VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    CIK probio zakonski rok za objavu konačnih rezultata

    Navršio se mjesec dana od održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, a Centralna izborna komisija BiH još nije objavila konačne rezultate, iako je istekom današnjeg dana istekao zakonski rok za njihovo proglašenje. Uprkos činjenici da je riječ o manje od 450.000 glasačkih listića, proces utvrđivanja konačnih rezultata i dalje traje, bez jasnog objašnjenja o razlozima kašnjenja.

    Iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj ocjenjuju da je riječ o pokušaju ugrožavanja ustavno-pravnog poretka i onemogućavanja izabranog predsjednika da u potpunosti obavlja svoje dužnosti. Kao dodatni razlog za takve ocjene navode nove aktivnosti CIK-a koje se sprovode nakon isteka zakonskih rokova.

    Po nalogu CIK-a, u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu danas su ponovo otvarane vreće sa glasačkim materijalom iz Trebinja, i to one koje sadrže nevažeće glasačke listiće. Prema dostupnim informacijama, izvršena je provjera ukupno 40 nevažećih listića bez bezbjednosnih elemenata koje su koristili mobilni timovi, iako zvanično pojašnjenje svrhe ove provjere nije saopšteno.

    CIK je danas ponovo zasjedao i odlučio da uvaži žalbu Srpske demokratske stranke koja se odnosi na jedno biračko mjesto u Doboju. Predmet je vraćen na ponovni postupak, uz nalog da se pribave izjave svih članova biračkog odbora zbog navoda da je jedan od članova bio previše blizu birača tokom glasanja.

    Kako je navedeno na sjednici, posmatrač je uložio prigovor jer je članica biračkog odbora, prema navodima, posmatrala način glasanja birača, nakon čega se udaljila. Otvoreno je pitanje da li eventualna odgovornost pojedinog člana biračkog odbora može imati uticaj na izborni rezultat.

    Pokušaji da se od CIK-a dobije objašnjenje o razlozima probijanja rokova, uključujući i one koji se odnose na žalbene postupke, nisu dali rezultat. Predsjednik CIK-a Jovan Kalaba nije odgovorio na upite u vezi sa trenutnim statusom procesa.

    U političkim krugovima u Republici Srpskoj sve je izraženija sumnja da je Centralna izborna komisija instrumentalizovana. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić izjavio je da na sam dan izbora nije bilo ozbiljnijih primjedbi, osim dva pojedinačna slučaja koja su, kako je naveo, ispitana.

    „CIK je nakon toga razvio čitav sistem aktivnosti kojim je napao integritet izbornog procesa. Cilj je bio i ostao da se devalvira vrijednost predsjednika Republike Srpske i umanji značaj ove funkcije“, rekao je Đokić.

    Slično mišljenje iznio je i predsjedavajući Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković, koji smatra da je neozbiljno da CIK, uz sve raspoložive kapacitete i sredstva, nije u stanju da završi izborni proces u zakonskom roku.

    Centralna izborna komisija je još 15. decembra, nakon obrade svih biračkih mjesta, saopštila da je kandidat SNSD-a Siniša Karan pobijedio na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske. Ipak, konačni rezultati do danas nisu objavljeni.

    Iz Apelacionog upravnog odjeljenja Suda BiH saopšteno je da su zaprimili tri izborne žalbe, sve od Srpske demokratske stranke, te da će odluke biti donesene u zakonom propisanom roku, bez navođenja preciznih rokova.

    Iako se žalbeni postupci još vode, činjenica je da je Centralna izborna komisija već probila sve zakonom propisane rokove za objavu konačnih izbornih rezultata.

  • SDS podnio četiri krivične prijave zbog “manipulacija” na izborima

    SDS podnio četiri krivične prijave zbog “manipulacija” na izborima

    Srpska demokratska stranka (SDS) podnijela je četiri krivične prijave protiv predsjednika i članova 37 biračkih odbora u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Ugljeviku.

    Kako je na svom Facebook nalogu objavila Aleksandra Pandurević, član Predsjedništva SDS-a, krivične prijave su podnesene zbog krivičnog djela izborne prevare i falsifirkovanja rezultata izbora.

