Autor: INFO

Stanivuković i odbornici otvaraju tematsku raspravu o vazduhu i vodi

Kvalitet vazduha biće centralna tema sutrašnje rasprave u Skupštini grada Banjaluka, nakon konsultacija gradonačelnika Draška Stanivukovića sa predstavnicima odborničkih klubova. Dogovoreno je da se, nakon glavnog zasjedanja, otvori posebna tematska rasprava posvećena ovom pitanju.

Stanivuković je ocijenio da je kolegijum bio uspješan i istakao da nema važnije teme od zdravlja građana. Kako je naveo, cilj je da se započne razgovor o dugoročnim mjerama koje bi bile objedinjene kroz rezoluciju kao strateško opredjeljenje grada.

Prema njegovim riječima, rasprava će obuhvatiti preventivne mjere, uključujući ograničavanje ili zabranu korištenja energenata i supstanci koje negativno utiču na kvalitet vazduha, obavezno izdvajanje dijela budžeta za zaštitu životne sredine, kao i ugradnju uređaja za prečišćavanje vazduha u vrtićima i školama, uz pojačan nadzor nadležnih organa.

Gradonačelnik je najavio i inicijative prema Evropskoj uniji radi nabavke električnih autobusa, razvoja alternativnih vidova prevoza i strožijeg pristupa gradnji u gradu. Kako je rekao, razmatraće se i ograničavanje ili zabrana gradnje na određenim lokacijama kako bi se omogućilo bolje strujanje vazduha.

Govoreći o trenutnoj situaciji, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka suočena sa suvom zimom i statičnošću vazduha, zbog čega će biti predložen niz mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica u sličnim okolnostima.

Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković potvrdio je da je skupštinska većina prihvatila poziv da se sutra otvori rasprava o kvalitetu vazduha, ali i o stanju u vodosnabdijevanju, koje, kako je rekao, zahtijeva hitnu reakciju.

Ninković je naveo da će se razgovarati i o mjerama za Vodovod, ističući da trenutno ne postoje adekvatna rješenja za sanaciju preduzeća. Ukazao je i na problem izvođenja radova od strane lica koja nisu zaposleni u tom preduzeću.

On je naglasio da se pitanje povećanja cijene vode ne može odlagati, ocjenjujući stanje kao alarmantno. Kako je rekao, skupštinska većina će razgovarati o iznosu koji je realan i prihvatljiv.

Tokom konsultacija otvorena su i budžetska pitanja. Ninković je naveo da su odbornici predlagali uvođenje besplatnog javnog prevoza za najmlađe, najstarije i ratne vojne invalide, ali da taj prijedlog nije prihvaćen u Nacrtu budžeta.

Govoreći o predškolskom obrazovanju, istakao je da je cilj skupštinske većine obezbjeđivanje 25 miliona maraka za izgradnju vrtića i nastavak subvencija za roditelje, uz najavu amandmanskog djelovanja ukoliko ti prijedlozi ne budu uvaženi.

Na konsultacijama je potvrđeno da je usvojena odluka o izgradnji vodovodnih sistema Tunjice 1 i Tunjice 2, dok je sjednica o budžetu, na zahtjev skupštinske većine, pomjerena za 5. januar.

24 Decembra, 2025
CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijvremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

Kako je navedeno odluka je donesena po osnovu prigovora i utvrđenih nepravilnosti. Navedeno je i da su utvrđene manipulacije i nepravilnosti, između ostalog, oduzimanje i dodavanje glasova kandidatima.

“Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštito integritet izbornog procesa potrebno je poništiti izbore”, rekli su u CIK-u.

Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasova.

Irena Hadžiabdić, član CIK-a rekla je da ne može podržati ovakav prijedlog ali da se slaže da treba poništiti izbore tamo gdje su dokazane nepravilnosti. Rekla je da je grafolog otkrivo veliki broj krivotvorenih brojeva te da je i ponovno brojanje utvrdilo da je bilo oduzimanja i dodavanja glasova kao i brojanja nevažećih listića.

