Na auto-putu Miloš Veliki prije tunela Munjino Brdo jutros, 16. januara, oko 8.00 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su dvije osobe povrijeđene.
U sudaru, koji se dogodio na auto-putu kod Lučana, u smjetru ka Požegi, učestvovalo je više vozila.
Dvije osobe su povrijeđene i prevezene u bolnicu, prenosi Tanjug.
Na toj dionici saobraćaj je obustavljen.
Zbog saobraćajne nesreće koja se dogodila na magistralnom putu M-17, u mjestu Liješnica (tunel Sikola II) na dionici Maglaj-Žepče, u kojoj je poginuo vozač, obustavljen je saobraćaj na ovoj dionici.
U ovoj nesreći su učestvovali teretno i putničko vozilo.
Federalni mediji prenose da je jedna osoba stradala, dok je druga iz ovog vozila, odnosno suvozač zadobio povrede i prebačen je u Hitnu pomoć Maglaj.
Iz BIHAMK-a najavljuju da je saobraćaj obustavljen do završetka policijskog uviđaja.
“Alternativni pravac za vrijeme obustave je kroz grad Maglaj”, naveli su.
– Sve trpi u ovoj zemlji zbog iskrivljenog scenarijuma ili uloge koju su uzurpirali stranci. Krajnje je vrijeme da institucije prodišu, da počnu da rade svoj posao u skladu sa demokratskim principima – istakla je Cvijanovićeva.
Krhka zajednica BiH
Cvijanovićeva je naglasila da BiH počiva na Dejtonskom sporazumu koji je precizno ovlastio domaće organe vlasti kako da se ponašaju i donose odluke u skladu sa nadležnostima.
– Za BiH jedino dijalog može biti rješenje. Sva nametnuta rješenja spolja su se pokazala kao katastrofalna i vodila su nas iz krize u krizu – ukazala je Cvijanovićeva.
U globalnim geopolitičkim dešavanjima najbitnije sačuvati kapacitet institucija
Cvijanovićeva je rekla da ne postoji nijedno globalno kretanje, koje se ne odrazi na svaki dio svijeta i da je najbitnije sačuvati kapacitet institucija Republike Srpske koje će izvršavati svoje obaveze koje se odnose na sve kategorije stanovništva.
Donošenjem političkih odluka, kaže ona, potrebno je omogućiti opstanak institucija.
– Ono što se danas dešava na globalnoj sceni, možete da osjetite na mikro prostorima. Balkan je, globalno gledano, mikro prostor. Postoje različite debate, različita očekivanja, strahovi. Generalno gledajući, sav ovaj naš prostor izuzet je od onoga što se zove globalno odlučivanje – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da se ulazi u eru u kojoj je “igra velikih” mnogo vidljivija, nego što je to bilo ranije.
Cvijanovićeva je, komentarišući izbor nove Vlade u Republici Srpskoj, rekla da je i to pozitivan odgovor na nevolje koje su prouzrokovala globalna kretanja.
– Posebno sa fokusom na onome šta treba urditi da se zaštiti stanovništvo, da se obezbijedi obećano, a to se odnosi na povećanje plata, penzija, infrastrukturne projekte koji će služiti svima u Republici Srpskoj – istakla je Cvijanovićeva.
Sarajevo se deklarisalo podrškom Hamasu i sličnim
Cvijanovićeva je, komenatrišući plakate izlijepljene nedavno u Sarajevu nalik na potjernice za izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, rekla da to pokazuje odnos prema stranama u svjetskim pitanjima, te napomenula da su u tom gradu ranije bili skupova na kojima se mahalo zastavama Hamasa i nekih drugih organizacija koje su na globalnom planu proglašene opasnim i terorističkim.
– Sarajevo se na taj način deklariše kao neko ko je protiv Izraela i to se jasno može vidjeti. Nije to jedina manifestacija. Imali smo ranije skupove podrške Palestini, a sjetićemo se da je bilo i skupova na kojima se mahalo zastavama Hamasa i nekih drugih organizacija koje su na globalnom planu proglašene opasnim i terorističkim – napomenula je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da svrstavanje na određenu stranu jasno pokazuje i politički stav i podsjetila da Republika Srpska ima jasan stav po pitanju velikih sukoba.
