VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kuzmanović upozorava šta bi se moglo desiti sa Srpskom ako Dodik nastavi sa oštrom retorikom

    Kuzmanović upozorava šta bi se moglo desiti sa Srpskom ako Dodik nastavi sa oštrom retorikom

    Ukoliko bude nastavio sa oštrom retorikom i diskvalifikacijama Kristijana Šmita, Milorad Dodik bi mogao odvući Republiku Srpsku u izolaciju.

    Rekao je to za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.

    – Poznato je da nas baš zbog njegovog nedoličnog ponašanja u Savjetu bezbjednosti i vrijeđanja i ponižavanja ambasadora u međunarodnim krugovima već posmatraju kao polucivilizovan narod – navodi on.

    Napominje da bi posljedice te izolacije mogle biti katastrofalne.

    – Moguće posljedice su nova konferencija o BiH, Dejton dva, i drastično umanjenje ingerencija Republike Srpske u odnosu na BiH, a možda čak i njeno ukidanje! Gospodin Dodik nema apsolutno nikakvo pokriće za tako nedolično ponašanje i uslovljavanje predstavnika jedne tako moćne zemlje za kojeg se, gledano s aspekta diplomatije, poziv na sastanak na Jahorini može definisati i čak kao jedna vrsta ponižavanja – smatra Kuzmanović.

    Pouke iz istorije

    Izrazio je duboko uvjerenje da Šmit neće prihvatiti nikakvo ponižavanje.

    – Gotovo sam siguran da Kristijan Šmit, imajući u vidu i specifičnost njemačkog mentaliteta, vlastito ponižavanje i ponižavanje svoje zemlje neće dopustiti, a sastanak koji će se sigurno desiti između njega i Dodika biće održan ili u OHR ili u institucijama BiH. Pouke iz istorije moraju da budu izvučene, inače nam slijedi još jedna istorijska greška koju bismo mogli veoma skupo platiti – upozorava Kuzmanović.

    Podsjetimo, zvaničnici Republike Srpske iz opozicionih partija koji su postigli jedinstven dogovor s liderom SNSD i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom da ne učestvuju u radu državnih institucija i da budu ujedinjeni oko interesa Srpske tako što će odbaciti uplitanje međunarodne zajednice u unutrašnja pitanja, ovih dana, reagujući na Dodikove izjave, krenuli su sa nešto jačom retorikom.

    Naime, reakciju opozicionih lidera izazvala je Dodikova izjava da će političari iz Srpske pristati na sastanak s Kristijanom Šmitom na Jahorini, ali ne kao sa visokim predstavnikom. Oni su Dodiku poručili da ne treba da govori u njihovo ime i da oni odbacuju takve najave.

    (Ne)jedinstvo

    Dodik je onda ublažio stvar rekavši da će sastanka biti, ali samo ako se postigne za to saglasnost svih srpskih stranaka.Jedinstvo koje je naizgled postojalo u NSarodnoj skupštini RS i nije bilo istinsko jedinstvo već pokušaj da se Dodik i SNSD sakriju iza Republike Srpske, naroda i opozicije dok se u stvari bore za spas vlastitih pozicija, ocjenjuje za Srpskainfo Darko Kuzmanović.

    Nema tu ama baš nikakvog jedinstva za spas Republike već je po sredi borba za lični interes i političke igre u kojima se, kako sada stvari stoje, Milorad Dodik debelo preračunao – kategoričan je Kuzmanović.

    Kaže da izjave i aktivnosti Dodika i rukovodstva Republike Srpske, koje smo imali priliku da čitamo i slušamo u prethodnom periodu, pokazuju da je srpsko političko vođstvo potpuno izgubilo kontakt sa realnošću i da ne posjeduje ni najmanji senzibilitet za diplomatiju i kreiranje državne strategije. Dodaje da to uopšte ne treba da čudi, jer su godinama unazad na našoj političkoj sceni prisutni opšta dekadencija i malograđanština, te dominacija poslušničkih kadrova, koji su, da bi sačuvali vlastite pozicije, sve one koji nečemu vrijede i nešto znaju otjerali.

    Ignorisanje

    Dodaje da se diplomatija i spoljni poslovi ne mogu voditi na način na koji to radi Milorad Dodik i predviđa da će se prije ili kasnije Dodik sastati sa Šmitom.

    Jer sa Kristijanom Šmitom, koji je političar iza kojeg stoji jedna od najmoćnijih država svijeta, razgovarati sa pozicije sile bez ikakvog realnog pokrića najblaže rečeno je iracionalno. Gospodinu Dodiku se novi visoki predstavnik može sviđati ili ne, ali on je tu i on ga ne može ignorisati. S njim definitivno mora razgovarati, što će i uraditi, jer je on vlast i politički predstavnik srpskog naroda – ocijenio je Kuzmanović.

    Međutim, u svemu tome, dodaje, interesantno je da Milorad Dodik u najnoviju političku igru želi da uvuče i opoziciju, koja se već u nekoliko navrata pokazala, kako je naveo, kao potpuno naivna.

