VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Sastanak Putina sa američkim izaslanikom trajao pet sati, oglasila se Moskva

    Stavovi Rusije i Sjedinjenih Država o okončanju rata u Ukrajini nisu se približili nakon petočasovnog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera.

    ”Kompromisno rješenje još nije pronađeno”, rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, navodeći da neke odredbe američkog plana za okončanje rata u Ukrajini naprosto ne odgovaraju ruskim interesima.

    Sjedinjene Države su se, definisanjem plana u 28 tačaka i jasnom porukom državnog sekretara Marka Rubija da rusko-ukrajinski sukob ”nije američki rat”, nadale da će postaviti osnove za skori prekid rata, u kojem su od 2022. godine stradale desetine hiljada ljudi, prenosi RTS.

    Pod kupolama Kremlja
    ”Još nismo postigli kompromisno rješenje”, rekao je Ušakov poslije pet sati razgovora u Kremlju, navodeći da se o nekim američkim prijedlozima, ipak, može dalje raspravljati.

    Iako je moskovski susret Putina sa Trampovim izaslanicima završen bez opipljivih rezultata, diplomate smatraju da riječ ”najznačajniji”, koju je Ušakov upotrijebio uz komentar o toku razgovora, uliva nadu da bi kraj rata u Ukrajini mogao biti bliži nego prije ovog sastanka.

    Osnovu za novu rundu pregovora predstavlja američki plan u 28 tačaka, koji su Ukrajinci i dobar dio Evropske unije ocijenili kao pretjerano proruski, jer pretpostavlja da će se Kijev odreći određenih teritorija u zamjenu za mir, dok će Rusiji, istovremeno, biti ukinuti sve međunarodne sankcije.

    Amerika, prema ovom planu, računa na ”kompenzaciju” u zamjenu za bezbjednosne garanciji Ukrajine. Iako ni jedna strana nije preterano obrazlagala ovaj dio plana, Trampova administracija je još ranije izrazila ozbiljan interes za ukrajinske rijetke minerale.

    ”Složili smo se oko nekih stvari. Neke su izazvale kritike. Predsjednik nije krio naš kritički i čak negativan stav oko brojnih tačaka prijedloga”, najdalje je što je Ušakov otišao objašnjavajući tok pregovora.

    Dijelu razgovora prisustvovao je i šef ruskog fonda za direktna ulaganja Kiril Dmitrijev, čije se ime u složenoj računica koja prati proces zaustavljanja ovog rata pojavilo još u februaru, kada su diplomate iz SAD i Rusije počele da raspravljaju o budućim zajedničkim ulaganjima.

    Zelenski pod pritiskom
    Rusija tvrdi da su američke kompanije, od uvođenja sankcija Rusiji zbog upada u Ukrajinu, izgubile oko 350 milijardi dolara, što se kako se čini, predstavlja ključni Trampov motiv za pokretanje mirovne inicijative.

  • Soreka nakon propale sjednice Savjeta ministara: Politička volja nedostajući element

    Soreka nakon propale sjednice Savjeta ministara: Politička volja nedostajući element

    Luiđi Soreka, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, oglasio se nakon još jedne propale sjednice Savjeta ministara BiH, istakavši kako je nedostajući element u ovoj zemlji politička volja.

    Poručio je da je članstvo u Evropskoj uniji najbolja garancija stabilnosti i prosperiteta za Bosnu i Hercegovinu.

    Podsjetio je kako je preostalo samo nekoliko koraka da bi se BiH pomaknula naprijed na putu ka EU.

    Kao prvi korak izdvojio je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) i Zakon o sudovima koji su u skladu sa standardima EU.

    Prema riječima Soreke, drugi korak su glavni pregovarač i tim koji može voditi pregovore i predstavljati zemlju jednim glasom.

    “Nažalost, Savjet ministara BiH danas nije bio u mogućnosti da ostvari napredak u ispunjavanju ovih koraka. Ankete pokazuju da većina građana BiH širom zemlje želi budućnost u EU. EU je na najvišem nivou izjavila da je mjesto BiH u EU. Nedostajući element je politička volja”, jasan je Soreka u objavi na mreži “X”.

    Pozvao je političke aktere da se fokusiraju na ispunjavanje preostalih koraka.

    Upozorio je da se prilika za napredak na putu ka EU ne smije propustiti.