– Mi ne želimo na taj način da se eksponiramo. Imamo svoje tradicionalne prijatelje, vjerujemo da će oni uspjeti uraditi sve što je neophodne da se restaurira mir, bilo da je riječ o Ukrajini, o Gazi – rekla je Cvijanovićeva i dodala da je i na niovu Predsjedništva i Savjeta ministara data saglasnost za odluke kojima se nudi učešće za postizanje mira.
O razvoju se može govoriti samo u miru i bez iščašenog demokratskog sistema
Cvijanovićeva je rekla da se u BiH sa stranom upravom teško može govoriti o razvoju.
– Naše poruke treba da budu poruke smirivanja, a ne poruke svrstavanja. Kada imate mir, onda možete da pričate o razvoju. Kada imate starnu upravu, kakva je prisutna u BiH teško možete govoriti o stvarnom razvoju, jer kada imate nešto što je iščašeno iz demokratskog sistema, teško je ponašati se demokratski – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da se pod demokratskim ponašanjem podrzumijeva i glasnje na izborima na kojima se izaberu predstavnici koji će u institucijama političkim odlukama štiti interese svog naroda, a ne mijenjanje volje birača.
– Ne može se gaziti volja birača. Ne može se manipulisati pravosuđem, ne može se, kao što su ranije razni visoki predstavnici u BiH, a danas i nelegitimni Kristijan Šmit mislili da mogu da djeluju iznad demokratski izabranog parlamenta, da uzurpiraju, da ukradu posao parlamenta – upozorila je Cvijanovićeva.
Srbi se nikada neće odmaći od SPC
Cvijanovićeva je osudila izjavu bivšeg poglavara Islamske zajednice Mustafe Cerića i istakla da je u pozivu na osnivanje “bosanske pravoslavne crkve” prepoznala želju da se Srbi odmaknu od Srpske pravoslavne crkve.
– Prvo, otkud im pravo da to govore? Drugo, šta pokušavaju time, koju poruku šalju? Pod tri, možda i najproblematičnije, koga to “žele da bude gazda u ovoj zemlji”? – upitala je Cvijanovićeva.
Prošlu godinu obilježila kriza nadležnosti
Ona je ukazala da je evidentna uzurpacija institucija na zajedničkom nivou – kako u Predsjedništvu, tako i u Savjetu ministra, a i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Cvijanovićeva je naglasila da je Predsjedništvo institucija u kojoj se dogovorima dolazi do stavova i da je svaki vid preglasavanja i samostalnog djelovanja neprihvatljiv.
– Sve su institucije bile u krizi. Poremećeni odnosi u okviru Savjeta ministara, poremećeni odnosi u okviru Parlamentarne skupštine, sve je to posljedica megalomanskih želja nekoga da upravlja svim i svačim u BiH – ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je, osim unutrašnje uzurpacije, evidentan i nered koji je prouzrokovan neustavnim intervencionizmom stranaca.
– Te intervencije su dovele do opšteg haosa u zemlji. Dovele su do zloupotrebe pravosuđa, da starnac nameće zakone i da pravosuđe postupa po tom zakonu. U Ustavu je jasno precizirano ko je zakonodavac i ovlašteni predlagač – naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je rekla da je BiH zemlja u kojoj se gazi Ustav, a vlada nametnuta sila.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je za Hrvatsku bitno da u “vozu” za Evropsku uniju bude Bosna i Hercegovina.
Plenković je, inače, najavio je moguće velike strateške promjene u politici proširenja Evropske unije na zapadni Balkan.
Kako kaže sve će zavisiti od šireg mirovnog sporazuma sa Ukrajinom.
Odgovarajući na pitanje poslanika HDZ Andre Krstulovića Opare, kakav je stav EU o proširenju na zemlje zapadnog Balkana, Plenković je rekao:
“Ukoliko u okviru šireg mirovnog dogovora s Ukrajinom dođe do konsenzusa koji bi toj državi, kao jedan oblik kompenzacije, mogao biti brži put u EU, ako se to dogodi, za očekivati je da će i perspektiva država jugoistoka Evrope biti brža nego što bi bila, ako se ne ostane po metodologiji individualnih zasluga i ispunjavanja kriterijuma svake zemlje”, rekao je Planković i dodao:
“Ukoliko dođe do takvog sporazuma u tom kontekstu je za Hrvatsku posebno važno da u tom “vozu”, ako se on dogodi, bude i Bosna i Hercegovina i osnažena prava Hrvata u BiH.
