VRBAS Media

Autor: INFO

  • Medicinska sestra iz Banjaluke priznala krivicu za šverc narkotika

    Medicinska sestra iz Banjaluke priznala krivicu za šverc narkotika

    Lora Glušica (22) iz Banjaluke, optužena za šverc narkoticima, zaključila je sporazum o priznanju krivice sa Okružnim tužilaštvom i pristala na tri i po godine zatvora.

    Ovaj sporazum prihvatilo je vijeće banjalučkog Okružnog suda kojim je predsjedavao sudija Pane Gavrić, a izricanje presude zakazano je za četvrtak.

    Glušica je optužena u predmetu „Kavez“ zajedno Savom Čolićem (33) i Draganom Narančićem (28) iz Banjaluke koji su već osuđeni na po pet godina zatvora.

    Glušica je tokom sudskog postupka protiv njih pobjegla, pa je protiv nje postupak razdvojen. Ona je u sudu istakla da je iz BiH otišla radi svoje bezbjednosti, te je zamolila da ostane u pritvoru. Ona je kako saznajemo nedavno izručena iz Mađarske u BiH i smještena u pritvor koji joj je određen zbog bjekstva.

    Prema optužnici, Glušica je zajedno sa Čolićem te Narančićem s kojim je bila u emotivnoj vezi, učestovala u prodavaji heroina i marihuane na području Banjaluke. Drogu su prodavali od avgusta do 19. decembra 2019. godine.

    U optužnici se navodi navodi da je Čolić od njemu poznatih lica nabavljao veće količine droge, a zatim angažovao Glušicu i Narančića da je preprodaju. Njih dvoje su narkotike prepakivali u manja pakovanja i prodavali krajnjim konzumentima. Marihuanu i heroin prodali su većem broju lica u više navrata. Čolić je droge čuvao u iznajmljenom stanu u Novoj Varoši.

    Glušica je ginekološko akušerski tehničar i bila je zaposlena kao medicinska sestra.

  • Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj, koji je uhapšen u Srbiji pod sumnjom za ratne zločine na području BiH, tačnije Goražda, jutros je dao iskaz u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, a uskoro se očekuje prijedlog za određivanje pritvora.

    Ročište na sudu će biti održano tokom dana, a do tada se nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije nalazi u pritvorskoj jedinici Odjeljenja za ratne zločine suda u Beogradu.

    S obzirom na to da je faza istrage, advokati ne mogu govoriti o detaljima, ali saznajemo da se Vranj tereti za isti slučaj koji je već vođen u Tužilaštvu BiH i zatvoren što se tiče njega.

    Kao što je poznato, a o čemu je za Klix.ba govorila i advokatica Vasvija Vidović, u tom predmetu provedena je temeljita istraga i podignuta optužnica. Ime Edina Vranja se nije našlo u optužnici i on je oslobođen svake sumnje.

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo se jučer povodom hapšenja Edina Vranja u Srbiji, kazavši da nisu službeno obaviješteni o tome.

    U saopćenju su istakli da je u konkretnom predmetu podignuta optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba 26. decembra 2018. godine donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja nije bio izjavljen prigovor.

    “Tužilaštvo BiH je o svemu navedenom žurno proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije te je proslijeđena naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u Bosni i Hercegovini”, zaključuje se u saopćenju Tužilaštva BiH.

    MUP Srbije uhapsio je Vranja protekle subote na GP Uvac kod Priboja zbog sumnje da je počinio ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na području Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.

    On se tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zaroblјenika srpske nacionalnosti, koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    Zbog ovog slučaja BiH je jučer povukla ambasadoricu iz Srbije, a istovremeno se ambasador Srbije odbio odazvati pozivu Predsjedništva BiH.

  • Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je, na radnom ručku lidera zemalja zapadnog Balkana sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel u Tirani, da je kriza izazvana širenjem pandemije koronavirusa podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasne koordinacije.

    On je ocijenio da je Berlinski proces podigao regionalnu saradnju na jedan viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješavanja nekih pitanja i unaprijedio povezanost Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Berlinskim procesom se podstiče investiranje u infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, što je osnovni pokretač za ekonomski napredak regiona.

