Autor: INFO

  • Tramp potpisao nalog za stvaranje radne grupe za kriptovalute

    Tramp potpisao nalog za stvaranje radne grupe za kriptovalute

    Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je u četvrtak naredbu o formiranju radne grupe za kriptovalute.

    Očekuje se da će to vijeće za kriptovalute savjetovati predsjednika o politici digitalne imovine i raditi sa Kongresom na kripto zakonodavstvu, prenio je Rojters.

    To tijelo bi trebalo da pomogne pri uspostavljanju TRampovog obećanja rezerve bitkoina, kao i da koordinira između agencija, uključujući Komisiju za hartije od vrijednosti, Komisiju za trgovinu robama i Trezor.

    On je tako ispunio obećanje u kampanji nakon što je dobio novac od kompanija za digitalnu imovinu, navodi Rojters.

    Iako predsjednički savjetodavni organ nisu novi koncept, nikada nije postojalo tijelo posvećeno kriptovalutama, prenijela je agencija Tanjug.

  • Prihvaćene izmjene u sastavu zajedničkih komisija Parlamentarne skupštine BiH

    Prihvaćene izmjene u sastavu zajedničkih komisija Parlamentarne skupštine BiH

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH večeras je usvojio Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju članova zajedničkih komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ovim izmjenama članovi iz SNSD-a zamijenjeni su predstavnicima SDS-a i PDP-a.

    Radovan Kovačević je u Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost zamijenjen Želimirom Neškovićem. Na mjesto Nikole Špirića u Zajedničkoj komisiji za nadzor nad radom Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) imenovan je Nenad Vuković, koji je preuzeo i funkciju u Zajedničkoj komisiji za ekonomske reforme i razvoj umjesto Snježane Novaković Bursać. Vuković je imenovan i u Zajedničku komisiju za evropske integracije te administrativne poslove, preuzevši pozicije koje su prethodno pripadale Nikoli Špiriću i Snježani Novaković Bursać.

    Na sjednici su usvojeni izvještaji Kancelarije za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji za 2023. godinu, uključujući godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama.

    Usvojena je i inicijativa zastupnice Rejhane Dervišević kojom se predviđa izdvajanje 0,01% budžetskih sredstava za pomoć entitetima i Brčko distriktu u slučajevima prirodnih nesreća.

    Među inicijativama koje nisu dobile podršku entitetske većine našla se ona zastupnika Šemsudina Mehmedovića. Njome se predlagalo obavezivanje Savjeta ministara na sprovođenje imenovanja direktora institucija BiH u skladu s proporcionalnom nacionalnom strukturom prema popisu stanovništva iz 2013. godine.

    Mehmedovićeva inicijativa o sankcijama protiv Josipa Merdže, direktora Instituta za intelektualnu svojinu BiH, i Marka Kubatlije, direktora Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA), dobila je podršku. Usvojen je i prijedlog o sankcijama zbog mogućeg sukoba interesa u njihovom radu. Međutim, Mehmedovićev prijedlog o razrješenju Darka Ćuluma, direktora SIPA-e, zbog penzijskog staža nije dobio potrebnu većinu.

    Predstavnički dom podržao je i inicijativu Šemsudina Dedića kojom se traži od Fiskalnog savjeta BiH da usvoji Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika. Ovaj dokument predstavlja osnovu za izradu okvirnog budžeta institucija BiH za period 2025–2027.

    Poslanici su podržali i inicijativu Saše Magazinovića kojom se zadužuje IDDEEA da predloži izmjene Pravilnika o vozačkoj dozvoli, s ciljem uklanjanja diskriminacije po osnovu starosti i zdravstvenog stanja.

    Na sjednici je data saglasnost za ratifikaciju Sporazuma između BiH i EU o pravosudnoj saradnji.

    Time je današnja redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH završena.

  • Razriješen Nebojša Radmanović

    Razriješen Nebojša Radmanović

    Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH večeras je razriješio člana Kolegijuma ovog doma Nebojšu Radmanovića.

    Od 37 prisutnih poslanika, za razrješenje je glasalo 26, protiv je bilo 10, a uzdržan jedan.

    Na dnevnom redu sjednice sada je smjena ministra bezbjednosti Nenada Nešića, ali je šef Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić zatražila desetominutnu pauzu kako bi dostavila tekst ostavke koji je Nešić već pripremio, prenosi Srna.