Plenković je juče tokom “aktuelnog prijepodneva” odgovarao na pitanja poslanika i o Grenlandu i istakao da u EU postoji “široka solidarnost” svih članica s Danskom, kao i u NATO-u, osim SAD.
Smatra da bi sve što bi se baziralo na vojnoj intervenciji SAD na Grenlandu bilo loše.
“Tu nema nikakvih dilema”, kazao je Plenković.
Podsjetio je i da je Danska kao članica NATO-a bila “rame uz rame” uz američke vojnike u bilo kojoj NATOj operaciji širom svijeta. Stoga je, kaže, veliki šok i nevjerica na danskoj političkoj sceni.
“Smatram da bilo šta što bi trebalo da obezbijedi sigurnost SAD, ta zemlja, Danska i Grenland mogu da dogovore. Sve što bi se baziralo na bilo kakvoj nagloj vojnoj intervenciji ili prisutnosti SAD na Grenlandu je po mom dubokom uvjerenju jako loše”, istakao je Plenković, prenosi HRT.
Na pitanje opozicione poslanice Anki Mrak Taritaš (GLAS) kakav je odnos Hrvatske prema predsedniku SAD Donaldu Trampu koji “ima apetite” prema Grenlandu, Plenković je kazao da američki predsjednik u praksi sprovodi politiku MAGA pokreta, a to je da čini najpre Ameriku snažnom i velikom.
“Zato i je takva politika uticala na zapadnu hemisferu, promocija američkih trgovinskih interesa, napuštanje Pariskog dogovora o klimatskim promenama”, rekao je Plenković.
Zbog održavanja Bogojavljanske liturgije u okviru koje je predviđeno kretanje svečane litije od Sabornog Hrama Hrista Spasitelja do Gradskog mosta u Ulici Patre, od 11 do 14 časova najavljena je obustava saobraćaja u centru Banjaluke.
NATO treba da se koordinira i ujedini povodom Grenlanda, a ne da se deli, izjavio je danas, 15. januara italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto, povodom prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, prenijela je Ansa.
Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska poslale su trupe na arktičku teritoriju kako bi odvratile prijetnje američkog predsjednika, a bilo je predloga da im se pridruži i Italija, navela je agencija.
“Šta radi sto, dvesta ili trista vojnika bilo koje nacionalnosti? To zvuči kao početak šale”, rekao je Krozeto.
On je dodao da slanje trupa širom svijeta ne treba da bude takmičenje, kao i da je pristup Italije tom pitanju racionalan.
“Tražili smo od NATO-a koordinaciju. Moramo da se ujedinimo, a ne da se dijelimo”, zaključio je Krozeto.
Piše: Marijana Bogdanović
Svakodnevno klupko od misli podrazumijeva odgovore na brojna pitanja – matematička rješenja, istorijske činjenice, pravna i pitanja za ljekara ili svakodnevne situacije. Godinama unazad bi na osnovu stečenog znanja trebali „uključiti mozak“, razmisliti o mogućem rješenju i pronaći odgovore iz raznih izvora. Ipak, danas je sve jednostavnije zahvaljujući programu zasnovanom na vještačkoj inteligenciji – ChatGPT.
Međutim, možemo li slijepo vjerovati svemu što pročitamo, koliko se zaista trebamo oslanjati na ovakav način informisanja te kako vještačka inteligencija (AI) utiče na procese razmišljanja i učenja kod mladih, ili ispunjavanje radnih i svakodnevnih obaveza?
Sociolog Ivan Šijaković smatra da je korištenje AI potreba savremenog čovjeka, te da vještačku inteligenciju trebamo posmatrati mnogo šire od komunikacionog alata ChatGPT.
– To je samo jedan od AI alata, ima ih na desetine i nastajaće ih još na desetine u narednim godinama. AI se koristi u svim oblastima rada, stvaralaštva i čovjekovog života. To je velika pomoć za savremenog čovjeka, kako u svakodnevnom radu, tako i u naučnim istraživanjima, rekao je Šijaković za VRBAS Media portal.
Dodao je da je korištenje ChatGPT u izradi školskih i studentskih zadataka i radova velika pomoć, ali i izazov za nastavnike, profesore, učenike i studente.
