VRBAS Media

Autor: INFO

  • Minić najavio nastavak razgovora o novom zakonu o borcima

    Minić najavio nastavak razgovora o novom zakonu o borcima

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da će biti nastavljeni razgovori sa predstavnicima udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata o poboljšanju njihovog materijalnog položaja.

    “Sastanak sa boračkim kategorijama bio je pozitivan, a razgovarali smo kao saborci. Postoje neke kritike koje će biti razmotrene”, rekao je Minić na konferenciji za novinare u Banjaluci nakon konsultacija sa predstavnicima boračkih kategorija.

     

    On je istakao da borci i sve kategorije proistekle iz Odbrambeno-otadžbinskog rata treba da imaju poštovanje i dignitet u Republici Srpskoj.

    Minić je rekao da će Vlada nastaviti razgovore sa boračkim kategorijama dok se ne postigne dogovor, ističući da vjerovatno neće svi do kraja biti zadovoljni, ali će se postići konsenzus o ovom pitanju.

    On je podsjetio da su u toku prireme za donošenje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

    “U ovom zakonskom rješenju nalaze se svi zahtjevi koje smo dobijali od onih koji učestvuju u njegovom kreiranju, a koji podrazumijevaju mnogo veća sredstva čak i od onih koje sada isplaćujemo”, istakao je Minić.

    On je rekao da povećanje o kojem je razgovarano na sastanku za boračke kategorije predstavlja redovno povećanje koje bi pratila neka usklađivanja i povećanja cijena.

    Minić je naveo da će Vlada Republike Srpske do četvrtka, 11. decembra, dostaviti Prijedlog budžeta Republike Srpske za iduću godinu.

    On je dodao da se iz budžeta Srpske za boračko-invalidsku zaštitu isplaćuje više od 70 miliona KM godišnje, ističući da su ovo značajna sredstva u ukupnom iznosu, a ne i kada je riječ o pojedinačnom iznosu.

    Minić je rekao da je ovo jedan od najboljih sastanaka sa predstavnicima boračkih kategorija u smislu iskrenosti i načina razgovora.

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Radan Ostojić rekao je da u Prijedlog budžeta Srpske za iduću godinu nisu ukalkulisana rješenja koja je BORS predvidio kroz ovo zakonsko rješenje.

    “Pregovori će biti nastavljeni dok se ne postigne sporazum”, istakao je Ostojić.

    On je naveo da BORS nije zadovoljan predloženim rješenjima u ovom zakonu, zbog čega će sutra održati sjednicu na kojoj će donijeti određene zaključke.

  • Cvijanović: Suverenitet BiH ne može graditi PIK ni strana intervencija

    Cvijanović: Suverenitet BiH ne može graditi PIK ni strana intervencija

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da se politička moć u Bosni i Hercegovini mora vratiti demokratskim institucijama, uz uspostavljanje istinske vladavine prava i dijaloga konstitutivnih naroda, a ne, kako je navela, „nekontrolisanoj stranoj intervenciji“. Reagujući na zajedničku izjavu Savjeta za implementaciju mira, ona je istakla da se stabilnost može postići samo raspuštanjem ovog tijela, povratkom Kristijana Šmita u zemlju porijekla i ukidanjem Bonskih ovlaštenja.

    Cvijanovićeva je ocijenila da se suverenitet Bosne i Hercegovine ne može izgraditi pod nadzorom stranih aktera, a da sve ostale poruke ostaju tek „frazeologija bez stvarne suštine“. Kako je navela, ukoliko je tačno da su Šmit i PIK dogovorili „naredne korake“ koje BiH mora preduzimati, onda postaje jasno da zemlji nisu potrebni izbori, institucije ni unutrašnji politički dijalog.

    Prema njenim riječima, takva logika ostavlja BiH u položaju „kolonije“ u kojoj planove kreiraju stranci, iako za njih, kako je naglasila, nije glasao nijedan građanin ni Republike Srpske ni Federacije BiH. Dodala je da nije tačno da Šmitove dosadašnje mjere uživaju podršku svih međunarodnih aktera, bez obzira na to kako ih on predstavlja.