    “Kontrolnim borajnjem na ovim biračkim jestima utvrđena je manipulacija kroz zapisnike od 830 glasova”, napisala je Pandurevićeva dodajući da je zakonom za ovo krivično djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

    Podsjećanja radi, nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na kojim je pobijedio Siniša Karan, kandidat SNSD-a, SDS nije priznao taj rezultat tvrdeći da je Branko Blanuša, njihov kandidat pokraden.

  • Prekinuta sjednica Doma naroda

    Prekinuta sjednica Doma naroda

    Poslije skoro četirii sata rasprave o dnevnom redu, Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ostao je bez kvoruma i sjednica je prekinuta.

    Na dnevnom redu sjednice bila su dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim problem je nastao kada su pojedini delegati tražili dopunu dnevnog reda.

    Prvo je Džemal Smajić iz Kluba Bošnjaka tražio da s ena dnevni red stavi Zakon o regulatoru, prenosu i trižištu električne energije ali kao prva tačka dnevnog reda. Nakon toga i Želimir Nešković, dlegat u Klubu Srba tražio je da se isti taj Zakon stavi na dnevni red, ali i još dva, odnosno izmjene zakona o PDV-u i akcizama.

    Nakon tih zahtjeva otpočela je rasprava o dnevnom redu uz međusobne optužbe jednih prema drugima da se blokira rasprava o tim zakonima te da je krajnje vrijeme da se oni usvoje.

    Odmah nakon ovih zahtjeva delegata uslijedila je pauza, a nakon nastavka zasijedanja delegati su nastavili sa prepucavanjem. Na kraju, i poslije skoro tri sata rasprave izglasano je da se na dnevnom redu kao treća tačka nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije koji je usvojen u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Takođe izglasano je i da se Neškovićeve izmjene Zakona o PDV-u nađu na dnevnom redu kao četvrta tačka dnevnog reda, i tu je nastao problem. Nešković je tražio da njegove tačke budu prve, i Dom naroda tu je izgubio kvorum i data je pauza od sat vremena. Nakon pauze na zasijedanju se nisu vratili delegati iz reda srpskog naroda.

    Inače, kada je riječ o Zakonu o regulatoru, prenosu i tržištu elektirčne energije njegovim usvajanjem u značajnoj mjeri olakšalo bi se funkcionisanje privrede s obzirom da od 1. januara počinje naplata CBAM-a. Zakonom koji je usvojen u Predstavničkom domu, definisano je da berza električne energije bude u Brčko distriktu, a ne u Mostaru kakao je to usovjeno na Savjetu ministara BiH.

    Međutim, tokom rasprave Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda i predsjednik HDZ-a rekao je da su u zabludi svi oni koji misle da će se berza električne energije premjestiti iz Mostara u Brčko.

    Sam Nešković nakon što je Dom naroda ostao bez kvoruma rekao je da Kemal Ademović, predsjedavajući Doma naroda očigledno nije spreman da vodi sjednicu kako poslovnih nalaže i da nije spreman da usvojimo zakone koji će biti korisni za sve građane.

    “Špirić (Nikola Špirić član Kolegijuma Doma naroda) i Čović su reinkarnirali u Ademovića. Ja nemam drugo objšanjenje za činjenicu da predsjedavajući Doma naroda ne dozvoljava da se glasa o dopunama i izmjenama dnevnog reda na način kako sam ja to predložio. Ne može on moje prijedloge mijenjati kako njemu odgovara pa ih onda dati na glasanje, tako se nikad nije radilo niti to poslovih dozvoljava. O njima se mora glasati u obliku u kojem su i predloženi”, rekao je Nešković.

  • Zelenski najavio odlučan korak ka okončanju rata u Ukrajini

    Zelenski najavio odlučan korak ka okončanju rata u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je pripremljeno nekoliko nacrta dokumenata o okončanju rata sa Rusijom, uključujući i one o bezbjednosnim garancijama za Kijev, nakon pregovora koji su vodili ukrajinski zvaničnici u Majamiju sa američkim kolegama.

    On je naveo da su članovi ukrajinske delegacije, Rustem Umerov i Andrij Hnatov, podnijeli detaljan izvještaj nakon sastanaka sa američkim timom.