    – To se moglo desiti isključivo iz dva razloga: ili zbog nedostatka političkog rezona i nerazumijevanja političke situacije ili zbog nekih dogovora koji su možda sklopljeni između opozicionih lidera i Milorada Dodika, a za koje šira javnost ne zna. Drugo objašnjenje ne postoji – kategoričan je Kuzmanović.

    Legitimitet

    Ono što je sigurno, dodaje, jeste činjenica da opozicija u rukama ne drži bilo kakve konce vlasti niti kontroliše institucionalne mehanizme koji bi je obavezivali da ide na sastanke sa Šmitom.

    – Onog trenutka kada opozicija u Republici Srpskoj bude vlast, sa gospodinom Šmitom treba razgovarati, ali odlazak na sastanak s njim u ovom trenutku zajedno s Dodikom bio bi pucanj u vlastitu nogu i pružanje alibija Dodiku za njegove iracionalne političke poteze – poručio je Kuzmanović.

    On navodi da Dodik ima obavezu kao član Predsjedništva da se sastane sa Šmitom, za razliku od opozicije.

  • NASA-in tihi supersonični avion blizu testnog leta

    NASA-in tihi supersonični avion blizu testnog leta

    Supersonični avion američke svemirske agencije NASA uskoro će biti spreman za testni let.

    Radi se o avionu X-59 Quiet SuperSonic Technology (QueSST) čiji je timelapse video procesa sklapanja objavila NASA. Dizajn aviona X-59 otkriven je javnosti još 2019. godine, a sada vremenom dobija finalni oblik. NASA u partnerstvu s kompanijom Lockeed Martin želi proizvesi avion koji bi pokrenuo komercijalna supersonična zračna putovanja gotovo 20 godina nakon posljednjeg leta legendarnog Concordea.

    Proizvodnja aviona X-59 odvija se u Palmdaleu u Kaliforniji, a ovaj supersonični avion će moći letjeti brzinom do 14 Maha, što iznosi oko 1.488 km/h.

    Avion je specijalno dizajniran s tankim nosem dužim od devet metara koji smanjuje glasnoću zvuka prilikom probijanja zvučnog zida kada avion premaši brzinu zvuka pri 1.235 km/h. To bi mu trebalo omogućiti da dostigne supersonične brzine nedugo nakon polijetanja. Primjera radi, Concorde je morao održavati manju brzinu iznad naseljenih područja zbog strahovite eksplozije.

    NASA je potpisala ugovor s Lockeed Martinom vrijedan 247,5 miliona dolara za razvoj aviona X-59, a završetak proizvodnje se očekuje ove godine. Potom će 2022. godine uslijediti testni letovi.

    Kratki video koji je objavila NASA prikazuje proces sastavljanja aviona, preciznije, trupa i krila.

    Ovaj novi avion s nadimkom “Sin Concordea”, označava početak nove ere u komercijalnim supersoničnim letovima.

  • Uticaj flaširane vode na prirodne resurse je 3.500 puta veći nego vode iz slavine

    Uticaj flaširane vode na prirodne resurse je 3.500 puta veći nego vode iz slavine

    Naučnici su utvrdili da je uticaj flaširane vode na prirodne resurse 3.500 puta veći nego uticaj vode koja se koristi u domaćinstvima, tj. one iz slavine.

    Istraživanje o uticaju flaširane vode, prvo ove vrste, je provedeno u Barceloni, gdje je flaširana voda sve popularnija uprkos poboljšanju kvaliteta vode iz slavine u posljednjih nekoliko godina. Provođenje studije je predvodio Institut za globalno zdravlje (ISGlobal) iz Barcelone.

    Utvrdili su da, kada bi svi stanovnici grada konzumirali flaširanu vodu, to bi za posljedicu imalo 3.500 puta veće troškove korištenja resursa nego onda kada bi svi pili vodu iz česme. Ti troškovi bi godišnje iznosili 83,9 miliona dolara.

    Zaključeno je i to da je utjecaj flaširane vode na ekosisteme 1.400 puta veći nego utjecaj vode iz slavine. Kako su naveli istraživači, reduciranje utjecaja na okoliš je veće od ionako malog rizika od raka mjehura, a koji je povezan s pijenjem vode iz slavine. Za prečišćavanje vode za piće se koristi mala količina trihalometana (THM), koji se dovodi u vezu s rizikom od raka mjehura. U Evropskoj uniji je regulisana količina THM-a u vodi za piće.

    Na čelu istraživačke grupe je bila Cristina Villanueva iz ISGlobala, a koja je detaljnije obrazložila zašto zdravstveni rizici nisu opravdanje za sve veću konzumaciju flaširane vode.

    “Zdravstveni razlozi ne opravdavaju široko rasprostranjeno korištenje flaširane vode. Da, striktno govoreći, pijenje vode iz slavine je opasnije po zdravlje čovjeka. Ali, kada uporedite flaširanu vodu i vodu iz slavine, onda su koristi od pijenja flaširane vode minimalne. Jasno je da korištenje flaširane vode ima veći utjecaj na okoliš nego korištenje vode iz česme”, rekla je Villanueva.

    U Sjedinjenim Američkim Državama je godišnje potrebno 17 miliona barela nafte da bi se proizvele plastične flaše. U Velikoj Britaniji je flaširana voda 500 puta skuplja od vode iz slavine.