    Kristijan Šmit je, nakon zasjedanja PIK-a, izjavio da su dogovoreni naredni prioriteti, među kojima su budžet za narednu godinu, pitanje državne imovine i uvođenje tehnologija u izborne procese radi obezbjeđivanja integriteta i transparentnosti. Odgovarajući na pitanje da li Sjedinjene Američke Države podržavaju OHR i Bonska ovlaštenja, naveo je da je od američke delegacije dobio „popriličnu podršku po pitanju buduće saradnje“.

  • Ponovno brojanje glasačkih listića na 23 mjesta u Doboju

    Ponovno brojanje glasačkih listića na 23 mjesta u Doboju

    Centralna izborna komisija BiH je na današnjoj sjednici po službenoj dužnosti donijela naredbu kojom se nalaže Glavnom centru za brojanje da izvrši ponovno kontrolno brojanje glasačkih listića na 23 redovna biračka mjesta u Doboju i utvrdi rezultate izbora, da utvrdi broj nevažećih i neiskorištenih glasačkih listića i da utvrdi broj potpisa u izvodu iz Centralnog biračkog spiska.

    Glavni centar za brojanje početi sutra u 13 časova i mogu mu prisustvovati posmatrači akreditovani za posmatranje rada Glavnog centra za brojanje.

    Naredba obuhvata sljedeća biračka mjesta: 038B002, 038005, 038B006, 038B007B, 038B012, 038B014A, 038B015, 038B016A, 038B023A, 038B023B, 038B027, 038B032, 038B033, 038B034, 038B040B, 038B043C, 038B054, 038B057A, 038B057B, 038B058, 038B059A, 038B083B i 038B086.– Centralna izborna komisija BiH danas je donijela i zaključak kojim se pokreće postupak zbog osnovane sumnje da su povrijeđena pravila izbornog procesa i izbornih prava na pojedinim biračkim mjestima u osnovnim izbornim jedinicama Doboj, Laktaši, Zvornik, Bileća, Gacko, Bratunac, Kalinovik, Berkovići, Srbac, Lopare. Istočna Ilidža, Han Pijesak, Ugljevik, Ribnik, Vlasenica, Modriča, Banja Luka, Jezero i  Istočno Novo Sarajevo, dan 23. novembar – dan održavanja Prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske – saopštio je CIK.

  • Dodik: Primorac u pravu kada je rekao da je BiH propala država

    Dodik: Primorac u pravu kada je rekao da je BiH propala država

    Maks Primorac, član “Heritidž faundejšn”, potpuno je u pravu kada je na saslušanju o situaciji na zapadnom Balkanu, u organizaciji Pododbora za Evropu Komiteta za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa, rekao da je BiH propala država, kaže predsjednik SNSD, Milorad Dodik.

    – On je juče samo izgovorio ono što bi svi trebalo da vide, da u BiH strani birokrata blokira zakone, smjenjuje izabrane lidere, stavlja veto na zakone, zabranjuje bilo koga ko mu se ne sviđa i truje međunacionalne odnose – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Dodik navodi da političko Sarajevo, umjesto zaštite ravnopravnosti naroda i entiteta i njihovog suvereniteta, godinama pokušava da stvori unitarnu BiH u kojoj bi samo Bošnjaci odlučivali.

    – Taj projekat je osuđen na propast. S druge strane, Republika Srpska godinama štiti Dejton i odupire se otimanju nadležnosti, rušenju dejtonske ustavne strukture i pretvaranju složene državne zajednice u muslimansku unitarnu državu u srcu Evrope – navodi Dodik.

    Ističe da je Dejton jedini okvir za opstanak BiH, a sve izvan njega je protivustavno, te kako kaže je neodrživo i biće odbijeno bez oklijevanja.