“Utvrdili smo činjenično stanje na osnovu dokaza o nepravilnosti i po meni to se odnosi na osam izbornih jedinica i 108 biračkih mjesta. Mi smo sada obuhvatili i određenih izbornih jedinica zbog nevažećih dokumenata i to je povreda ali nismo rasčistili tu nepravilnost. Moguće je da je ljudima omogućeno da glasaju sa nevažećim dokumentima i to je propust biračkih odbora”, rekla je Hadžiabdićeva dodajući da je poništavanje izbora predloženo selektivno.

Željko Bakalar, član CIK-a rekao je da na 119 od 136 biračkih mjesta preko 900 ljudi glasalo bez validnog dokumenta.

Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da odluka o poništenju izbora nije pravosnažna te da svi subjekti mogu uložiti žalbu.

Ona je navela da je odluka CIK-a zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju dodajući da se izbori poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja krivotvorenim dokumentima.

Navela je i da je preko dve hiljade lica glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentom.

“Ovom odlukom obuhvaćeno je samo 908 lica i mišljenja sam da je ijedna osoba da to treba poništiti”, rekla je Bjelica – Prutina dodajući da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je preko 400 glasova dodano jednom kandidatu a više od 200 oduzeto drugome.

24 Decembra, 2025
Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović naglasila je da, kao suverenista, smatra da je krajnje vrijeme da se BiH vrati svojim narodima i institucijama, a da se odbaci strani intervencionizam i uklone njegove štetne posljedice.

– Takav pristup je definitivno prevaziđen i vjerujem da je u svijetu sve više onih koji razumiju da je neophodno da pospremimo nered koji se u BiH nataložio posljednjih 30 godina – napisala je Cvijanovićeva na Instagramu nakon razgovora sa ministrom odbrane Italije Gvidom Krosetom.

Cvijanovićeva je ukazala da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna, a da su svi izazovi isključivo političke prirode i mogu se prevazići samo putem političkog dijaloga.

Ona je dodala da je imala otvoren i konstruktivan razgovor sa Krosetom u Predsjedništvu BiH.

– Italija je jedan od najvećih i najvažnijih spoljotrgovinskih partnera Republike Srpske i Federacije BiH. Imamo zajednički interes, a to je očuvanje mira i stabilnosti u BiH i cijelom regionu – poručila je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je tokom sastanka razgovarano i o evropskom putu BiH.

– Od naredne godine, Italija će biti na čelu misije `Altea` i uvjerena sam da će dobra saradnja biti nastavljena i u tom domenu – istakla je Cvijanovićeva.

24 Decembra, 2025
Orban: U Evropi postoje antiratna i proratna struja, a proratna je u prednosti

Danas u Evropi postoji strana koja se zalaže za rat i strana koja se zalaže za mir, a trenutno je u prednosti ona koja zagovara rat, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

– Prošle nedjelje u Briselu uspjeli smo da usporimo tempo kretanja ka ratu. Bilo je onih koji su željeli da ubrzaju taj proces, ali uspjeli smo da ih blokiramo. Međutim, proces nije zaustavljen, samo usporen. Trenutno, proratna strana ima prednost – rekao je Orban.

On je istakao da se ne može isključiti mogućnost da je tekuća godina posljednja godina mira za Evropu.

– Navikli smo na rat. Posljednji veliki evropski rat završio se 1945. godine, a od tada je prošlo osamdeset godina. Ovo je izuzetno rijetko stanje u Evropi. Dugo vremena, nuklearno oružje za masovno uništenje držalo je narode kontinenta podalje od rata – smatra Orban.

Prema njegovim riječima, pravi razlog za eskaliranje rusko-ukrajinskog rata leži u političkom, ekonomskom i društvenom padu zapadne Evrope.

