VRBAS Media

Autor: INFO

  • Đurić: Očekujemo rješenje za NIS u narednim sedmicama

    Đurić: Očekujemo rješenje za NIS u narednim sedmicama

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić rekao je da očekuje da će problem vezan za američke sankcije Naftnoj industriji Srbije /NIS/ biti uspješno riješen u narednim sedmicama i da će Srbija iz te epizode izaći jača, jer će diverzifikovati svoje izvore snabdijevanja energentima.

    Đurić je ocijenio da je država pokazala ozbiljnost i odgovornost kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja energentima, jer su rezerve bile spremne za situaciju koja je nastupila.

    – Vjerujem da ćemo ovu nametnutu krizu da prebrodimo i da Novu godinu ili prvi mjesec započnemo sa pozitivno riješenom situacijom, što je cilj – izjavio je Đurić za RTS.

    On je dodao da Srbija nije ni izazvala ovaj problem, ali da će aktivno doprinijeti njegovom rješenju.

    Komentarišući odnose sa SAD, Đurić je rekao da treba biti pošten, objektivno analizirati stvari i ne zaboraviti da je administracija predsjednika Donalda Trampa zbog kršenja ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji suspendovala strateški dijalog sa Prištinom i da je u određenoj mjeri promijenjen odnos prema BiH, odnosno da je situacija u odnosu prema Republici Srpskoj bolja nego što je bila.

    Govoreći o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu i Metohiji, Đurić je istakao da Srbi međunarodnoj zajednici treba da pokažu da ih režim Aljbina Kurtija nije slomio, zbog čega je izuzetno važno da na izbore izađe što veći broj ljudi i da Srpska lista osvoji svih 10 poslaničkih mandata predviđenih za Srbe.

  • Tramp: Velika je mržnja između Putina i Zelenskog; “Džo je bio budala”

    Tramp: Velika je mržnja između Putina i Zelenskog; “Džo je bio budala”

    Predsednik SAD Donald Tramp je izjavio je da su razgovori o miru između Ukrajine i Rusije u toku i da napreduju “normalno”, ali da postoji velika “mržnja” između ruskog i ukrajinskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

    “Između ova dva lidera, Putina i Zelenskog, postoji ogromna mržnja. Razgovaramo. Sve ide dobro. Mora da se zaustavi rat”, rekao je Tramp novinarima na svom imanju Mar a Lago na Floridi, objavljeno je na Jutjub kanalu Bele kuće.

    Na pitanje novinara da li će insistirati da Božić bude krajnji rok za postizanje mirovnog sporazuma, Tramp je rekao da se nada da će sukob biti okončan.

    “Mi više ne gubimo novac na ovaj rat. (Bivši predsednik Džozef) Bajden dao je 350 milijardi dolara i ko zna šta se desilo sa tim. Mi sad prodajemo rakete, avione i najbolju vojnu opremu NATO-u… Dakle, ne bacamo novac kao što smo radili za vreme Bajdena. On je bio budala i ono što je uradio zemlji je užasno”, istakao je američki lider.

    On je ponovio da je okončao osam ratova i da su “svi umorni od ovog rata”.

    Poslednjih nedelja, Sjedinjene Američke Države su obnovile svoje napore da posreduju u postizanju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva. Nakon nekoliko rundi razgovora, nacrt dokumenta se smatra prihvatljivijim za Kijev, ali i dalje postoje razlike oko teritorija i bezbednosnih garancija.

    Ukrajinska delegacija je 14. i 15. decembra u Nemačkoj nastavila pregovore uz učešće specijalnog predstavnika predsednika SAD Stivena Vitkofa i Džareda Kušnera.

    U Majamiju, od 19. do 21. decembra, ukrajinska i američka delegacija održale su niz sastanaka o mirovnom planu i razgovarale sa predstavnicima Rusije, međutim, nije bilo znakova napretka, niti su najavljeni novi sastanci.

  • Lavrov: UNESKO politizovan i ukrajinizovan

    Lavrov: UNESKO politizovan i ukrajinizovan

    Naše zapadne kolege učinile su sve da u najvećoj mogućoj mjeri politizuju rad agencije UNESKO i da ukrajinizuju dnevni red organizacije, pri čemu su očigledni dvostruki standardi koji se, između ostalog, jasno ispoljavaju u usvajanju antiruskih odluka Izvršnog savjeta u vezi sa Krimom i Ukrajinom, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na Generalnoj skupštini Komisije Ruske Federacije o radu ove agencije UN.