    Sve izgleda prilično obećavajuće… I ovdje je važno da je ovo rad i nas (Ukrajine) i Sjedinjenih Američkih Država. To sugeriše da smo veoma blizu stvarnog rezultata – rekao je Zelenski na sastanku posvećenom ukrajinskim diplomatama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp je izjavio ranije da su razgovori o miru između Ukrajine i Rusije u toku i da napreduju “normalno”, ali da postoji velika “mržnja” između ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. Između ova dva lidera, Putina i Zelenskog, postoji ogromna mržnja.

    – Razgovaramo. Sve ide dobro. Mora da se zaustavi rat – rekao je Tramp novinarima na svom imanju Mar a Lago na Floridi, objavljeno je na Jutjub kanalu Bijele kuće.

    U Majamiju, od 19. do 21. decembra, ukrajinska i američka delegacija održale su niz sastanaka o mirovnom planu i razgovarale sa predstavnicima Rusije, a za sada nisu najavljeni novi sastanci.

     

     

    – Produktivno su sarađivali sa izaslanicima predsjednika Trampa, a sada je pripremljeno nekoliko nacrta dokumenata. Konkretno, to uključuje dokumente o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, o oporavku i o osnovnom okviru za okončanje ovog rata – napisao je Zelenski na X mreži.

    Zelenski je dodao i da je “takođe zahvalan evropskim partnerima na njihovoj podršci i koordinaciji” i da se “raduje nastavku dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama”.

    Prema njegovim riječima neophodno je da diplomatija uvijek ide “ruku pod ruku” sa pritiskom na Rusiju i podrškom Ukrajini.

    Rojters se prenio da je ukrajinski lider rekao da su “veoma blizu konkretnog rezultata”.

  • Objavljen detaljan plan za Novu godinu u Banjaluci

    Objavljen detaljan plan za Novu godinu u Banjaluci

    Banjaluka se sprema za najluđu noć u godini, a Gradska uprava navodeći da će doček nove godine u gradu na Vrbasu biti jedan od najvećih novogodišnjih događaja u regionu, objavila je i detaljan plan za tu noć.

    Kako navode, plato ispred sportskog kompleksa u parku “Mladen Stojanović” biće centar nezaboravne atmosfere 31. decembra i 1. januara.

    “Prva noć, 31. decembar, rezervisana je za doček Nove godine uz Natašu Bekvalac, koja će svojim posebno pripremljenim repertoarom zagrijati publiku i uvesti Banjalučane i goste u 2026. godinu. Zabavni program počinje u 21 čas, a uvod u najluđu noć napraviće banjalučki umjetnik Damjan Vračar. Tačno u 23.59 časova uslijediće zajedničko odbrojavanje i novogodišnje slavlje”, ističu oni.

    Kako dodaju, spektakl se nastavlja već 1. januara, kada će na istom mjestu nastupiti regionalna muzička zvijezda Aco Pejović.

    “Program počinje od 21 čas uz nastupe Damjana Vračara i Olje Babić, nakon čega slijedi koncert koji će obilježiti prvi dan Nove godine”, saopštili su iz Gradske uprave Banjaluka.

    Oni dodaju da grad na Vrbasu i ove  godine ostaje jedna od najpoželjnijih destinacija za doček Nove godine.

  • Projekat gasovoda “Južna interkonekcija”: Zadovoljni izašli iz Ambasade SAD-a

    Projekat gasovoda “Južna interkonekcija”: Zadovoljni izašli iz Ambasade SAD-a

    Zvaničnici Federacije BiH održali su sastanak u Ambasadi SAD-a u BiH u Sarajevu, u vezi sa projektom gasovoda “Južna interkonekcija”, a nakon kojeg su istakli da su zadovoljni i optimistični da će taj posao biti brzo završen.

     

    Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da je važnost interkonekcije u geopolitičkom, a ne samo ekonomskom smislu te da će dolaskom američkog investitora i američkog kapitala doći i do stabilizacije odnosa u BiH.

    “Vrlo kvalitetan sastanak, mali akcioni plan, hodogram. Vijeće ministara i Federalna vlada treba da djeluju narednih dana, parlamenti da usvajaju potrebne prostorno planske akte. Dogovorili smo se oko rokova koji su kratki što je dobro i mislim da ova priča postaje relana, što je lijepa priča za BiH”, rekao je Konaković.

    On je rekao da ono što je bio najveći problem, a to je kako će izgledati kompanija koja će gazdovati tim projektom rješen, te da će svi imati mogućnost da participiraju, ali da bi američke kompanije imale tu prednost jer se radi o američkom LNG.