    “Mislim da ova studija može pomoći u smanjivanju konzumacije flaširane vode, ali da bi se to postiglo, potrebne su aktivne politike. Primjera radi, Barceloni je potrebno više edukativnih kampanja kako bi se javnosti ukazalo na to da su zdravstvene koristi od flaširane vode minorne u poređenju s njenim utjecajem na okoliš. Moramo poboljšati pristup javnim izvorima vode, javnim fontanama, javnim zgradama u koje možete donijeti svoju flašu vode, a ne da je morate kupovati. Potrebno je da je voda više dostupna na javnim lokacijama”, smatra Villanueva.

    Prema njenim riječima, ljudi vjeruju flaširanoj vodi zbog toga što reklame dobro rade posao uvjeravajući ih da je to dobro za njih, piše list Guardian.

  • Njemački mediji donose nove detalje afere koja protresa Volkswagen

    Njemački mediji donose nove detalje afere koja protresa Volkswagen

    odinama bjesni oštar sukob između Volkswagena i jednog od njegovih najmoćnijih dobavljača. Na kraju izgori jedan automobil i ugasi se život jednog menadžera VW-a. Ugledni Die Zeit donosi tekst pod naslovom Pogled u Wolfsburški ponor.

    Kad je 10. augusta 2020. vatra obasjala nebo u donjosaksonskom selu Rottorf, vatrogasci su u početku pretpostavljali da se radi o velikom požaru. Ipak, kada su stigli do vatre, zatekli su zapaljen automobil. Unutra leš. Radilo se o menadžeru VW-a Christianu M. Nekoliko dana kasnije cijelom zemljom se proširila vijest o smrti Christiana M. On je bio ključna osoba u jednom o najvećih industrijskih sukoba posljednjih godina, duboko umiješan u borbu između globalne Volkswagenove grupe i jednog od njenih najvažnijih dobavljača Preventa. Malo prije njegove smrti postalo je poznato da je M. snimio zvučne snimke sastanaka interne strategije u VW-u na kojima se raspravljalo o tome kako postupati s dobavljačem. Strogo tajni dokumenti su stigli u Prevent. “Da li je mrtvac krtica”, upitala je NDR nakon požara u Rottorfu. Priča podsjeća na mafiju na Siciliji, a ne na automobilsku kompaniju u pokrajini Donja Saska.

    Sredinom jula javno tužilaštvo u Braunschweigu je objavilo rezultate svoje istrage o smrti Christiana M. U skladu s tim, može se pretpostaviti: “netipično samoubistvo”. M. je pokušao dovući automobil do nasipa i tako se ubiti. Prema izvještaju, suha trava se pomoću ispušnog sistema automobila zapalila, vatra je zahvatila vozilo. M. je preminuo od trovanja dimom. Istražitelji su svoje rezultate detaljno opisali u saopštenju za javnost, jer su se već ranije pojavile špekulacije o uzroku smrti, uključujući i one unutar VW grupe. Ovim nagađanjima je sada došao kraj. No, sukob između Volkswagena i Preventa još uvijek je u jeku. To je bitka za ugovore i utjecaj, za pravila cijele industrije i radi se o mnogo novca. Samoubistvo u provinciji rasvjetljava dramu s mnogo gubitnika i malo pobjednika, koja preuređuje tržište vrijedno milijarde dolara.

    Bosanac postaje Donjosaksonac

    Korijeni ovog sukoba sežu u sedamdesete godine prošlog vijeka, u tvornici u Sarajevu, gdje jugoslavenska vlada sarađuje s VW-om u proizvodnji automobila. Ovdje počinje uspon Nijaza Hastora do jednog od najbogatijih ljudi u današnjoj Bosni i Hercegovini, čija je kompanija izazvala najvećeg proizvođača automobila na svijetu.

    Ko je ovaj čovjek? Nihad Imamović, opušteni gospodin u ranim 70-im godinama i jedan od najstarijih partnera Nijaza Hastora, može puno reći o ovome. Do penzionisanja je bio poslovni partner u carstvu Hastor. Oni su i danas prijatelji, kaže Imamović na sastanku u Sarajevu. Jednog jutra prošlog proljeća rekao je za ZEIT kako je Hastor, čovjek iz Goražda u istočnoj Bosni, mogao postati jedan od najutjecajnijih menadžera u svjetskoj automobilskoj industriji. Imamović objašnjava da je Hastora upoznao u TAS-u 1977. godine. To je bio zajednički poduhvat jugoslavenske državne kompanije i VW-a. “Imali smo zajedničku kancelariju”, kaže Imamović. Njih dvojica su dobavljali dijelove iz cijele Jugoslavije za izradu Golfa, koji je montiran u fabrici TAS-a. Još i danas, kaže Imamović, telefonira sa svojim starim prijateljem svake sedmice. Opisuje Hastora kao biznismena stare škole: “Radi 24 sata dnevno i uvijek razmišlja o tome kako se stvari mogu poboljšati”.

    Imamović opisuje prekretnicu koja se desila 1988. godine. U to vrijeme Hastor postaje šef ureda TAS-a u Wolfsburgu. Za Hastora je to bio početak karijere koja oduzima dah.

