujući proračunatom i odgovornom radu Vlade i poslovne zajednice – rekao je Putin otvarajući skup o ekonomskim pitanjima.

    On je zadužio Vladu da posebno radi sa svakom granom industrije, prenio je TASS.

    – Želio bih da napomenem da postoji potreba da se posebno radi sa svakim sektorom. To je zato što ukupna slika može da pokaže normalan rast ukupne tražnje u privredu – napomenuo je Putin.

  • Evropski parlament traži da EU ne prizna rezultate predstojećih izbora u Bjelorusiji

    Evropski parlament traži da EU ne prizna rezultate predstojećih izbora u Bjelorusiji

    Poslanici Evropskog parlamenta usvojili su danas rezoluciju, u kojoj su pozvali EU da odbaci kao lažne predstojeće predsjedničke izbore u Bjelorusiji, koji će biti održani 26. januara.

    Oni su zatražili od EU, njenih država članica i međunarodne zajednice da ne priznaju legitimitet Aleksandra Lukašenka kao predsjednika, tvrdeći da na izborima postoje samo “pro forme kandidati”.

    Istovremeno su izrazili “nepokolebljivu podršku bjeloruskom narodu u njegovom traganju za demokratijom, slobodom i ljudskim pravima”.

    Poslanici su pozvali EU i njene međunarodne partnere da prošire i ojačaju sankcije protiv pojedinaca i entiteta odgovornih za, kako tvrde, “represiju u Belorusiji i za učešće Bjelorusije u ratu Rusije u Ukrajini”.

    Rezolucija je usvojena sa 567 glasova za, 25 protiv i 66 uzdržanih.

  • Kecman: Očekujemo intenziviranje saobraćaja sa banjalučkog Aerodroma

    Kecman: Očekujemo intenziviranje saobraćaja sa banjalučkog Aerodroma

    Vršilac dužnosti direktora banjalučkog Aerodroma Valentina Kecman istakla je da u ovoj godini očekuju veći promet, odnosno veći obim saobraćaja.

    – Doći će do većeg broja letova Rajanera, a najveće iznenađenje je Baden-Baden, koji je uveden prošle godine, a za koji ćemo ovog ljeta imati veći broj letova, kaže ona, dodajući da od maja očekuju i nove čarter letove.

    Kecmanova je gostujući u Јutranjem programu RTRS navela da je ove zime sa banjalučkog Aerodroma zabilježen veći broj letova u odnosu na prethodne zime.

    Ona je istakla da se u proljeće, odnosno, ljeto vraćaju destinacije kao što su Baden Baden, Geteborg, Beč, Stokholm, Memingen i Brisel, te Dortmund i Bazel, izrazivši nadu da će se destinacije koje su prethodno bile dostupne vratiti kroz saradnju sa niskobudžetnim kompanijama Rajaner i Vizer.

    Kada je riječ o povratku naplate takse po odlazećem putniku od 1. aprila, kaže da i dalje traju pregovori na tu temu.

    – Taksa 1,5 evra po odlazećem putniku, važi sa sve aviokompanije – navela je ona.

    Pred banjalučkim aerodromom u narednom vremenu će se naći i realizacija važne stavke, a to je sanacija piste.

    – Sanacija piste jeste u planu, ali ako dođe do sanacije piste, čak i tokom ljetne sezone neće doći do obustavljanja saobraćaja iz razloga što u ovom trenutku pokušavamo da nađemo najbolju tehnologiju sa kojom bi se radilo da ne dođe do apsolutne opstrukcije saobraćaja. Putnici banjalučkog Aerodroma ne treba da strahuju što se tiče obustave letova zbog radova na aerodromu – poručila je Kecmanova.

    Kecman je naglasila da je glavni cilj razvoj i unapređenje infrastrukture, kako opreme tako i sistema, te stručno osposobljavanje zaposlenih.

  • Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

    Tramp potpisao naredbu o zabrani ulazaka nelegalnih migranata

    Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu o zabrani fizičkog ulaska nelegalnih migranata preko južne granice i naložio administraciji da preduzme sve neophodne mjere u vezi sa tim, saopšteno je iz Bijele kuće.Predsjednik Tramp danas je potpisao izvršnu naredbu kojom se suspenduje fizički ulazak nelegalnih stranaca koji su učestvovali u invaziji na SAD preko južne granice – navodi se u saopštenju.

    Tramp je ovlastio i uputio Odjeljenje za unutrašnju bezbjednost, Ministarstvo pravde i Stejt department da preduzmu sve neophodne radnje da bi odmah odbili, vratili i uklonili nelegalne strance preko južne granice SAD.

  • Ninković prozvao Stanivukovića

    Ninković prozvao Stanivukovića

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković 100 dana u novom mandatu potrošio je u kampanji za predsjedničke izbore, kaže Ljubo Ninković za ATV.

    On poručuje da je grad u posljednjih 100 dana kako je Stanivuković obnovio mandat doživio kolaps, a da prvi čovjek grada vrijeme provodi na Kopaoniku, Bijeljini, Ugljeviku.

    Komentarišući dogovor u Banjaluci oko konstituisanja Skupštine, Ninković poručuje da je namjera da sve bude riješeno do kraja januara.

    “Smatrali smo da moramo preuzeti odgovornosti, da razgovaramo sa drugim predstavnicima partija. Očigledno da Stanivuković to ili nije htio ili nije mogao. Druge partije se plaše svega onog što je bilo u posljednje četiri godine i što bi u naredne četiri moglo da bude u vidu dugovanja i problema. Moramo znati koliki je deficit Banjaluke, šta je sa akumuliranim dugovanjima, koliki je broj zaposlenih u javnim preduzećima, Gradskoj upravi itd da bi imali informacije pred Nacrt budžeta. Gradonačelnika očigledno ne interesuje skupštinska većina, nije htio ni da predloži Nacrt budžeta. U posljednjih dana je stalno izlazio i krivio SNSD i što je pao snijeg, što nema budžeta, što se ne odvozi smeće. To su sve stvari koje su u nadležnosti gradonačelnika. Čudi me kao odbornika i kao građanina, da gradonačelnik nije pomislio da treba odbornicima da dostavi Nacrt budžeta kako bi vidjeli stanje. Pretpostavljam da je to zbog toga što bi se iz Nacrta mogla vidjeti dugovanja i koliko je grad u finansijskom problemu”, kaže Ninković.

    On poručuje da se Stanivuković bavi populističkim mjerama koje odgovaraju republičkom nivou vlasti. Grad ne može da utiče na programsku šemu televizija, na to utiče RAK – poručuje Ninković komentarišući Stanivukovićevu najavu da će zabraniti rijaliti programe u Republici Srpskoje.

     

  • Tramp nije ispoštovao obećanje: Da li je na pomolu kinesko-američka razmjena

    Tramp nije ispoštovao obećanje: Da li je na pomolu kinesko-američka razmjena

    Donald Tramp , iako je obećavao u predizbornoj kampanji, nije na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.

    Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. februara jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. februara – ako to ne zaustave.

    Kina je na Trampove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Tramp je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.

    Uprkos očekivanjima, Tramp nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD i “preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita”.

    Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Klaudia Šeinbaum.

    Važnost TikToka
    Nejasno je što je pokrenulo brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Tramp obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine.

    Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD.

    Trampov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT.

    Kineski lider Si Đinping i Tramp telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine.

    Tramp je rekao da je razgovor bio “vrlo dobar” i pokrivao “trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme”.

    Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Ženga koji se sastao s američkim biznismenima, uključujući Trampovog saradnika Ilona Maska.

    Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Mask kupio TikTok.

    “Financial Times” se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama.

    Pregovaračko sredstvo
    Tramp je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao naredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD. Peking bi takođe Trampu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Vang Čong (Wang Chong) s Univerziteta Žeijang.

    “Reuters” je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trampu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Tramp jeste zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je “jastrebova”. Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke berze odmah skočile kad je postalo jasno da Tramp neće odmah uvesti carine.

    Strah Wall Streeta
    Wall Street se uopšteno protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trampom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi “Financial Times”.

    Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana – što bi trošak uvođenja carina prebacilo nazad na SAD, analizira američki Brooking Institute.

    Tako se dogodilo 2018., kada je Tramp uveo carine na gotovo polovinu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih kompanija, prenosi “Avaz”.

  • Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Niko ni prstom da mrdne na divljanje cijena u BiH

    Novi talas poskupljenja u BiH koji je sa prvim danima 2025. godine zapljusnuo građane BiH, čini se, ne brine nikog osim njih samih.

    Borci za zaštitu potrošača smatraju da vlasti ne rade ništa da bi zaustavile divljanje cijena, a i ono što su radile, nije imalo efekta.

    “Unazad dvije godine, jedino što se desilo jeste zaključavanje cijena u FBiH i kod nas kampanja ‘Društveno odgovorni’. Međutim, svjedoci smo da nijedna od ove dvije akcije nije urodila plodom i da građani zaista očekuju smanjenje marži i smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.

    Ona je nedavno bila u Njemačkoj. Uvjerila se da je tačno sve ono o čemu se godinama priča.

    “Cijene su niže nego kod nas. Ja sam duže vrijeme bila tamo i odlazila sam u trgovine sa hranom, da vidim kako preživljava građanin Njemačke. Kilogram banana je tamo oko evro. Sve vrste hljeba su znatno jeftinije nego kod nas. Da ne pričam o čokoladama i recimo nuteli. Mnogo su jeftiniji, a standard naravno imaju veći nego što je to slučaj kod naših građana”, prisjetila se Marićeva.

    Ali to nije sve – naišla je u Njemačkoj i na povlasticu koju mogu da koriste tamošnji penzioneri, a o kojoj naši mogu samo da sanjaju.

    “Imaju socijalne trgovine za sve građane koji imaju penziju 1.049 evra. Oni imaju pravo na karticu i kupovinu u tim trgovinama, koje su snabdjevene kao bilo koji tržni centar. Tu je sve po znatno nižim cijenama i šećer je, recimo, 70 evrocenti. Eto kako se obraća pažnja i može doprinijeti da socijalno ugroženi građani imaju priliku da dostojanstveno žive”, poručuje Marićeva.

    Načinom na koji institucije (ne) reaguju na talas poskupljenje nije zadovoljan ni Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača srednje Bosne Travnik.

    “Apsurd je da vlasti u Federaciji i RS zadnjih nekoliko godina nisu pokazivale pretjeran interes da direktno pomognu potrošačima kada su u pitanju cijene i kada su to napokon indirektno uradile povećanjem minimalne plate u Federaciji, odnosno najavom skorog povećanja i u Republici Srpskoj, imamo situaciju gdje su odmah i sve cijene porasle. Nažalost, cijena hljeba je, nekom potrošačima nerazumljivom kalkulacijom, porasla za čak 20 odsto”, kaže Arnautović za “Nezavisne novine”.

    A znamo, dodaje on, da ostale cijene prate hljeb.

    “Tako da sasvim sigurno možemo očekivati novi talas poskupljenja u narednim mjesecima koji bi mogao obuhvatiti širok spektar proizvoda i usluga. Trenutno, jedino što bi se činilo smislenim kada je u pitanju zaštita potrošača po pitanju divljanja cijena je stroža kontrola formiranja cijena i ograničavanje trgovačke marže, o čemu naše inspekcije veoma malo vode računa. Iako imamo jako puno proizvoda koje uvozimo i gdje smo zavisni od cijena sirovina i gotovih proizvoda, mislim da se ne bi smjelo dešavati da su gotovo po pravilu cijene tih proizvoda u trgovinama širom EU niže od cijena u BiH”, poručio je i Arnautović.

    Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da je činjenica da cijena sindikalne potrošačke korpe iz mjeseca u mjesec raste.

    “To je nešto što nas svakako zabrinjava, kao i građane BiH”, kaže Kečo.

    I on podsjeća da je u FBiH došlo do zaključavanja dijela cijena, ali…

    “Nažalost, mislim da te mjere nisu urodile plodom i očekujemo da se Vlada FBiH ili Parlament time detaljnije pozabave i donesu adekvatnije mjere koje bi obuzdale cijene koje su svakog dana sve veće i veće”, ističe Kečo za “Nezavisne novine”.

