VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Rusija tuži Evropu za 193 milijarde evra

    Odluka Rusije da na sudu traži odštetu od Evrope u iznosu od oko 193 milijarde evra zbog pokušaja Evropske unije da ukrade zamrznutu rusku imovinu predstavlja promišljenu pravnu strategiju kojom Moskva štiti svoje interese i stvara osnovu za moguće kontramjere.

    Ruski stručnjaci preciziraju da bi Rusija mogla da pokrene konfiskaciju evropske imovine na svojoj teritoriji, ali i u trećim – prijateljskim zemljama.

    Eskperti napominju da se podnošenje tužbe smatra logičnim i promišljenim korakom – to nije politički gest, već način da se ruska pozicija fiksira u pravnom polju i stvori zakonita osnova za dalje zahtjeve. Za pravnu državu, to je jedini mogući format reakcije.

    – Prije svega, mi smo ih nekoliko puta upozoravali i postojala je nada da će se ljudi urazumiti i da neće plijeniti našu imovinu, ali su oni donijeli drugačiju odluku. Pres-služba njemačkog Bundestaga je, nakon završetka pregovora koji su vođeni između Ukrajine, Amerike i Evropske unije, isticala potrebu za kompenzacijom štete koju je Rusija nanijela Ukrajini. Na taj način su suverena sredstva Rusije u Evropskoj uniji bila zamrznuta. Dakle, oni su zamrzli rusku imovinu, a mi na to sada odgovaramo. Oni su uvjereni da im se ništa neće dogoditi. Postoji čuvena izjava Kaje Kalas koja je upitala kojem sudu bi se Rusija žalila i koji sudija bi uopšte presudio u korist Rusije? Dobila je odgovor – podnijeli smo tužbu – kaže ruski ekspert Јurij Svetov.

    Svetov napominje da se Belgija za sada odupire pritisku EU po pitanju zamrznutih ruskih aktiva za Kijev, jer se plaši da bi mogla da postane meta pravnih i finansijskih odmazdi Moskve, pa zato belgijska vlada zahtijeva pravno obavezujuće garancije od svih zemalja EU da će u potpunosti preuzeti finansijski i pravni rizik Brisela koji bi nastao kao posljedica odgovora Rusije.

    On ocjenjuje da je reakcija Moskve snažan signal upozorenja Zapadu i to “ne više riječima, već sudskom tužbom”.

    – Pozicija belgijske vlade je nepromijenjena – oni traže opšte garancije da sva odgovornost neće pasti samo na Belgiju. Upravo zbog toga je i podnijeta tužba. Mi sve prebacujemo u pravnu ravan. Za sada je to samo naša tužba, ali ako se sve nastavi, onda ćemo kao kompenzaciju početi da oduzimamo onu imovinu koja se nalazi u Rusiji – kaže Svetov.

    Ruski stručnjaci napominju da Rusija ima sporazume sa nizom zemalja o međusobnom priznavanju odluka arbitražnih sudova. Samim tim, ako presuda bude u korist Moskve, Centralna banka Rusije može zatražiti konfiskaciju državne imovine EU u Rusiji i na teritoriji drugih država.

    Prema navodima eksperata, Rusija ima mogućnost da se osloni na mehanizme priznavanja i izvršenja sudskih odluka u drugim zemljama, kao i da koristi nacionalne sudove trećih država radi zaštite svojih imovinskih prava.

    Ocjene su i da će za “Јuroklir” ova situacija predstavljati “ozbiljan stres-test”. Kompanija se trenutno nalazi između političkih očekivanja evropskih vlasti i rizika od obimnih pravnih zahtjeva jednog od najvećih suverenih klijenata u svojoj istoriji. Klining infrastruktura po svojoj prirodi počiva na reputaciji neutralnog i predvidivog posrednika, a narušavanje tog principa neizbježno se odražava na cijeli sistem.

    Ukoliko bi ruska sredstva bila predata trećoj strani, to bi smanjilo povjerenje u Evropsku uniju i izazvalo ogroman odliv kapitala iz evrozone, kao i ekonomske potrese u Evropi.

    Na pitanje kakva je sudbina zamrznute ruske imovine u inostranstvu Svetov kaže – različita.