    Kako je propala sjednica
    Sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj se trebalo odlučivati o “ključnim tačkama” u vezi puta BiH u EU je propala, odnosno nije ni održana, danas 2. decembra, jer nije usvojen dnevni red.

    Na dnevnom redu, između ostalog bile su tri tačke koje su uslov za dobijanje datuma za pregovore i to osnivanje kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, zatim Nacrt Zakona o VSTS-u te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.

    Protiv dnevnog reda glasali su ministri iz SNSD-a, tako da on nije usvojen i sjednica nije ni održana.

    Osim tačaka koje se odnose na evropski put BiH na dnevnom redu bilo je još 30 tačaka.

  • Primorac: BiH je propala država, ukinuti OHR

    Primorac: BiH je propala država, ukinuti OHR

    BiH je propala država u kojoj strani birokrata blokira zakone i zabranjuje one koji mu se ne sviđaju, istakao je viši naučni saradnik “Heritidž faundejšn” Maks Primorac i dodao da se suverenitet BiH mora obnoviti ukidanjem OHR-a.

    – Neodgovorne strane birokrate urušavaju državni suverenitet, blokiraju institucije i truje međuetničke odnose – rekao je Primorac na saslušanju o situaciji na Zapadnom Balkanu u organizaciji Pododbora za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa.

    On je naglasio da Stejt department u BiH mora da prekine napore za stvaranje centralizovane zemlje koju dominantno vode muslimani, jer se time narušava jednakost među narodima prema Dejtonskom sporazumu, a Srbi motivišu na odvajanje.

    – Osim toga, Hrvati su žrtve diskriminacije od muslimana i uskraćeno im je pravo da biraju svoje političke predstavnika – rekao je Primorac i dodao da “samo treći entitet na većinski hrvatskim područjima može da spasi ovu progonjenu hrišćansku zajednicu”.

    On je ukazao da je, nakon 30 godina od Dejtona i milijardi dolara koje su uložile Sjedinjene Države, BiH propala država.

    – Postoje snažne tenzije među njena tri konstitutivna naroda Srba, Hrvata i muslimana i odnosi su narušeni zbog nepovjerenja, ekonomija se raspada, populacija brzo opada, zemlja je dugoročnoj krizi – rekao je Primorac na saslušanju pod nazivom “Put ka stabilnosti na Zapadnom Balkanu”.

    On smatra da je vrijeme da se završi ova postdejtonska katastrofa od izgradnje države.

    U kontekstu američkih investicija u regionu, Primorac je naveo da muslimani u Sarajevu blokiraju proširenje američkog gasovoda, odnosno Јužne interkonekcije.

  • Selaković ponovo nije saslušan

    Selaković ponovo nije saslušan

    Ministar kulture Srbije Nikola Selaković izjavio je da je došao jutros u Tužilaštvo za organizovani kriminal koje ga je pozvalo u svojstvu osumnjičenog u slučaju “Generalštab”, ali da nije dao iskaz, nego mu je zakazan drugi termin.

    Selaković je istakao da su optužbe koje mu se stavljaju na teret gluposti i da nema nikakvog kriminala, već da je riječ o politički isfabrikovanoj priči blokadera i dijela tužilaštva.

    – To što rade je uzurpacija, politikantsko delovanje po direktnom nalogu nekoga spolja, a moja namera je da se protiv toga borim. Ovo je nešto što se radi sa ciljem da se oljaga i ide se ka predsedniku Aleksandru Vučiću koji najveća prepreka za blokadersku bandu i njihove nalogodavce spolja – rekao je Selaković za “Informer”.

    Selaković je poručio da lažima neće moći da ga zastraše i da će istrajati do kraja u “borbi protiv gluposti i laži”.

    Saslušanje Selakovića zakazano je za sutra u 17.00 časova, saznaje Tanjug.

    Tužilaštvo za organizovani kriminal juče je saopštilo da je izdalo naredbu MUP-u da se Selaković dovede na saslušanje.

    Selaković je juče došaou Tužilaštvo, ali mu je, kako je rekao, preneseno da je isteklo radno vrijeme i da ne mogu da ga prime.

    On je 28. novembra trebalo da bude saslušan, ali se nije odazvao pozivu, zbog čega je Tužilaštvo izdalo nalog za njegovo dovođenje.

    Tužilaštvo za organizovani kriminal u slučaju “Generalštab” sumnjiči i direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića, vršioca dužnosti direktora Gradskog zavoda Aleksandra Ivanovića i sekretara u Ministarstvu kulture Slavicu Јelaču da su izvršili produženo krivično delo zloupotreba službenog položaja.