    “Hodogram kaže da će biti formirana komisija koja odlučuje o kompanijama. Ja mislim da za nekoliko mjeseci to pitanje može biti riješeno”, naveo je Konaković dodajući da mu se sviđa brzina i odlučnost adminsitracije Donalda Trampa, predsjednika SAD po ovom pitanu.

    I Sabina Čudić, predsjedik Naše stranke, rekla je da je dogovoreno da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji u FBiH.

    “Bez obzira na dogovorenu dinamiku u smislu vremenskih rokova, ono što nas interesuje iznad svega jeste i sadržaj tih izmjena i dopuna, na čemu ćemo raditi u narednim mjesecima. Ono što je važno tiče se i komisija za koncesije na nivou FBiH i drugih tehničkih detalja, ali ono što je najvažnije, ono na čemu smo mi insistrali se ostvarilo ovaj put. Dobili smo jasan signal od američke administracije i američke ambasade u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH”, rekla je Čudićeva dodajući da ovaj projekat treba da ostane u sferi ekonomija, ne politike.

    Povodom ovog sastanka oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH gdje su naveli da je Džon Ginkel, otpravnik poslova SAD u BiH, razgovarao sa zvaničnicima vladajuće koalicije u Federaciji BiH.

    “Američka kompanija će razviti ovaj gasovovd i upravljati njime. Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi sa nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske. Administracija predsjednika Trampa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima uBiH na realizaciji ovog projekta”, saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.

  • Zašto Donald Tramp želi Grenland?

    Zašto Donald Tramp želi Grenland?

    Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je posebnog izaslanika za Grenland u svom najnovijem pokušaju aneksije zemlje.

    Džef Lendri, republikanski guverner Luizijane, “predvodi napad” kao dio posebnog izaslanika imenovanog za golemo arktičko ostrvo koje je polu-autonomni dio Danske.

    Tramp je rekao da SAD treba Grenland za “nacionalnu zaštitu”, dodajući: “Moramo ga imati.”

    To je, očekivano, razljutilo čelnike Danske, a Kopenhagen će pozvati svog američkog ambasadora radi “objašnjenja”.

    Nije tajna da Tramp želi preuzeti zemlju bogatu mineralima zbog njenog strateškog položaja.

    Čak je odbio isključiti upotrebu sile kako bi osigurao zemlju, što je šokiralo Dansku, budući da se nekada smatrala jednim od najbližih saveznika Amerike u NATO-u.

    Kako je Grenland reagovao?
    Premijeri Mete Frederiksen iz Danske i Jens-Frederik Nielsen iz Grenlanda od tada su zahtijevali poštovanje njihovih granica.

    U zajedničkoj izjavi rekli su: “Već smo to jasno rekli. Sada to ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država ukorijenjeni su u međunarodnom pravu… Ne možete anektirati druge zemlje. Grenland pripada Grenlandđanima i SAD ne bi trebao preuzeti Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta.”

    Zašto Donald Tramp želi Grenland?
    Iako na najvećem ostrvu na svijetu živi samo 57.000 ljudi, uglavnom autohtonih Inuita, njegovi prirodni resursi i geografski položaj čine ga sve privlačnijim za globalne sile.

    “Mislim da će Grenland možda biti u našoj budućnosti”, nedavno je rekao Tramp. Odbio je isključiti upotrebu vojne sile.

    Tramp je gledao ostrvo od 2019., ali nije prvi američki predsjednik koji ga želi.

    Sjedinjene Države pokušale su ga kupiti 1846., a zatim ponovo 1946. – tada za cijenu ekvivalentnu 970 miliona funti u modernoj vrijednosti – kada je Hladni rat dobijao na zamahu.

    Oba puta su odbijeni, ali Grenland se smatrao toliko strateški važnim za suprotstavljanje Sovjetskom Savezu da su SAD svejedno zadržale vojnu prisutnost tamo.

    Uz danski pristanak, SAD upravljaju vazdušnom bazom Tule kako bi mogle slati američke bombardere preko Arktika kako bi napali Sovjetski Savez i otkrili projektile koji dolaze iz drugog smjera.

    Postojala je još jedna baza, tajna, zakopana u ledenjaku udaljenom 240 kilometara.

