Uprava za katastar i državnu imovinu upisala je zabranu otuđenja na sve objekte i parcele koje koristi Cetinjski manastir.
Uprava za katastar i državnu imovinu je to učinila na osnovu jučerašnjeg zaključka Vlade da bez odlaganja sprovedu odluku iz 2005. godine i u listu nepokretnosti Cetinjski manastir upiše kao vlasništvo države.
Takođe, naloženo im je da u listu nepokretnosti unesu zabilješku otuđenja i opterećenja, prenijele su podgoričke Vijesti.
Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Klix.ba je potvrđeno da je u toku sastanak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta sa predsjedavajućim Predsjedništva Željkom Komšićem.
Schmidt u Predsjedništvo BiH stiže u jeku burnih političkih odnosa i nakon sastanka sa Aleksandrom Vučićem i turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.
Posebno je zanimljivo što će Schmidt sa Komšićem razgovarati nakon nedavnom simpozija u Njemačkoj, na kojem je visoki predstavnik imao nekoliko izjava koje su izazvale burne reakcije u smislu nedovoljne zastupljenosti Hrvata i načina izbora Komšića u Predsjedništvo.
Očekuje se da će razgovarati i o hapšenju bh. državljanina Edina Vranja u Srbiji te novoj diplomatskoj krizi između dvije zemlje.
Fiat u vlasništu žene D.V. zatečen je zapaljen jutros u podzemnoj garaži u banjalučkom tržnom centru Merkator, potvrđeno je za “Nezavisne”.
Slučaj je policiji prijavljen jutros u 7. 15 časova.
Kako nam je rečeno u Policijskoj upravi Banjaluka u toku je uviđaj nakon kojeg će biti poznato više detalja.
Organizacija Bosnian Advocacy Center (BAC) danas je objavila izvještaj i analizu pod nazivom “Lobiranje kao vanjskopolitički alat: kako je entitet Republika Srpska potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u.”
Ovaj dokument rezultat je istraživanja i analize svih dostupnih ugovora koje je Vlada RS-a potpisivala s različitim lobističkim kompanijama u SAD-u, posebno od 2006. godine, kada je Milorad Dodik preuzeo vlast.
Istraživanje je pokazalo da su zvaničnici RS-a primarno željeli osigurati prisustvo i umrežavanje među vodećim donosiocima odluka u SAD-u, ali i onima na nižim nivoima za koje se nadaju da će jednoga dana doći do Capitol Hilla ili Bijele kuće.
Također, često su sarađivali s lobističkim grupama koje su pružale najkvalitetnije pravne savjete i analize Dejtonskog sporazuma. Poznati Dodikovi koncepti poput “slovo, a ne duh Dejtona”, “Bosna i Hercegovina kao državna zajednica”, “nezavisna RS u dejtonskoj BiH” samo su neki koncepti koji su formirani kroz ovu saradnju.
Osim direktnog lobiranja i susreta s utjecajnim zvaničnicima poput senatora, poslanika u Predstavničkom domu, šefa Trumpove izborne kampanje, glavnog Trumpovog stratega i sl., Dodik i njegov režim su željeli utjecati na najpoznatije svjetske medije, ali i povezivati se sa srpskom i jevrejskom dijasporom te predstavljati entitet RS kao plodno tlo za investicije.
“Najveći mit koji se formirao posljednjih godina jeste da je Dodik bacio 40 miliona KM, te da od ovih lobističkih aktivnosti nije imao ništa. Ove tvrdnje se ‘dokazuju’ činjenicom da je čak bio ‘kažnjen’ uvrštavanjem na crnu listu. Takve tvrdnje ne mogu biti dalje od istine. Dodik nije lobirao za svoj status i poziciju, nego za poziciju RS-a i budući status ovog entiteta. U tome je razlika između državotvornih projekata koje dolaze iz RS-a i manjka interesovanja koje je prisutno u Sarajevu”, kazao je Ismail Ćidić, predsjednik organizacije BAC.