    Vasić je pred tužiocem u maju priznao da je falsifikovao dokumentaciju na osnovu koje je Vlada Srbije donijela odluku o prestanku svojstva kulturnog dobra zgradama Generalštaba i obrisala ga iz registra kulturnih dobara.

  • Košarac objasnio zašto su srušili dnevni red, Krišto kaže da neće odustati

    Košarac objasnio zašto su srušili dnevni red, Krišto kaže da neće odustati

    Sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj se trebalo odlučivati o glavnom pregovaraču i zakonima ključnim za evropski put BiH nije ni održana jer su ministri SNSD-a iz Republike Srpske glasali protiv dnevnog reda.

    S obzirom da dnevni red nije usvojen, sjednica nije ni održana, a na njoj se trebalo razmatrati uspostavljanje kancelarije glavnog pregovarača, zatim Nacrt Zakona o VSTS-u te izmjena i dopune Zakona o Sudu BiH. Usvajanje ove tri tačke na određen način bili su uslov za dobijanje datuma za početak pregovora sa EU.

    Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (SNSD) rekao je da se ne radi o blokadi već o poruci da “se moramo uozbiljiti kako bismo rješavali važne stvari”.

    On je rekao da ministri iz SNSD-a neće podržati ništa što prethodno nije usaglašeno s institucijama Republike Srpske pitajući se zašto to do sada nije shvaćeno te da su ministri jutros u devet sati dobili verziju zakona bez neophodnog mišljena institucija.

    “Nismo dozvolili da budemo preglasani. Da su se tačke našle na dnevnom redu, mi bismo bili preglasani. Moramo napraviti obziljan paket. Nećemo dovzoliti prenos nadležnosti”, rekao je Košarac.

    Krišto: Uložili smo mnogo truda
    Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH rekla je da je u pripremu sjednice uloženo mnogo truda i energije te da je na zakonima rađeno duže od godinu dana.

    “Najbolje je da svako konkretno kaže da li je za evropski put BiH. Učiniću sve da nastavimo dijalog i rad. Nadala sam se iskoraku kada su u pitanju ova dva zakona, naročito pred zasijedanje Evropskog vijeća, jer su postojali jasni signali da bi BiH dobila zeleno svjetlo ako bi završila ove zakone”, rekla je Krišto.

    Ona je rekla da se zakoni ne usvjaju samo na Savjetu ministara BiH i da se bez SNSD-a ne mogu usvojiti ni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i da je potrebna politička volja na nivou parlamentarne većine.

    “Voljela bih da napravimo iskorak sa onima koji su politički predstavnici i dio neke koalicije. Moram podsjetiti Edina Fortu (ministar transporta i komunikacija) i Elmedina Konakovića (ministra inostranih poslova) da su i oni dio te parlamentarne većine u Savjetu ministara kao ministri”, rekla je Krišto.

    Konaković poziva Predstavnički dom da reaguje
    Prethodno je sam Konaković uputio apel HDZ-u da prestane “čvrsto držati stranu SNSD-u” te da se priključi evropskoj priči jer je, kako je rekao, potpuno jasno da SNSD nije evropski partner.

    “Samo tako možemo deblokirati evropske perspektive i iskoristiti ovih 15-ak dana do 17. decembra kad očekujemo sastanak u Briselu koji bi mogao donijeti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora”, rekao je Konaković.

    On je rekao da Predstavnički dom Parlametnarne skupštine BIH ima mogućnost da preuzme proces i usvoji zakone u parlametnarnoj proceduri istovremeno ih pozivajući da dva zakona o VSTS i Sudu BiH stave u proceduru.

    “Predstavnički dom je već spašavao evropske perspektive i uticao na donošenje važnih zakona, devet smo već usvojili. Vjerujem da će isti organ odigrati ključnu ulogu i sada. Ne smijemo dozvoliti da SNSD uništi perspektive ljudi u BiH”, rekao je Konaković.

    Bunoza: Na zakonima smo radili dvije godine
    Davor Bunoza, ministar pravde Bosne i Hercegovini koji je i formalno pravno bio predlagač zakona o VSTS-u i Sudu BiH rekao je da su na sjednici bila dva važna zakona koja se decenijama nisu mogla donijeti.

