VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.

    Zelenski je u svom video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom, prenio je Rojters.

    Na pitanje zašto pregovori koje predvode SAD još uvijek nisu riješili skoro četvorogodišnji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to, podsjeća agencija.

    Tramp je takođe izjavio da veruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin “spreman da postigne dogovor”.

    Zelenski je ukazao da „kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir“.– Upravo su ruske rakete, ruski dronovi „šahed“ i pokušaj Rusije da uništi Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uopšte nije zainteresovana za sporazume – rekao je on.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izjavio je da se Rusija slaže sa Trampom da Zelenski koči sporazum, rekavši da predsjednik Vladimir Putin i ruska strana ostaju otvoreni za razgovore.

    Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.

    Tramp i Zelenski su imali promjenljiv odnos tokom nastojanja da se riješi najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, navodi Rojters.

    Tramp je u sriJEdu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum.

  • Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao moguće nasljednice na čelu države, nakon što su Sjedinjene Države uhapsile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.

    Nobelov institut saopštio je da Mačado ne može pokloniti svoju nagradu Trampu, za priznanje koje je američki predsjednik dugo priželjkivao.

    Čak i ako se pokaže da je riječ isključivo o simboličnom gestu, potez se smatra neuobičajenim, s obzirom na to da je Tramp prethodno faktički marginalizovao Mačado, iako je godinama bila prepoznatljivo lice otpora vlastima u Venecueli.

    Istovremeno, Tramp je signalizirao spremnost na saradnju sa vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga najuticajnija osoba u Madurovoj političkoj hijerarhiji.

    „Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir“, izjavila je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu ka Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila „kao priznanje za njegov jedinstven angažman u borbi za našu slobodu“.

    Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, navodeći da mu je bila čast da je upozna.

    „Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio“, napisao je Tramp. „Taj gest uzajamnog poštovanja je izuzetno značajan. Hvala ti, Marija.“

    Bijela kuća je potom objavila fotografiju na kojoj se vidi Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom kabinetu, dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Na pratećem tekstu navedeno je da je nagrada „uručena kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u obezbjeđivanju slobodne Venecuele“.

  • Budžet bh. institucija čeka odluku Ustavnog suda BiH

    Budžet bh. institucija čeka odluku Ustavnog suda BiH

    Nakon što je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, odbio da glasa za globalni fiskalni okvir za period 2026. do 2028. godine, ključno je pitanje kako doći do budžeta institucija BiH.

    “Premijer Nikšić u predviđenom roku direktno je onemogućio donošenje odluke Fiskalnog vijeća, čime je blokiran dalji budžetski proces na nivou Bosne i Hercegovine”, saopšteno je nedavno iz Kabineta Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    Osim toga, opstrukcije u radu Fiskalnog savjeta, kako je rekao Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, onemogućavaju povećanje plata za oko 22.000 zaposlenih i realizaciju započetih projekata. To povećanje plata mora uslijediti s obzirom na kolektivni ugovor koji radnicima na nivou BiH garantuje povećanje primanja.

    “Ako ne usvojimo budžet, prijete nam tužbe i dodatni troškovi. Predizborna je kampanja i ne vidim razloga zašto čekati odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je nedavno Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

    Inače, glavni razlog zbog kojeg Nikšić nije htio glasati na sjednici Fiskalnog savjeta je to što čeka odluku Ustavnog suda BiH o “legalnosti Vlade Republike Srpske”.

    “Čim Ustavni sud BH donese odluku o legalnosti Vlade Republike Srpske, spreman sam bez odgađanja nastaviti aktivno učestvovati u radu Fiskalnog savjeta BiH. Takođe, podsjećam javnost da je globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025. do 2027. godine usvojen mjesecima prije donošenja budžeta institucija BiH za 2025. godinu”, rekao je Nikišić nakon što je odbio da glasa na sjednici Fiskalnog savjeta BiH.

    Sam Ustavni sud BiH već je razmatrao ustavnost Vlade Republike Srpske, međutim odluku o tome ostavio je za kasnije.

    U javnosti se spekuliše da bi odluka o tome mogla biti donesena u najskorije vrijeme, a najkasnije iduće sedmice.