    Navodno istraživački objekat, Kamp Senčuri je zapravo trebao smjestiti nuklearno oružje sposobno za lansiranje kroz ledeni pokrov.

    Na kraju nikada nije postavljeno tamo, a ova ispostava je od tada napuštena.

    Iako Tule još uvijek postoji – iako se sada zove Svemirska baza Pitufik – činjenica da je Kamp Senčuri izgubljen 30 metara ispod površine, sve dok ga tim NASA-inih naučnika nije ponovo pronašao prošle godine, govori nešto o promjeni međunarodnih odnosa.

    Čak i dok je Hladni rat jenjavao i odmicao, održavanje nuklearnog oružja tako daleko na sjeveru nije se smatralo vitalnim.

    Ali sada se ledeni pokrovi tope, čineći okolne vodene puteve plovnijima i olakšavajući pristup resursima – poput uranijuma, željeza i fosilnih goriva – skrivenim ispod.

    U međuvremenu, napetosti s Rusijom su veće nego ikad od Hladnog rata, a Kina – novi glavni suparnik SAD-a – takođe želi ulagati u Grenland.

    To bi moglo objasniti zašto je Džej Di Vens, uoči svoje posjete, rekao: “Mnoge druge zemlje prijetile su Grenlandu, prijetile su da će koristiti njegove teritorije i vodene puteve kako bi prijetile Sjedinjenim Državama, Kanadi i naravno narodu Grenlanda, pa ćemo provjeriti kako stvari tamo stoje.”

    Dodao je:

    “I kažem da, govoreći u ime predsjednika Trampa, želimo ponovo ojačati sigurnost naroda Grenlanda jer mislimo da je to važno za zaštitu sigurnosti cijelog svijeta.”

    Potpredsjednik Amerike još je rekao:

    “Nažalost, mislim da su vođe i u Americi i u Danskoj predugo ignorisali Grenland. To je bilo loše za Grenland, a takođe je bilo loše i za sigurnost cijelog svijeta. Mislimo da stvari možemo odvesti u drugom smjeru, pa ću to provjeriti.”

    Ko je vlasnik Grenlanda?
    Tramp možda insistira na kupovini Grenlanda radi “nacionalne sigurnosti”, ali ljudi na Grenlandu nisu toliko zainteresovani. Otprilike 85 odsto protivi se pridruživanju SAD-u, a gotovo polovina Trampov interes vidi kao prijetnju.

    “Šta savjetnik za nacionalnu sigurnost radi na Grenlandu?”, rekao je premijer Mute Egede u vezi s tim da se američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Volc pridružio se Vensovoj posjeti u martu.

    “Jedina svrha je demonstrirati moć nad nama. Njegova sama prisutnost na Grenlandu bez sumnje će podstaći američko povjerenje u Trampovu misiju i pritisak će se povećati.“

    Njegova stranka izgubila je izbore u martu, ali njegov nasljednik na mjestu premijera zemlje Jens-Frederik Nielsen složio se.

    Nielsen je rekao: “Činjenica da Amerikanci vrlo dobro znaju da smo još uvijek u pregovaračkoj situaciji i da opštinski izbori još nisu završeni, ipak iskorištavaju priliku da ponovo dođu na Grenland, što pokazuje nedostatak poštovanja prema grenlandskom stanovništvu.”

    Iako su Grenlandćani uglavnom ujedinjeni u svom protivljenju američkom miješanju, nisu jedini koji imaju pravo glasa.

    Grenlandom vlada Danska – udaljena gotovo 3000 km – od nekoliko valova kolonizacije u 18. vijeku.

    Grenland, sada uglavnom autonomna i samoupravna teritorija s predstavništvom u danskom nacionalnom parlamentu, decenijama kontroliše vlastite unutrašnje poslove.

    Ali, vanjske odnose i dalje nadzire Danska, uprkos nedavnim naporima za nezavisnost Grenlanda.

    Danska će vjerovatno imati određenu riječ u budućnosti Grenlanda. Prema riječima danske premijerke Mete Frederiksen, čini se da ta budućnost nije sa SAD-om.

    “Grenland nije na prodaju”, rekla je u televizijskom intervjuu. “Želim jasno reći da je, gledano očima danske vlade, Grenland za grenlandski narod. To je vrlo ponosan narod, jezik i kultura, to je narod koji je njihov.”