    “Na zakonu o VSTS radimo zadnje dvije godine, koliko radimo i na zakonu o Sudu”, rekao je Bunoza podsjećajući da je zakon o VSTS-u koji je bio na dnevnom redu “kostur onoga koji je bio u petom mjesecu u Domu naroda”.

    Podsjećanja radi, zakon o VSTS-u već je bio u proceduru, međutim “pao” je u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH gdje je nedostajao jedan glas za njegovo usvajanje.

    Bunoza je istakao da se o dva zakona razgovara odavno te da su prikupljena sva neophodna mišljenja i da se nastojalo da se izvuku najbolja rješenja i da se kod zakona o VSTS-u uspjelo u tome.

    “Postojala su i sada postoje, možda, brojan oprečna mišljenja, ali sam uvjeren, da je ovaj zakon danas usvojen i eventualno da je poboljšan u parlamentarnoj proceduri da bi mi napravili zanačajan iskorak za naše pravosuđe u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bunoza.

    Ovoreći o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH rekao je da su u ovoj verziji izvukli ono što nije bilo sporno u zadnje dvije godine i Republici Srpskoj i Federaciji BiH te da je želja bila da se nezavisnim učini Sud BiH i da ne vidi kome je to moglo biti sporno. Naglasio je i da se uopšte nije dirala nadležnost Suda BiH i njegovo sjedište.

  • Propala sjednica Savjeta ministara BiH

    Propala sjednica Savjeta ministara BiH

    Sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj se trebalo odlučivati o “ključnim tačkama” u vezi puta BiH u EU je propala, odnosno nije ni održana jer nije usvojen dnevni red.

    Na dnevnom redu, između ostalog bile su tri tačke koje su uslov za dobijanje datuma za pregovore i to osnivanje kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, zatim Nacrt Zakona o VSTS-u te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.

    Protiv dnevnog reda glasali su ministri iz SNSD-a tako da on nije usvojen i sjednica nije ni održana.

    Osim tačaka koje se odnose na evropski put BiH na dnevnom redu bile su još 30 tačke.

  • Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Propao plan EU da Ukrajini obezbijedi ogroman novac od ruske imovine, šta slijedi

    Plan Evropske unije da Ukrajini omogući kredit od 140 milijardi evra, potpomognut zamrznutom ruskom imovinom, naišao je na ozbiljnu prepreku.

    Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi evra, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi “kredit za reparacije” koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).

    Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrijednosti, “Euroclear”-a, prenio je Rojters.

    Prema planu Evropske komisije, rizik otplate zajma podijelile bi zemlje članice EU kroz državne garancije. Međutim, funkcioneri Komisije izrazili su bojazan da države ne bi mogle dovoljno brzo prikupiti gotovinu u hitnom slučaju, što bi moglo stvoriti pritisak na tržišta, prenosi Index.hr.

    Stoga su pitali ESB može li djelovati kao zajmodavac u krajnjoj nuždi za Euroclear Bank, kreditni ogranak belgijske institucije, kako bi se izbjegla kriza likvidnosti. Odgovor je bio negativan.

    Interna analiza ESB-a zaključila je da bi takav potez bio jednak direktnom financiranju vlada, jer bi centralna banka pokrivala finansijske obaveze država članica. Takva praksa, poznata kao ‘monetarno finansiranje’, zabranjena je ugovorima EU-a jer dokazano dovodi do visoke inflacije i gubitka vjerodostojnosti centralne banke.

    Iz ESB-a su poručili: “Takav prijedlog nije u razmatranju jer bi vjerovatno prekršio pravo EU ugovora koje zabranjuje monetarno finansiranje”.

    Šta je alternativa?

    Nakon odbijenice ESB-a, Komisija je počela raditi na alternativnim prijedlozima koji bi osigurali privremenu likvidnost za podršku zajmu od 140 milijardi evra. Portparol Komisije izjavio je da su “u bliskom kontaktu s ESB-om” od kraja oktobra te da je centralna banka “aktivno učestvovala u svim raspravama” o prijedlogu.

    “Obezbjeđivanje potrebne likvidnosti za moguće obaveze povrata imovine ruskoj centralnoj banci važan je dio mogućeg zajma za reparacije”, dodao je portparol. “To je neophodno kako bi se osiguralo da EU, njene države članice i privatna tijela uvijek mogu ispuniti svoje međunarodne obaveze. Razmišljanja o tome kako detaljno obezbijediti tu likvidnost su u toku.” Euroclear je odbio da komentiše.