    Kada je izbio rat u njegovoj domovini, Hastor putuje na relaciji između Njemačke i Balkana. Vodi firme koje proizvode za VW. Osnovao je njemačku podružnicu za jednu od tih firmi, Prevent. Njegova prva vlastita kompanija.

    Prvobitno, Prevent je pravio zaštitnu odjeću, kaže prijatelj iz ranih dana koji, za razliku od Nihada Imamovića, ne želi da ga zovu njegovim imenom kada govori o Hastoru. Hastor je brzo obučio krojačice da šiju presvlake za sjedala. Inžinjer iz Sarajeva poznavao je zanat, imao je kontakte s dobavljačima u bivšoj Jugoslaviji i poznavao je ključne ljude u Wolfsburgu. Hastor je bio na pravom mjestu u pravo vrijeme. “Brzo je postao pouzdan partner. Prema motu: ‘Želite 50 presvlaka za sjedala, dobit ćete 50. Želite 500 presvlaka za sjedala? Napravit ću vam 500”, kaže prijatelj. Kad je goveđa koža za automobilske presvlake postala rijetka tokom krize BSE-a, Hastor je nabavio kožu iz svih dijelova Evrope. Na kraju je pokrenuo vlastitu kožaru u Bosni i Hercegovini. Rad nije bio organiziran na sastancima, već onako kako je posao zahtijevao. Ovako to opisuju bivši rukovoditelji.

    Jedna od rijetkih objavljenih fotografija Nijaza Hastora prikazuje ga 1997. zajedno sa Špancem Franciscom Javierom Garcio Sanzom, Volkswagenovim dugogodišnjim šefom nabavke. Na slici je Sanz treći put zaredom proglasio Prevent dobavljačem godine. U to vrijeme Volkswagen je sklapao sve više vanjskih ugovora, od kojih je Hastor posebno profitirao zbog svoje blizine grupi. Sve više je postajao Donjosaksonac nego Bosanac. Njegovi sinovi, Damir, danas 40-ogodišnjak, i njegov brat Kenan, koji je tri godine stariji, školovali su se u Wolfsburgu, a kasnije su se pridružili kompaniji koja je u to vrijeme imala više od 20 podružnica. U to je vrijeme Volkswagenovo povjerenje u “Hastore” doseglo takav nivo da je Hastor preuzeo i restrukturirao dobavljače koji nisu uspjeli, a nakon konsultacija s Volkswagenom. Prevent je rastao, prodaja se povećavala, a Volkswagen je pouzdano dobijao svoje dijelove. Model je radio godinama, situacija u kojoj su svi profitirali. Godine 2009. Prevent je ponovo preuzeo francuskog dobavljača stražnjeg dijela i bočnih prozora koji su ušli u ekonomske poteškoće. “Gubili su dva miliona eura iz mjeseca u mjesec”, kaže tadašnji menadžer Preventa.

    Neposredno prije toga, Hastor je predao posao svojoj dvojici sinova. Mlada braća pogledala su svako poslovno područje – i očito su u slučaju gubitaka reagirali dosljednije od svog oca. Godine 2011. su kompaniju iz Francuske ponovno prodali međunarodnom finansijskom ulagaču. Tadašnji menadžeri Preventa još se sjećaju reakcije menadžera za nabavke Garcíe Sanz: “Doveli ste gangstere u kuću”. Hastorov prijatelj Nihad Imamović kaže: “Mislim da su problemi počeli kada je Hastor počeo kupovati kompanije izvan Bosne”. Prevent, mali dobavljač presvlaka za sjedala, već je postao kompanija s nekoliko hiljada zaposlenih pod vodstvom Nijaza Hastora. Njegovi su sinovi oformili Prevent u konglomerat s podružnicama i firmama – kćerkama širom Evrope, u Brazilu i SAD-u. “Sinovi su posebno tražili kompanije koje su bile velike u poslovanju s VW-om i kojima nije išlo dobro”, kažu upućeni iz Preventa. Dobavljač je reorganizirao kompaniju, često na štetu radne snage te pregovarao o cijenama s VW-om. Mnoge kompanije bile su jedini dobavljači vrlo specifičnih komponenti u opskrbnom lancu Volkswagena – s odgovarajućom tržišnom snagom. Volkswagen je godinama imao koristi od takozvanog jedinstvenog izvora (op.a. single sourcing u automobilskoj industriji nabavke). Sinovi Hastora su ipak okrenuli ploču – i iskoristili svoju novu moć u pregovorima s VW -om.

    Vrh Volkswagena bio je prisiljen reagirati. Bio je to početak svađe.