    – Јoš jedan pokazatelj iščašenog razmišljanja i djelovanja političkog Sarajeva je i jučerašnji pokušaj podvale da se mimo procedura u Savjetu ministara usvoje određeni dokumenti. Ponovo su pokazali da je BiH tek privid od države, karikatura od zemlje u kojoj političko Sarajevo samo traži način da ponizi druge narode i nametne svoju volju – napisao je Dodik.

    Zato je BiH, Dodik kaže kaže, propala zemlja, propalo društvo, propala ideja.

  • Amerika i Evropa istiskuju Rusiju s Balkana

    Amerika i Evropa istiskuju Rusiju s Balkana

    Iako se to u ovom trenutku ne primjećuje u potpunosti, u regionu Balkana dešavaju se tektonske geostrateške promjene, koje će imati uticaj na geopolitičku orjentaciju zemalja u regionu u decenijama koje dolaze.

    Iako je uvođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije, koja se nalazi u većinski ruskom vlasništvu, dovelo do kratkoročnih štetnih efekata za Srbiju, jer ostaje bez važnog energetskog igrača, ipak se dugoročno pokazalo da rusko vlasništvo nije značajno spustilo cijene energenata, a otpao je i najvažniji argument koji su prethodne srpske vlade navodili zašto je odlučeno da se državne akcije NIS-a prodaju po nižim cijenama – uvođenje Južnog toka.

    Naime, Srbija se nadala da će ruski projekat Južni tok od Srbije napraviti važno regionalno energetsko čvorište, što se takođe nije desilo. EU je, u skladu s Trećim energetskim paketom, insistirala da svaki novi infrastrukturni energetski projekt mora biti dostupan svim snabdjevačima, dok je Gazprom insistirao da ako on napravi gasnu infrastrukturu prema Evropi, jedini ima pravo da je koristi. Pravila EU podrazumijevaju da gasni tokovi moraju imati dvosmjernu liniju snabdjevanja, dok je Gasprom htio da gas ide samo u jednom smjeru – iz Rusije ka Evropi. Osim toga, EU insistira da proizvođači i distributeri ne mogu imati istog vlasnika, dok je Gazprom preduzeće koje proizvodi i distribuiše gas.

    Iz svega navedenog, očigledno je da Srbija nije ostvarila svoje strateške interese, a samo je postala ovisnija od Rusije, ne samo u energetskom, nego i u svakom drugom smislu.

    Energetski stručnjaci u Srbiji tvrde da potrošači neće plaćati skuplji dizel ili benzin na pumpama jer se cijene formiraju u skladu s evropskim berzama, što je do sada činio i NIS.

    Slična situacija je i s Sjevernom Makedonijom, i Bugarskom, koje su takođe svoju energetsku politiku prilagodile Rusiji. Međutim, ove dvije zemlje su, uz pomoć EU, diverzifikovale svoje izvore snabdijevanja, što im je pomoglo da manje osjete sankcije u odnosu na Srbiju, koja je takođe počela s diverzifikacijom, ali zaostaje za susjedima.

    Čini se da je ključni moment koji je označio početak istiskivanja ruskog interesa s Balkana neuspjela početna faza intervencije u Ukrajini. Kremlj se očigledno nadao da će brzom akcijom u trajanju od nekoliko dana svrgnuti ukrajinsku vlast na čelu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, i postaviti marionetsku vlast koja će biti bliska Rusiji. Time bi Rusija Evropu i Ameriku dovela pred svršen čin, kao što je to bilo u slučaju veoma uspješne ruske aneksije Krima. Kao i tada, i u slučaju uspostavljanja pune kontrole nad Ukrajinom Rusija bi namamila Evropu jeftinim energentima i pomogla smirivanju odnosa, a ruski energetski interesi na Balkanu bili bi zaštićeni.