    Predsjedavajući Tegeltija je istakao da je zajednički cilj – skraćenje maratonskog vremenskog okvira za ostvarivanje napretka u procesu proširenja i pristupanja Evropskoj uniji.

    “Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara.

    Predsjedavajući Tegeltija smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze sa EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

    On je naglasio da se reforme ne provode radi članstva, već unapređenja kvaliteta života građana, ali da zamor od procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.

  • Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Komšić nakon sastanka sa Schmidtom: Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić govorio je o današnjem sastanku s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom te je iznio detalje i impresije s ovog susreta.

    Na početku je Komšić naveo kako su se razgovori odnosili na aktuelnu situaciju u BiH, ali i u regiji.

    “Mogu reći da se nismo složili u vezi s nekim stvarima, naročito kada je riječ o rješenjima za izmjene Izbornog zakona. Moj utisak je da on preferira rješenje Fuleovog modela, što je vrlo opasno po budućnost BiH, jer jeste jedna vrsta stvaranja etničkih teritorija, ali o ovom pitanju će svakako još biti mnogo rasprava”, rekao je Komšić.

    Kako je naveo Komšić, tokom razgovora s Christianom Schmidtom insistirao je na potrebi provedbi svih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

    “Insistirao sam na presudama Evropskog suda za ljudska prava, kao i na mišljenju Evropske komisije o realizaciji 14 prioriteta. Prema mom mišljenju su to stvari o kojima bismo trebali razgovarati s predstavnicima međunarodne zajednice. Dotakli smo se ovoga što se dešava kada je riječ o odnosima BiH i Srbije, neselektivnom hapšenju, o tome da Srbija ne isporučuje ratne zločince, čak da ih skrivaju, što će svakako usložniti razvoj odnosa, tj. ući ćemo u fazu kada se nećemo moći pohvaliti bilateralnim odnosima”, rekao je Komšić.


    Komšić je također istakao kako se tokom sastanka našao u čudnoj situaciji, gdje je Schmidtu morao objašnjavati razlike između Otvorenog Balkana i Berlinskog procesa.

    “Ono što me začudilo jeste to da sam se u trenutku našao u situaciji da objašnjavam razliku između Berlinskog procesa i Mini Šengena, tj. Otvorenog Balkana. Imao sam utisak da moram objašnjavati da su sve zemlje regije pristupile Berlinskom procesu i da se tu stvari rješavaju i da sve što se dešava s Otvorenim Balkanom jeste samo dupliranje posla, ali u smanjenom obimu, jer ne učestvuje svih šest zemalja, već samo tri. Što se mene tiče, Schmidt je visoki predstavnik i naravno da ćemo sarađivati. Ja sam mu rekao da će u meni imati saradnika koji će mu iskreno reći stvari kako jesu i bez skrivenih igara i to očekujem od njega. Vidjet ćemo šta će biti, dogovorili smo se da ostajemo u kontaktu”, naglašava Komšić.


    Također, predsjedavajući Predsjedništva BiH je izjavio kako smatra da Schmidt još uvijek nema kompletnu sliku o stanju u BiH.

    “Polazim od pretpostavke da on (Christian Schmidt op.a.) ima pravo na svoj politički stav i da je možda došao s predodžbama koje ne odgovaraju realnosti i da se stvari drugačije dešavaju. Rekao sam mu da ima ovlasti i za nametanje Izbornog zakona, ali da snosi odgovornost za posljedice. Predali smo mu papir koji se tiče dekriminalizacije izbornog procesa, tj. ono što bi trebalo učiniti da bi BiH dobila poštenije izborne rezultate”, pojašnjava Komšić i ističe kako je Schmidtu potrebno vrijeme kako bi dobio jasnu sliku o situaciji u BiH.


    “Moj dojam je da njegova slika o BiH nije kompletna i da bi to sklopio, treba mu još nekoliko puzli kako bi se stekla ukupna slika o stanju u državi. Pojasnio sam da u BiH želimo da važi sve ono što važi i u Njemačkoj i očekujem da ljudi koji dolaze iz takvih društava shvate to, da su bitni pojedinci i njihova prava, jer na tome počiva Evropa, a ne na kolektivnim pravima bilo kakvih grupa”, govori Komšić.