    S druge strane, iz Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske podsjećaju da su pokrenuli u 2023. godini, a potom u saradnji sa privrednom zajednicom od 1. avgusta 2024. godine i nastavili realizaciju kampanje “Društveno odgovorni”, u sklopu koje su proizvodi po nižim cijenama dostupni u nekoliko stotina maloprodajnih objekata trgovaca i trgovačkih lanaca koji posluju na području Republike Srpske.

    Kampanjom je, tvrde, obuhvaćeno više od 500 proizvoda iz asortimana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te lične higijene i hemije. Ova kampanja je, dodaju, nastavljena i u 2025. godini.

    Vlada Srpske, podsjećaju, usvojila je u februaru 2024. Odluku o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena na području Srpske, kojom se određuje maksimalna maloprodajna cijena proizvoda “bijeli hljeb težine 600 grama, proizveden od brašna TIP 500” i iznosi 1,90 KM po komadu. Ta odluka je, kažu, još uvijek na snazi.

    Podsjećaju u resornom ministarstvu i da je Vlada u aprilu 2021. godine, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, donijela i Uredbu o određivanju marže koja se primjenjuje prilikom formiranja cijena naftnih derivata, koja je i danas na snazi.

    Ostaje, međutim, nejasno da li su u planu i neke nove mjere, a povodom serije poskupljenja koja bilježimo već sedmicama. U Srpskoj je, primjera radi, poskupjela struja, a vjeruje se da će to izazvati i rast svih ostalih cijena. Pritom, prema najavama mlinara, cijene brašna mogle bi u ovoj godini biti veće i za 10 odsto.

    Osim toga, u narednim sedmicama građani mogu očekivati i veće cijene hljeba, a identičan scenarij najavljen je i za kafu. U međuvremenu, poskupjelo je i gorivo, ali i pojedine vrste mesa.

     

  • Kreće zaplijena zapadne imovine u Rusiji

    Kreće zaplijena zapadne imovine u Rusiji

    Ruske vlasti pripremaju nacrt novog zakona kojim se dozvoljava zaplijena imovine zapadnih država koje su nezakonito konfiskovale imovinu i novac Moskve, piše “Izvestija”, pozivajući se na dokumente koje je pripremila vladina zakonodavna komisija.

    Nacrt zakona propisuje pravnu proceduru i naglašava da će ciljana strana imovina biti prebačena u rusko državno vlasništvo nakon odluke suda. Spisak imovine i sredstava koja su predmet zaplijene sačiniće državna komisija za strana ulaganja.

    U maju je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao dekret kojim se postavljaju osnove za konfiskaciju imovine američkih kompanija i pojedinaca radi kompenzacije za bilo kakvu rusku imovinu koju je zaplijenio Vašington.

    U nacrtu zakona se navodi da će biti usmjeren na “neprijateljske” zapadne države i povezane pojedince, što će Moskvi omogućiti da zaplijeni imovinu kao nadoknadu finansijske štete koju je Rusija pretrpila nezakonitom konfiskacijom njenih sredstava i imovine. Komisija će navodno razmotriti nacrt zakona već sljedeće nedjelje.

    List “Vedomosti” je citirao dva izvora koji su rekli da je nacrt zakona izradilo Ministarstvo pravde i da je uvršten na dnevni red komisije 20. januara.

    “Izvestija” navodi da su dokument odobrile nadležne institucije vlasti, uključujući Banku Rusije, Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Ministarstvo spoljnih poslova.

    Vašington i njegovi zapadni saveznici zamrznuli su oko 300 milijardi dolara ruske imovine koja se nalazi u briselskom “Eurokliru”, od eskalacije ukrajinskog sukoba 2022. Kijev uporno poziva svoje zapadne pristalice da zaplene rusku imovinu i da je koriste za finansiranje vojske i obnovu, prenosi “24Sedam”.