    Paradoksalno je da je ključni udarac Rusiji zadao Donald Tramp, kojeg se do sada smatralo bliskim Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, a ne Džo Bajden, koji je važio kao neprijatelj Kremlja. Tramp je Rusiji uveo ključne energetske sankcije i prisilio Rusiju da ili proda svoje energetske dragulje u Evropi, ili da ih pusti da propadnu. Bugarska je praktično preuzela mimo volje vlasniak Lukoil na svojoj teritoriji, ali Srbija se nije usudila da uradi isto s NIS-om jer se boji da će ostati uskraćena jeftinog ruskog gasa koji im sad treba pred zimu.

    Konačni udarac ruskim interesima na Balkanu zadao je Skot Besent, američki ministar finansija, koji je po Trampovom nalogu objavio da se SAD pridružuje EU i Velikoj Britaniji u sankcijama protiv Rosnefta i Lukoila, kao razlog navevši “Putinovo odbijanje da rat”.

    Kako piše hrvatski Index, u Bugarskoj, gdje Lukoil posjeduje najveću rafineriju i više od 200 benzinskih pumpi, sankcije bi imale razoran efekt na cijelo gospodarstvo. Kako bi to izbjegla, bugarska vlada preuzela je kontrolu nad kompanijom i imenovala Rumena Spetsova, bivšeg šefa porezne uprave i prvaka u bodybuildingu, za posebnog administratora. SAD je Lukoilu i administratoru dao rok od šest mjeseci da pronađu novog, neruskog kupca.

    Ruslan Stefanov, glavni ekonomist sofijskog Centra za proučavanje demokratije, smatra da je Lukoil krunski dragulj ruskog utjecaja u Bugarskoj.

    “Čak i ako dođe do mira u Ukrajini, dugoročna politika Rusije je ići protiv Evrope. Zato ne možemo nastaviti poslovati s njima. Odvajanje je ključno”, smatra on.

    Bugarska, nekad toliko bliska Moskvi da je tražila pripajanje Sovjetskom Savezu, duboko je podijeljena između proruskih i antiruskih političkih snaga. Proruski predsjednik Rumen Radev pokušao je blokirati državno preuzimanje, ali parlamentarci su nadglasali njegov veto, signalizirajući moguću promjenu političke dinamike.

    “Vučić nastoji izbjeći otvoreni sukob. Posljedice će biti guranje Srbije prema Zapadu”, smatra Stefanov, smatrajući da će Beograd morati konačno odabrati stranu.

    Iako je ovo veliki udarac za Rusiju, ipak to ne znači da će on potpuno nestati jer će Rusija moći prilagoditi svoje poslovanje i nastaviti prodavati naftu u Evropi pod drugim imenom.

    Naime, sankcije se odnose na konkretna pravna lica, pa će Rusija nastojati osnovati treće pravne subjekte, na sličan način kao što sada koristi “flotu tankera u sjeni” kojima prebacuje naftu i naftne derivate kupcima širom svijeta.

    “Podaci Kplera pokazuju da se obim ruske nafte koju prodaju nepoznati subjekti više nego utrostručio između oktobara i novembra, dosegnuvši rekordnih više od milion barela dnevno. Time su nepoznati prodavači na putu da prestignu Rosneft kao najvećeg prodavača ruske nafte”, piše Index.

  • Gasprom: NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju i prilagođava poslovanje sankcijama

    Gasprom: NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju i prilagođava poslovanje sankcijama

    Proizvodne i komercijalne aktivnosti srpskog NIS-a (Naftna industrija Srbije) nastavljaju se u prilagođenom formatu uzimajući u obzir spoljna ograničenja, saopštila je pres-služba Gasprom njefta.

    – U vezi sa uvođenjem restriktivnih mjera od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje su stupile na snagu 9. oktobra 2025. godine, otežan je rad kompanije Naftna industrija Srbije. Proizvodne i komercijalne aktivnosti nastavljaju se u prilagođenom formatu, uzimajući u obzir postojeća spoljna ograničenja – navodi se u saopštenju.

    Kako se ističe, NIS nastavlja sopstvenu proizvodnju, što mu omogućava da napravi određene rezerve sirovina.