    Tokom sastanka, kako navodi Komšić, osvrnuli su se i na priče o mirnoj disoluciji BiH o kojoj pojedini političari govore.

    “Vlada Njemačke je ranije rekla da sve ovo što mi živimo u BiH jednostavno postaje problem, jer se kod nas priča o konstitutivnosti počinje koristiti o disoluciji, i rekao sam mu da je Dodik primjer toga. Kada govorimo o mirnoj disoluciji, onda se razgovori o takvom pitanju kod nas odvijaju puškama, tenkovima i topovima i to apsolutno ne može biti provedeno”, objašnjava Komšić.

    Na kraju, Komšić se osvrnuo i na odlazak Angele Merkel u Beograd te je poručio kako je to znak da Merkel daje podršku politici Aleksandra Vučića.

    “Njemačka kancelarka je odabrala takav format susreta, ne znam zašto. Kod Vučića je otišla da mu da još jednom podršku, što smatramo da je loše i da šalje loše signale, ali to je tako. Ne vidim drugi razlog zašto je kancelarka išla Vučiću na noge osim toga. Kao kompenzacija tom susretu, odabran je susret s ostalim premijerima u Tirani i Tegeltija je otišao na taj susret”, naveo je Komšić.


    Poručio je također da se od Srbije ne može praviti gazda na Balkanu te da sve zemlje moraju imati ravnopravan tretman.

    “Od takve ozbiljne zemlje kao što je Njemačka i ozbiljne osobe kao što je Merkel očekujete da su dobro informisani i da im je teško iznijeti pogrešnu sliku. Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje šta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog šefa, to neće ići. To sam rekao i Schmidtu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema više gazda na Balkanu”, poručio je na kraju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

  • Palata Republike spremna za obilježavanje Dana jedinstva: Građani pozvani da istaknu trobojke

    Palata Republike spremna za obilježavanje Dana jedinstva: Građani pozvani da istaknu trobojke

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ispred Palate Republike sve je spremno za sutrašnje obilježavanje.

    Građani su pozvani da 15. septembra na svoje domove istaknu srpske trobojke.
    U Banjaluci će danas biti održana Svečana akademija, a centralna manifestacija je sutra u Beogradu.
    U kalendar zajedničkih praznika, Srpska i Srbija su prošle godine upisale i 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada se obilježava godišnjica proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave parlamenti u Srbiji i Republici Srpskoj sutra će usvojiti Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastava nije samo praznik Republike Srpske i Srbije, već svih Srba gdje god oni žive.
    Dodik je istakao da dan nacionalnog jedinstva treba da odrazi potrebu za okupljanjem oko velikih ideja i vrijednosti koje Srbi kao narod baštine, od istorije, jezika, pisma, krsne slave i svega onoga što čini specifikum srpske zajednice gdje god ona bila.
    “Zato su se Srpska i Srbija dogovorile da 15. septembra obilježavaju ovaj datum i već sutra naši parlamenti će prvi put donijeti identičan zakon o zaštiti ćirilice, manifestujući tako priuču o našem jedinstvu”, naglasio je Dodik.

  • Mladi Ujedinjene Srpske pozivaju sve banjalučane da im se pridruže u obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Mladi Ujedinjene Srpske pozivaju sve banjalučane da im se pridruže u obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Aktiv mladih Ujedinjene Srpske Banja Luka poziva sve građane da se okupe 15.09.2021. godine ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske i da zajedno obilježe Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, te da razviju najveću zastavu Republike Srpske, koja je dugačka 70 metara.

    Defile od Narodnog pozorišta do Trga Krajine ispratiće građani i trubači. Takođe okupljeni će moći da preuzmu srpsku trobojku i da tako i sami obilježe ovaj praznik

    https://m.facebook.com/watch/?v=680252822933413&extid=NS-UNK-UNK-UNK-AN_GK0T-GK1C&ref=sharing

  • Dodik zadovoljan ekonomskim rastom “Srpska nikada nije imala veći broj zaposlenih, idemo u dobrom pravcu”

    Dodik zadovoljan ekonomskim rastom “Srpska nikada nije imala veći broj zaposlenih, idemo u dobrom pravcu”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da Republika Srpska bilježi značajan ekonomski rast u ovoj godini, te rekordnu pokrivenost uvoza izvozom, koja je iznad 80 odsto, kao i da su očekivanja da se godina završi sa suficitom.