    Te odluke daleko prevazilaze mandat ove organizacije, napomenuo je on.

    – Za vrijeme bivšeg generalnog direktora, koji je predstavljao Francusku, sekretarijat organizacije je otvoreno služio interesima zapadne manjine, zatvarao oči pred politikom kijevskog režima usmjerenom protiv ruskog obrazovanja i kulture, pred ubistvima naših novinara, kao i pred masovnim kršenjem prava Rusa i ruskojezičnog stanovništva u Ukrajini, uključujući pravo na maternji jezik i pravoslavnu vjeru, iako su ta prava garantovana Poveljom UN – poručio je Lavrov.

    Napomenuo je da je rukovodstvo UNESKO-a je, za vrijeme prethodne generalne direktorke, zatvaralo oči pred uništavanjem spomenika, uključujući i one u Odesi, gde je srušen spomenik Katarini II, osnivaču tog grada.

    Nekoliko dana kasnije, Izvršni savet UNESKO-a donio je odluku da se istorijski centar Odese uvrsti na spisak svetske baštine čovečanstva.

    – Smatram, međutim, da je teško zamisliti veće izrugivanje mandatu ove ugledne organizacije – poručio je Lavrov.

    Skrenuo je pažnju na to da se antiruska politika kolektivnog Zapada jasno ispoljila i tokom izbora za Izvršni savet, kroz ogroman pritisak na zemlje Globalnog juga, koje su bile primoravane da glasaju protiv Rusije.

    – Zapadni protivnici postigli su da ruska kandidatura ne prođe. Ipak, uprkos svemu, podršku nam je pružilo 93 države članice – podvukao je ministar spoljnih poslova Rusije.

    Dodao je da će Rusija, naravno, nastaviti da aktivno učestvuje u radu UNESKO-a, kao i u drugim formatima, kao i da će na narednim izborima za Izvršni savjet obavezno ponovo podnijeti svoju kandidaturu.

    – Vjerujem da će do tada mnogo toga u djelovanju Zapada postati jasnije i da njegovi pokušaji da otvoreno i krajnje bezobzirno “uvrće ruke” državama članicama UNESKO-a više neće biti tako uvjerljivi – poručio je Lavrov.

  • Banjalučanin uhapšen, tražio ga Interpol

    Banjalučanin uhapšen, tražio ga Interpol

    Policija je uhapsila S.R. iz Banjaluke na osnovu više raspisanih potraga – potjernice Interpola Podgorica, Centralne potjernice po Naredbi Opštinskog suda u Cazinu i raspisa o traganju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Naime, njega su juče 22. decembra uhapsili službenici Policijske uprave.

    “O lišenju slobode pomenutog lica obaviješten je Opštinski sud u Cazinu”, navode iz  PU Banjaluka.

  • Stevandić: Zaštita zdravlja da bude ispred komercijalnih interesa

    Stevandić: Zaštita zdravlja da bude ispred komercijalnih interesa

    Rasprava o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje izazvala je različite stavove među poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, ali je ujedno potvrdila saglasnost da je donošenje ovakvog zakona neophodno. Iako svi učesnici rasprave podržavaju potrebu regulisanja ove oblasti, brojni poslanici su ukazali na manjkavosti predloženih rješenja, zbog čega su podneseni i amandmani.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da nije protiv zakona, naglašavajući da se sa regulisanjem pušenja mora početi, ali da je riječ o složenom problemu za koji ne postoji jednostavno rješenje. On je istakao da se zakon dotiče pitanja ustavnih prava, koja je potrebno ili ograničiti ili precizno urediti, te da je ključno pronaći mjeru između zaštite zdravlja i poštovanja tih prava.

    Stevandić je ukazao na iskustva drugih zemalja, posebno Slovenije, gdje su građani vremenom prihvatili zabranu pušenja u zatvorenim prostorima. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li je društvo u Republici Srpskoj spremno na brze, „revolucionarne“ mjere ili je realniji put postepeno, evolutivno prilagođavanje, jer bi nagle zabrane mogle dovesti do masovnog nepoštovanja zakona.