    EU zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine

    Podsjetimo, Evropska unija je 2022. godine zamrznula oko 210 milijardi evra ruske imovine. Belgija se protivi zajmu Kijevu, strahujući da Euroclear ne bi mogao odmah vratiti novac Moskvi u slučaju odmrzavanja ruske imovine.

    Belgijski premijer Bart De Wever ocijenio je plan EU “temeljno pogrešnim” i zatražio da se ostalih 26 država članica obaveže na “pravno obavezujuće, bezuslovne, neopozive, na zahtjev, zajedničke i solidarne garancije” kako bi se podijelio rizik otplate. On insistira na takvoj obavezi prije samita čelnika EU koji je zakazan za 18. decembar, a na kojem bi se trebalo odlučiti o daljnjem finansiranju Kijeva.

    De Wever tvrdi da su garancije država članica i neki oblik podrške nužni u slučaju da se sankcije koje drže rusku imovinu zamrznutom iznenada ukinu.

    Sankcije se moraju jednoglasno produžavati svakih šest mjeseci, a neke zemlje, poput Mađarske, već su se protivile njihovoj obnovi. Dodatnu zabrinutost u EU izazivaju američki pritisak za mirovnim sporazumom između Rusije i Ukrajine te alternativni prijedlozi Trampove administracije o korištenju imovine Moskve.

    Belgija je posebno zabrinuta da bi potencijalni mirovni sporazum između Vašingtona i Moskve mogao poništiti sankcije EU-a i prisiliti Euroclear na trenutnu isplatu Rusiji. Prema prijedlogu Komisije, Ukrajina bi novac morala vratiti samo ako bi Rusija pristala platiti reparacije Kijevu.

  • Sud potvrdio da javni funkcioneri ne smiju ponižavati novinare

    Sud potvrdio da javni funkcioneri ne smiju ponižavati novinare

    Osnovni sud u Banjaluci potvrdio je da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, ističe advokatica Jovana Kisin Zagajac, komentarišući prvostepenu presudu ovog suda, kojom je utvrđeno da je načelnik Šipova Milan Kovač izvršio neposrednu diskriminaciju nad novinarima Alenom Beširević i Harunom Dinarevićem vrijeđajući ih i ponižavajući.

    Kovač je, podsjetimo, novinare zasuo salvom uvreda, tokom kojih je psovao poput kočijaša.

    “Jesi sve snimio?”

    “Trebao si doći da slikaš, pa kada imaš vremena da dođeš, ti ili ta koleginica, da mi pop*** k***c. Ako ti je mrsko u kancelariji, možeš na terasi, ako je tebi mrsko, pošalji nju. A zvaću ti ovog, on ima veći k***c. Imam jednog koji je takve kao što si ti, ako hoćeš, ako si u geju. Jesi sve snimio? Hoćeš objaviti sve”, naveo je 2023. godine u telefonskom razgovoru Kovač te pozvao novinara da sve objavi, što je ovaj i učinio.

    Slučaj je završio na sudu, a Kisin Zagajac, koja je bila punomoćnik novinara, ističe da je ovo prva presuda u BiH kojom je sud utvrdio diskriminaciju nad novinarima, i ujedno prva presuda u kojoj je sud raspravljao o diskriminaciji zasnovanoj na pretpostavljenoj pripadnosti zaštićenoj grupi – standardu koji je odavno uspostavljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava.

    “Sud je potvrdio da javni funkcioner ne smije ponižavati građane, uključujući novinare, upućujući im seksualno eksplicitne, homofobne i rodno uvredljive poruke, te da takvo ponašanje predstavlja uznemiravanje i degradaciju zabranjenu Zakonom o zabrani diskriminacije BiH”, poručila je Kisin Zagajac u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Odluka štiti slobodu medija

    Ova odluka, kako je dodala, ima širi društveni značaj: ona štiti ne samo dvoje novinara, nego i slobodu medija i javni interes.

    “Presuda jasno poručuje da novinari imaju pravo na dostojanstvo i sigurnost u svom radu te da diskriminacija – uključujući i onu zasnovanu na pretpostavljenim karakteristikama, a ne stvarnoj pripadnosti – neće biti tolerisana”, rekla je Kisin Zagajac.

    Kovač se ni nakon žestokih kritika javnosti zbog incidenta iz 2023. godine nije smirio. Već u aprilu 2024. je izvrijeđao novinarku portala “Capital” Bojanu Ninković i glavnog i odgovornog urednika Sinišu Vukelića uputivši im uvrede i psovke.