    Da li je Grenland dio NATO-a?
    Da. Grenland je dio NATO-a, jer je dio Danske – koja je članica NATO-a.

    To znači da ako Tramp “ne isključi vojnu akciju”, kako je prethodno rekao, i silom preuzme Grenland, to bi moglo izazvati rat.

    Članak pet NATO ugovora kaže da se napad na državu članicu smatra napadom na sve članice – koje će potom pomoći napadnutoj članici u borbi.

    Postoji li američka baza na Grenlandu?
    Da. Prije poznata kao vazdušna baza Tule, svemirska baza Pitufik kojom upravljaju SAD jedna je od najudaljenijih američkih vojnih baza i jedina na Grenlandu.

    Sa 150 stalno stacioniranih pripadnika vazdušnih i svemirskih snaga, ima radar sposoban detektovati balističke projektile gotovo čim polete.

    Smještena na sjeverozapadu Grenlanda, gdje temperature zimi padaju ispod -34°C, najbliže naselje je udaljeno 70 milja u Kuanaku, u kojem živi ne više od 650 ljudi.

    Šta je “Crveno-bijela i plava zemlja”?
    Republikanski kongresmen predstavio je zakon koji bi ovlastio Trampa da započne pregovore o sticanju autonomne teritorije Danske i preimenovanju na temelju američke zastave.

    “Amerika se vratila i uskoro će biti veća nego ikad uz dodatak Crvene, Bijele i Plave zemlje”, izjavio je zastupnik Badi Karter (67) iz Džordžije.

    Karter je još rekao:

    “Predsjednik Tramp ispravno je identifikovao kupovinu onoga što je sada Grenland kao prioritet nacionalne sigurnosti i s ponosom ćemo pozdraviti njegov narod da se pridruži najslobodnijoj naciji koja je ikada postojala kada naš glavni pregovarač potpiše ovaj monumentalni sporazum.”

    Zakon o crvenoj, bijeloj i plavoj zemlji iz 2025. nalaže ministru unutrašnjih poslova da nadgleda preimenovanje Grenlanda u saveznim dokumentima i kartama u roku od 180 dana.

    “Svaka referenca u zakonu, karti, propisu, dokumentu, papiru ili drugom zapisu Sjedinjenih Država na Grenland smatraće se referencom na 13. Crvenu, bijelu i plavu zemlju”.

    Prijedlog zakona prvo mora proučiti odbor prije nego što se može glasati u Zastupničkom domu. Zatim bi išao u Senat.

    Zakonodavci ga razmatraju čak i dok je danska premijerka Mete Frederiksen više puta rekla da arktičko ostrvo “nije na prodaju”, navodi “Metro”.

  • Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kazao je da se u prijedlogu zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima ne radi ni o kakvoj diskriminaciji pušača već o ograničavanju određenog ponašanja, poput stavljanja pojasa u automobili.

     

    “Ovdje se ne govori o pravu pušača na pušenje, već ponašanju. Ovdje se ne zabranjuje pravo na pušenje nego ograničava ponašanje pušača”, rekao je Šeranić u Narodnoj skupštini u toku rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Republici Srpskoj.

    Istakao je da je ovaj zakon čisto zakon Republike Srpske, a ne Evrope ili bilo koga drugog, da ima ima poveznice sa FBiH u dijelu tržišta, ali da Srpska pravi svoje nadležnosti.

    Naglasio je da su rađena precizna istraživanja o tome da li građani podržavaju zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima i na javnom mjestu i da je 72 odsto kazalo da podržava zabranu pušenja na tim prostorima.

    “Lično bih ja volio da je zakon rigorozniji, ali to je moj lični, stav, profesionalni je nešto drugo i to je u ovom slučaju”, naveo je Šeranić.

    Komentarišući diskusije poslanika, naveo je da će vjerovatno zakon ostati kako je predložen upskos amandmanima, ali da će odlučiti o tome prije glasanja, te da mu je najvažnije da se usvoji svaka inicijativa koja se tiče zaštite zdravlja građana.

    “Dostupan sam svima mimo ove diskusije. Hvala timu koju je na ovom zakonu radio godinu dana, a da se on priprema još od 2017. Pred nama predstoje promocije mjera i izrada pravilnika i zato zakon ima neke vrste odgode za pojedine vrste mjera”, zaključio je Šeranić.