U cijelom ovom procesu, Dodikov režim pokrenuo je i “Ured RS-a” koji de facto služi kao alternativa ambasadi Bosne i Hercegovine u SAD-u, posebno onda kada ambasadora nije postavio kadar SNSD-a u Predsjedništvu BiH. Na taj način entitet RS imitira državu i, uz ostale lobističke aktivnosti, provodi alternativnu vanjsku politiku iako za to nema ovlasti.
Iako je teško utvrditi direktne uzročno-posljedične veze u procesu lobiranja jer mnoge varijable nisu javno dostupne, ovaj izvještaj pokazuje da je Dodik svojim lobističkim aktivnostima osim susreta s utjecajnim zvaničnicima, te povezivanja sa srpskom i jevrejskom dijasporom, dobio i ukidanje stranih sudija iz Suda Bosne i Hercegovine, ali i mehanizam koordinacije kojim su entiteti, pa čak i kantoni dobili značajne uloge u vanjskopolitičkom odlučivanju u procesu pristupanja EU.
“Cilj ovog izvještaja bio je ne samo da pokaže posljedice anti-bosanskog lobiranja u SAD-u, nego i da upozori bh. zvaničnike da se trenutna situacija s Bidenom na čelu SAD-a mora iskoristiti agresivnom vanjskom politikom i agresivnim ulaganjem u lobiranje u SAD-u. Dodik to vrlo dobro zna i vješto to koristi. U jednom periodu bili su čak pri vrhu liste najvećih investitora u ove aktivnosti, ispred mnogih bogatih i moćnih država”, zaključuje Ćidić.
Njemačka kancelarka Angela Merkel završila je jutros posetuju Srbiji i sa beogradskog aerodroma se avinom njemačke vlade uputila ka Tirani.
Merkelovu je iz zemlje ispratio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, prenosi Blic.
Ona je u Srbiji provela nešto više od 24 časa, a predsjednik Vučić je dočekao juče uz najviše države počasti.
Nakon dočeka zajedno su se obratili medijima, a Vučić je poručio da je Srbija njena druga kuća.
Merkel danas završava posjetu Srbiji, odlazi u Albaniju
Tokom boravka su razgovarali o raznim temama, od evropskog puta Srbije, preko njene spoljne politike, zaštiti životne sredine i klimatskim promjenama, dualnom obrazovanju…
Merkel će se u Tirani sastati sa liderima Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa, a sastanci su predviđeni na nivou premijera.
Dvojica Banjalučana uhapšena su nakon što je policija pronašla plantažu marihune koju su oni zasadili na području Banjaluke.
Kako Srpskainfo saznaje uhapšeni su Nebojša S. (44) i Zoran J. (41) iz Banjaluke.
Portparol Policijske uprave Banjaluke Danijela Mučibabić rekla je da je pronalazak marihuane i hapšenje osumnjičenih izvedeno u sklopu akcije „Plantaža 2021“.
– Na lokaciji na području Grada Banjaluka pronađen je zasad sa 21 stabljikom indijske konoplje visine od 170 do 240 centimetera. Istragom je utvrđeno da su indijsku konoplju zasadili osumnjičeni – kaže Mučibabićeva.
Nakon toga obavljen je pretres dvorišta, kuća i pomoćnih objekte koje koriste osumnjičeni i tom prilikom pronađena je oprema za uzgoj indijske konoplje.
Mučibabićeva je dodala da su sve mjere u sklopu ove akcije poduzete u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Banjaluka.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin reagovao je danas povodom uvreda koje su na račun Srbije iznijeli članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović poslije hapšenja Edina Vranja i poručio da politički pritisci na pravosuđe nisu prihvatljivi.
