– Što se tiče ukrajinske krize, Kina podržava sve napore usmjerene na postizanje mira i nada se da će strane postići mirovni sporazum – pravedan, dugoročan, obavezujući i prihvatljiv za sve – rekao je Si poslije sastanka sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom u Pekingu.
Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima kompanija “MOL Srbija”, “OMV Srbija” i “EKO Srbija”, “Knez Petrol” koje su, uz NIS, najveći snabdjevači naftnim derivatima, o obezbijeđivanju sigurnog snabdijevanja domaćeg tržišta.
U izjavi poslije sastanka,Đedović Handanović je rekla da nastavljaju sa preduzimanjem svih mjera da se obezbijedi sigurno snabdijevanje domaćeg tržišta.
– U tom smislu, posebno je važna finalizacija Akcionog plana za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdijevanju naftom i derivatima nafte, koji će predvidjeti korake i procedure pri stavljanju obaveznih rezervi naftnih derivata na tržište. Mehanizam obaveznih rezervi upravo služi da se prevaziđu privremeni poremećaji u snabdevanju, tako što se iz rezervi nadoknade nedostajuće količine goriva na tržištu – rekla je Đedović Handanović.
Zahvalila je naftnim kompanijama “MOL Srbija”, “OMV Srbija”, “EKO Srbija” i “Knez Petrol” na saradnji u kriznoj situaciji i naglasila da je važno da se u ovom periodu odluke donose efikasno kako snabdjevenost tržišta ne bi bila ugrožena.
– U Srbiju već gotovo dva meseca nije stigla ni kap sirove nafte, a da građani i privreda to nisu osjetili. Činimo i činićemo sve da tako i ostane, sve dok se situacija sa NIS-om ne riješi i rafinerija u Pančevu ne počne ponovo proizvodnju. Situacija se prati na dnevnom nivou i menja se iz časa u čas. Nastojimo da o svemu tome obavijestimo javnost – rekla je Đedović Handanović.
Donošenje Akcionog plana je mera predviđena Uredbom o utvrđivanju programa mjera u slučaju kada je ugrožena sigurnost snabdijevanja energijom i energentima – Krizni plan, a njegova primjena aktivira se odlukom Vlade Srbije.
On je istakao da će Rusija osloboditi Donbas i Novorusiju u svakom slučaju – vojnim ili nekim drugim putem.
– Sve se svodi na to. Ili ćemo osloboditi ove teritorije oružanim putem, ili će ukrajinske trupe napustiti ove teritorije i prestati tamo da ratuju i ubijaju ljude – istakao je Putin.
Predsjednik je rekao da je Rusija pokušavala da izgradi odnose između DNR i LNR i Ukrajine, ali da ih Kijev nije priznao.
– Zatim, kada smo shvatili da je to nemoguće, da ih oni jednostavno uništavaju, bili smo prinuđeni da ih priznamo – podsjetio je Putin.
Donjecka i Luganska Narodna Republika nisu želele da postoje kao deo Ukrajine i to su izrazile na referendumu, dodao je Putin.
– Odmah smo rekli ukrajinskim trupama: ljudi ne žele da žive sa vama. Izašli su na referendum i glasali za nezavisnost. Povucite svoje trupe i neće biti vojnih dejstava. Ne, oni su preferirali da ratuju i sad – šta su tražili, to su dobili – istakao je ruski lider.
Komentarišući sastanak sa specijalnim izaslanikom američkog predsednika Stivenom Vitkofom, Putin je naveo da je on trajao pet časova i bio veoma koristan.
– Mislim da je prerano govoriti, ali taj sastanak je bio neophodan – rekao je Putin.
Ruski lider je primjetio da su predlozi koje je američka strana donijela Moskvi bili, na ovaj ili onaj način, zasnovani na sporazumima sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom na Aljasci.
Kako je naveo, strane su prošle kroz skoro svaku tačku, zbog čega je sastanak toliko dugo trajao.
Taj budžet se, kaže, mora praviti zajedno sa odbornicima i mora biti rezultat dogovora, a ne isključivosti.
Podsjeća i da pred odbornike još nije stigao izvještaj o izvršenju budžeta za 2024. godinu, a slična je situacija u vezi s ovogodišnjim budžetom.
– Godina 2025. mi još ne znamo, za šest, za devet mjeseci, kakvo je stanje budžeta, finansija grada. On to krije kao zmija noge – rekao je Umičević.
Ističe da je postojalo 60 amandmana.
– Mi smo imali tu 60 amandmana, 10 miliona za besplatan prevoz, vrtiće, gdje su te pare, ništa tu nije ostvareno. I on sad hoće za 2026. budžet da usvojimo. Prave cirkus od skupštine sa 11 poslanika, a istjerao je iz kancelarije predsjednika skupštine – poručio je Umičević.