    Prema nezvaničnim informacijama, sjednica Fiskalnog savjeta neće biti sazivana sve dok Ustavni sud BiH ne odluči o “ustavnosti Vlade Srpske”. Članovi Fiskalnog savjeta BiH trenutno su Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Savo Minić, premijer Republike Srpske, Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, zatim Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Toni Kraljević, ministar finansija Federacije BiH.

    Inače, globalni okvir fiskalnog savjeta BiH preduslov je za izradu budžeta institucija BiH za ovu godinu. Bez tog dokumenta, nadležno ministarstvo finansija i trezora BiH nema okvir u kojem treba da se kreće kada je riječ o budžetu.

    “Takav postupak ima direktne i ozbiljne posljedice po funkcionisanje institucija na nivou BiH, budući da se neusvajanjem Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika onemogućava usvajanje budžeta institucija BiH, dok se paralelno na entitetskom nivou budžetski procesi odvijaju bez problema. Time se dodatno produbljuju institucionalna i fiskalna asimetrija te dovodi u pitanje uredno funkcionisanje institucija BiH. Podsjećamo kako je usvajanje budžetskih i fiskalnih dokumenata u zakonoskim rokovima od ključnog značaja za redovno funkcionisanje institucija, izvršavanje zakonom propisanih obaveza, kao i očuvanje fiskalne i ukupne ekonomske stabilnosti u BiH”, naveli su u Kabinetu Borjane Krišto nakon što je Nikšić odbio da glasa za dokument.

  • Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Ujedinjene nacije upozoravaju da bi mogući vojni udari na Iran dodatno destabilizovali već napetu situaciju izazvanu masovnim protestima, dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija optužuju iranske vlasti za brutalnu represiju i podržavaju zahtjeve demonstranata za slobodu.

    Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington, pod izgovorom ljudskih prava, podstiče nemire i prijeti vojnom eskalacijom.

    Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, sazvanom na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, upozoreno je da bi vojni udari na Iran dodali novu nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji.

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu uzdržanost svih aktera u ovom osjetljivom trenutku i poručio da treba izbjegavati svaku akciju koja bi mogla dovesti do daljeg gubitka života ili šire regionalne eskalacije.

    Ambasador SAD pri UN Majk Volc izjavio je da nivo nasilja i represije koji iranski režim sprovodi nad sopstvenim građanima ima posljedice po međunarodni mir i bezbjednost.

    On je naveo da narod Irana, kako je rekao, “kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike zahtijeva svoju slobodu”.

    Zamjenik stalnog predstavnika Irana pri UN Golamhosein Darzi odbacio je optužbe Vašingtona, ocijenivši da su zasnovane na lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernim dezinformacijama s ciljem prikrivanja, kako je rekao, direktnog učešća SAD u usmjeravanju nemira ka nasilju.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja upozorio je da SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podgrijavaju histeriju oko Irana, tvrdeći da je “pomoć demonstrantima već na putu”, dok otvoreno prijete novim vojnim udarima.

    Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja zapanjena izvještajima prema kojima je u Iranu potencijalno ubijeno na hiljade ljudi, dok je veliki broj građana uhapšen u, kako je naveo, najbrutalnijoj represiji protesta u posljednjih nekoliko decenija.

    Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN Sun Lej izjavio je da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima, kao i nametanju sopstvene volje drugim državama.

    Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije iranskog rijala, a dodatno su se intenzivirali 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha.

    Istog dana vlasti su isključile internet, a u više gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom i bezbjednosnim snagama, uz skandiranje parola protiv političkog sistema, prenosi

    Prema navodima američkih organizacija za ljudska prava, u nemirima je stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba. Iranske vlasti odbacuju te podatke i optužuju SAD i Izrael za organizovanje nemira, navodeći da je situacija od 12. januara stavljena pod kontrolu.

  • Građanima Republike Srpske stižu veći računi

    Građanima Republike Srpske stižu veći računi

    Uz povećane račune za struju kao posljedica rasta cijena mrežarine, u nekoliko gradova Republike Srpske građanima stižu i nove praznične “čestitke” – poskupljenja za komunalne usluge.

    Istovremeno, nema naznaka da će iko da se pozabavi ovim problemima, dok potrošačima ne preostaje ništa nego da odriješe kesu.