– Ovaj proces je počeo sredinom 2000-ih, a ubrzan je lošim odgovorima na finansijsku krizu. Prije dvadeset godina, ekonomski učinak Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država bio je na otprilike istom nivou. Danas, Amerika se uzdiže, dok Evropa klizi nadole. Nekadašnji uzorni kontinent svijeta postao je za nekoliko godina neozbiljan akter – istakao je mađarski premijer.

Govoreći o povećanom naoružanju evropskih zemalja, on je ocijenio da je riječ o “istorijskom refleksu”.

– Ako ne mogu da se takmiče sa regionima koji se brže razvijaju od njih, pokušavaju da generišu rast ratnom ekonomijom. To je takođe odlučujući razlog zašto su se Evropljani pridružili ukrajinsko-ruskom ratu. Međutim, to nije bilo neizbježno. U februaru 2022. godine, Evropa je mogla da odluči da pošalje mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i da ne proglasi ovaj sukob svojim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli pod sjenkom prijetnje ratom. Umjesto toga, Evropa je krenula ratnim putem, takođe pod američkim pritiskom – naveo je Orban i dodao da Evropa ne bi trebalo da zasniva svoje strateške odluke na američkim političkim ciklusima.
Komentarišući to što je većina predloženih mirovnih planova uključivala pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, on je rekao da je riječ o “zaslađivanju” situacije.

– Članstvo u EU ne znači garanciju odbrane. Štaviše, ono se nikada neće ostvariti. Članstvo Ukrajine u EU nije realno. Mađarska se već otvoreno protivi početku pregovora, ali postoji nekoliko zapadnoevropskih zemalja gdje bi parlamentarna odluka ili referendum bili neophodni. Do toga neće doći – rekao je Orban.

24 Decembra, 2025
Pao dogovor sa Minićem: Radnicima će se moći neoporezivo isplatiti do 2.500 KM

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić izjavio je da je sa predsjednikom Vlade RS Savom Minićem danas, 24. decembra, dogovoreno da Vlada donese uredbu kojom bi od naredne godine privrednici mogli radnicima isplaćivati pomoć bez fiskalnih opterećenja.

“U vremenu kada imamo velike migracije, kada radnici odlaze, takvo rješenje je neophodno. Tako nešto ima i u Federaciji BiH”, rekao je Račić i dodao:

“A, radi se o tome da se radnicima godišnje može isplatiti 2.000 – 2.500 KM neoporezivo”.

Račić je nakon razgovora sa premijerom RS rekao da privrednicima od 1. januara neće biti veća cijena električne energije.

Ali, kako ističe, očekuju zahtjev za povećanje od 20 odsto u taku naredne godine, prenosi Fena.

“To je za nas neprihvatljivo”, istakao je Račičić i nastavio:

“Moraju se tražiti uštede u racionalizaciji sistema ‘Elektroprivrede RS'”.

24 Decembra, 2025
Stanivuković: Pobjeda je da se priča o problemima kockanja

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je u završnoj riječi povodom Nacrta zakona o dopuni Zakona o igrama na sreću, kojim se predviđa da kladionice moraju biti udaljene najmanje 500 metara od ulaza u osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj, da je danas velika pobjeda da se o ovoj temi priča.

“Čim se govori pravi se pomak. Uz ovaj pomak koji smo napravili bilo bi loše da bude poraz da ne može NS RS da kaže hajde da usvojimo nacrt. I sve što smo mi predložili može da bude katastrofalno loše, ali hajde da usvojimo bilo šta što ste vi rekli, hajde da kažemo da se bar kockarnice ne mogu reklamirati na bilbordima, televiziji”, rekao je Stanivuković u obraćanju poslanicima i dodao:

“Hajde da kažemo da jedan čovjek može da potroši najviše 10-15 odsto od svoje plate, a ne da ga taj porok toliko uhvati da sve prokocka. Hajde da napravimo bilo koji pomak. SNSD kaže pa ne može ni nacrt, a nacrt je samo put do prijedloga. Hajde da diskutujemo do prijedloga.