  • Poznato ko je novi direktor Tajne službe SAD, spasao život Trampu

    Poznato ko je novi direktor Tajne službe SAD, spasao život Trampu

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da je izabrao Šona Karana za novog direktora Tajne službe SAD.

    Karan je bio dio Trampovog obezbjeđenja tokom pokušaja atentata u Batleru u Pensilvaniji, prošlog jula, prenosi Rojters.

    “Pokazao je nepokolebljivu hrabrost kada je rizikovao svoj život kako bi spasio moj od atentatora u Batleru. Vjerujem da će Šon učiniti Tajnu službu snažnijom nego ikada prije”, naveo je Tramp u saopštenju.

    Karan će zamijeniti Rona Roua, koji je obavljao funkciju vršioca dužnosti direktora od jula, nakon što je prethodna direktorka, Kimberli Čitl, podnijela ostavku uslijed kritika na račun agencije zbog neuspjeha u sprečavanju atentata na Trampa tokom mitinga.

    Karan je svoju karijeru u Tajnoj službi započeo 2001. godine kao specijalni agent u kancelariji u Njuarku, gdje je obavljao poslove zaštite, obavještajnog rada, istrage, regrutacije i logističke podrške, prenosi Tanjug.

  • Vučić otkrio da li je Zelenski tražio da Srbija uvede sankcije Rusiji

    Vučić otkrio da li je Zelenski tražio da Srbija uvede sankcije Rusiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji se danas u Davosu, između ostalih, sastao i sa Volodimirom Zelenskim, rekao je da mu ukrajinski predsjednik nije tražio da Srbija uvede sankcije Rusiji, ne zato što on to ne bi volio, već zato što zna poziciju Srbije.

    Vučić je podsjetio da je Srbija po pitanju sukoba u Ukrajini na istoj poziciji skoro tri godine.

    “Od početka sukoba u Ukrajini, Srbija tri godine drži svoju poziciju i tu poziciju znaju svi, tako da nije o tome bilo reči”, rekao je Vučić za TV Pink.

    On je naveo da je sa Zelenskim razgovarao o miru u Ukrajini, ali i o nekim pitanjima na evropskom putu koje, kako je rekao, imamo i mi i oni tako da smo našli neke zajedničke imenitelje”.

    Na pitanje ko je bliži EU, Srbija ili Ukrajina, Vučić je odgovorio da ne zna kako to da definiše – politički svakako Ukrajina, vjerovatno i najbliže, a Srbija je mnogo duže na evropskom putu.

    Vučić, koji prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu, je kazao i da svi očekuju nove poteze predsjednika Donalda Trampa i čini se, kako kaže, biti tektonskih promena u svijetu.

    On je napomenuo i da Tramp ne gaji simpatije prema Briselu.

    “Tramp će da deli podršku na pojedine zemlje članice EU, ali ne ka Briselu kao centru EU”, kazao je.

    Vučić je ocijenio da je Svjetski ekonomski forum u Davosu uvek dobra prilika da se nauče i čuju nove stvari, jer se u Davosu okuplja svetska elita, dolaze najmoćniji ljudi svijeta.

    “Primetio sam da ljudi sve manje slušaju druge, ja slušam sve, ali drugi dođu da daju izjave svojim medijima i odu, ja volim da slušam. Mi smo vaučere uveli, a to sam naučio od Roberta Fica, mnoge druge stvari sam naučio od drugih lidera u svetu”, rekao je.

    Kako kaže, Forum u Davosu je idealna prilika da se sretne sa mnogim predstavnicima kompanijama, političarima, a sve se dešava na istom mjestu.

    On je rekao da se pažnja svijeta okreće ka Kini i Indiji ukazujući da misli na cijelo područje Indokine i dodao da očekuje još mnogo promjena u svijetu.

    “Okreću se svi ka Indiji i Kini, voleli bi da mogu bez Kine, ali ne mogu. Kada kažem Indiji, mislim na čitavo područje Indokine. Slušao sam i predsednika Singapura i malezijske vlade, dobili su pažnju i ogromno poverenje, postaju sve važniji. Okreće se i Evropa ka tome, ali i ka Latinskoj Americi”, rekao je Vučić.