“Kada god bi Srbija postupajući po zakonima uhapsila osumnjičenog za ratne zločine nad Srbima, povlačili su se ambasadori i bulaznilo bi se o srpskoj agresiji, a o žrtvama se ne bi progovorila ni reč. Bošnjački političari već trideset godina žive od uloge žrtve i ne prihvataju da na rukama Nasera Orića i stotina sličnih ima puno srpske krvi i iskopanih očiju. Da su sve zemlje u kojima se devedesetih vodio građanski rat bile poštene kao Srbija i da su sve sudile svojim sunarodnicima, danas bi mnogo manje zločinaca bilo na slobodi”, naveo je Vulin u saopštenju.
Vulin je istakao da Srbiji nema šta da se prigovoriti, “ali zato ima licemerima Komšiću i Džaferoviću, koji se nikada nisu poklonili srpskim majkama, ali brane Srbiji da traži pravdu”.
U Srbiji tužilaštvo radi po zakonu, a Ministarstvo unutrašnjih poslova po nalogu tužilaštva i tu politike nema i neće je biti, rekao je ministar.
“Zato što je tako, Srbija je država, a zašto o BiH i Vljosa Osmani kao lider nepriznate teritorije kaže da je ‘nefunkcionalna država’, to Komšić i Džaferović treba da odgovore i sebi i građanima BiH”, odgovorio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin članovima Predsjedništva BiH Komšiću i Džaferoviću, koji su iznijeli uvrede i laži na račun Srbije nakon što je uhapšen državljanin BiH i ratni zločinac Edin Vranj, saopštio je MUP.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju oboljenja (CDC) objavio je danas upozorenje državljanima SAD da ne putuju u Sloveniju, Srbiju, Albaniju, Litvaniju zbog pandemije virusa korona.
Upozorenje je objavljeno i za Avganistan, Grenadu, Sent Kits i Nevis, Mauricijus i Belize.
U saoštenju se navodi da je CDC podigao stepen upozorenja na “četvrti nivo ili veoma visoko” za devet destinacija i da bi Amerikanci trebali da izbjegavaju odlazak u te zemlje.
Sistem upozorenja CDC podijeljen je na četiri nivoa. Prvi podrazumijeva preduzmanje uobičajenih mjere opreza, drugi povećane mjere opreza, treći razmotriti odlazak i četvrti ne putovati.
Odluka Sjedinjenih Američkih Država da konačno povuče vojne snage iz Afganistana, uprkos brojnim kritikama, predstavlja zaokret u američkoj vanjskoj politici, prvenstveno baziran na političkom pragmatizmu Joea Bidena, piše Foreign Affairs.
Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je kazao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put trasiran prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima kazao da se “Amerika vratila”. Ipak, odlukom da konačno prekine američki rat u Afganistanu, i povuče preostale trupe, Biden je odbacio intervencionizam u stranim zemljama, uključujući ideju da izgradnja demokratskog Afganistana i transformacija regije služi interesima SAD-a i univerzalnim vrijednostima.
On je u više navrata tvrdio da Sjedinjene Države imaju samo jedan valjan razlog da tamo primijene silu, da “uhvate teroriste koji su nas napali 11. septembra”. Osim toga, kazao je da sam afganistanski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti, odnosno da li će živjeti u demokratiji zapadnog stila ili pod vlašću talibana.
Sve bi ovo moglo iznenaditi one koji otkriju “Bidenovu doktrinu” koja ima za cilj da potvrdi američku moć i odbrani demokratiju širom svijeta.
Pragmatični realizam
Tokom dugogodišnje karijere Biden je pragmatični cilj da se osigura sigurnost SAD-a uvijek stavljao ispred proklamovanih načela vanjske politike. Više od jedne decenije taj pristup ga je učinio kritičarem ratova za promjenu režima i drugih napora da se vojnom silom promovišu američke vrijednosti.