Zvaničnik je prokomentarisao da je Sjevernoatlantski savez radosno objavio ukidanje Savjeta Rusija-NATO.
– Moram priznati, dijelim njihovo oduševljenje. NATO je naš neprijatelj. O kakvom ‘savjetu’ uopšte govorimo? Postoji samo jedan način da se postupa sa neprijateljima. Kao što je rekao (Maksim) Gorki: ‘Ako se neprijatelj ne preda, biće uništen’ – napisao je Medvedev na engleskom jeziku na svojoj stranici na društvenoj mreži Iks.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da je na samitu šefova diplomatija NATO-a u Briselu donesena odluka da se ukine Savjet “Rusija–NATO”.
– Dvadeset dvije sedmice vojne, civilne i policijske obuke dovele su Venecuelu do najvišeg stepena sveobuhvatne odbrambene sposobnosti koji smo ikada postigli. Pripremile su nas da branimo svoju zemlju, suverenitet i dostojanstvo i garantuju slobodnu i suverenu domovinu za buduće generacije – rekao je Maduro u video obraćanju.
On je podsjetio da je, povodom prijetnji iz SAD, Venecuela pet mjeseci vršila vojne vježbe pod nazivom “Nezavisnost 200”, prenosi TASS.
Maduro je osudio akcije SAD protiv Venecuele i rekao da “psihološki teror” nije ni za centimetar skrenuo njegovu zemlju sa puta “izgradnje jake domovine”.
Od početka septembra, američki borbeni avioni gađali su brodove sa drogom iz Venecuele i drugih latinoameričkih zemalja.
Predsjednik SAD Donald Tramp više puta je zaprijetio da će početi bombardovanje kopnenih ciljeva.
SAD su tokom posljednjih mjeseci znatno pojačale vojno prisustvo na Karibima, navodeći borbu protiv trgovine drogom kao primarni razlog.
Američki predsjednik je rekao da “Putin želi da se rat završi”.
Ranije danas i Vitkof i zet američkog predsjednika DŽared Kušner sastali su se sa Trampom i izvijestili ga o jučerašnjem sastanku sa Putinom u Moskvi.
Vitkof i Kušner održali su u utorak petosatni sastanak sa Putinom u Kremlju. Strane su razmatrale mirovni plan koji je predložio Vašington.
U SAD je 30. novembra održan sastanak ukrajinske i američke delegacije u vezi sa planom za uspostavljanje mira u Ukrajini. Prethodni pregovori održani su 23. novembra u Ženevi uz učešće evropskih zvaničnika.
Jovica Radulović je još tokom ljeta preuzeo dužnost vršioca predsjednika SDS-a, a upravo s njim na čelu stranka je ušla u najnoviji izborni ciklus. Iako u SDS-u tvrde da su na izborima ostvarili pobjedu, smatraju da to sada treba i formalno dokazati, što je trenutno njihov glavni fokus.
Kada se završi proces osporavanja izbornih rezultata, bez obzira na njegov ishod, stranku očekuje još jedna važna etapa – unutarstranački izbori koji bi, prema procjenama, mogli biti gotovo jednako napeti kao i sama izborna trka.
Unutarstranačka utakmica
Na pitanje ko bi mogao preuzeti vođenje SDS-a, Radulović za Srpskainfo navodi da je u Glavnom odboru već oblikovan stav da se unutarstranački izbori pokrenu nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Pojašnjava da žalbeni rokovi i čekanje zvaničnih rezultata neće zaustaviti taj proces.
„Mi ne želimo, u ovom trenutku, da umanjimo naše aktivnosti koje radimo u postupku dokazivanja izborne krađe koju je vršio SNSD tokom ovih prijevremenih izbora. Vjerovatno ćemo vrlo brzo imati prve preliminarne rezultate, nakon čega idu rokovi za žalbu. Uporedo s tim, krenućemo u pripremu aktivnosti za održavanje sjednica organa stranke… ta sjednica je neminovna i na njoj ćemo donijeti odluku o raspisivanju unutarstranačkih izbora“, kaže Radulović, podsjećajući da mu mandat vršioca dužnosti traje do polovine januara.
Dodaje da je svjestan očekivanja dijela stranačkih odbora koji ga vide kao kandidata, ali naglašava da odluku još nije donio. „Moram da kažem da imam već jasno izražene želje i zahtjeve nekih odbora koji, zbog ovakvog izbornog rezultata SDS, traže od mene da budem kandidat. Ja još nisam donio odluku“, navodi on.
Blanuša kao potencijalni kandidat
Iako Statut omogućava da SDS funkcioniše sa v.d. vodstvom još pola godine, Radulović smatra da bi bolje rješenje bilo da stranka dobije predsjednika sa punim kapacitetom. Pritom otkriva da se u stranci čuju prijedlozi da profesor Branko Blanuša bude kandidat i na redovnim izborima 2026. godine.