    “Ma, ko će mrdnuti prstom? Svi govore to je dvije marke po računu, ali to se nagomila. Sve je poskupjelo do granice nepodnošljivosti”, kaže za “Nezavisne novine” mještanka banjalučkog naselja Dragočaj.

    Po principu “na mostu dobiješ, na ćupriji izgubiš”, baš kao što su ekonomisti i upozoravali, povećanje minimalca na kraju se obilo o glavu svim građanima.

    Računi
    Talas poskupljenja počeo je još krajem 2025, kada je saopšteno da će od 1. februara 2026. računi za struju biti veći, 10 odsto za domaćinstva, a šest za privredu, što je posljedica povećanja cijene mrežarine.

    Nekoliko dana kasnije, Skupština opštine Istočno Novo Sarajevo usvojila je odluke o povećanju cijena vode, grijanja i odvoza otpada, a kao razlozi su navedeni rast troškova i potreba očuvanja funkcionalnosti sistema.

    Ljubiša Lalović, direktor preduzeća “Vodovod i kanalizacija” Istočno Sarajevo, rekao je da će za prosječno tročlano domaćinstvo sa potrošnjom od oko 11 metara kubnih vode mjesečni račun biti povećan sa oko 20 KM na približno 27 KM. Istakao je da su glavni razlozi za povećanje cijene rast minimalne cijene rada, poskupljenje električne energije, kao i drugih ulazni troškovi.

    Bojan Jolić, direktor Komunalnog preduzeća “Rad” Istočno Novo Sarajevo, izjavio je da je povećanje cijene odvoza smeća uslovljeno rastom cijene rada, troškova deponovanja i potrebom unapređenja usluge.

    Troškovi
    I usluge prijedorskog “Vodovoda” u ovoj godini će poskupjeti zbog, kako je pojašnjeno, rasta troškova poslovanja. Direktor ovog gradskog preduzeća Dragoslav Kabić naveo je da će za sve kategorije potrošača fiksno poskupljenje biti dvije KM mjesečno po računu, a da će cijena usluge kanalizacije za domaćinstva i budžetske korisnike porasti sa 0,28, odnosno sa 0,51, na 0,55 KM, koliko već iznosi u industrijskom i zanatskom sektoru, kao trećoj grupi korisnika.

    Odbornici u Skupštini grada Banjaluka usvojili su, podsjetimo, povećanje cijene vode.

    Pritom, iz banjalučke “Čistoće” dolazi najava o mogućoj redukciji odvoza komunalnog otpada uz zahtjev za poskupljenje odvoza smeća za dvije do tri marke.

    Voda je, kako su za “Nezavisne novine” potvrdili Teslićani, poskupjela i u ovom gradu.

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, kaže da nema najava da će poskupljenja stići i u njihov grad, ali ne isključuje da će se to desiti.

    Problemi
    “Potrošači su u pravu kada kažu da se to nakupi kada poskupi više računa za poneku marku. I ne samo to – ne poboljšavaju se usluge. Ne može se povećanje tražiti samo na osnovu toga da je poskupjelo nešto drugo. Kvalitet usluga nije na onom nivou na kojem mi to plaćamo”, rekla je Šešlija.

    Ona ocjenjuje da je povećanje minimalca u Republici Srpskoj dovelo do višestrukih problema.

    “Ova vrsta povećanja plate izuzetno negativno utiče na standard potrošača. Povećanje cijene radne snage dovodi nas do pozicije da ljudi budu otpušteni, a da proizvodi budu skuplji”, ocijenila je Šešlija za “Nezavisne novine”.

    Osim cijena komunalnih usluga, u Republici Srpskoj je poskupjela i participacija u zdravstvenim ustanovama. Od početka ove godine, naime, došlo je do povećanja cijena participacije na nivou sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, te za usluge u službama hitne pomoći za nehitna stanja.

  • Tramp povlači SAD iz međunarodnih organizacija i jača vojsku

    Tramp povlači SAD iz međunarodnih organizacija i jača vojsku

    Nastupa novo vrijeme u svjetskim odnosima. SAD zaobilaze međunarodne formate, isključivo djeluju unilateralno i uvažavaju samo vojnu moć. U prevodu – o planetarnim problemima spremni su razgovarati samo sa Rusijom. A to je prilika za Republiku Srpsku, da zahvaljući dobrim vezama sa Moskvom, osigura budućnost dok se kroji mapa budućeg svjetskog poretka. To su prva reagovanja na odluku SAD da se povuku iz čak 66 međunarodnih organizacija od kojih je polovina pri UN.