    – Amerikanci, na primjer, računaju da će ta sredstva, pod njihovom kontrolom, biti upotrebljena za projekte obnove Ukrajine. Evropljani bi željeli da taj novac uzmu kako bi u naredne dvije godine snabdijevali Ukrajinu oružjem, ili da ga kasnije koriste kao reparacije. Trenutno je tu previše nagađanja i pretpostavki. Mislim da ne treba žuriti, tim pitanjima se bave stručnjaci. Postoji jedna lijepa izreka, koja kaže da ‘novac voli tišinu’, i upravo se te tišine naše rukovodstvo do sada držalo. Bilo je tiho, a onda je iznenada pripremljena tužba za sud. I slijedeći koraci se takođe pripremaju, pa zato ne želim da iznosim pretpostavke. Ponavljam, to je posao stručnjaka – zaključio je ekspert.

    Za razliku od neprijateljskih zemalja koje djeluju van pravnih okvira, Centralna banka Rusije odlučila je da djeluje preko sudova, a ruski stručnjaci su uvjereni da će u okviru ruskog pravnog sistema po pitanju tužbe biti donesena pozitivna odluka.

    Centralna banka Rusije je podnijela tužbu protiv depozitara “Јuroklir” u iznosu od 18 biliona rubalja, odnosno oko 193 milijarde evra, saopštila je pres-služba Moskovskog arbitražnog suda.

    Nakon početka ruske Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 zamrzle su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, oko 300 milijardi evra.

    Od toga se više oko 210 milijardi evra nalazi u EU, uključujući 185 milijardi evra na računima belgijskog “Јuroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring. Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine, iako se pojedine države Unije protive ovoj inicijativi.

    Centralna banka je saopštila da je donijela ovu odluku u vezi sa nezakonitim radnjama depozitara “Јuroklir”, kao i zbog mehanizama koje zvanično razmatra Evropska komisija za direktno ili indirektno korišćenje imovine Banke Rusije bez njene saglasnosti.

  • Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Orban: Srbija je ključna zemlja regiona, tretman prema njoj je sramotan

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je večeras da je Srbija ključna zemlja regiona i da su tretman i ponašanje EU prema Srbiji sramotni.

    On je uoči početka samita EU-Zapadni Balkan u Briselu, a na pitanje šta misli o nedolasku Srbije na samit, rekao da je Zapadni Balkan ekonomski zlatna rezerva za Evropsku uniju, a da je Srbija ključna zemlja za odbranu Evrope od migracija.

    – Dakle, bez Srbije ne možemo ništa da uradimo. A ono što se ovdje dešava, mislim na tretman i ponašanje prema Srbiji je sramotno. Dakle, potpuno je nepravedno. Ponašamo se na neprihvatljiv način. Srbija je više od jedne trećine stanovništva Balkana, regiona Zapadnog Balkana. Ekonomija Zapadnog Balkana je barem polovina srpska. Izvoz ovog regiona je vjerovatno dvije trećine srpski. Dakle, bez Srbije je nemoguće bilo šta učiniti na Zapadnom Balkanu – rekao je on.

    Zato, naglasio je, EU mora prvo da primi Srbiju da bi pronašla rešenja za teškoće, a zatim da napreduje sa ostalim zemljama, a ne suprotno.

    – Radimo upravo suprotno. To nije dobro. To je loše. To je nepravedno i sramotno. Zato mi Mađari moramo da ih podržimo da krenu naprijed – zaključio je Orban.

    Premijer Slovačke, Robert Fico je ocijenio da ono što što EU radi Srbiji nema veze sa zdravim razumom i da je kažnjavaju zbog njenih suverenih stavova, istovremeno joj stvarajući nove uslove i obaveze.

    On je rekao da je EU u dubokoj krizi, čak i u osnovnim stvarima kao što je njeno proširenje, prenose slovački mediji.

    Srbija neće imati predstavnika na samitu EU-zapadni Balkan, koji je počeo u Briselu.

  • Trivić: Najpoštenije je da Blanuša opet ide za predsjednika

    Trivić: Najpoštenije je da Blanuša opet ide za predsjednika

    Jelena Trivić, predsjednik Narodnog fronta poručila je da bi najpoštenije bilo da Branko Blanuša bude kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske na opštim izborima 2026. godine.