Iako je njegov prethodnik Donald Trump imao slične stavove, Biden nudi koherentniju verziju pragmatičnog realizma – način razmišljanja koji cijeni napredak konkretnih interesa SAD-a i očekuje da druge države slijede svoje interese, ali i slijede ono što će omogućiti SAD-u da ostvari svoje političke interese. Ako Biden nastavi primjenjivati ovu viziju, bit će to dobrodošla promjena nakon decenija prekomjerne američke vanjske politike koja je rasipala živote i resurse u potrazi za neostvarivim ciljevima.
Od ulaska u Senat 1973. godine Biden se istakao po tome što je svoje vanjskopolitičke stavove prilagođavao promjenama domaćih i međunarodnih okolnosti. Tokom Vijetnamskog rata 70-ih usprotivio se dodatnoj vojnoj podršci Južnom Vijetnamu, nakon što je Sjeverni Vijetnam pokrenuo svoju konačnu ofanzivu. Također, 80-ih je glasao protiv jačanja vojnih kapaciteta da bi se povečao pritisak na Sovjetski savez. Osim toga, glasao je protiv Zaljevskog rata 1991. godine.
“Koji vitalni interesi Sjedinjenih Država opravdavaju slanje Amerikanaca u smrt u pijesku Saudijske Arabije?”, rekao je tom prilikom Biden, zabrinuvši se da će “neprijateljstvo arapskog svijeta” biti usmjereno prema SAD-u.
Nakon raspada Sovjetskog saveza i ostvarenja unipolarne dominacije SAD-a u svijetu, Biden je promjenio svoje stavove. Postao je najveći zagovornik širenja NATO saveza. Smatrao je da će povećanje članica NATO-a osigurati “novih 50 godina mira” u Evropi i ispraviti “historijsku nepravdu” sovjetske dominacije u Istočnoj Evropi.
Odbacivši svoje protivljenje ranijem Zaljevskom ratu, Biden se zalagao za vojnu intervenciju koju su predvodile Sjedinjene Američke Države protiv Srbije u bosanskom ratu i kosovskoj krizi. Nakon napada 11. septembra Biden je glasao da se odobri rat u Afganistanu i, uz određene rezerve, rat u Iraku. Sedmicu nakon američke kampanje on je izrazio nadu da će invazija “staviti Irak na put ka pluralističkom i demokratskom društvu”.
Podijeliti Irak
Međutim, nakon što je došlo do kriza u Afganistanu i Iraku Biden je dao najkontroverzniji prijedlog za Irak. Založio se za podjelu Iraka na tri federalne jedinice, otvarajući put za povlačenje američke vojske iz zemlje. U skladu s tim, oštro se usprotivio dodatnom slanju američkih trupa 2006. godine, opisujući to kao “apsolutno pogrešnu strategiju”. Njegovi stavovi u tom smislu samo su postali tvrđi nakon što je izabran za potpredsjednika SAD-a. Usprotivio se slanju dodatnih trupa u Afganistan od 2009. do 2011. godine te je smatrao da afganistanska vlada nije sposobna konačno pobijediti talibane.
U tom smislu otišao je još dalje te je prema riječima Richarda Holbrooka predložio potpuno povlačenje iz Afganistana.
“Ne šaljem svog sina tamo da riskira svoj život u ime ženskih prava!”, rekao je Holbrooku te je dodao da oružjem nije moguće instalirati liberalne vrijednosti, niti je to zadatak američkih trupa.
Isto tako, Biden je rekao da se usprotivio bombardovanju Libije, rekavši da je Libija na periferiji streteških interesa SAD-a u regionu.
Bidenova putanja od umjerenih stavova tokom Hladnog rata, zagovornika liberalne hegemonije pa sve do skeptika u smislu izgradnje nacija u dalekim zemljama ima logično objašnjenje. On je uvijek smatrao sigurnost SAD-a najvažnijom osnovom vanjske politike i bio je spreman preispitati kako unaprijediti američke interese u svjetlu nove realnosti.