    Posebno je naglasio potrebu da se zakon sagleda i iz ugla zaposlenosti i privrednih aktivnosti, navodeći da je tokom javnih rasprava stigao veliki broj primjedbi, naročito u vezi sa zabranom prodaje cigareta na kioscima. Upozorio je da bi takva rješenja mogla dovesti do diskriminacije pojedinih privrednih subjekata i eventualnog zatvaranja kioska, čime bi preduzetnici u Republici Srpskoj bili dovedeni u nepovoljniji položaj.

    Klub poslanika Ujedinjene Srpske uložio je četiri amandmana na Prijedlog zakona. Prvim amandmanom traži se da se zabrana pušenja u zatvorenim prostorima ne odnosi na prostore za igre na sreću, uz obrazloženje da je maloljetnicima ionako zabranjen ulaz u takve objekte, te da bi se na taj način izbjeglo umanjenje prihoda u toj djelatnosti.

    Drugim amandmanom predlaže se da pušenje bude dozvoljeno u određenom broju soba u hotelima, uz jasno istaknutu oznaku, kao i u objektima u kojima se isključivo priređuju igre na sreću, gdje bi vlasnik mogao odrediti pušački prostor. Treći amandman odnosi se na reklamiranje i izlaganje duvanskih proizvoda, uz prijedlog da se omogući njihovo izlaganje na kioscima manjom stranom pakovanja, kako bi se obezbijedio jednak tretman preduzetnika u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    Stevandić je tokom rasprave naglasio da postoji diskriminacija i pušača i nepušača, te da zakon ne smije dovesti do rješenja koja će biti neprimjenjiva u praksi. Iako je naveo da je lično nepušač, istakao je da ne želi da se pušači stigmatizuju, već da fokus mora ostati na zdravstvenim posljedicama pušenja, posebno kada je riječ o bolestima poput karcinoma larinksa i pluća.

    Posebnu pažnju posvetio je pitanju reklamiranja duvanskih proizvoda, upozoravajući na snažan uticaj digitalnih mreža i influensera koji, kako je naveo, podsvjesno promovišu pušenje i time utiču na djecu i mlade. Ocijenio je da je zabrana reklamiranja, naročito u digitalnom prostoru, jedan od ključnih segmenata zakona.

    Zaključujući raspravu, Stevandić je poručio da je zakon potreban, ali da njegovo uvođenje mora biti pažljivo, postepeno i bez diskriminacije. Naglasio je da zakon možda neće odmah biti savršen, ali da je važno da se proces započne, uz mogućnost da se rješenja unapređuju u narednim godinama.

  • Tramp povlači 29 ambasadora, četiri države u regionu ostaju na “čekanju”

    Tramp povlači 29 ambasadora, četiri države u regionu ostaju na “čekanju”

    Amerika, prema najavama iz Vašingtona, početkom sljedeće godine neće imati ambasadora gotovo na cijelom Zapadnom Balkanu. Donald Tramp, američki predsjednik, u januaru će povući diplomatske predstavnike iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    BiH i Srbija i dalje čekaju na američkog ambasadora. Analitičari očekuju da do kraja proljeća Tramp “paketom ambasadora” pokrije cijeli region, ali ne isključuju ni mogućnost da neke države u regionu ostanu bez diplomatskog predstavnika iz SAD.

    Tramp će u januaru povući čak 29 ambasadora širom svijeta koji su tu funkciju obavljali tokom mandata prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena. Tim Trampovim potezom najviše će u Evropi biti pogođen Zapadni Balkan pošto čak četiri države neće imati američkog ambasadora.

    Zanimljivo da Amerika skoro godinu dana nema diplomatu u Srbiji pošto je Tramp prvo postavio na tu funkciju, a onda odustao od Marka Brnovića, advokata i bivšeg državnog tužioca u Arizoni.

    “Zapadni Balkan i dalje strateški značajan za Ameriku”

    Branka Latinović, bivša ambasadorka u OEBS, navodi za Blic da je bez obzira na sve, Zapadni Balkan i dalje strateški značajan za Ameriku.

    – Tramp je prošle nedjelje potpisao Zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kojim je potvrdio da Amerika ima poseban fokus na Srbiju zbog sankcija NIS i energetike. Zato mislim da je nerealno da još dugo bude bez ambasadora – ocenjuje Latinović.