  • Nešić podnio neopozivu ostavku

    Nešić podnio neopozivu ostavku

    Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH Nenad Nešić podnio je ostavku na ovu poziciju.

     Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra bezbjednosti u Savjetu ministara BiH iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata – kazao je Nešić.

    Kako je dodao, detalji i razlozi ostavke biće objavljeni sutra.

    – Volim te Republiko Srpska i uvijek ću se za tebe boriti! Vaš Nenad Nešić – objavljeno je na Nešićevom nalogu na društvenoj mreži Iks.

  • Izabran novi direktor CIA

    Izabran novi direktor CIA

    Američki Senat je, sa velikom razlikom, izglasao Džona Retklifa za novog direktora CIA.

    Bivši republikanski kongresmen i direktor nacionalne obaveštajne službe potvrđen je sa 74 za i 25 glasova protiv.

    Suočio se sa samo skromnim otporom demokrata u Senatu, koji su danima kočili Retklifovu nominaciju zbog zabrinutosti da će politizovati rad agencije, pošto je predsednik Donald Tramp pozvao na reviziju nacionalne obaveštajne zajednice.

    Retklif je tek drugi kandidat Trampovog kabineta koji je potvrđen od kada je novi predsednik položio zakletvu u ponedeljak, pošto republikanci daju prioritet izboru nacionalne bezbednosti.

    Demokrate su se oduprle pokušajima da se proces ubrza, samo su u ponedeljak dali zeleno svetlo bivšem senatoru Marku Rubiju za državnog sekretara. Očekuje se da će republikanci sledeće pozvati Petea Hegseta, kontroverznog kandidata za ministra odbrane.

    Retklifov proces potvrđivanja bez ikakvih problema svedoči o njegovom iskustvu na vrhu američke obaveštajne zajednice u Trampovom prvom mandatu, i koliko je daleko senatska republikanska stranka došla do stava novog predsednika da su mu potrebni bliski saveznici na čelu ključnih američkih špijunskih agencija kako bi ih reformisao.

  • Tramp: Želim da se uskoro sastanem sa Putinom i zaustavim rat

    Tramp: Želim da se uskoro sastanem sa Putinom i zaustavim rat

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da želi da se uskoro sastane sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine.

    On je u obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu putem video linka rekao da, takođe, želi da radi na smanjenju nuklearnog naoružanja, dodajući da smatra da bi Rusija i Kina mogle da podrže smanjenje sopstvenih oružanih sposobnosti, prenio je Rojters.

    Tramp je kazao da odnose između SAD i Kine vidi kao veoma dobre i da se nada da Kina može da pomogne da se okonča rat između Rusije i Ukrajine, prenosi Tanjug.

    “Oni imaju veliku moć nad tom situacijom. Nadamo se da možemo da radimo zajedno i da to zaustavimo”, rekao je on.

    Tramp je, takođe, izjavio da SAD nisu potrebni kanadska nafta, gas, automobili ili drvna građa i ponovio svoj prijedlog da Kanada postane 51. američka država.

    “Tražićemo poštovanje od drugih nacija… Sa Kanadom je bilo veoma teško sarađivati tokom godina”, istakao je predsjednik SAD.

    Svjetski ekonomski forum u Davosu traje od 20. do 24. januara pod sloganom ”Saradnja za Inteligentno doba”.

  • Sudija blokirao Trampovu naredbu

    Sudija blokirao Trampovu naredbu

    Federalni sudija Džon Kafenor u Sijetlu danas je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ukida ustavna garancija državljanstva po rođenju, nazivajući je “očigledno neustavnom” tokom prvog saslušanja u pokušaju više država da ospore naredbu.

     

    Kafenor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde Breta Šumejta da bi ga pitao kako može da smatra da je naredba ustavna, prenio je AP.

    Privremena zabrana koju su tražili Arizona, Ilinois, Oregon i Vašington primjenjuje se na nacionalnom nivou.

    Ovo je jedna od pet tužbi koje su pokrenule 22 države i brojne grupe za prava imigranata širom zemlje.

    Trampova izvršna naredba, koju je potpisao na dan inauguracije, trebalo bi da stupi na snagu 19. februara.

    To bi moglo da utiče na stotine hiljada ljudi rođenih u SAD, navodi se u jednoj od tužbi.