Zaokret vanjske politike
Ovaj pragmatični realizam trenutnog predsjednika SAD-a mogao bi nagovijestiti još veće promjene američke vanjske politike. Povlačenje iz Afganistana moglo bi biti tek početak u promjeni pristupa. U tom smislu Biden je naložio Ministarstvu odbrane SAD-a da izvrši analizu svrsishodnosti trenutne američke vojne prisutnosti u pojedinim dijelovima svijeta, što bi moglo dovesti do restrukturiranja američkih vojnih baza.
Administracija je već najavila svoju namjeru da “odredi odgovarajuću veličinu” američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku, a nedavno je započela proces povlačenjem protivraketnih sistema iz Iraka, Jordana, Kuvajta i Saudijske Arabije. Biden bi mogao postati i prvi predsjednik u tri decenije koji je izbjegao proširenje NATO-a.
Iako uvijek naglašava ispravnost američkog suprotstavljanja autokratskim režimima u Kini i Rusiji, on nije spreman da ih u tom smislu izjednači. Biden je dao prednost konkurenciji s rastućom Kinom znatno iznad one sa slabijom Rusijom. Cilj mu je uspostaviti “stabilan i predvidljiv odnos” s Rusijom, pristupom koji nastoji ograničiti bilateralne napetosti i potencijalno omogućiti Sjedinjenim Državama da se usredotoče na stvaranje protuteže Kini.
Biden je odlučio održati svoj prvi veliki bilateralni samit s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a također je izrazio interes za susret s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Diplomatija, rekao je on nakon samita s Putinom, ne zavisi od povjerenja u drugu stranu. Prema njegovom shvatanju važno je da obje strane imaju zajedničke interese i uspostave razumijevanje zasnovano na tim interesima.
“Ovdje se radi o ličnom interesu i provjeri ličnog interesa. To je samo čisti posao”, naglasio je Biden.
Uprkos svemu, Biden je izrazio odbojnost prema Trumpu jer je prihvatio “sve nasilnike na svijetu” te je obećao da će ljudska prava biti središte njegove vanjske politike. To se teško uklapa u shvatanje da je odbrana vitalnih nacionalnih interesa jedini osnov za rat. Uostalom, prodemokratska retorika nije spriječila Bidenovu administraciju da produbi veze s autoritarnim državama poput Tajlanda i Vijetnama i sve neliberalnijim demokratijama poput Indije i Filipina.
Početni mjeseci Bidenovog mandata pokazali su da su čak i iskusni političari sposobni iznenaditi. Biden sigurno nije radikal, ipak, nakon desetljeća vanjskopolitičkog radikalizma koji je stvorio niz katastrofa, njegov pristup bi mogao barem početi oživljavati ulogu Sjedinjenih Država u svijetu.
Srebreničanin Behudin Husić uhapšen je jutros na području mjesta Špionica kod Srebrenika, potvrđeno je za Klix.ba iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).
Naime, pripadnici SIPA-e rano jutros su u Špionici kod Srebrenika izveli akciju u kojoj su uhapsili jednu osobu. Kako je za Klix.ba potvrđeno iz Službe za odnose s javnošću, tom prilikom je uhapšen Behudin Husić.
Husić je, kako nezvanično saznajemo uhapšen po potjernici Okružnog suda u Bijeljini, a jedan je od osumnjičenih u predmetu “Srebrenički proces”.
Inače, u ovom procesu pored Husića nalaze se još i Ahmo Harbaš i Nedžad Hasić koji je uhapšen prošle godine, a nakon sedam mjeseci je pušten iz pritvora.
Prema potjernici Okružnog tužilaštva Bijeljine, osumnjičeni su da su tokom 1996. godine na području Srebrenice učestvovali u ubistvu četvorice srpskih civila.
Oni su ranije tvrdili da su u montiranom procesu i pod prisilom priznali da su počinili djela koja im se stavljaju na teret.
SIPA na području Špionice akciju još uvijek nije završila, s obzirom na to da je trentuno u toku pretres Husićeve kuće.
Više detalja, kako su naveli iz Službe za odnose s javnošću bit će poznato tokom dana.