Pozvao je da se napravi radna grupa, da iz ovog zakona dođu neki dobri prijedlozi.

24 Decembra, 2025
Vučić: Nada da “Gasprom” i MOL postignu dogovor o NIS-u do 15. januara

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se nada da će do 15. januara biti uspješno završeni pregovori mađarskog MOL-a i ruskog “Gasproma” o preuzimanju Naftne industrije Srbije /NIS/, te da postoji mogućnost da srpska kompanija tada dobije operativnu licencu za rad.

Vučić je naveo da ima informacije o pregovorima MOL-a i “Gasproma” i da Srbija nema ništa protiv tog aranžmana, jer je Mađarska prijateljska zemlja.

– Bitno je samo da to rIJešimo do 15. januara, jer od tada više nećemo moći da uvozimo 6.000 tona goriva dnevno, čak i da nema nikakvih problema sa baržama, vozovima i kamionima – rekao je Vučić novinarima u Beogradu.

On je naglasio da Srbija ni 15. januara, ako do tada ne bude rješenja problema za američke sankcije NIS-u, ništa neće otimati niti joj to pada na pamet.

– Hoću da svi znaju da Srbija mora da zaštiti svoje interese, što će činiti na pravičan način – istakao je Vučić.

Vučić je poručio da se nada lijepim vijestima u narednoj godini, dodajući da je važno da se zemlja razvija i sačuvaju mir i stabilnost u uslovima kada više niko u Evropi nije siguran i stabilan.

24 Decembra, 2025
Vučić: KiM neotuđivi dio Srbije, moraćemo da nastavimo rad na otpriznavanju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da su mnogi regionalni i veliki svjetski faktori krenuli u novi talas priznanja nezavisnosti tzv. Kosova i istakao da će Srbija morati da nastavi težak i naporan posao i rad na otpriznavanju.

Vučić je, obraćajući se na Ambasadorskoj konferenciji u Beogradu, rekao srpskim ambasadorima da je njihov posao da vode politiku Srbije, da mogu da unesu ličnu notu, ali da se granica ne smije preći.

– Za nas je KiM neotuđivi dio Srbije, tako je bilo i tako će biti i znam da nije prijatno kada o tome morate da govorite u Londonu, Vašingtonu…, ali to je tako, te vas molim da nemamo rasprava u vezi toga, nemamo razgovora. U protivnom, niste zastupali našu politiku – istakao je Vučić.

Ukazao je da, kada je riječ o Kosovu i Metohiji, ni Priština, ali ni velike sile, ne poštuju ništa što je do sada potpisano u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

Vučić je dodao da, kada je riječ o priznavanju tzv. Kosova, radi se o tuđim pretenzijama ne samo na teritoriju Srbije, već i na cijeli regionalni prostor.

– Mi toga moramo da budemo svjesni, to je nedvosmisleno i potpuno jasno – naglasio je Vučić.

Navodeći da Srbija nema potrebe i ne želi da ulazi u sukobe, rekao je da će nastaviti da pokušava da i dalje razgovara sa svima.

– I uvijek da razgovaramo i trudimo se da jedino na takav način rješavamo naše probleme i odnose sa svima drugima. Moraćemo da radimo ono što je naš posao i da nastavimo težak i naporan posao i rad na otpriznavanju – naveo je Vučić i dodao da postoje određene stvari u “njihovom sefu” i da je trenutno pitanje kada će to i da li će biti pokazano i objelodanjeno u javnosti.

Prema njegovim riječima, do sada nije pokazano jer se Srbija čuvala toga da negdje nekoga od tih velikih sila ne bi povrijedili, pošto oni, kako je naveo, uvijek imaju nevjerovatnu moć pritiska.

– Nema više razloga za tim. Mi smo pritisnuti u ćošak i borićemo se za svoje i štitićemo svoje – istakao je predsednik Vučić.