    Proizvodne linije u zastoju

    Godine 2013. visoki menadžeri i pravnici u projektnoj skupini “Elefant” razgovarali su o tome kako bi se saradnja s Preventom mogla reorganizirati. Volkswagen je prvi put shvatio koji je konglomerat uzgajan desetljećima. Zbog svoje ogromne veličine, usporedba sa slonom bila je očita, a sada ju je trebalo „izrezati na kriške“, kako je jedan od sudionika nazvao cilj grupe. U početku to nije značilo razbijanje, već prodiranje u složenu strukturu Preventa. Od tada će dobavljač biti pomno promatran u Wolfsburgu. Početkom 2015. menadžeri VW-a vidjeli su kako je Prevent grupa kupila brazilskog dobavljača Keiper, proizvođača sjedišta, preko svoje holandske podružnice Eastern Horizon. Njihov glavni kupac: Volkswagen. VW-u će se odmah naplatiti veći troškovi. Kada Volkswagen nije izmirio te obaveze, Keiper je nekoliko puta u 2015. prekinuo isporuke brazilskoj tvornici VW. Ista se stvar dogodila brazilskoj podružnici VW-a godinu dana kasnije s Fameqom, dobavljačem metalnih dijelova, nakon što je grupa Prevent sedmicama ranije kupila kompaniju. Eastern Horizon preuzima i dobavljača od VW-a u Schönheideu u Saskoj: tvrtku ES Automobilguss.

    Početkom 2016. četiri podružnice Preventa, uključujući prvu njemačku, privremeno su prestale isporučivati Volkswagenu. No, skandal s dizelskim motorima u to vrijeme bjesni u Wolfsburgu, a cijela grupa je na rubu ponora. Problemi s isporukom s Preventom uglavnom utječu na brazilsko tržište što je značilo da se oko 100.000 vozila ne može proizvesti. Slučaj u to vrijeme nije bio prioritet.

    No, tada je Prevent kupio sljedeću tvrtku, Car Trim, proizvođača presvlaka za sjedala koja je u to vrijeme bila blisko povezana s Volkswagenom i njegovom podružnicom Porsche. U ljeto 2015. Volkswagen je s tom tvrtkom naručio Porsche Cayenne i VW Touareg. Posao od vise stotina miliona dolara. Ubrzo nakon preuzimanja od strane Preventa, Volkswagen je raskinuo ugovore. Navodno je nezadovoljstvo Car Trimom fermentiralo već duže vrijeme. No, umjesto da odustanu – kao i mnogi drugi dobavljači – Prevent menadžeri ispisuju dvije fakture: jednu za 30 miliona eura za VW AG, drugu za 25 miliona eura za Porsche. Rok plaćanja bio je 31. jul 2016. “Novac uopšte nismo mogli prebaciti jer račun nije pokazivao koje smo usluge trebali platiti”, rekla je osoba koja je u to vrijeme bila upoznata s procesima.

    Budući da VW odbija platiti, slijedi sljedeći nivo eskalacije. Novostečeni ES Automobilguss iz Saske izdao je 4. augusta 2016. obustavu isporuke. Sudski nalog Regionalnog suda u Braunschweigu nije izvršen, a uprava Preventa je zatim zatvorila kompaniju. Pisani ugovori o opskrbi ionako nisu postojali, tvrde advokati Preventa. “S ovim prekidom isporuke bilo je jasno da ćemo ostati na suhom, a proizvodne linije u zastoju”, kažu danas iz Volkswagen grupe. Do tada je ovo bio nezamisliv proces: dobavljač se buni protiv globalne korporacije.

    Odvjetnici i najviši menadžeri iznova i iznova pregovaraju, a konferencijske sobe u Ritz-Carltonu u Wolfsburgu na kraju se iznajmljuju s pogledom na praznu tvornicu Volkswagen. Nakon još jedne duge noći pregovora, tvrtke se dogovaraju, prestaje zamrzavanje isporuke, Volkswagen i Prevent odriču se naknade, a suradnja se nastavlja. No, čak ni ljudi okupljeni u Ritz-Carltonu ne vjeruju u to. Jedan od njih rekao je danas ZEIT -u: “Pitanje kako ćemo se ubuduće nositi s Preventom bilo je pitanje bez odgovora”. I jedno je tada bilo jasno: uprava Volkswagena ne želi ponovno biti pritisnuta na ovaj način.

    Volkswagen uzvraća udarac

    Sljedećih mjeseci tajna radna skupina se uvijek sastaje srijedom, prvo na jedanaestom, a zatim na sedmom spratu VW-ovog nebodera na Wolfsburškom kanalu Mittelland. Jezgru čini desetak ljudi različitih veličina, ovisno o temi. Redovito su prisutni korporativni advokati, glasnogovornici novinara i nabavnici poput Christiana M. Naziv grupe: Projekt 1. Cilj: uništiti Prevent. Prije svega, Projekt 1 ispituje kako smjesta osporiti kompromis (op.a iz avgusta 2016) poznat interno kao “hitna nagodba” s Preventom. Oni koji su uključeni nisu sasvim opušteni. “Od samog početka postojao je strah da bi neko mogao slušati”, kaže jedan od sagovornika ZEIT-a. Zapravo, objavljeni su izvaci iz povjerljivih dokumenata, a ZEIT ih je također imao. Prema tome, na dan dogovora s Preventom, 23. augusta 2016., Upravni odbor VW Grupe propisuje »izradu cjelovite strategije usmjerene na budućnost za suočavanje sa situacijom u Evropi«. Kasniji prezentacijski slajdovi ispunjavaju nejasan plan projekta 1 životom: moguća „kontrola Prevent grupe“ do februara 2018. VW je u tu svrhu odvojio više od 200 miliona eura kako bi se riješio omraženog dobavljača i pronašao alternative. Jedini rizik: “Prevent će vjerojatno tražiti odštetu”. U međuvremenu, sinovi Hastora nastavljaju svoju strategiju bez razmišljanja i već pripremaju sljedeće preuzimanje. Ovaj put riječ je o dobavljaču Grammeru, proizvođaču autosjedišta. U iscrpljujućim pregovorima, VW sprečava Prevent da preuzme Grammer i dionice idu kineskom ulagaču. Javni spor oko preuzimanja bez presedana je u inače tajnovitoj automobilskoj industriji. “Stalno smo mijenjali automobile i telefone jer smo se bojali da će nas Prevent nadzirati”, rekao je tada angažirani odvjetnik Grammera na upit. Za to još uvijek nema nikakvih dokaza.