    Kako kaže, Trampovo povlačenje skoro 30 diplomata širom svijeta nije neuobičajeno u diplomatskom svijetu.

    – Vidimo da je fokus na profesionalnom diplomatskom kadru. Svaki predsjednik, pa i Tramp, nagrađuje svoje donore, a jedan dio donora ide u ambasadore. To se dešavalo i ranije s tim što sada nešto sporije ide zbog drugih prioriteta – analizira Latinović.

    “Slično je bilo i u prvom mandatu”

    Po njoj poseban problem sa Trampovom smjenom diplomata je što veliki broj smijenjenih diplomata ima “mandat koji traje”.

    – Na taj način Tramp pokazuje odnos prema profesionalnom kadru. Slično je i bilo i u prvom mandatu kada je, recimo, pola Stejt departmenta bilo bez osoblja i u v.d. stanju. A karijerni ambasadori su srž diplomatije – navodi Latinović.

    “Vjerovatno će to biti imena koja su bliža Trampovoj politici”

    Kako kaže, čini se da se čeka Trampov paket koji će istovremeno dopuniti sva upražnjena ambasadorska mjesta u regionu.

     

    – Veoma je bitno ko će biti ambasador u Srbiji i državama u okruženju u kontekstu pojačane zainteresovanosti Amerike za naš region. Vjerovatno će to biti imena koja su bliža Trampovoj politici i njegovom takozvanom klubu 100 – ocjenjuje Latinović.

    Dodaje da će novi američki ambasadori u regionu najvjerovatnije raditi na primjeni Zakona o nacionalnoj odbrani.

    – Mislim da će doći do imenovanja tog paketa američkih ambasadora za region na proljeće jer je to proces koji traje nekoliko mjeseci. Uskoro treba očekivati saslušanje kandidata u američkom Kongresu i Senatu pa objavljivanje imena – zaključuje Latinović.

    “Za sada Vašington pokriva ovdje što ima preko informacionih struktura Zapada”

    S druge strane, Zoran Milivojević, diplomata, smatra da trenutno nema velike zainteresovanosti Amerike za Zapadni Balkan.

    – Vidjećemo da li će je biti. Za sada Vašington pokriva ono što ima ovde preko informacionih struktura Zapada kada je, recimo, riječ o situaciji u Srbiji, NIS, uticaju Rusije. Mnogo toga zavisi i od raspleta situacije u vezi sa ratom u Ukrajini što se može odraziti i na Zapadni Balkan – analizira Milivojević.

    Iz jednog ili dva centra može pokriti cijeli region?

    Kako kaže, ne treba isključiti ni to da Amerika “jednim paketom pokrije cijeli naš region do kraja proljeća”.

    – Mogla bi da ima regionalnog predstavnika i da iz jednog ili dva centra obuhvati Zapadni Balkan. Sve se to uklapa u Trampov princip racionalnosti i njegovu doktrinu. Vidjećemo da li će Marko Rubio ostati na liniji te politike. Jer Tramp sve gleda kroz novac i smanjenje troškova. Zato je ukinuo Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), smanjuje vojsku i gasi baze širom svijeta – navodi Milivojević.

    Dodaje da to, ako se Tramp odluči na taj potez, neće biti “nešto neuobičajeno u demokratiji”.

    – Ima puno država koje to rade. Recimo, Jermenija pokriva Srbiju iz Atine, takođe postoje zemlje koje imaju svoje predstavništvo za nas u Bukureštu. Srbija ima sve nekoliko ambasadora u Latinskoj Americi. Obično se u tim slučajevima ambasador šalje u značajniju državu u regionu dok se manje zemlje pokrivaju konzularnim odjeljenjima, recimo, zbog viznih stvari – zaključuje Milivojević, prenosi Blic.

  • Vučić: Ustaštvo je podobna ideologija u Hrvatskoj

    Vučić: Ustaštvo je podobna ideologija u Hrvatskoj

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je, povodom izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je ustaški pozdrav “Za dom spremni” logičan i normalan, da je odavno logično da je ustaštvo podobna ideologija u Hrvatskoj.

    – Sve što Plenković kaže i radi za mene je logično odavno – rekao je Vučić novinarima u Putincima kod Rume.