24 Decembra, 2025
Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja

Od februara, građane Republike Srpske očekuje hladan tuš – poskupljenje struje. Za kategoriju domaćinstva, struja će biti skuplja za 10 posto, dok će za privredu računi za struju biti veći za 6 posto.

Poskupljenje struje dodatni udar, moguća nova poskupljenja
“Uslovi i obaveze za privrednike su sve teži i teži, a poskupljenje struje je svilen gajtaj o vratu preduzetništva koji se sve više i više steže”, kaže izvršni direktor gradskog zanatskog preduzetničkog udruženja “Preduzetnik” iz Bijeljine.

“Na preduzetnike konkretno će najavljeno poskupljenje imati znatno veće i štetnije posljedice nego na ostale s obzirom na to da je preduzetništvo objektivno i realno najbrojnija grana privredna grada u RS, a ekonomski najslabija. Po onoj narodnoj da led puca tamo gdje je najtanji, tu ćemo imati najdrastičnije posljedice. Dugoročo mi očekujemo da će i ovo dovesti do povećanjja broja odjavljenih preduzetničkih radnji”, kaže Stević.

“Produktivnost naših privrednih subjekata do sada nije bila na visokom nivou. Vrlo teško su izlazili na međunarodno tržište što se vidi po obimima izvozne aktivnosti”, pojašnjava ekonomista Stanić.

Za brojne preduzetnike i mala preduzeća, poskupljenje struje će predstavljati dodatni udar na njih, što bi moglo dovesti do dodatnih poskupljenja.

“Mnogo više trošimo nego što stvaramo i zarađujemo. Jasno je da je ovo ekonomija deficita u BiH. Deficite iskazuju i budžeti, deficite i dugove imamo kod većine građana i naravno u takvim uslovima sve će se teže raditi i poslovati”, tvrdi Stanić.

Iz Privredne komore Republike Srpske poručuju da ne postoje opravdani razlozi za poskupljenje struje.

“Smatramo da se preko privrede i građana ne treba tražiti rješenje za saniranje postojećih problema u Elektroprivredi jer Elektroprivreda mora svoje unutrašnje resurse da rješava, traži i da u tom dijelu treba tražiti mogućnost za saniranje određenih problema u Elektroprivredi”, kaže Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske.

Nema prozvoda u čiju cijenu koštanja nije ugrađena cijena elektične energije. Od peći u kojima se peče hljeb, do hladnjača u kojima se čuva meso, poskupljenje struje će osjetiti svaki građanin. Ekonomista upozorava da će troškovi potrošačke korpe rasti mnogo brži od najavljenog povećanja minimalne ii prosječne plate u Republici Srpskoj.

“Konačna bilansa bude takva da bilo kakvo povećanje cijena znači smanjenje životnog standarda stanovništva da danas mogu manje da kupe sa svojim prihodima roba nego juče, a sutra će po pravilu da kupuju još manje roba nego što će imati prihoda i životnog standarda”, poručuje ekonomista Stanić.

Za očekivati je u narednom periodu da se u domovima širom Srpske gase svjetla i stavljaju katanci na preduzeća.

24 Decembra, 2025
Republika Srpska plaća najveće kamate pri zaduživanju

Republika Srpska pri zaduživanju plaća veće kamate nego Federacija Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Crna Gora i mnoge druge zemlje.

Ako ste prezaduženi, a Republika Srpska je prezadužena imate ozbiljan rizik da se taj novac ne vrati i zbog toga su kamate 5-6 odsto i ne mogu biti smanjene iako su prosječne kamate širom Evrope ozbiljno oborene u toku ove godine, na oko 2 odsto, rekao je ekonomista Milenko Stanić.

U regionu najniže kamate pri zaduženju plaća Hrvatska, oko 3%, dok Srbija i Crna Gora plaćaju od 4 do 5%, iz čega proizilazi da ministri zemalja u regionu mnogo bolje upravljaju finansijama.