    “Ma, marš, šta izmišljaš, stoko jedna. Stoko jedna bezobrazna. Šta me urnišete više. Je..m vam mater i tebi i onom tvom šefu”, rekao je Kovač Ninkovićevoj.

    Ona je takođe odlučila da presavije tabak, ali ne zna u kojoj je fazi sudski postupak.

    Napadi moćnika

    “Više puta sam doživjela napade od moćnika i funkcionera i to samo zato što sam radila svoj posao i postavljala pitanja. Čak i prozivke na društvenim mrežama. Jedan od tih napada je bio upravo od strane načelnika Šipova. Oni su u suštini kontradiktorni. Neprestano ističu da žele da se čuje i njihova strana, a kada ih nazovete za komentar, uzvrate uvredama”, navodi Ninkovićeva.

    Korijen problema je, ocjenjuje ona, u tome što političke partije ovih funkcionera i izabranih predstavnika ne osuđuju takvu vrstu napada, nego ga, naprotiv, podstiču, što dalje njima daje vjetar u leđa za ovakve ispade.

    “Presuda Osnovnog suda u Banjaluci me raduje i nadam se da će to postati sudska praksa i da će se ovakvom načinu ponašanja i ovakvoj vrsti govora u javnom prostoru napokon stati na kraj. Ako te presude spriječe makar jedan napad na novinare, to je ogroman uspjeh. Krajnje je vrijeme da se stane na kraj vrijeđanju novinara, fizičkim napadima i SLAPP tužbama, jer demantovati se može ono što nije tačno, a ne ono što vam se ne sviđa”, kaže Ninkovićeva za “Nezavisne novine”.

    Šta piše u presudi

    Presudom je, podsjetimo, utvrđeno da je Kovač, razgovarajući s Dinarevićem putem telefona, iznio niz uvreda, posebno apostrofirajući navode o seksualnoj orijentaciji te seksualno ponižavajući Beširevićevu.

    “Sud utvrđuje da je govor tuženog bio sve, samo ne uobičajen, kulturan i normalan govor lica koje je u to vrijeme obavljalo funkciju načelnika Šipova, lica koje je prethodno bilo narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i lica koje bi trebalo da bude – bar po funkcijama koje je obavljalo, ako ni po čemu drugom – samosvjestan, pristojan i odgojen čovjek”, navodi se u presudi, koja je prvostepena, što znači da je na nju moguće uložiti žalbu drugostepenom sudu.

  • Srbija nije dobila američku licencu za NIS, rafinerija pred gašenjem, ugrožena i NBS

    Srbija nije dobila američku licencu za NIS, rafinerija pred gašenjem, ugrožena i NBS

     

    Naftna industrija Srbije (NIS) nije dobila američku licencu za nastavak rada rafinerije u Pančevu, potvrdio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 2. novembra, nakon sastanka sa timovima zaduženim za energetsku stabilnost i bezbjednost zemlje.

     

    Sastanak je održan u zgradi Generalnog sekretarijata predsjednika Republike, gdje su razmotrene posljedice izostanka licence koju odobrava američki OFAC, a koja je neophodna zbog postojećih sankcija uvedenih ruskim kompanijama. NIS, čiji je većinski vlasnik ruski Gazpromneft, nalazi se već mjesecima u neizvjesnosti dok se čekala odluka Vašingtona o produženju dozvole.

    Prema ranije postavljenim rokovima, rafinerija bi trebalo da prestane sa radom ukoliko dozvola ne bude izdata, što direktno utiče na stabilnost snabdijevanja naftnim derivatima u Srbiji.

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović ranije je najavila da će rafinerija ostati u takozvanoj toploj cirkulaciji do 2. decembra, dok se čeka konačan odgovor iz Sjedinjenih Država. U slučaju pozitivne odluke, rafinerija bi već sredinom decembra mogla da obnovi proizvodnju dizela, u skladu sa planovima i postojećim rezervama.

    Iznenađen američkim potezom

    Vučić je potvrdio da pozitivna odluka iz Vašingtona nije stigla.

    „Mi smo očekivali da ćemo da dobijemo licencu za nastavak snabdevanja naftom naše rafinerije u Pančevu od strane vlade SAD. Nismo dobili pozitivnu odluku iz SAD“, rekao je on, naglašavajući iznenađenje takvim potezom i dodajući da ne vidi šta je time postignuto.