    NIS je u utorak saopštio da je u Rafineriji nafte Pančevo započeta obustava rada proizvodnih postrojenja usljed nedostatka sirove nafte za preradu, nastalog kao posljedica sankcija koje je Ministarstvo finansija SAD uvelo prema kompaniji NIS.

    Kako je navedeno, obustava rada procesnih postrojenja odvija se po principu koji se primjenjuje kada je riječ o planskim remontima i izvodi se u skladu sa zakonima Republike Srbije, internim pravilima kompanije i najstrožijim ekološkim standardima i pravilima bezbjednosti i zdravlja na radu. NIS je naveo da nastavlja snabdijevanje domaćeg tržišta naftnim derivatima bez zastoja, zahvaljujući ranije obezbijeđenim zalihama.

  • Šmit: Pitanje državne imovine blokira razvoj BiH

    Šmit: Pitanje državne imovine blokira razvoj BiH

    Pitanje državne imovine blokira razvoj BiH, a ta tema ne smije biti nešto što nas zabrinjava već prilika za investicije u Bosnu i Hercegovinu.

    Poručio je ovo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije potvrđen od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIC).

    “Državna imovina je jedna od tema o kojoj smo razgovarali. Svako ko putuje ovom zemljom može doći u situaciju da razgovara sa gradonačelnikom ili načelnikom neke lokalne sredine i da se vidi koliko pitanje državne imovine blokira razvoj BiH. Moj mandat počinje i od omogućavanja i olakšavanja toga, a ne od implementacije, tako da ćemo vidjeti da sljedeći put sjednemo i da vidimo šta uraditi da državna imovina ne bude pitanje koje nas zabrinjava nego za invesiticje”, rekao je Šmit.

    Kazao je da u ovoj priči lokalne zajednice neće biti same.

    “To je pitanje koje ću ja uputiti gradonačelnicima i načelnicima uz poruku da neće biti ostavljeni i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje”, rekao je Šmit.

    Dodao je da je ovo pitanje na kojem se stalno radi.

    “Bićemo privrženi rješenju tog pitanja jer smatramo da je to ozbiljan problem koji stoji na putu ekonomskog uspjeha ove zemlje i hajde da radimo na tome”, kazao je Šmit.

    Budućnost BiH nije da visoki predstavnik sve radi svaki dan, ali ostajem…

    Šmit je naglasio da je imao priliku da razgovara sa direktorom Kancelarije u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt dipartmenta, Markom Flemingom, te da on, kao i drugi međunarodni zvaničnici sa kojima se sastao imaju stav da je budućnost BiH na internom planu, a ne da visoki predstavnik radi sve svaki dan i da je takvo stanje dugoročno.

    “Dobio sam popriličnu podršku što se tiče buduće saradnje i budućnosti BiH. Evropska unija (EU) će obaviti svoj dio”, rekao je Šmit.

    Poručuju da u svemu rečenom on ne govori u smislu intervencionizma.

    “Ne govorim ovdje o intervencionizmu. Želim samo da podvučem da oni koji su kao ja iskusni evropski političari, koji su bili i članovi i Savjeta ministara EU, neki od njih su bili pomalo začuđeni zbog toga koliki zahtjevi će iz evropskog pravnog nasljeđa će biti postavljeni pred BiH i njen pravni sistem. Ja to ne bih nazvao intervenisanjem, ali mislim da su zahtjevi vrlo visoki, npr ako samo pogledate Zakon o VSTS, koji je urađen prije 20 godina od strane visokog predstavnika i Zakon o sudovima. Tako da mislim da međunarodni odnosi uključuju i saradnju i određene zahtjeve koje treba ispuniti i ja ću biti dio i ostaću dio međunarodne zajednice”, poručio je Šmit.

    Savjet ministara da usvoji evropske zakone
    Naglasio je da je neophodno postići napredak na putu BiH ka evroatlanskim integracijama te da očekuje da bh. lideri u predstojećim danima preduzmu neophodne korake koji će omogućiti otvaranje pregovora sa EU.