    Dodik je istakao da je prosječna isplaćena plata u Republici Srpskoj 510 evra, čime je, kako je naveo, već premašen cilj da prosječna plata bude 1.000 KM.

    – Imamo i rekord u broju zaposlenih. Nikada Republika Srpska nije imala veći broj zaposlenih, što govori o tome da se krećemo u dobrom pravcu – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

    Govoreći o rastu bruto domaćeg proizvoda, Dodik je podsjetio da je apsolutni iznos BDP-a, kada je vladajuća koalicija došla na vlast u Republici Srpskoj, bio 4,3 milijarde KM, a da je danas prešao 12 milijardi KM.

    – Danas smo u prilici da imamo višak prihoda, koji ostvarujemo po svim prihodovnim stavkama u budžetu, zbog čega idemo na rebalans. Zahvaljujući povećanju indirektnih i direktnih poreza, mnoge opštine će imati povećane prihode – istakao je Dodik.

    Sve to, tvrdi Dodik, pokazuje da je Republika Srpska na dobrom putu, stabilna, bez bojazni od problema u funkcionisanje budžeta.

    – Očekujemo da ovu godinu možemo da završimo sa suficitom, što je dobra vijest za svakog – naglasio je Dodik.

    Dodik je podsjetio i na povećanje penzija koje se ostvaruje kontinuirano i pored disbalansa koje Srpska ima sa više od 230.000 penzionera na 267.000 zaposlenih.

    – Kada sam prvi put došao na čelo Vlade 1998. godine, godišnja masa sredstava za penzije je bila 9,2 miliona KM, dok je danas mjesečna tranša za penzije 100 miliona KM, što govori o tome da se krećemo dobrim putem, kojim ćemo nastaviti – naglasio je Dodik.

    “Zašto se sada diže galama” Dodik poručuje da treba uhapsiti sve osumnjičene za ratne zločine
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da sve osumnjičene za ratne zločine treba uhapsiti i poručio da članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović nisu BiH.

    Predsjedništvo BiH može donositi odluke ako sva tri člana odlučuju. Ono što su oni juče uradili je karikatura koja ne doprinosi ničemu. Treba dozvoliti da pravosuđa zemalja u regionu rješavaju slučajeve ratnih zločina, rekao je Dodik novinarima komentarišući hapšenje bivšeg funkcionera federalnog MUP Edina Vranja koji se sumnjiči za ratne zločne u Goraždu.

    On je istakao da je Srbija demokratski organizovana zemlja i pravna država.

    Svako ko se sumnjiči za ratni zločin treba da bude priveden i ovdje u BiH. Zašto se sada diže galama o posljednjem slučaju, pa koliko su oni Srba uhapsili? Sud treba da odluči da li je neko kriv ili nije, a ne Komšić i Džaferović. Njih dvojica čine sve kako bi se ovdje sve raspalo – rekao je Dodik i podsjetio da su Sud i Tužilaštvo BiH selektivni, jer su uglavnom procesuirali Srbe.

    On kaže da Komšić i Džaferović ne mogu ambasadora Srbije Aleksandra Đorđevića zvati na kafu, a nakon toga sve predstaviti kao pozivanje na konsultacije u veoma zvaničnoj diplomatskoj formi.

    – Čestitam ambasadoru Srbije na dostojanstvenom ponašanju. Ne može se Srbija svesti na minimalnu mjeru i pozivati nekoga na kafu. Priča u Sarajevu da su oni žrtve, govori da žele da zaštite zločince koji su počinili zločine nad Srbima i to im je osnovna politika. Jasno je kuda sve ide u BiH, a to je skrnavljenje i zloupotreba institucija, te suprotstavljanje pravnoj državi – zaključio je Dodik.

  • Putin mora u samoizolaciju

    Putin mora u samoizolaciju

    Ruski predsjednik Vladimir Putin moraće u samoizolaciju nakon što su registrovani novi slučajevi virusa korona u njegovoj pratnji, saopšteno je iz Kremlja.