    Ona je komentarišući ovu tematiku istakla da rezultati izbora za predsjednika Republike još nisu zvanično potvrđeni, ali da se neki drugi već (samo)kandiduju za tu poziciju,  ne želeći sami sebi da priznaju da je Branko Blanuša i moralno, i suštinski, i matematički pobijedio na tim izborima.

    Naglasila je da bi svako drugo rješenje bilo poigravanje sa raspoloženjem naroda i poigravanje sa principima na kojima je Blanuša u nikad gorim okolnostima ostvario rezultat vrijedan pažnje, nevjerovatno vrijedan rezultat.

    “Iako o ovom još uvijek nismo razgovarali na stranačkim organima, slobodna sam da kažem i vjerujem da je ovo konsenzualno rješenje i mišljenje u Narodnom frontu i kao predsjednik stranke čvrsto stojim iza gore napisanog.  Ako neko smatra da je naša podrška nebitna, neka vrati film i sjeti se koliko je bila bitna naša podrška na prethodno održanim izborima jer smo bili prvi koji smo rekli ‘da bjanko podrška promjenama’. Ne želim ni da zamišljam scenario da smo i mi tada, kao neki drugi, oklijevali i vagali. Nakon toga, i oni su bili ‘prisiljeni’ da podrže Blanušu”, poručila je liderka Narodnog fronta.

    Pozvala je da pojedini prestanu sa prenemaganjem.

     

     

    “Govoreći u ime Narodnog fronta, jer sam svaki dan sa našim članstvom, simpatizerima, ali i svim ljudima koji su nezadovoljni radom aktuelne vlasti, najpoštenije i najrealnije bi bilo da Blanuša, bez obzira kakvi budu formalno konačni rezultati prijevremenih izbora, ponovo bude kandidat za predsjednika Republike na izborima 2026. godine. Time bi se opozicija na neki način odužila i Blanuši, ali i narodu koji mu je poklonio povjerenje na izborima koji su održani u vrlo kritičnim i teškim uslovima”, kazala je Trivićeva putem Facebooka.

  • Đokić: Ispunjeni uslovi za prenos koncesije u Ugljeviku

    Đokić: Ispunjeni uslovi za prenos koncesije u Ugljeviku

    Stečeni su uslovi da se vlasništvo nad koncesijom u Ugljeviku, na eksploatacionom polju “Istok 2” prenese na Rudnik i Termoelektranu Ugljevik, istakao je ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić na konferenciji za novinare o 100 dana rada Vlade Srpske.Time bi se obezbijedilo nesmetano funkcionisanje elektrane u narednom periodu. Vlada Srpske je obezbijedila sredstva za preuzimanje značajnog udjela u `Komsar enerdžiju`. Do sada je preuzeto 74 odsto vlasništva”, rekao je Đokić.

    On je dodao da je sada preduzeće “Gas-Res” vlasnik 74 odsto udjela u kompaniji “Komsar enerdži”.

    – Sada “Gas-Res” može donijeti odluku da se prenese koncesija na RiTE Ugljevik. To će omogućiti nesmetano korišćenje uglja i stvoriće se uslovi da se osiguraju dovoljne količine uglja da bi mogli nesmetano raditi u narednom periodu – poručio je Đokić.

    On je istakao da se sada samo mora Vladi uputiti zahtjev za prenos koncesije.

  • Detalji novog plana za Ukrajinu: “Tomahavk” spreman ako Putin prekrši sporazum

    Detalji novog plana za Ukrajinu: “Tomahavk” spreman ako Putin prekrši sporazum

    Gotovo četiri godine nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine, Sjedinjene Američke Države, Evropa i Ukrajina postigle su dogovor o bezbjednosnim garancijama čiji je cilj sprečavanje budućih sukoba.

    Detalji sporazuma, koje su američki zvaničnici opisali kao “platinasti standard”, predstavljeni su nakon uspješnih dvodnevnih pregovora u Berlinu.