    “Nadao sam se da ću imati priliku da čujem da je Savjet ministara BiH odlučilo da usvoji odluke od dva evropska zakona i o glavnom pregovaraču ali to nije uspješno završeno i nadamo se da će to biti završeno već iduće sedmice”, očekuje Šmit.

    Naveo je da UO PIC podržava BiH i njene političke lidere na putu ka EU.

    “Svjesni smo da lokalni političari moraju preuzeti odgovornost da završavaju svoj posao i da pokažu da su opredijeljeni za ovaj cilj. Vidjeli smo u prethodnim mjesecima da su institucije snažne, da se život može voditi, ali i da ima prostora da se još ide u pravcu stabilnosti i bolje pripreme terena u BiH za investicije što bi osiguralo bolje šanse za sve građane BiH i njenu integraciju u EU”, rekao je on.

    Ističe da je glavni stav da nakon 30 godina treba da se okrenemo lokalnim zvaničnicima koji će sami donositi odluke.

    “Potrebna nam je jedna neometana tranzicija sa dejtona na eu integracije, a da tranzicija ne smije dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuuma”, rekao je Šmit.

    Pred BiH još puno posla
    On je kazao da je pred BiH još uvijek puno posla, da se mora raditi na sljedećim koracima za budućnost.

    Govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Šmit je kazao da ne samo da je donio mir, već je donio povratak normalnom životu građana, ali i da zna da nije sve završeno.

    “Na sastanku smo razgovorali uspješno sa predstavnicima PS BiH, CIK-a, NVO organizacije Pod lupom, OSCE, međunarodnih finansijskih isntitucija i Eufora, NATO, Savjeta Evrope i predstavnicima zemalja koje čine UO PIC i vodećim šefovima međunarodnih organizacija u BiH. Potpuno je usaglašen stav da je BiH postigla značajan napredak ali da je pred nama još puno posla”, naveo je Šmit.

    Razgovaralo se o budžetu BiH za 2026. ali i uvođenju novih tehnologija u izborni proces.

    “Pomenuta je i nezadovoljavajuća situacija u pogledu BHRT, finansijsko stanje. Mi smo sagledali pitanja budžeta i uvjereni smo da će na kraju godine budžet biti donesen, voljeli bismo da su neki drugi dijelovi budžeta usvoje i da tu ima dijelova za BHRT. Smatramo da je to dio javnog informisanja BiH i očekujemo da će se to promijeniti. Međunarodna zajednica će u okviru svojih nadležnosti sagledati situaciju i da će to rješenje doći sa nivoa parlamenta”, zaključio je Šmit.

  • Predator iz Banjaluke uhvaćen na djelu, uhapšen kada je došao na sastanak sa djetetom

    Predator iz Banjaluke uhvaćen na djelu, uhapšen kada je došao na sastanak sa djetetom

    Policija je uhapsila M.S. iz Banjaluke u nastavku akcije “Karika” a uhvaćen je na djelu kada je došao na sastanak sa djetetom radi obljube.

    Sumnjiče ga da je od djeteta tražio da se fotografiše na seksualno eksplicitan način, te sačini i pošalje mu video snimke sa seksualno eksplicitnim sadržajem.

    On je danas 3. decembra uhapšen u Bijeljini, a uhapsili su ga policijski službenici Jednice za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Terete ga da je počinilo krivična djela iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja dijteta iz člana 178., krivično djelo iskorištavanje djece za pornografiju  iz člana 175. i krivično djelo upoznavanje djece sa pornografijom iz člana 177. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    “Sumnjiči se da je u prethodnom vremenskom periodu koristeći društvene mreže i aplikacije za komunikaciju stupao u kontakt sa djecom, nakon čega je komunicirao na seksualno eksplicitan način, šaljući fotografije i video snimke sa seksualno eksplicitnim sadržajem. Od djeteta je tražio da se fotografiše na seksualno eksplicitan način i sačini video snimke sa seksualno eksplicitnim sadržajem, te da mu se takve fotografije i video snimci pošalju, nakon čega je kroz navedenu komunikaciju uporno dogovarao sastanak radi vršenja obljube ili sa njom izjednačene polne radnje, a na koji sastanak je došao 3.decembra a kom prilikom je i lišen slobode”, navode iz MUP-a RS.