Ekonomista Igor Gavran, komentarišući zaduživanje Srpske u odnosu na region kaže da je jedino u čemu je Vlada u pravu, jeste da samo zaduživanje ne mora značiti generalno ništa loše, jer „tačno je, i drugi se zadužuju“.

– Međutim, zaduživanje nije loše jedino onda kada su uslovi povoljni. To važi i za građanina kad kupuje bilo šta na kredit, važi i za vladu. Kada kamata i ostali uslovi otplate omogućavaju da vi to izmirite bez većih negativnih efekata na vaš ukupni budžet – rekao je Gavran.

Naglasio je da je najvažnije da se taj novac upotrebi za nešto što stvara novu vrijednost, mogućnost povrata tog novca.

– Dakle, ako ste građanin, uzmete kredit da biste kupili stan pa ne plaćate više stanarinu. Poslije toga možda vam u sumi to na kraju bude pozitivno. Ili ako ste privrednik kupite mašinu pa povećate proizvodnju pa od te nove zarade vratite dug. Ili ako ste vlada napravite autoput ili nešto drugo.

Ali, ako ste vlada pa uzmete kredit i te pare praktično samo nestanu u budžetskim rashodima i morate vraćati iz novog kredita ili tako što ćete više oporezovati građane i privredu onda je zaduživanje katastrofa – kaže Gavran.

Komentarišući visinu kamata po kojoj se zadužuje Srpska Gavran je objasnio da kamata dobro pokazuje koliko vam vjeruju oni koji vam daju novac.

– Kamata nije viša Republici Srpskoj zato što neko ne voli Republiku Srpsku nego zbog toga što je stanje već loše, zaduženost je takva, upravljanje ekonomijom je takvo da je jednostavno povjerenje onih koji posuđuju novac jako nisko. Zbog toga što vam ne vjeruju da ćete novac uredno vratiti, sebe štite višom kamatom – rekao je on.

On je podsjetio na slučajeve u vrijeme prethodnih vlada na primjer Vlada Federacije BiH emitovala vrijednosne papire na tržištu bukvalno bez kamate ili sa kamatom značajno manjom od 1%, dok je Republika Srpska plaćala nekoliko procenata.

Istakao je da sada nije baš tolika razlika, zavisno od emisije Republika Srpska plaća 5 do 6%, a Federacija 2 ili 3%.

– Ono što je poseban problem kod Republike Srpske i što mi nije poznato bilo gdje drugo u regiji, jeste da se dešavaju situacije da se pojavi „neki novac“ i da se iz Vlade, sjećam se takvih izjava prethodnog predsjednika Vlade, javno govori „dobili smo određen iznos novca od naših prijatelja, ali nećemo da kažemo od koga, niti pod kojim uslovima“ i onda se sad čovjek pita.

Znamo za određene razlike u stopama, kod ovih transparentnih zaduživanja, ali ako se pojavljuje neki novac od nekoga ko ga nije poklonio, nego je sigurno takođe zaračunao neku kamatu, onda više ni ne znamo kako se Republika Srpska zadužuje, odnosno koje su sve kamate – kaže Gavran.

Na pitanje koliko to sve govori o načinu rada ministara finansija u regionu odgovorio je da bi se sa jedne strane svakako moglo reći da ne govori dobro.

– Ne bih želio ni da izdvajam ministra finansija jer mi znamo da je generalno jedna stvar koja ista i u Republici Srpskoj i u Federaciji i u regionu i u Srbiji i u Hrvatskoj i svugdje, nažalost, ministri u svojim resorima se ne pitaju mnogo – rekao je on.

Dodao je da uvijek postoji jedan politički lider određene vladajuće stranke koji odlučuje o svemu.

– Tako da i kada bi Republika Srpska imala najboljeg ministra finansija na svijetu, nažalost apsolutno ne vjerujem da bi on imao autonomiju da donosi odluke koje mu prethodno ne naredi politički lider. Mislim da se u tome Republika Srpska ni najmanje ne razlikuje od regije – rekao je on.

24 Decembra, 2025