    SAD planira da Senat ratifikuje sporazum, čime bi on postao pravno obavezujući, po uzoru na bilateralne odbrambene paktove sa Japanom i Južnom Korejom. Međutim, za razliku od tih aranžmana, plan ne predviđa slanje američkih vojnika na ukrajinsku teritoriju, potvrdili su ukrajinski i evropski zvaničnici.

    Umjesto toga, u početnoj fazi biće uspostavljena misija pod vođstvom SAD, zadužena za nadzor prekida vatre i posredovanje u sporovima, sa ciljem da se bilo kakve tenzije riješe prije nego što eskaliraju u nasilje, piše britanski “Telegraf”.

    Vazdušna sila kao odgovor na agresiju
    Ako diplomatski napori ne uspiju i dođe do ruske invazije, Vašington će morati da odluči o upotrebi smrtonosne sile. Diplomatski izvori navode da bi najvjerovatniji odgovor uključivao vazdušne snage.

    Prema tom planu, američki borbeni avioni F-35, projektili Tomahavk ili slični sistemi stacionirani na teritoriji NATO-a mogli bi biti korišćeni za protivnapade u slučaju da Moskva prekrši primirje. Teoretski, američke snage mogle bi da pomognu Ukrajini izvođenjem prekograničnih udara protiv ruske vojne opreme.

    Ipak, preventivni udari smatraju se malo vjerovatnim zbog rizika od eskalacije, a američka vojna akcija uslijedila bi tek nakon što se odgovornost za sukob jasno pripiše Rusiji.

    Uloga evropskih saveznika
    Američko teško naoružanje nadopunilo bi obaveze koje su već ponudili evropski partneri. Koalicija voljnih, predvođena Velikom Britanijom i Francuskom, predložila je preuzimanje značajnog dijela tereta raspoređivanjem multinacionalnih snaga za “uvjeravanje”.

    Njihova primarna uloga bila bi obuka poslijeratne ukrajinske vojske, nadzor vazdušnog prostora i obezbjeđivanje ključnih pomorskih ruta u Crnom moru. U izjavi koju je potpisalo više od deset evropskih lidera navodi se da će snage “pomoći u regeneraciji ukrajinskih snaga, obezbjeđivanju ukrajinskog neba i podršci bezbjednijim morima, uključujući djelovanje unutar Ukrajine”, prenosi Index.hr.

    Evropski izvori priznaju da bi te kopnene snage mogle poslužiti i kao “okidač” za usporavanje eventualne ruske invazije do dolaska pojačanja, ali još uvijek nije donijeta odluka o “pravilima angažovanja” u slučaju direktnog kontakta sa ruskim snagama.

    Stvaranje “čeličnog ježa”
    Kijev je mjesecima insistirao na ključnoj ulozi SAD u bezbjednosnim garancijama, što im je Donald Tramp u najnovijoj ponudi i omogućio. Garancije obećavaju obnovu i razvoj ukrajinskih oružanih snaga u ono što je postalo poznato kao “čelični jež”, vojsku koju bi budući osvajači teško mogli da savladaju.

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute opisao je Ukrajinu kao “prvu liniju odbrane”.

    “Još uvijek moramo da obezbjedimo da ukrajinske oružane snage imaju snagu da se odupru bilo kakvoj ruskoj agresiji sada, naravno, ali i u budućnosti”, izjavio je Rute.

    Razrađeni mirovni plan od 20 tačaka predlaže ograničavanje ukrajinske vojske na 800.000 pripadnika, što je kompromis prema ruskim zahtijevima. Međutim, ne bi bilo ograničenja kada je riječ o sistemima naoružanja koje bi Ukrajina mogla da koristi za odbranu.

    Hoće li Putin pristati?
    Iako su bezbjednosne garancije koje nudi SAD pozdravljene u Kijevu i evropskim prijestonicama, posao još nije završen, a dalji razgovori nastavljaju se ovog vikenda u Majamiju.

    S obzirom na to da su ponuđene garancije slične članu 5 NATO-a, evropski izvori izražavaju sve veću sumnju da će Vladimir Putin pristati na takve prijedloge. Iako se Ukrajina neće uskoro pridružiti NATO-u, ove garancije predstavljaju značajnu stratešku prepreku Putinovim ambicijama.