– Potrebno je upućivati đake i studente da upoređuju dobijene rezultate sa svojim pretpostavkama, sa drugim izvoria šteza, i isto ma (knjige, udžbenici, brošure), da postavljaju različita i što složenija pitanja kada tragaju za odgovorima preko ChatGPT ili drugih AI alata. Na taj način se neće smanjivati kognitivne sposobnosti mladih, iako realna opasnost postoji da budu sve pasivniji i pretvore se u privjesak ChatGPT. Zbog toga se učitelji, nastavnici, pa i roditelji i profesori moraju potruditi da đacima šire vidike i potrebe u korištenju AI, istakao je Šijaković.
Šijaković je naglasio da AI utiče na socijalizaciju mladih i ljudi uopšte.
– Pruža im mogućnost da sami dolaze do podataka, rješenja, pitanja, novih izazova, umjesto da svaki čas nekoga, pitaju, zovu, uznemiravaju. Na prvi pogled to dovodi do udaljavanja među ljudima, ali i daje više mogućnosti da se mladi osamostaljiju, da imaju alate za vlastito traganje za rješenjima, novim pitanjima i zadacima. To će dovesti do samopouzdanja i onih koji su imali skučene izvore podataka (samo udžbenike i priručnike). Pogrešno bi bilo odbacivati, kriviti i zapostavljati AI. To bi bilo kao da su ljudi odbacili električnu struju, automobile, električne uredjaje u domaćinstvu, atomsku energiju i internet. Sve to je donosilo i predstavljalo tehnološku revoluciju. AI je sada velika tehnološka revolucija i treba je koristiti, ali se boriti protiv njene zloupotrebe i nanošenja štete ljudima. AI je predviđena da bude najveća pomoć i korist za čovjeka XXI vijeka uz neophodnu etičku upotrebu njenih alata, kazao je Šiljaković.
Prema riječima psihologa Aleksandara Milića u današnjem društvu nema dovoljno informacija koje bi bile dostupne putem ChatGPT-a.
– Ono što se sad primjećuje jeste da ljudi nemaju dovoljno saznanja, ulaze, nagađaju i djelimično se koriste time i onda nanose štetu jer se oslanjaju na gotove odgovore. To je najveća šteta, to je isto kao što smo preko računara doživjeli da obrazovani ljudi, to sam nedavno vidio, ne znaju tablicu množenja. Kod djece bilo koja vježba ili igra je razvijanje inteligencije. Ovdje se ne smije dozvoliti da se traže samo gotovi odgovori i rezultati i da se to na neki način prepisuje. Dakle, tu vještačka inteligencija negativno utiče na trud, na razvoj, jer putem aktivnosti ljudi razvijaju intelektuane i druge sposobnosti, rekao je Milić.
Dodao je da korištenje vještačke inteligencije podrazumijeva edukaciju djece.
– Nije dovoljno zabraniti, i ovdje se ne govori o zabrani korištenja. To je novi sadržaj, kao kada se informatika pojavila, pa bez toga ne možemo. Nije problem ni ako će se i u školama omogućiti, ali mora se znati nešto o tome. Dakle osnovna je edukacija kao sastavni dio odrastanja, baš kao i za sve druge sadržaje zdravog odrastanja, tako i za ovo, istakao je Milić.
Banjalučani sa kojima smo razgovarali često koriste vještačku inteligenciju u određenim situacijama.
„Koristim ChatGPT svaki dan jer tako odmah mogu dobiti sve potrebne odgovore. Znam da se ne bih trebala potpuno oslanjati na vještačku inteligenciju, ali nekada je jednostavnije tako. Vjerujem informacijama koje dobijem.“
„Ako sam u nedoumici oko neke informacije koju imam, onda koristim vještačku inteligenciju, ali ne svakodnevno.“
„Mislim da ChatGPT može biti vrlo koristan izvor informacija, ali ne bi trebao biti jedini. Uvijek je dobro koristiti i svoj razum i provjeriti važne informacije iz pouzdanih izvora, posebno kad je riječ o zdravlju ili nečemu gdje su tačni podaci ključni.“
Neki od sagovornika kažu da su, ipak, oprezni kada su dobijene informacije u pitanju.