    Tokom 2022. godine rođeno je oko 255.000 djece od majki koje žive u zemlji ilegalno i oko 153.000 djece čija oba roditelja žive ilegalno, prema tužbi četiri države podnesenoj u Sijetlu.

    Trampova administracija je u dokumentima podnesenim u srijedu tvrdila da države nemaju osnova da podnesu tužbu protiv naredbe i da nikakva šteta još nije učinjena, tako da se ne traži privremena pomoć.

    Advokati administracije su, takođe, pojasnili da se izvršna naredba odnosi samo na osobe rođene nakon 19. februara, kada naredba treba da stupi na snagu.

    SAD su među oko 30 zemalja u kojima se primjenjuje državljanstvo po rođenju, navodi AP, prenosi Tanjug.

  • Medvedev: Rusija ima odgovor na ultimatume Zelenskog

    Medvedev: Rusija ima odgovor na ultimatume Zelenskog

    Akcije ruske vojske i pobjeda, najbolji su odgovor na “ultimatume” predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o povratku na granice iz 2022. godine, izjavio je danas zamjenik predsjednika Saveta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev na sastanku Vojno-industrijske komisije Rusije.

    “Naši protivnici ne odustaju samo od napada, već se postavljaju razni ultimatumi, uprkos ustavu naše zemlje. Najbolji odgovor na ultimatum su akcije oružanih snaga i pobjeda”, naglasio je Medvedev, prenio je TASS.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin je ranije rekao da je Moskva spremna da vodi dijalog sa Ukrajinom bez preduslova, ali na osnovu Istanbulskih sporazuma iz 2022. godine i “na osnovu realnosti koja se razvija na terenu”, prenosi Tanjug.

  • Nebenzja: Rusija će nadgledati sprovođenje sporazuma Izraela i Hamasa

    Nebenzja: Rusija će nadgledati sprovođenje sporazuma Izraela i Hamasa

    Stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da će Rusija nadgledati sprovođenje sporazuma između Izraela i Hamasa, kao i da će podržati svaku inicijativu u cilju bezuslovnog i sveobuhvatnog primirja u zoni konflikta.

    On je u obraćanju na sastanku Savjeta bezbjednosti UN posvećenom saradnji sa državama Arapske lige dodao da će Moskva takođe podržati obezbjeđivanje neometanog dopremanja humanitarne pomoći, kao i ponovno pokretanje pregovora na opšte priznatoj međunarodnoj zakonskoj osnovi, uključujući odluke Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, prenijele su RIA Novosti.

    Nebenzja je istovremeno ukazao na konsolidovanu poziciju Arapske lige koja je pomogla u stvaranju neophodne međunarodne podrške za postizanje sporazuma Izraela i Hamasa, prenosi Tanjug.

    Prema njegovim riječima, Ruska Federacija je spremna da na svaki način doprinese normalizaciji situacije u regionu, kako u svojstvu pojedinačne države, tako i u kolektivnom formatu, uključujući tu i saradnju Arapske lige sa UN.

  • Šarović: Opozicija nikada ne bi izdala BiH

    Mirko Šarović, bivši predsjednik Srpske demokratske stranke govorio je o svom trenutnom političkom angažmanu, stanju u stranci, mogućem povratku u politiku te o aktuelnim političkim pitanjima u BiH.

    Na pitanje o trenutnim aktivnostima, Šarović je istakao kako nije politički neaktivan, ali da se više posvetio privatnim projektima.

    “Nisam bez angažmana, ali je to sada više na privatnom nivou. Politiku pratim, ali smatram da je važno pružiti priliku novim ljudima u SDS-u”, rekao je u današnjem izdanju Kliks studija.

    Govoreći o mogućem povratku u politiku, Šarović je naveo da nije donio konačnu odluku.

    “Vidjećemo kako će se okolnosti razvijati, ali nisam stavio tačku na svoju političku karijeru. Sve zavisi od situacije i potrebe”, kazao je.

    Šarović je oštro komentarisao rad trenutne vlasti na državnom nivou, naglasivši podjele koje karakterišu njen rad.

    “Ovaj saziv vlasti obilježavaju klasične podjele bez jasne vizije i zajedničkog djelovanja. Stiče se utisak da je primarni cilj bio ulazak u vlast radi raspodjele pozicija, a ne postizanje suštinskih dogovora o ključnim pitanjima”, rekao je Šarović.