    Pitanje koje ostaje za Evropu jeste: “Kako će Tramp reagovati ako Putin odbije mirovni sporazum zasnovan na ovim garancijama?”

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je jasan.

    “Vjerujem da će SAD primijeniti sankcioni pritisak i obezbijediti nam više oružja ako [Putin] sve odbije. Mislim da bi to bio pošten zahtjev sa naše strane prema Amerikancima”, kazao je on.

    “Po mom mišljenju, logika je sljedeća: ako su SAD spremne da pruže bezbjednosne garancije Ukrajini i primijeni snažne mjere ako Putin prekrši sporazum, onda mi iskreno recite, po čemu se to razlikuje od situacije u kojoj Putin ne želi da okonča rat?“, dodao je Zelenski.

  • SDS: Blanuša kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026.

    SDS: Blanuša kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026.

    Branko Blanuša, koji je bio kandidat SDS i opozicije na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, biće kandidat za tu funkciju i na opštim izborima koji bi trebalo da budu održani 2026. godine.

    Ova informacija potvrđena je za “Nezavisne novine” iz SDS, a kako nam je rečeno Blanuša je na sjednici Glavnog odbora predložen i da preuzme funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke.

    Kako su za “Nezavisne” kazali, njemu je dat rok do ponedjeljka da se izjasni o tome, a Skupština SDS na kojoj će se birati novi predsjednik stranke biće održana 28. decembra u 13 časova u Banjaluci.

    “Blanuša je dobio jednoglasnu podršku da bude kandidat 2026. godine, a ima podršku i da bude novi predsjednik SDS”, kazali su iz SDS.

    “Blanuša će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske ispred SDS i sa tim prijedlogom idemo prema opoziciji”, poručeno je za “Nezavisne”.

    Podsjećamo, Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, istakao je danas da ovom pokretu pripada jedno od dva ključna pojedinačna mjesta, odnosno inokosne funkcije čime se smatraju funkcije predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

  • Petrović: Kandidat opozicije za predsjednika treba biti Blanuša, a za Predsjedništvo BiH Vukanović

    Petrović: Kandidat opozicije za predsjednika treba biti Blanuša, a za Predsjedništvo BiH Vukanović

    Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović smatra da kandidat opozicije na narednim Opštim izborima za predsjednika Republike Srpske treba da bude Branko Blanuša iz SDS-a, a za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Nebojša Vukanović.

    On je kazao da su prijevremeni izbori jasno pokazali da narod ne želi aktuelnu vlast predvođenu SNSD-om i Miloradom Dodikom.

    “Sve i da na stranu ostavimo izborne krađe i malverzacije koje su se dogodile u najvećoj mjeri u Doboju, Laktašima i Zvorniku, ako na izborima koji su na neki način bili referendumski za SNSD, u smislu odluke naroda da li ih i dalje želi na čelu Republike Srpske ili ne, oni ostvare ‘pobjedu’ sa razlikom od samo 2,17 posto uz sve izborne malverzacije, uz poraz u onim lokalnim zajednicama gdje su do sada imali apsolutno većinu i sve to sa katastrofalno malom izlaznošću, jasno je kao dan, da SNSD i Milorad Dodik su na izlaznim vratima, da više ni ucjene, ni prijetnje, ni novac, ni položaj i moć nisu dovoljni da im obezbijede sigurnu pobjedu”, mišljenja je Petrović.

    Dodaje da je u SNSD taboru trenutno “metež” i da se “ne zna gdje udaraju, jedni druge krive za katastrofalno loš rezultat i svjesni su da su izgubili podršku svojih koalicionih partnera”.

    “Predstavnici koalicionih stranaka oko SNSD-a sada su u najboljoj poziciji i do oktobra 2026. godine imaju mogućnost da maksimalno iskoriste aktuelnu situaciju i traže niz ustupaka od SNSD-a, na šta će SNSD morati da pristane, ako želi da uopšte ostane u trci, ali sa druge strane upravo ti ustupci će dodatno oslabiti SNSD iznutra”, rekao je.

    Smatra kako je poraz SNSD-a u oktobru 2026. godine gotovo izvjestan, osim u jednom slučaju, “a to je da pronađe svoje sigurne partnere među opozicijom, ili da ne kažemo da pojača svoje redove koje predvode ‘trojanski konji'”.