  • Zabilježena tri slučaja “super gripa”

    Zabilježena tri slučaja “super gripa”

    Tri slučaja “super gripa” – virusa koji hara Evropom zabilježena su u Republici Srpskoj, povrđeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj u toku je uobičajena sezona gripa, a od teških akutnih respiratornih infekcija najviše obolijevaju najmlađi i najstariji.

    Talas oboljevanja se tek očekuje
    Načelnik Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir napomenula je da se porast obolijevanja tek očekuje, budući da se najveći broj oboljelih javlja u januaru.

    Ona je apelovala na građane da vode računa o drugima i da, ako su bolesni, posjete pacijentima u bolnicama svedu na minimum.

    Ko je na meti “super gripa”?
    Govoreći o “super gripu” ili takozvanom flunamiju, Vukmirova je navela da su u Republici Srpskoj zabilježena tri slučaja tog virusa.

    “To nije novi virus već je taj K podtip mala izmjena u njegovoj genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju da se širi izazivajući tako obolijevanje kod onih koji nemaju imunitet”, pojasnila je Vukmirova.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Srpske, domovi zdravlja u Republici Srpskoj tokom druge sedmice decembra prijavili su 4.950 akutnih respiratornih infekcija i 432 oboljenja slična gripu, kojih je najviše bilo u bijeljinskoj i fočanskoj regiji.

    U bolnicama u Republici Srpskoj od 8. do 14. decembra hospitalizovano je 88 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije.

    U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci hospitalizovan je 41 pacijent, a u bolnicama u Prijedoru sedam, Gradišci 17, Doboju 10, Nevesinju pet, u Trebinju i Zvorniku po tri, a u Bijeljini jedan pacijent.

    Iz Instituta navode da je najveći broj oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripu u starosnoj grupi od 30 do 64 godine i od pet do 14 godina, dok su u kategoriji teških akutnih respiratornih infekcija najviše obolijevali najmlađi i najstariji, piše Srna.

  • Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Dan Republike u Srpskoj biti obilježen nizom svečanih manifestacija, dok je istovremeno govorio o stanju u javnim preduzećima i infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

    Minić je naveo da su povodom Dana Republike planirane svečanosti 5, 8. i 9. januara, te da će 5. januara u Trebinju biti otvorena novoizgrađena bolnica. Kako je rekao, 8. januara u Banjaluci biće otkriveno centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    „Planirane su svečanosti 5, 8. i 9. januara. U Trebinju ćemo 5. januara otvoriti novoizgrađenu bolnicu, a 8. januara u Banjaluci otkriti centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

    Dodao je da su predviđeni i svečana akademija i defile, te istakao da nema osnova za tvrdnje da Dan Republike neće biti obilježen. Minić je naglasio da je sa boračkim kategorijama postignut dogovor o zakonskim rješenjima, kao i da otkrivanje centralnog spomen-obilježja treba da protekne bez političkog uticaja.

    Govoreći o javnim preduzećima, Minić je rekao da je situacija izuzetno složena, ali da mjere koje je Vlada Republike Srpske preduzela postepeno daju rezultate. Istakao je da je Vlada zajedno sa rukovodstvima javnih preduzeća aktivno uključena u rješavanje problema i da se ne izbjegava suočavanje sa suštinom i stvarnim stanjem.

    „Razgovarao sam sa direktorom ‘Šuma’ i raduje me što imaju bolji rezultat nego prošle godine. Što se tiče ‘Elektroprivrede’, radimo na rješavanju problema, riječ je o ogromnim sistemima koji podrazumijevaju mnogo posla i mjera koje će morati biti donesene“, rekao je Minić.

    On je naveo da Vlada Republike Srpske ima stalnu komunikaciju sa direktorima „Željeznica“, „Šuma“, „Elektroprivrede“ i „Pošta Srpske“.

    Minić je ranije, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza Zoranom Stevanovićem i direktorom „Puteva Srpske“ Miroslavom Jankovićem, ozvaničio početak izgradnje kružnog toka kod „Audi centra“ u banjalučkom naselju Borik, za koji je navedeno da bi trebalo da ubrza protok saobraćaja i poveća bezbjednost u tom dijelu grada.