    U svjetlu novih događaja Putin neće putovati u Tadžikistan ove sedmice na regionalne sastanke o bezbjednosti, navodi se u saopštenju.

    Ruski predsjednik rekao je juče da je u njegovom neposrednom okruženju veliki broj ljudi zaražen virusom korona, te da će i sam, možda, morati u karantin.

    “Jedanaest ljudi iz moje pratnje ima problem s kovidom. Moramo da vidimo šta se zaista događa. Mislim da ću i ja sam uskoro morati u karantin”, izjavio je Putin juče tokom sastanka sa paraolimpijcima.

  • U Republici Srpskoj 13 preminulih, 294 novozaražene osobe

    U Republici Srpskoj 13 preminulih, 294 novozaražene osobe

    Kod 294 osobe u Republici Srpskoj potvrđeno prisustvo virusa korona, 14. 9. 2021. u 9 časova

    Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Uiverzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Apostol Luka u Doboju izvršeno je testiranje 744 laboratorijska uzorka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 294 osobe.

    Radi se o 140 muškaraca i 154 žena, od kojih su 64 mlađe, 166 srednje i 64 starije životne dobi.

    Prema mjestu prebivališta, 124 osobe su iz Banjaluke, 50 iz Bijeljine, 26 iz Trebinja, 13 iz Doboja, po 12 iz Gacka i Modriče, sedam iz Laktaša, po četiri iz Bileće, Prnjavora i Teslića, po tri iz Broda, Gradiške, Kotor Varoša, Mrkonjić Grada i Foče, po dvije iz Novog Goražda, Prijedora, Rudog, Srpca i Ugljevika i po jedna iz Berkovića, Donjeg Žabara, Zvornika, Istočne Ilidže, Istočnog Novog Sarajeva, Kneževa, Lopara, LJubinja, Pala, Srebrenice, Stanara, Šamca i Šekovića.

    U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je 13 smrtnih slučajeva. Radi se o devet muškaraca i četiri žene, srednje i starije životne dobi, od kojih su četiri osobe iz Banjaluke, dvije iz Prijedora i po jedna iz Bijeljine, Modriče, Šamca, Teslića, Laktaša, Prnjavora, Šipova.

    Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 70.341 slučaj virusa korona, a preminula je ukupno 4.001 osoba kod kojih je potvrđen test na virus korona.

    U Republici Srpskoj, testirano je ukupno 308.789 osoba.

    Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 711, u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 387, a u ostalim bolnicama 324. Na respiratoru je 58 osoba (37 u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, 21 u ostalim bolnicama.

    U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 5.771 osoba, a nadzor je završen kod 198.807 osoba.

  • Abazović: Žao mi je i izvinjavam se

    Abazović: Žao mi je i izvinjavam se

    Potpredsjednik crnogorske zadužen za koordinaciju službi bezbjednosti Dritan Abazović izvinio se u svoje ime građanima Cetinja zbog događaja na dan ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i poručio da “Crna Gora nije samo Crkva, niti samo komite, niti samo Crnogorci, niti samo Srbi”.

    Abazović je u objavi na Facebook stranice Građanskog pokreta URA, čiji je lider, napisao da je nakon 5. septembra ostao “gorak ukus” i da su, kako je naveo, “povrijeđena osjećanja Cetinjana”.

    “Žao mi je i izvinjavam se u svoje ime. Crna Gora nije samo Crkva, niti samo komite, niti samo Crnogorci, niti samo Srbi. Crna Gora smo svi zajedno. Moramo iznalaziti rješenja i sačuvati Crnu Goru”, napisao je Abazović.

    Na Cetinju su tokom dva dana, 4. i 5. septembra, održani protesti protiv ustoličenja mitropolita crnogorskko-primorskog SPC Joanikija u Cetinjskom manastiru, putevi su bili blokirani barikadama od automobilskih guma, koje su u jeku demonstracija zapaljene, kamenja, kontejnera i automobila.

    Učesnici ovih demonstracija, koje je svojim prisustvom na Cetinju podržao i predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović, onemogućili su da se ustoličenje, kao isključivo crkvena ceremonija, održi na uobičajeni način u prisustvu arhijereja SPC, predstavnika pravoslavnih crkava u svijetu i vjernog naroda.