    Volkswagen, s druge strane, zapravo naređuje nadzor management-a Prevent-a u sklopu Projekta 1, što je vidljivo iz revizijskog izvještaja VW Grupe, a rezultati špijunaže se šalju novom izvršnom direktoru Herbertu Diessu i mnogim drugim članovima uprave. U rezultatima pravnog ureda navedene su fotografije zaposlenika Grupe Prevent, kao i podaci članova obitelji koji su bili slobodno dostupni na društvenim mrežama. “Usluge trećih lica” korištene su za „uspostavljanje kontakta s ljudima“ iz okruženja menadžera. Volkswagen grupa špijunirala je Prevent.

    Krtica je razotkrivena

    U martu 2018. godine je došao taj trenutak. Volkswagen raskida ugovor za snabdijevanje sjedišta s Preventovom podružnicom TWB – Prevent iz Hagena, a također raskida i mnoge druge ugovore s Preventom i njegovim podružnicama, uključujući one s ES Automobilgussom i Car Trimom. Od tada se ta oba preduzeća spore na sudu. Radi se o različitim postupcima koji se tiču zakonitosti otkaza ugovora i naknade štete. Nijedna strana nije spremna učiniti ustupak, tako da je moguće da će na kraju Savezni sud pravde odlučiti.

    U julu prošle godine, web-portal Business Insider izvijestio je da je “špijun” snimio oko 50 sati snimaka s internih sastanaka Projekta 1 u Volkswagenu. Urednici sa zadovoljstvom citiraju sjednice na kojima menadžeri VW-a razmišljaju o vršenju pritiska na Prevent preko bivšeg kancelara Gerharda Schrödera i njegovih odnosa s Rusijom te sprečavanju daljnjih preuzimanja dobavljača putem Preventa. U jednom od članaka autori opisuju autora snimaka toliko precizno da ga Volkswagen može razotkriti: Christian M.

    Kao nabavnik, Christian M. pregovarao je o cijenama i količinama isporuke s Preventom. Od kraja 2019. godine, otprilike šest mjeseci prije smrti, on će raditi na odjeljenju za usklađenost poslovanja (op.a. Compliance) – premješten je na vlastiti zahtjev, kako kažu iz kompanije. Prije toga, dugo je bio na bolovanju.

    Prema javnim izvještajima, tim korporativne sigurnosti kompanije VW odvodi Christiana M. u mračnom autobusu VW-a iz kuće njegovih roditelja. U narednom razgovoru u sjedištu u Wolfsburgu, navodno je brzo priznao optužbe. Međutim, nije se izjasnio o tome zašto je napravio snimke. Ujutro, 10. augusta, postoji još vijesti o Christianu M.: Business Insider izvještava da je nekoliko sedmica ranije kuća “špijuna” spaljena. Državno tužilaštvo provodi istragu. Došaptava se: Radi li se „možda i o mnogo novca“ i hoće li osigurani iznos uskoro biti isplaćen M.-u? Na kraju, M. neće u očima javnosti biti samo špijun, već možda i varalica. Ta sumnja se do danas nije potvrdila. Činjenica da tokom požara nije bio kod kuće i nije bio u mogućnosti ugasiti plamen nije više igrala nikakvu ulogu.

    U večernjim satima gori automobil M-a. Prema navodima državnog tužilaštva, prije smrti je napisao više oproštajnih pisama.

    Prevent osniva nove poslovnice

    Barbaros Arslan je 18. juna 2021. godine poslao e-mail saradnicima. Arslan je jedan od najvažnijih menadžera Preventa i osoba je od povjerenja Hastorovih sinova. Pozivnica ide i njima, također. Predmet e-maila glasi: Svečano otvaranje DAT B. “U maloj i lijepoj grupi” tako stoji u poruci, želite poslati znak povjerenja. “DAT B” znači tradicionalna hamburška pekara Dat Backhus. Preuzimanje je dio Preventove nove strategije. Prošlog decembra firma je objavila da je Volkswagen kroz otkaze u Prevent grupaciji „uništio više od 4.000 radnih mjesta u Njemačkoj“. U ljeto 2021. godine, od firmi kao što su TWB ili ES Automobilguss, preostale su samo ljuske, jer su one likvidirane ili će to biti. Prevent se sada seli u druge industrije – između ostalih i prehrambenu industriju. S holding kompanijom, Hastori su preuzeli nesolventni lanac pekara Dat Backhus s više od 1000 zaposlenika, i prije svega su ga “oživljavali” , kako to menadžeri Preventa ponekad zovu. Između kriški svježe pečenog hljeba, Arslan govori i o velikim planovima. “Već tragamo za zaduženim firmama, dobavljačima pića i drugim proizvođače hrane”. U pandemiji mnoge su firme upale u probleme i umjetno su održavane u životu uz državnu pomoć. Pitanje koje još nije razjašnjeno: Je li Christian M. imao podupirače? Ko bi osim Preventa mogao biti zainteresovan za snimke? Iz Volkswagen lanca se čuje da su njihovi vlastiti istražitelji pretpostavili da M. nije bio organizator snimki. Čak i prije nego što je Christian M. bio izložen, Prevent je porekao bilo kakvu umiješanost u snimke.