    Na pitanje o pregovorima prilikom formiranja vlasti, Šarović je potvrdio da je bilo razgovora s predstavnicima opozicije i vladajućih stranaka, ali da je SDS tada bio fokusiran na unutrašnje probleme.

    “Naš loš rezultat na izborima i unutrašnje turbulencije otežali su pregovore. Smatrao sam da opozicija ne treba dozvoliti da jedna stranka dobije preveliku kontrolu, posebno u Domu naroda, jer to vodi ka političkoj dominaciji i blokadama”, dodao je.

    O razlikama između opozicije i aktuelne vlasti u Republici Srpskoj, Šarović je istakao:

    “Opozicija nikada ne bi izdala Bosnu i Hercegovinu. Smatram da se trebamo fokusirati na razvoj unutar postojećeg okvira, umjesto otvaranja velikih pitanja koja mogu dodatno podijeliti zemlju”.

    Šarović je zaključio da Bosna i Hercegovina ima kapacitet za uspjeh unutar dejtonskog okvira, ali da je za to potrebna bolja koordinacija i fokus na zajedničke prioritete.

    Šarović je istakao da Evropski put BiH vidi kao ključnu tačku oko koje bi svi politički akteri mogli pronaći zajednički jezik, naglašavajući da, iako se ovaj proces može činiti teškim, on ipak ima prohodne puteve i nudi priliku za napredak.

    Kada je riječ o borbi protiv korupcije, Šarović je kazao da BiH nažalost prednjači u Evropi po nivou javne korupcije, koja, prema njegovim riječima, predstavlja glavni teret za napredak zemlje.

    “Borba protiv korupcije i ekonomski razvoj su dva najvažnija pitanja za BiH, a ja trećeg pitanja koje je toliko značajno ne vidim,” izjavio je Šarović, dodajući da su javni resursi često zloupotrebljavani od strane vlasti.

    Govoreći o nedavnim hapšenjima, uključujući pritvor Nenada Nešića, Šarović je rekao da ne bi sve posmatrao kroz prizmu političkih obračuna.

    “Iako se često tvrdi da su procesi politički motivisani, vjerujem da se u nekim slučajevima radi o borbi protiv kriminala,” kazao je on.

    Na pitanje o korupciji u različitim dijelovima BiH, Šarović je naglasio da je kriminal prisutan svugdje gdje postoje javni resursi, odbacujući ideju da u određenim dijelovima zemlje stvari funkcionišu besprekorno.

    Šarović je zaključio da BiH treba ozbiljnije političke promjene i odlučniju borbu protiv korupcije kako bi se omogućio napredak.

    “Vjerujem da će pritisak na vlasti da djeluju u ovom smjeru biti sve jači,” kazao je.

    Šarović je istakao da su pojedine političke odluke unaprijed osuđene na neuspjeh jer ne odražavaju stvarnost na terenu. Prema njegovim riječima, ideje o nezavisnosti Republike Srpske su “potpuno nerealne” i predstavljaju potencijalni izvor haosa i novih žrtava.

    “U ovoj zemlji se za jednu među izbija rat, a ne da se neka nezavisnost proglasi bez posljedica. Trebamo se okrenuti prijateljima i raditi na stvarima koje su od koristi za građane. Republika Srpska je ostvarila mnogo toga što treba čuvati i razvijati, umjesto da se ulazi u opasne političke avanture,” naglasio je Šarović.

    Govoreći o sankcijama, Šarović je istakao da one, iako formalno pogađaju pojedince, imaju razoran uticaj na Republiku Srpsku i njenu ekonomiju.

    “Sankcije komplikuju život svakom čovjeku, a posebno otežavaju međunarodnu saradnju i ekonomski napredak. Pojedinci koji ih dobiju možda to pokušavaju prikazati nevažnim, ali stvarnost je sasvim drugačija. One stvaraju izolaciju i dodatno usložnjavaju situaciju u zemlji,” rekao je.

    Šarović se osvrnuo i na svoje iskustvo sa sankcijama i boravak u zatvoru, kazavši da ga je to učinilo boljim čovjekom.

    “Godina provedena u zatvoru nije bila laka, ali iz tog iskustva izašao sam jači i sa osjećajem da mogu raditi za dobrobit ovog društva. To iskustvo me naučilo strpljenju i otpornosti,” istakao je.