    “Sa druge strane, narod je jasno pokazao da želi i bira kulturnog, obrazovanog, stručnog, smirenog i neukaljanog čovjeka na čelu Republike Srpske, i upravo je to naš profesor Branko Blanuša. Za samo dvije nedjelje kampanje, sa jednom do dvije posjete lokalnim zajednicama, par pojavljivanja na televiziji sa minimalnom minutažom, finansijski izuzetno skromnom kampanjom, bez teških riječi, vrlo smireno, stameno i šmekerski profesor Branko Blanuša je pridobio većinu građana Republike Srpske. Dakle, većina građana Republike Srpske je glasala za normalnost, i ovdje sada nije upitno šta narod želi, ali je upitna snaga opozicije da sačuva narodnu volju. Kada kažem da sačuva narodnu volju, mislim na prvom mjestu na borbu za uvođenje skenera na biračkim mjestima i bolju organizaciju samog izbornog procesa, jer je jasno da su mehanizmi za manipulacije i krađe od SNSD-a razvijeni do stanja perfekcije”, mišljenja je.

    Smatra da opozicija mora imati jasan stav, a to je “profesor Branko Blanuša je kandidat opozicije za redovne predsjedničke izbore 2026. godine”.

    “Profesor Branko Blanuša je uspio da ujedini na prvom mjestu Srpsku demokratsku stranku, jer nije ni tajna, a i svi su vidjeli da smo prije imenovanja zajedničkog predsjedničkog kandidata se podijelili, da je zavladala razjedinjenost i loša atmosfera, ovom prilikom neću analizirati razloge za tako nešto jer ih je mnogo, ali je jasno da onog trenutka kada je bilo najteže, naš Jovica Radulović predlaže kandidata, profesora Branka Blanušu koji je na ovim izborima napravio čudo”, rekao je.

    Smatra kako Blanuša nije ujedinio samo SDS, nego i “duboko podijeljenu i posvađanu opoziciju”.

    “Smatram da nijedan predstavnik svih opozicionih političkih partija to ne bi uspio, kako na ovim izborima 2025. godine, tako i na predstojećim izborima 2026. godine”, rekao je.

    Opoziciji su, dodaje, ovi izbori bili test “i to test koji nam je pokazao da imamo znanje, da možemo da se uzdamo u se i u svoje kljuse, ali ne smijemo dozvoliti da drugi od nas prepisuju, ili bolje rečeno da nam kradu rezultat”.

    “Smanjena izlaznost je posljedica sigurno više razloga, od toga da ljudi nisu prijevremene izbore shvatili kao bitne zbog kratkog predsjedničkog mandata, da nisu dovoljno upoznali oba kandidata, da su im izborni procesi dosadili, da nije bilo dovoljno medijske promocije izbornog dana, da su ljudi izgubili povjerenje u izborni proces i da se plaše da će im glas biti ukraden, čak i taj razlog do su tog dana bile niske temperature i ljudima nije bilo komforno da izlaze…”, rekao je.

    Osvrnuo se i na izbor za člana Predsjedništva BiH.

    “Ono što ću isto sada objelodaniti, kako sutra ne bi bilo ‘Petrović nas je prodao’, ne pada mi ni na kraj pameti da trčim trku, da se borim, ako opozicija neće izaći sa iskrenim i pravim opozicionim kandidatima! U prevodu kandidat za predsjednika Republike Srpske na izborima 2026. godine treba ponovo biti profesor Branko Blanuša, koji je pokazao da može i da zna, i da mu narod vjeruje. Kao što sam već govorio, smatram i da sada po prvi put poslije toliko godina iskrene opozicione borbe Nebojša Vukanović treba da dobije šansu, priliku i podršku opozicije za kandidata za srpskog člana Predsjedništva”, naveo je.

    Kaže da ga u svim drugim slučajevima, “savršeno neće interesovati republički i državni izbori, jer sam ja čovjek koji se zalaže za iskrene i prave promjene, ako se one kao takve ne nude, meni lično nisu ni potrebne, a narod kao i uvijek treba i mora imati slobodu da sam bira strane”.