    Prema njegovim riječima, sve je jasno kada on kao predsjednik Srbije ne može da ode u Јasenovac da položi cvijet pošto je to za Hrvatsku “strašan zločin i užasna provokacija”.

    Vučić je izrazio nadu da će u narednim sedmicama biti riješena situacija u vezi sa Naftnom industrijom Srbije, navodeći da postoje problemi sa uvozom pojedinih derivata, ali da država ima ogromne rezerve.

  • Ima li spasa za javna preduzeća u Republici Srpskoj?

    Ima li spasa za javna preduzeća u Republici Srpskoj?

    Nema spasa za javna preduzeća sve dok su ona politički plijen, poručuju stručnjaci, na namjeru institucija u Republici Srpskoj da uvedu pojam “posebno nadzirano javno preduzeće”.

    U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim preduzećima, o kojem će raspravljati Narodna skupština Republike Srpske, navedeno je da će uvođenje pojma “posebno nadzirano javno preduzeće” omogućiti “primjenu pojačanih mjera nadzora nad radom ovih preduzeća koja su od najvećeg značaja za javne finansije”.

    Obrazloženo je da se pojam “posebno nadzirano javno preduzeće” definiše kao pravno lice pod direktnom ili indirektnom kontrolom Republike Srpske koje dvije uzastopne kalendarske godine ispunjava kriterijume velikog pravnog lica u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija.

    Kako je navedeno, ovim zakonom precizira se definicija javnog preduzeća, dodatno jačaju odgovornost, efikasnost i ekonomičnost kao osnovna načela upravljanja javnim preduzećima, propisuje se izrada politike vlasništva, kao strateškog dokumenta za unapređenje vlasničkog upravljanja i uspostavlja se sistem za koordinaciju nadzora javnih preduzeća u Republici Srpskoj.

    Šta su moguća rješenja
    Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, kaže da novom inicijativom Vlada Republike Srpske zapravo samo želi da pokaže da oni kao nešto rade.

    “Apsolutno je nemoguće da će biti unaprijeđeno poslovanje javnih preduzeća, sve dok ljude u njima imenuje politika, odnosno dok oni dolaze iz reda podobnih, a ne sposobnih. Dok mi ne uvedemo mehanizam da direktor i članovi uprave svojom imovinom garantuju za svaki vid zloupotrebe javnih sredstava, nećemo moći da uvedemo red u javna preduzeća”, rekao je Marić za “Nezavisne novine”.

    Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala “Capital”, kaže da je od 2006. do danas, svaki premijer, kako je dolazio, počinjao mandat istom pričom o reformi državnih preduzeća te njihovoj depolitizaciji, kao i najavama da će ove firme donositi prihode umjesto da budu u gubitku itd. I za 20 godina, dodaje Vukelić, ništa se nije promijenilo. I sada, ističe, vidimo novi pokušaj, kroz izmjene zakona.

    Izbjegavanje odgovornosti
    “Mislim da je ovo samo izbjegavanje odgovornosti. Ko je sprečavao vlast da za 20 godina javna preduzeća očisti od kriminala i korupcije, da javne nabavke budu transparentnije, da im rad bude efikasniji, da se smanji broj zaposlenih? Zapravo niko. Mislim da je ovo samo šminkanje i pokazivanje da se nešto radi, a oni u stvari imaju apsolutnu kontrolu, zajedno sa koalicionim partnerima, u upravnim i nadzornim odborima ovih javnih preduzećima i ništa se neće promijeniti ukoliko ne bude jake političke volje da se to stvarno učini”, kaže Vukelić.

    Osvrćući se na javne konkurse za uprave ovih firmi, kaže da je to ništa drugo nego podjela stranačkog plijena između koalicionih partnera.

    “Vidimo da su godinama direktori bili u v.d. statusu, kako ne bi povukli bilo kakav nepopularan potez. Drže ih na kratkom povocu kako bi slušali politiku, odnosno da se ne bi drznuli i uradili nešto drugo, a što je i sam prethodni premijer Radovan Višković priznao – ako nisu u v.d. statusu, ne slušaju dobro”, ističe Vukelić u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ekonomisti kažu da, kada bi ova ideja bila sprovedena onako kako treba, onda bi u posebno nadzirana javna preduzeća bila, između ostalih, svrstani “Željeznice Republike Srpske”, “Šume Republike Srpske”, “Aerodromi Republike Srpske”, OC “Jahorina”, “Elektroprivreda” i mnoga druga.