    Navode da su u toku pretresi lokacija koje koristi i sve mjere i radnje policijski službenici preduzimaju pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina.

  • Usvojen budžet za narednu godinu od 20,6 milijardi evra

    Usvojen budžet za narednu godinu od 20,6 milijardi evra

    Skupština Srbije usvojila je danas Budžet za narednu godinu koji predviđa prihode u iznosu od 2.414,7 milijardi dinara /20,6 milijardi evra/, što je za 2,9 odsto, odnosno 68,5 milijardi dinara /583,7 miliona evra/ više u odnosu na ovu godinu.

     

    Ukupni rashodi i izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2.751,7 milijardi dinara /23,5 milijardi evra/, pa će fiskalni deficit budžeta biti 337 milijardi dinara, odnosno tri odsto bruto domaćeg proizvoda.

    Predviđeno je da će stopa privrednog rasta iznositi tri odsto.

    Ministar finansija Srbije Siniša Mali rekao je da je budžet Srbije razvojni i namijenjen očuvanju životnog standarda, pa su u njemu predviđena sredstva za povećanje plata u javnom sektoru za 5,1 odsto, penzija od decembra ove godine za 12,2 odsto i minimalne zarade od 1. januara sljedeće godine za 10,1 odsto.

    Kada je riječ o prihodima, najveća stavka je porez na dodatu vrijednost koji čini 44,9 odsto, a kod rashoda su sredstva za zaposlene – za njihove plate, naknade, dodatke, socijalne doprinose na teret poslodavca i ostale rashode, za šta je namijenjeno 656,15 milijardi dinara /5,6 milijardi evra/.

     

    Skupština Srbije usvojila je danas zakone o vojsci, nafti, gasu i obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

    Izmjenama i dopunama Zakona o Vojsci Srbije, kako su obrazložili predlagači, unapređuje se položaj pripadnika Vojske Srbije i pruža se mogućnost da profesionalni vojnici zasnuju radni odnos na neodređeno vrijeme nakon isteka prvog ugovora na određeno.

    Ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić je tokom rasprave rekao da će profesionalnim vojnicima prvi put biti omogućeno da, nezavisno od propisanih godina života, ukoliko potreba službe zahtijeva, bez konkursa budu primljeni na službu u Vojsku Srbije na neodređeno vrijeme.

    Gašić je napomenuo da će tu mogućnost profesionalni vojnici dobiti nakon najmanje tri godine neprekidne službe u svojstvu profesionalnog vojnika po ugovoru na određeno vrijeme.

  • Đokić najavio poskupljenje struje u Srpskoj

    Đokić najavio poskupljenje struje u Srpskoj

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da se može očekivati povećanje cijene električne energije u narednoj godini.

    “Kao što je već najavio direktor matičnog preduzeća Luka Petrović u nekim prethodnim javnim izjavama i svi smo govorili o tome da su povećani troškovi proizvodnje električne energije i distribucije električne energije”, rekao je Đokić.

     

     

    On je istakao da sam proces snabdjevanja ima jako vidljive troškove koji svake godine iz mjeseca u mjesec rastu.

    “Logično je očekivati da će u narednoj godini treba da dođe do povećanja cijena. Na kom će to nivou biti, to u ovom trenutku nije moguće govoriti”, rekao je Ćokić, objavio je Glas Srpske.

    On je istakao da će, uprkos tome, cijene u Republici Srpskoj ostati najniže u regionu.

    “Politika Republike Srpske je bila svih ovih godina, ja sam o tome marljivo brinuo, i bile su zaista niske cijene i ostaće u odnosu na naše okruženje”, rekao je Đokić.