  • Dodik: Mi radimo svoje poslove, usmjereni smo ka Republici Srpskoj

    Dodik: Mi radimo svoje poslove, usmjereni smo ka Republici Srpskoj

    Mi radimo svoje poslove, mi smo usmjereni ka Republici Srpskoj, a to zamešateljstvo koje dolazi iz Sarajeva, to pripada njihovoj čaršiji i njihovim karakterima, izjavio je predsjednik SNSD Milorad Dodik.

    Dodik kaže da su pokušali to da iskoriste kao političko sredstvo za pokušaj eliminacije.

    – Oni su mislili da kada presude kroz ovaj politički proces koji se vodio, a koji je namješten i koji je vanustavan, koji nema veze sa bilo čim, a pogotovo sa zakonima. Koji se dešavao na bazi odluke samo jednog čovjeka. Ali tu nije važan samo Kristijan Šmit. Mogao je on da donese šta god hoće, nego je važno da je bošnjačko-politička elita smatrala da je to osnov za eliminaciju i političku borbu protiv drugih predstavnika kao Srba ovdje u BiH – ističe Dodik.

    Oni su tome doprinijeli, kaže Dodik, te navodi da su držali do BiH da bi oni odbacili takvu mogućnost.

    – Da se putem lažnih propisa nametne ta vrsta narativa. To naravno nije završeno. Oni su očekivali da ću ja, ili su smatrali da je to najbolje ponašanje, da ću reći više mi je dosta SNSD, Republike Srpske i tako dalje. Pošto ja to nisam rekao i dokazao da meni nije najvažnije da imam formalnu funkciju nego da imam politički angažman zajedno sa ovim ljudima koje neću nikada napustiti – kaže Dodik.

    Dodik ističe da će se zajedno sa njima boriti za osnovne ciljeve koji su vezani za Republiku Srpsku.

    – Oni su sada izmislili priču da sam ja tu sada sporan i kao predsjednik partije. Јa sam njima sporan u svemu, nije samo u tome. Prema tome, to je njihova igra i ja sa tim nemam ništa- zaključio je Dodik.

  • Orban: Pljenidba ruske imovine skinuta sa dnevnog reda

    Orban: Pljenidba ruske imovine skinuta sa dnevnog reda

    Evropska komisija je skinula pitanje pljenidbe ruske imovine sa dnevnog reda samita EU, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

    – Pobijedili smo zato što je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla da popušta, a pitanje ruske imovine neće ni biti na dnevnom redu – objavio je Orban na Fejsbuku.

    On je dodao da su “pregovori vođeni iza kulisa, čak i sinoćna svađa – dali rezultate”.

    – Ako sam dobro razumio šta je danas rekla predsjednik Evropske komisije – a mislim da jesam – rekla je da ruska imovina sutra neće biti tema razgovora – rekao je mađarski premijer.

  • Cvijanović: Potrebna pravna zaštita zbog Trgovske gore, izborna volja u Srpskoj jasna

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi pitanje Trgovske gore moglo biti predloženo na nekoj od narednih sjednica Predsjedništva, naglašavajući da je riječ o pitanju zdravlja ljudi, a ne političkom pitanju.

    Cvijanovićeva je podsjetila da se Predsjedništvo i ranije bavilo ovim pitanjem, izražavalo zabrinutost i tražilo reakciju Hrvatske, te da je postojao zaključak o potrebi pokretanja pravne zaštite. Kako je navela, uslovi za takav korak stekli su se nakon odluka Hrvatskog sabora.

    „Ranije smo se u Predsjedništvu bavili ovim pitanjem. Izražavali smo zabrinutost i tražili reakciju Hrvatske i racionalan odgovor. Stavovi su bili takvi da je postojala tačka ili zaključak da je potrebno pokrenuti tužbu i tražiti zaštitu“, naglasila je Cvijanovićeva.

    Govoreći o ocjenama da je slučaj Trgovske gore ujedinio političare u BiH, istakla je da se o tome može razgovarati, ali da na nivou BiH nije bilo dovoljno opredijeljenosti sa svih strana. Prema njenim riječima, riječ je o problemu svih u BiH, a ne samo institucija, te su se tim pitanjem bavile i nevladine organizacije.