    Možda vas zanima:

    Republika Srpska uvodi pojam “posebno nadzirano javno preduzeće”

    Ozbiljan problem
    Ekonomista Milenko Stanić kaže da su javna preduzeća već dugo u fokusu, ali da, uprkos brojim planovima i programima, problemi se iz godine u godinu povećavaju, umesto da se umanjuju.

    “To govori da postoji ozbiljan problem u temeljima upravljanja radom javnih preduzeća. U partijskom upravljanju javnim preduzećima ne može doći do poboljšanja u njihovom poslovanju. Loši kadrovi dolaze na čelo ovih preduzeća. I ne samo da se radi o menadžerskoj strukturi, nego su partije poklopile sve do najnižeg nivoa radnog mjesta u takvim preduzećima. U suštini se izvlači novac iz tih preduzeća za partije koje su na vlasti, a ne stvara se dobit, što bi trebalo da bude njihova osnovna funkcija”, ocijenio je Stanić.

    Sramota je, ocjenjuje, da preduzeća koja su monopolisti na tržištu bilježe gubitak i dodaje da nema spasa za javna preduzeća sve dok su ona politički plijen.

    “Potrebna je ozbiljna promjena – da se krene od odbacivanja partijskog upravljanja i da na čelo tih preduzeća dođu odgovorni menadžeri koji će onda cijelu strukturu zaposlenih postaviti na zdrave osnove”, naveo je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • Može li BiH nadoknaditi izgubljeno vrijeme prije nego što Brisel digne ruke?

    Može li BiH nadoknaditi izgubljeno vrijeme prije nego što Brisel digne ruke?

    BiH se nalazi na putu da doživi jedno od najvećih neprijatnih iznenađenja u posljednjih nekoliko godina, iako to većina stanovništva još ne vidi.

    Bosni i Hercegovini bi se, naime, mogla ponoviti situacija iz 2009. godine, kada su Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji ukinute vize za šengenski prostor, a građani BiH su i dalje ostali u striktnom viznom režimu.

    Zemlje zapadnog Balkana nekoliko godina ranije dobile su uslove od strane EU koje treba da ispune kako bi im bile ukinute vize.

    Od 144 uslova, koliko je imala BiH, gotovo ništa nije bilo ispunjeno jer su se političari iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara beskrajno svađali u vezi s tim koja od tih mjera znači ukidanje nadležnosti ili jačanje države BiH.

    Kada su ostale zemlje, nakon što su ispunile šta je od njih bilo traženo, dobile bezvizni režim, a BiH nije, u BiH je došlo do snažnog pritiska javnosti da se uslovi što prije ispune.

    Usljed tog pritiska svi preostali uslovi ispunjeni su u rekordnom roku, tako da su građani BiH naredne godine takođe dobili slobodu bezviznog putovanja u EU.

    Sada je situacija slična, samo što se ovog puta radi o integracijama zemalja regiona u EU. Kako tada, i sada su zemlje regiona dobile jasnu mapu puta, kao i Plan rasta koji bi trebalo da pomogne i finansijski i tehnički da se ispune uslovi.

    Za razliku od BiH, ostale zemlje rade na ispunjavanju uslova, a posebno Crna Gora koja je praktično na pragu ulaska u EU. Ako se ostvare očekivanja Podgorice, ali i dijela evropskih zvaničnika, pa Crna Gora uđe u EU 2028. godine, što je realna mogućnost, BiH će se naći u situaciji kao 2009, ali s tom razlikom da će biti praktično nemoguće u kratkom roku nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

    Čak i kada bi BiH u najkraćem roku usvojila zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakon o Sudu BiH u skladu s evropskim standardima, koji su uslov za početak pregovora, i čak i kada bi sutra imenovala glavnog pregovarača, to neće značiti mnogo ako ne dođe do temeljne promjene odnosa prema evropskim obavezama unutar BiH jer će nas tokom pregovora čekati hiljade sličnih, pa i težih zakonskih propisa i obaveza. Za svaku od njih trebaće maksimalan angažman svih u BiH, bez internih svađa i podjela i beskrajnih rasprava koje pojedu nekoliko godina dok se ne usvoji samo jedan zakon ili propis.