    Pozadina priče

    Ubrzo nakon smrti menadžera VW-a Christiana M. prošlog ljeta, jedan je doušnik kontaktirao ZEIT, koji je dobro poznavao M. Sumnjao je da je M. počinio samoubistvo, pa je čak sumnjao i na ubistvo po narudžbi. Uostalom, M. je u to vrijeme bio ključna osoba u velikom sukobu između VW Grupe i dobavljača Preventa, koji je uključivao stotine miliona eura. ZEIT je dobio slične informacije iz Bosne i Hercegovine. Glasine ove vrste proširile su se čak i unutar Volkswagen grupe. Ipak, naše istraživanje posljednjih mjeseci u Njemačkoj i Bosni nije dalo nikakve dokaze za ovu teoriju. Krajem jula javni tužilac u Braunschweigu također je utvrdio da je M. počinio samoubistvo.

  • Blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata u BiH

    Blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata u BiH

    Početkom augusta ove godine u Bosni i Hercegovini bilo su ukupno blokirana 98.632 računa poslovnih subjekata.

    U novom izvještaju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa Centralne banke BiH, koji sadrži 3.962 stranice, navedeno je i da je početkom augusta ove godine 53.766 firmi imalo najmanje jedan blokirani račun.

    U novom, ažuriranom izvještaju pobrojana su pravna lica iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi…

    U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenim početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

  • Objavljen identitet stradalog radnika na Koridoru 5c, uhapšen šef

    Objavljen identitet stradalog radnika na Koridoru 5c, uhapšen šef

    Radnik koji je juče poginuo nakon pada sa mosta u mjestu Raštelica na Koridoru 5c je 49-godišnji Osman Merajić nastanjen na području Lukavca, saznaje portal “Avaza”.

    Poginuli Merajić važio je za veoma poštenog čovjeka i vrijednog radnika iza kojeg je ostala neutješna porodica.

    Nakon nesreće, inspektori Policijske uprave Hadžići u prisustvu dežurnog tužioca obavili su uviđaj, nakon čega je zbog sumnje da je počinio teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine u vezi sa nepropisnim i nepravilnim izvođenjem građevinskih radova po naredbi tužioca u 16.35 sati uhapšen je J.B. (56).

    Radi se o neposrednom rukovodiocu nesretnog radnika, a za kojeg se sumnja da nije osigurao adekvatne mjere osiguranja na gradilištu, a što je moglo dovesti do smrti radnika.

    Uhapšeni je predat u prostorije Jedinice za osiguranje objekata i zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo, gdje je zadržan na 24 sata.

    Inače, riječ je o radniku firme “Saring” d.o.o. Sarajevo.

    Njakon nesreće ljekari Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo konstatovali su smrt radnika,a njegovo tijelo je prevezeno u prosekturu Bare radi obavljanja obdukcije.

  • Eksplozija u skladištu firme, crni dim se širio iznad grada

    Eksplozija u skladištu firme, crni dim se širio iznad grada

    U Istanbulu je danas poslije podne došlo do eksplozije u skladišu jedne kompanije u naselju Esenjurtu, a gust, crni dim nadvio se nad gradom, objavljeno je na društvenim uz snimke nesreće.

    Požar je u dobroj mjeri saniran zahvaljujući hitroj intervenciji vatrogasaca.

    Sajt ahaber.com.tr prenio je da zasad nije utvrđen uzrok požara.

    Vatra je izbila u skladištu u kojem su se nalazili različiti predmeti poput bijele tehnike, odjeće i staklenog posuđa, koje pripada kompaniji, dodaje se u tekstu.

    Na mjesto incidenta su, osim vatrogasaca, stigli i policija i medicinski tim.

    Dok je vatra “gutala” zgradu, iz skladišta su se neko vrijeme čule eksplozije.

    U međuvremenu su policijski timovi preduzeli sve mjere da osiguraju bezbjednost u okolini, zatvorivši neke puteve za saobraćaj.

    U saopštenju gradskih vlasti, koje prenosi ahaber.com.tr, navedeno je da je požar, čiji uzrok još nije utvrđen, ugašen uz pomoć 39 vatrogasnih vozila i 105 vatrogasaca.

    “Preduzete su neophodne mjere bezbjednosti kako ne bi došlo do eksplozije materijala u skladištu, a okolni putevi su privremeno zatvoreni za saobraćaj i pešake. Prema prvim informacijama, u incidentu nije bilo povređenih ili žrtava”, navodi se u saopštenju.