    Cvijanovićeva je kritikovala Ministarstvo inostranih poslova BiH zbog, kako je navela, nepostupanja po protestnoj noti koju je ranije uputio zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac. Navela je da je neprihvatljivo da dokument stoji 100 dana bez upućivanja drugoj državi.

    „Vrlo je neprihvatljivo da nešto što treba da bude upućeno drugoj državi stoji 100 dana u ladici. To je javašluk i neorganizovanost nečega što bi trebalo da bude servis“, poručila je Cvijanovićeva, ocjenjujući takvo postupanje kao neprofesionalno.

    Dodala je da Ministarstvo inostranih poslova ne poštuje Predsjedništvo BiH, birajući kome će prosljeđivati korespondenciju i dajući sebi pravo da ocjenjuje sadržaj. Naglasila je da u ovom slučaju ne postoji ništa sporno, jer je riječ o brizi za bezbjednost i zdravlje građana.

    Komentarišući rad Ministarstva inostranih poslova BiH, Cvijanovićeva je navela da se to ministarstvo, otkako ga vodi Elmedin Konaković, pretvorilo u „cirkus“. Kritikovala je, kako je rekla, napade na SNSD i Republiku Srpsku, te korištenje političkih floskula umjesto bavljenja suštinskim pitanjima.

    Govoreći o novoj američkoj administraciji, Cvijanovićeva je izjavila da Republika Srpska cijeni uravnotežen pristup i politiku koja nikoga ne favorizuje. Navela je da nije vidjela predstavnike nove administracije koji zagovaraju bonska ovlaštenja ili stav da pojedinac može biti iznad demokratski izabranih institucija.

    Istakla je da je došlo do promjene odnosa prema Republici Srpskoj, navodeći kao primjer ukidanje sankcija fizičkim i pravnim licima. Prema njenim riječima, takav potez pokazuje da ne postoji namjera da bilo ko iz Srpske bude doveden u neravnopravan položaj.

    Cvijanovićeva je rekla da sadašnja američka politika nije primarno usmjerena na Balkan, da je ujednačena i da nikoga ne favorizuje, te da je to pristup koji Republika Srpska smatra prihvatljivim. Dodala je da nova administracija prepoznaje prevaziđene mehanizme koji predstavljaju ograničenja za BiH.

    Ona je navela da nije vidjela stavove koji opravdavaju postojanje bonskih ovlaštenja, te da nova američka administracija ne smatra prihvatljivim da iznad demokratskih institucija djeluje pojedinac koji preuzima ulogu zakonodavne i izvršne vlasti.

    Govoreći o prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, Cvijanovićeva je izjavila da rezultati pokazuju da je narod izabrao Sinišu Karana. Ocijenila je neprihvatljivim odugovlačenje Centralne izborne komisije BiH u objavljivanju konačnih rezultata, navodeći da to stvara konfuziju.

    Navela je da su izbori bili nametnuti, jer su građani prije tri godine već izrazili svoju volju, te da nisu bili ispunjeni zakonski uslovi za prestanak mandata. Prema njenim riječima, do cijelog procesa došlo je zbog odluka koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Cvijanovićeva je istakla da je SNSD u početku smatrao da izbore ne treba održavati, te da su pozivali druge političke aktere na zajedničko djelovanje, ali da dogovor nije postignut. Kako je navela, izbori su održani u, kako je rekla, nenormalnim uslovima, ali je volja glasača na kraju bila jasna.

    Osvrnula se i na apelaciju Kluba poslanika SNSD-a Ustavnom sudu BiH u vezi sa odredbama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, navodeći da postoji veliko nepovjerenje građana u sudske odluke. Dodala je da je cilj apelacije da se utvrdi da li je Šmit imao pravo da nameće zakone.

    Prema njenim riječima, Ustavni sud BiH je ranije utvrdio da visoki predstavnici moraju biti imenovani kroz propisanu proceduru, što, kako tvrdi, u ovom slučaju nije ispoštovano. Zaključila je da u BiH postoji sprega institucija, međunarodnih aktera i političkog Sarajeva koja dovodi do, kako je navela, neustavnog i lažno zakonitog djelovanja.