    Uslovi koji su trenutno na stolu nisu teški za ispunjavanje, posebno što, prema riječima visokog evropskog diplomate s kojim smo nedavno razgovarali, Brisel pokazuje dovoljno fleksibilnosti da se BiH pomogne.

    Prema njegovim riječima, kada je zakon o VSTS-u u pitanju, njegova primjena se može odgoditi da se država i institucije na vrijeme pripreme. Kada je riječ o glavnom pregovaraču, kako nam je objasnio, s obzirom na to da u BiH postoji razumijevanje da bi se glavni pregovarač imenovao na period mandata Savjeta ministara, sada bi trebalo imenovati osobu  koja bi samo pripremila BiH da se sprovede skrining, što je tehnički posao. Kako nam je objašnjeno, u narednom mandatnom periodu nakon izbora 2026. bio bi imenovan novi pregovarač koji bi praktično pregovore vodio kroz klastere i poglavlja.

    Ako bi BiH, kako nam je objašnjeno, do marta usvojila dva zakona i imenovala pregovarača do izbora 2026, mogla bi na proljeće biti organizovana prva međuvladina konferencija, započet skrining i sprovedene sve pripreme za pregovore. To znači da bi početkom 2027. sve bilo spremno za suštinski proces pregovaranja, s novim vlastima i mandatom od četiri godine. Na kraju tog perioda BiH bi mogla daleko odmaći na evropskom putu i mogla bi relativno brzo stići svoje susjede.

    Ako do marta napretka ne bude, postoji realna opasnost da Brisel digne ruke od BiH. U tom slučaju, odnosi između Brisela i Sarajeva držali bi se u “hladnom pogonu”, gdje bi postojali formalni odnosi, ali bez suštinskih reformskih koraka.

    Ako se građani BiH sjete šoka i nevjerice iz 2009, kada nam je stavljeno do znanja da nema ništa od bezviznog režima, mogu samo da pretpostave kakav šok će uslijediti kada shvate da naši susjedi ulaze u EU, a BiH ostaje na Balkanu. Razlika od 2009. biće samo u tome što smo tada mogli brzo nadoknaditi vrijeme, a ovog puta ćemo za odlazak u Budvu ili Herceg Novi morati ispunjavati evropski formular za ETIAS, a na granici s Crnom Gorom davati biometrijske podatke za ulazak u EU. To će biti poniženje za građane, ali imajući u vidu propuštene prilike neće biti nešto što realno ne bismo zaslužili.

  • NATO će otvoriti drugi centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, poznato gdje i kada

    NATO će otvoriti drugi centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, poznato gdje i kada

    Organizacija NATO ne smanjuje pomoć Ukrajini. Umjesto toga, gradi drugi, otporniji sistem snabdijevanja za nadolazeće godine.

    Drugi najveći logistički centar za isporuku oružja Ukrajini započeće s radom u Rumuniji u januaru 2026., paralelno s ključnim središtem u Rezovu u Poljskoj. To će Rumuniju učiniti drugim strateškim čvorištem za snabdijevanje Ukrajine kao dio proširene logističke podrške NATO-a.

    Potez Saveza naglašava neuspjeh ruskih pokušaja izolacije Ukrajine i ometanja isporuke zapadnog oružja.

    Planove za novi logistički centar izvijestio je “DefenseRomania”, pozivajući se na general Majka Kelera, zamjenika zapovjednika misije NATO-a Sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu.

    Rekao je da će novo središte u Rumuniji biti otvoreno u januaru 2026. i postati drugi ključni logistički centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, municijom i vojnom opremom.

    Novi centar radiće uz postojeće središte u Rezovu u Poljskoj, koje je od početka rata služilo kao glavna tačka pretovara vojne pomoći Ukrajini.

    Očekuje se da će otvaranje rumunskog centra značajno povećati logističke kapacitete NATO-a na istočnom krilu i smanjiti opterećenje poljske infrastrukture.

    Za Rusiju to znači kolaps svih preostalih iluzija o “zatvaranju” kanala vojne pomoći Ukrajini.

    Prema NSATU-u, samo u 2025. godini Ukrajini je putem logističkih struktura NATO-a isporučeno oko 220.000 tona vojne pomoći – uključujući oružje i municiju, prenosi “Uawire”.