    Takođe je ukazao na dodatne izazove u snabdijevanju, navodeći da hrvatski JANAF nije dozvolio uvoz nafte namijenjene robnim i obaveznim rezervama Srbije.

    “Hrvatski Janaf nam nije dozvolio uvoz nafte koja nije bila namenjena rafineriji u Pančevu, nisu želeli da poveruju da nećemo da damo NIS-u. Oni su to odbili, oni kažu nije NIS pod sankcijama, nego cela Srbija. Zašto? Ne znaju da nam objasne. Danas je 54 dana od uvođenja sankcija, nikakve probleme niste primetili, to govori koliko je država ozbiljna. Verujem da ćete biti zadovoljni ponašanjem države”, naveo je Vučić.

    Govoreći o vlasničkoj strukturi NIS-a, Vučić je istakao da se u pozadini situacije nalazi politički, a ne finansijski interes.

    „Nedvosmisleno je da Rusi ne žele da prodaju i da im se ne prodaje. Nije novac u pitanju, već politika. Oni su vlasnici“, rekao je Vučić.

    Kako sada stoje stvari, nastavak rada rafinerije zavisi isključivo od američke administracije, dok se država priprema za scenario u kojem će se oslanjati isključivo na uvoz derivata.

    U međuvremenu, povećan je obim uvoza naftnih derivata za decembar — ukupno 133.000 tona, od čega 103.000 tona dizela i 26.000 tona benzina. Najveći dio uvoza obavlja se Dunavom, uz intenzivno praćenje stanja i jačanje logističkih kapaciteta u saradnji sa brodarima.

    Ogroman dnevni gubitak

    Dodao je da dok je rafinerija u toploj fazi, kompanija dnevno gubi 370.000 evra.

    “Njihova je stvar kada žele da ugase rafineriju. Mi smo dozvolu za gašenje dali. Mi smo i sinoć razgovarali sa ljudima iz SAD, ali i dalje nema naznaka da će se odluka promeniti. Što se srpske strane tiče mi smo dozvolu za zatvaranje rafinerije dali”, kazao je Vučić.

    Rekao je da su i u nedjelju uveče, 1. decembra, obavljeni razgovori sa ljudima iz Vašingtona.

    “Nadali smo se nekoj reakciji ali nemamo opopljive dokaze da će te reakcije biti”, rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će Srbija ukoliko do petka ne bude dobila gasni ugovor sa Rusijom već od ponedjeljka pokrenuti pregovore o nabavci gasa na nekoj drugoj strani.

    Sekundarne sankcije

    Vučić se osvrnuo i na pitanje sekundarnih sankcija.

    “Sada ću da objasnim šta se dešava. Da imate u vidu, onog sekunda kada prestane platni promet sa NIS-om, a mi smo se danas dogovorili na svoj rizik, na rizik Republike Srbije, na rizik da nam i centralna banka bude pod sankcijama, na rizik da nam i poslovne banke budu pod sankcijama, da do kraja nedelje obezbedimo platni promet, i dalje. I utorak, i sreda, četvrtak, petak, subota, nedelja. Dakle, NIS ima dovoljno vremena da isplati plate i plati sve dobavljače, kao i da pripremi svoje zaposlene za sve što sledi. Posle toga merićemo dan za danom, jer hoćemo da izbegnemo da nam bude uništen kompletan finansijski sistem Republike Srbije”, istakao je on.

    Naveo je na šta se sve odnose sekundarne sankcije:

    “Odnose se na naš kompletan finansijski sistem. Svaka poslovna banka može biti kažnjena u svakom trenutku što radi sa NIS-om.

    “Uključujući i NBS. To bi bila katastrofa i za naš investicioni rejting i za sve. Dalje, kad god da se prekine platni promet, to su ogromni problemi za kompaniju. Međutim, tu nastaje dodatni problem, nije pitanje jedne kompanije već cele Srbije. Kada NIS potroši operativne rezerve na pumpama, mi ne možemo NIS-u da dajemo robne rezerve. Dakle ni NIS-u ni Lukoilu posle 13. decembra ne možemo da dajemo. Onda bi cela Srbija dobila sankcije. Dakle davaćemo derivate, ali svim drugim koji ne pripadaju NIS-u. To će značiti da imamo dovoljno goriva i benzina”, kazao je Vučić.