„Ne koristim više ChatGPT često, jer mi se se dogodilo da mi je za informaciju za koju je bilo bitno da imam tačnu definiciju, dao različite odgovore.“
„Ja sam čovjek u godinama, ali znam za vještačku inteligenciju. Čuo sam da to sad mladi koriste, ali ja bih im poručio da se više oslone na knjige i ono što uče u školi. Ne bi trebalo vjerovati svemu što piše na internetu.“
Jasno je da lakši pristup informacijama, u današnjem užurbanom načinu života dosta znači ukoliko želimo potvrdu činjenica koje su nam donekle poznate. Ali, ChatGPT nije školska literatura, a svakako ne najtačniji izvor informacija što ovaj program i potvrđuje.
Upravo zato put novih saznanja ne treba ograničiti na jedan izvor. Nekada je posebnost upravo u traganju za odgovorima, istraživanju i korištenju ne vještačke, nego sopstvene inteligencije.
– Kada se to desi, a nadam se da će se desiti za jedan do tri dana, onda će zahtjev OFAK-u biti podnesen odmah i pošto mađarska Vlada diplomatski podržava MOL u kupovini udjela “Gaspromnjefta” u NIS-u, svakako ćemo pružiti diplomatsku pomoć i podršku da bi ovakva procedura bila uspješna – rekao je Sijarto za RTS.
Istakao je da je prilično siguran da, ako američka administracija bude zadovoljna nacrtom ugovora, da će biti lako naći rješenje za produženje rada Rafinerije u Pančevu.
Sijarto je pojasnio da u slučaju da MOL uspješno otkupi većinski udio u NIS-u, onda će preko MOL-a naftna tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano, što će ovaj region dovesti u povoljan položaj iz perspektive energetske bezbjednosti, u kakvom nikad ranije nije bio.
– Rafinerija u Pančevu će imati ključnu ulogu – dodao je Sijarto i napomenuo da i izgradnju novog naftovoda između Mađarske i Srbije smatraju ključnim.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni, tokom svoje tradicionalne novogodišnje konferencije za novinare, odgovorila je na pozive da se Italija distancira od Sjedinjenih Američkih Država, ironično spomenuvši jednu od najvećih američkih kompanija.
Melonijeva je istakla da postoji “mnogo stvari”, poput pitanja međunarodnog prava u politici američkog predsjednika Donalda Trampa sa kojima se ne slaže, ali da nema nikakvih problema da te nesuglasice i javno izrazi.
“Mislim da kada se krše pravila međunarodnog prava, svi postajemo mnogo izloženiji. I zato, da, kada se ne slažem, to i kažem”, naglasila je ona.
U tom kontekstu, rekla je da ne razumije “šta se tačno traži kada se kaže da Italija treba da se distancira od SAD”, i istakla da je u interesu njene zemlje da jača odnose sa evropskim i atlantskim partnerima.
“Da li je ova strategija pogrešna? Onda mi treba formalno predstaviti alternativu, treba mi reći šta želite da uradimo”, podvukla je.
“Da li treba da se distanciramo u smislu da izađemo iz NATO-a? Da li treba da zatvorimo američke baze? Da li treba da prekinemo trgovinske odnose? Da li treba da upadnemo u Mekdonalds? Ne znam. Šta treba da uradimo?”, upitala je italijanska premijerka.
Melonijeva je ponovila da se ne slaže uvijek sa stavovima svojih partnera.
“Sa Trampom sam se složila oko Venecuele, nisam se složila oko Grenlanda. To se zove odbrana sopstvenog nacionalnog interesa”, istakla je Đorđa Meloni, dodajući da se “interesi država ne poklapaju uvijek u potpunosti”.
Nakon što je istekao rok od 15 dana u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo osigurati 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, rekao je da će on, umjesto ministra Srđana Amidžića, danas (16. januar) potpisati tu odluku.
“Izbori su raspisani 31. decembra i ministar ima zakonski rok od 15 dana da potpiše finansiranje izbora. Taj rok ističe danas, jer CIK ima drugih aktivnosti koje mora provesti, a izbori su raspisani za 8. februar. Pripremio sam sve za moj potpis, ako se ne desi da ministar to danas uradi. Problema sa novcem nemamo jer jako puno novca nije utrošeno od prošle godine, pošto smo budžet usvojili kasno, krajem novembra, pa nije bilo ni vremena za utrošak sredstava. Nije stvar nedostatka novca, već čekam da se ispune svi zakonom predviđeni uslovi”, rekao je Hasanović, a prenio Avaz.
Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.
Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.
Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.
U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.
Ponovljeni izbori biće održani 8. februara.
Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.