  • U cijeloj Federaciji BiH zaposleno je ukupno 525.228 radnika

    U cijeloj Federaciji BiH zaposleno je ukupno 525.228 radnika

    Broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema prebivalištu zaposlenika na dan 2. 8. 2021.godine, bio je 525.228, saopšteno je iz Porezne uprave FBiH.

    U Sarajevskom kantonu, broj zaposlenika po prebivalištu osiguranika bio je 140.640, a gledano prema sjedištu poslodavca, 160.012.

    U Tuzlanskom kantonu je bilo 101.940 zaposlenih po prebivalištu osiguranika, 98.939 po sjedištu poslodavca.

    Na dan 2. augusta, Zeničko-dobojski kanton je imao 86.427 zaposlenika gledano po prebivalištu osiguranika, dok je broj prema sjedištu poslodavca 81.520.

    U Hercegovačko-neretvanskom kantonu je po prebivalištu osiguranika 52.263, po sjedištu poslodavca 52.643.

    Srednjobosanski kanton ima 51.780 zaposlenika po prebivalištu osiguranika, te 49.636 po sjedištu poslodavca.

    U Unsko-sanskom kantonu je zabilježeno 38.586 zaposlenika po prebivalištu, 37.928 po sjedištu osiguranika.

    Zapadnohercegovački kanton ima 20.615 zaposlenika po prebivalištu, 20.188 po sjedištu poslodavca.

    U Kantonu 10 je 2. augusta 2021. zabilježeno 11.293 zaposlenika po prebivalištu, 11.046 prema sjedištu poslodavca.

    Bosansko-podrinjski kanton ima 7.445 zaposlenih po prebivalištu i 6.844 po sjedištu poslodavca.

    U Posavskom je 5.731 zaposlenik po prebivalištu, 6.377 po sjedištu poslodavca.

    U Republici Srpskoj, prema ovom prikazu Porezne uprave FBiH, ima 7.710 zaposlenika po prebivalištu osiguranika, dok Brčko distrikt BiH ima 798 zaposlenih prema prebivalištu.

    Zbirno, 525.228 je zaposlenika po prebivalištu osiguranika, a prema sjedištu poslodavca 525.133.

  • Najmanje 10 putnika ozlijeđeno nožem u vozu u Tokiju

    Najmanje 10 putnika ozlijeđeno nožem u vozu u Tokiju

    Napadač je nožem ranio najmanje deset putnika danas u prigradskom vozu u Tokiju, a policija ga je uhvatila nakon što je pokušao pobjeći, saopćili su dužnosnici vatrogasne službe.

    Javna televizija NHK rekla je da je jedan putnik teško povrijeđen, prenosi Associated Press.

    Kako javlja NHK osumnjičeni je ostavio nož za sobom dok je bježao, a kasnije je uhapšen u Tokiju. Glavni grad Japana trenutno je domaćin Olimpijskih igara, koje završavaju u nedjelju.

    Vatrogasna služba Tokija rekla je da je devet od 10 ozlijeđenih putnika prevezeno u obližnje bolnice, dok je jedan mogao sam da dođe u bolnicu. Svi ozlijeđeni bili su pri svijesti, rekli su iz vatrogasne službe.

    Svjedok na obližnjoj stanici gdje se voz zaustavio rekao je da su se putnici uspaničili i izjurili iz vagona.

    NHK televizija je izvijestila da je osumnjičeni ušao u prodavnicu i rekao da mu je dosadilo bježati, a upravitelj prodavnice nazvao je policiju nakon što je vidio mrlje krvi na majici muškarca. Rečeno je da je osumnjičeni u dvadesetim godinama.

    Policija još nije dala zvaničnu izjavu, niti je poznato više detalja.

  • Blinken izrazio zabrinutost SAD-a zbog rastućeg kineskog nuklearnog arsenala

    Blinken izrazio zabrinutost SAD-a zbog rastućeg kineskog nuklearnog arsenala

    Američki državni sekretar Antony Blinken izrazio je duboku zabrinutost zbog sve većeg kineskog nuklearnog arsenala tokom sastanka s ministrima vanjskih poslova azijskih zemalja i partnerskih zemalja.

    Obraćajući se na virtualnom sastanku ASEAN-ovog Regionalnog foruma (ARF), koji okuplja desetine zemalja, Blinken je također pozvao Kinu da prestane s “provokativnim” ponašanjem u Južnom kineskom moru i “izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog stalnih kršenja ljudskih prava na Tibetu, u Hong Kongu i Xinjiangu “, navodi se u saopćenju američkog State Departmenta.

    “Tajnik je također primijetio duboku zabrinutost zbog brzog rasta nuklearnog arsenala NR Kine koji ističe kako je Peking oštro odstupio od svoje višedecenijske nuklearne strategije zasnovane na minimalnom odvraćanju”, dodaje se.

    I Pentagon i State Department nedavno su iznijeli zabrinutost u vezi s nagomilavanjem kineskih nuklearnih snaga nakon izvještaja istraživačkih centara zasnovanih na satelitskim snimcima u kojima se kaže da se čini da Kina gradi stotine novih silosa za nuklearne projektile.