„Moj lični stav je da, ko god bude predsjednik, kako god da bude biran, da treba da ima puni kapacitet… i da nastavi da radi ono što svi priželjkujemo – pobjeda sad i pobjeda na izborima 2026“, ističe Radulović.
Reakcije iz stranke
Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, smatra da pitanje novog lidera nije prioritet. Po njenim riječima, fokus javnosti treba da bude na odgovornosti vladajućih.
„SDS je postigao rezultat kakav nije imao čak 2014. godine, kada smo bili na vrhuncu. Ovdje javnost i mediji treba da se bave tim da li će Milorad Dodik da podnese ostavku, jer je doživio debakl“, poručuje Pandurevićeva.
Analitičari o budućnosti stranke
Sociolog i politički analitičar Drago Vuković primjećuje da se SDS već duže ponaša kao organizacija naviknuta na funkcionisanje bez punopravnog predsjednika. Po njegovoj ocjeni, rezultat Branka Blanuše izazvao je više uznemirenosti nego euforije unutar stranke.
„Pojava Branka Blanuše i njegov respektabilan broj glasova… logično bi bilo da on sada preuzme stranku i da bude njen kandidat za predsjednika Republike Srpske iduće godine. Ali mislim da se neće desiti ništa od toga“, smatra on.
Vuković upozorava da SDS-u predstoji turbulentna godina. Novi pokret Draška Stanivukovića mogao bi, zajedno s PDP-om, preuzeti primat u opoziciji, što SDS dovodi pred ozbiljan izbor.
„SDS ima dva izbora: da se konsoliduje, izvrši korjenite promjene… ili, što je vrlo vjerovatnije, da priđe ovom novom pokretu i vjerovatno izgubi i ono malo političkog identiteta što mu je ostalo“, ocjenjuje Vuković, dodajući da će rasplet u stranci biti brz i vrlo zanimljiv za pratiti.
Jovica Radulović, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a, zatražio je skidanje ove stranke sa OFAC-ove crne liste, navodeći da su razlozi za uvođenje sankcija odavno irelevantni i ne postoje.
Saopšteno je to danas, 3. decembra, iz SDS-a nakon razgovora sa Markom Flemingom, direktorom za Zapadnu i Centralnu Evropu u Stejt departmentu i Džonom Ginkelom otpravnikom poslova Ambasade SAD u Sarajevu.
SDS je na crnoj listi od 2004. godine, kada su američke sankcije uvedene mnogim funkcionerima te stranke, a 2005. godine Međunarodna krizna grupa prema Kancelariji OHR-a uputila je čak i poziv da se zabrani rad SDS-a, ali se to ipak nije desilo.
Podsjetimo, 29. oktobra ove godine, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH, i ostali skinuti su sa crne liste Kancelarije za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD-a (OFAC).
Sankcije su ukinute i svim ostalim bliskim saradnicima Dodika, uključujući i firme, poput ATV-a, Kaldere, Una TV-a, Agapea, Prointera i Infinity Grupe.
Radulović: SDS privržena Dejtonu i evropskom putu
Tokom današnjeg razgovora sa američkim zvaničnicima, kako navode iz SDS-a, istaknuto je da je ova stranka privržena Dejtonskom mirovnom sporazumu i da se protivi svakom pokušaju njegovog raspakivanja.
Radulović je naglasio da BiH i SAD dijele skoro identično ustavno rješenje i podjelu nadležnosti, te da nema razloga da nešto što se pokazalo dobro i efikasno u SAD ne bude dobro i ovdje.
Radulović je, kako se navodi u stranačkom saopštenju, istakao i snažno opredjeljenje za evropski put, uz puno poštovanje Ustava Republike Srpske i Ustava BiH,
Sastanku su prisustvovali i funkcioneri SDS-a Milan Miličević, Darko Babalj i Želimir Nešković.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas se nalazi između čekića i nakovnja. S jedne strane stoji ogromna, gotovo nepokretljiva stijena – Rusija. S druge strane Ukrajina i evropske zemlje koje je podržavaju, sve napetije i sve nesigurnije u pogledu narednih američkih poteza.
Tramp je obećavao da će rat okončati u roku od 24 sata od preuzimanja dužnosti, a kasnije je taj rok produžio na 100 dana. Ipak, gotovo 317 dana nakon njegove druge inauguracije, ruska invazija na Ukrajinu ne pokazuje znakove usporavanja. Američki predsjednik je u međuvremenu nagovještavao kažnjavanje i Moskve i Kijeva zbog, kako tvrdi, ometanja njegovih pokušaja da se pronađe rješenje za skoro četvorogodišnji rat.