    Goriva ima dovoljno

    “Ne mislimo da postoji potreba za bilo kakvom panikom. Kada ljudi znaju da goriva ima, nema velike filozofije. Ne razmišljamo jer svega imamo dovoljno”, poručio je Vučić u direktnom obraćanki javnosti.

    “Sa kerozinom jedino baš nikakvih problema neće da bude, da vam ne objašnjavam kako smo to završili. Ali smo završili, dakle, avio-saobraćaj će u potpunosti dobro i normalno da funkcioniše. Imaćemo dovoljno i do kraja januara, a rekli smo 15. januara mi presecamo. U najgorem slučaju, ako do tada oni ne završe razgovore sa Arapima, Mađarima, Englezima, Amerikancima, s kim god hoće, to je njihova stvar. Dakle, imamo dovoljno goriva, samo što će ljudi morati da idu na neke druge pumpe”, rekao je Vučić.

  • Stevandić: Važno da mladi preuzimaju inicijuatiu

    Stevandić: Važno da mladi preuzimaju inicijuatiu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je na Sajmu inovatora i investitora 2025 da je važno da mladi preuzimaju inicijativu, pogotovo kada je riječ o aktuelnim temama koje se odnose na obnovljivu energiju.
    Stevandić je istakao da se svjetska ekonomija iz digitalne vratila na energetsku i ekonomiju hrane i resursa.

    “Taj dio zelene agende dobiće na značaju, zbog čega je važno da Banjaluka bude na toj mapi i sa svojim resursima i projektima na vrijeme uključena da povlači sredstva”, izjavio je Stevandić novinarima u Banjaluci.

    On je ukazao da se geopolitički, tehnološki i ostali procesi u svijetu ubrzavaju, dok konstanta ostaju energija i hrana, kao najveće potrebe čovječanstva, što je centralno pitanje.

    Prema njegovim riječima, ukoliko jedna zemlja ima razne vrste energetskih resursa – lakše će proći kroz krizna vremena.

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik ocijenio je da su održiv razvoj i zelena tranzicija pojmovi koji nisu samo obaveza budućih generacije, nego sve intenzivnije postaju dio svakodnevice, a cilj je da postanu stil života i poslovanja.

    “Ovaj sajam je prilika da vidimo kako inovacije i investiranje u nove, čiste tehnologije mogu pomoći da taj cilj što brže ostvarimo. Gradska razvojna agencija je ustanova od strateškog značaja koja svojim aktivnostima umnogome utiče i daje ključni doprinos, koji prevazilazi lokalne granice”, poručio je Vipotnik.

    Vipotnik je pojasnio da Sajam inovatora postaje respektabilan događaj koji se bavi globalnim procesima i pravcima, te pitanjima u postupku zelene tranzicije i usklađivanja zakonskih okvira, kao i održivosti privrede.

    Direktor Gradske razvojne agencije Banjaluka Neven Stanić rekao je da će na Sajmu biti razmijenjena iskustva o korištenju obnovljivih izvora energije i energetskoj efikasnosti.

    “Sa nama su predstavnici republičkih institucija i lokalnih zajednica i očekujemo da ćemo imati i određene zaključke kako bismo došli do implementacije projekata”, naveo je Stanić.

    Član njemačke Organizacije sudskih vještaka i arhitekta Miroslav Kojadinović smatra da je zelena tranzicija u punom jeku, zbog čega domaća privreda i ekonomija moraju biti podignute na viši nivo.

    Kojadinović je naveo da je velika sprega između inovatora i investitora na osnovu kojih posluju mala i srednja preduzeća.

    “Politika i tehnologija u budućnosti će morati da više rade zajedno”, poručio je Kojadinović.

    Student Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Marko Glišić na Sajmu inovatora prezentovao je svoju ideju – solarni reciklažni kontejner koji usitnjava otpad, čime se smanjuju operativni troškovi komunalnih preduzeća i emisija ugljen-dioksida.

    “Očekujem da ću na Sajmu sklopiti razne saradnje i partnerstva kako bi moj proizvod plasirali na tržište i dodatno ga unaprijedili”, naveo je Glišić.

    Sajam inovatora i investitora okupio je 150 učesnika i partnera iz Republike Srpske, Srbije i Njemačke. Tema Trećeg sajma inovatora i investitora su sistemi obnovljivih izvora energije, kao i realizacija konkretnih projekata održivog razvoja.

    Sajam se održava u Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banjaluci pod motom “Zelena tranzicija, budućnost koja nas spaja”.