Kako se Stiv Vitkof i Džared Kušner vraćaju u Vašington bez ikakvog dogovora, postaje jasno da Trampa čeka nova teška odluka. Evropske prijestonice i Moskva s nestrpljenjem prate svaki njegov signal, jer bi sljedeći potez mogao odrediti političku dinamiku čitavog kontinenta.
Dani uoči pregovora obilježile su glasine da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski spreman na susret s američkim izaslanicima, nakon što oni završe razgovore s ruskim predsjednikom. Međutim, Zelenski je nenadano napustio aerodrom u Dablinu nešto poslije 22 časa u utorak i krenuo kući preko Poljske. Istovremeno, od Kušnera i Vitkofa – ključnih Trampovih pregovarača – nije stigla nijedna riječ nakon više od pet sati provedenih u Kremlju.
Umjesto njih, oglasio se Jurij Ušakov, dugogodišnji Putinov savjetnik, koji je poručio da kompromisa nema. „Mir nije ni bliži, ali ni dalji“, rekao je Ušakov, naglasivši da napretka nije bilo oko najtežih tema – teritorijalnih ustupaka i ukrajinskih težnji ka članstvu u NATO savezu.
Prošlog mjeseca Rusija i Sjedinjene Države dogovorile su nacrt mirovnog plana od 28 tačaka, koji je Francuska nazvala „kapitulacijom“ Ukrajine. Među odredbama su bili drastično smanjenje ukrajinske vojske, zabrana pristupanja NATO savezu, predaja većine zamrznute ruske imovine Putinu i priznanje ruskog vlasništva nad Donjeckom i Luganskom. U sedmicama uoči pregovora, američki i ukrajinski zvaničnici pokušali su pripremiti novi, Kijevu prihvatljiviji dokument, ali su razlike između ruskih maksimalističkih zahtjeva i ukrajinskog insistiranja na „miru bez poniženja“ ostale nepremostive.
Tramp se nije ustručavao da koristi pritisak kao sredstvo prisile i prema Kijevu i prema Moskvi. Jedna od mogućih strategija je povratak oštrijem pritisku na Rusiju, što priželjkuju Ukrajina i evropski partneri. Vrijedi podsjetiti da se Putin vratio za pregovarački sto tek kada je postalo izvjesno da je Tramp spreman Zelenskom prodati rakete dugog dometa koje bi mogle pogoditi čak i Moskvu.
U isto vrijeme Vašington je uveo nove sankcije na velike ruske energetske kompanije, što je bio prvi takav potez od odlaska Džoa Bajdena sa funkcije. Prema snimcima razgovora Vitkofa i Ušakova koji su dospjeli u javnost, upravo je kombinacija prijetnje oružjem i sankcija natjerala Putina na razgovor. No već dan nakon telefonskog razgovora dvojice predsjednika, Tramp je Zelenskom saopštio da ipak nije spreman prodati sporne rakete. Izgledalo je da je sama Putinova spremnost da razgovara bila dovoljna da ublaži američki pritisak.
U narednim danima evropski lideri će, tiho i oprezno, pokušati ubijediti Trampa da ponovo razmotri ovu strategiju i ojača pritisak na Rusiju. Ali Tramp je poznat po nestrpljenju. Već je daleko premašio sopstveni rok za završetak rata, a i dalje tvrdi da se sukob ne bi ni desio da ga Bajden nije pobijedio na izborima 2020. godine.
Postoji realna mogućnost da se Tramp odluči povući iz središta mirovnih pregovora i preusmjeriti pažnju na unutrašnje teme – imigraciju, odnose s Kinom, krizu u Venecueli. Nakon što je procureo plan od 28 tačaka, Tramp je postavio i ultimatum: Ukrajina mora prihvatiti njegove uslove do Dana zahvalnosti, ili će Sjedinjene Države obustaviti isporuke oružja i dijeljenje obavještajnih podataka. Slične odluke u prošlosti su se pokazale razornim po ukrajinske snage.
Ako bi se to ponovilo, teret podrške Kijevu pao bi na evropske zemlje, koje već osjećaju iscrpljenost i ekonomski pritisak ratnog stanja. Ukrajina bi se mogla suočiti s dugim iscrpljivanjem i bolnim izborom između nastavka borbe i prihvatanja nepovoljnog mira koji bi je ostavio ranjivom na novu agresiju u budućnosti.
Iako za sada nema jasnih znakova da će Tramp potpuno napustiti Ukrajinu, evropski lideri, posebno novi generalni sekretar NATO saveza Mark Rute, itekako su svjesni da će morati voditi novu diplomatsku ofanzivu i pokazati spremnost da dodatno finansijski podrže američke napore. Tramp, koji je već jednom nogom izašao iz pitanja pomoći Ukrajini, oslanja se na poruke svojih pristalica koji tvrde da nema potrebe za dodatnim angažmanom dok god postoje finansijske koristi. To je formula koja mu omogućava da ostane – ali i da se povuče.