     

    Nakon prestanka finansiranja USAID-a što je za brojne NVO širom svijeta uključujući i ovdašnje bio finansijski “gajtan oko vrata”, zvanični Vašington povukao je novi, revolucionarni potez koji iz temelja mijenja globalni sistem upravljanja. Po nalogu predsjednika Donalda Trampa, SAD istupaju iz 66 međunarodnih organizacija, što je potvrda tektonskih promjena u američkoj spoljnoj politici.

    – Mislim da jeste, jer su decenijama još od Drugog svjetskog rata, SAD barem finansijski podržavale mnoge od tih organizacija. I mislim da američki narod sada postaje vrlo skeptičan i postavlja pitanja: kako se troši naš novac? Tačno kako se moj dolar troši u toj međunarodnoj organizaciji? A ako nema dobrog odgovora, rekao bih: sačekajte. Sad ćemo vidjeti zatvaranje slavina – kaže nekadašnji savjtenik Donalda Trampa DŽozef Šmic.

     

    Zbog Trampovog “zatvaranja slavine” već su se za “glavu” uhvatili zaštitnici ljudskih prava, tzv. borci za demokratiju, navodno slobodni mediji, promoteri liberalnih vrijednosti koji su zahvaljajući američkom dolaru urušavali legitimno izabrane vlasti, podrivali suverenitet država i demokratsku volju naroda širom svijeta. Republika Srpska je to najbolje osjetili na vlastitom primjeru.

    – Pozdravljam odluku predsjednika Donalda Trampa i SAD da se povuku iz niza međunarodnih kvaziinstitucija koje su godinama zloupotrebljavane kao lobističke i grupe za pritisak već poraženih neoliberalnih projekata. Odluka pokazuje dosljednost predsjednika Trampa da vrati suverenost državama i narodima. Izuzetno je značajna, vjerujem da nije i posljednja koja će ići u tom pravcu – istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    SAD se povlače iz Venecijanske komisije, tijela Savjeta Evrope. Njeno mišljenje nerijetko je traženo zbog rješavanja brojnih pravnih i političkih problema u BiH. Istupanje iz Vijeća za regionalnu saradnju, sa sjedištem u Sarajevu, ne “boli” toliko zbog rezanja finansijske pomoći koliko zbog uskraćivanja političke podrške Vašingtona. Navikli da su mezimci američke politike, u Sarajevu “kukaju” da je delegitimizacija međunarodnih institucija koje su godinama unazad radile u njihovu korist, opasan presedan za evropske desničare i domaće kako kažu antidržavne elemente.

    – BiH bi trebala biti zabrinuta ali ne zato što američka pomoć nestaje nego zato što multirateralizam nije više stabilan zajednički projekat Zapada. Time se otvara prostor da razni domaći i regionalni akteri koji imaju antidržavnu agendu, pozivajući se na “Trampov” model relativizuju sve standarde uključujući i međunarodne – kaže dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

    Povlačenje SAD iz desetina međunarodnih organizacija, prilika je za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila ističe profesor geopolitike Srđan Perišić. Podsjeća da predstavnici Srpske već duže vrijeme kritikuju odluke pojedinih organizacija poput Venecijanske komisije i Haškog tribunala koji su sada na Trampovoj “crnoj” listi.

    – Da li to Srbima sada odgovara, odgovara naravno jer mnoge od tih organizacija su radile protiv Srba, protiv Republike Srspke i Srbije. U ovih 35 godina mnoge od tih su poznate da su djelovale protiv srpskog faktora na Blakanu i s te strane to Srbima odgovora – dodaje profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić.

    Dok povlači američki novac za finansiranje međunarodnih organizacija, Donald Tramp istovremeno jača vojsku. Multilateralno zamjenjuje unilateralnim dogovorima, pokazuje spremnost da razgovara sa ravnim ili jačim od sebe , što je potvrdio sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci. Stoga je održavanje dobrih veza sa Moskvom od presudnog značaja za Srpsku u vrijeme iscrtavanja nove mape svijeta kaže Perišić.

    – Republika Srpska mora to da iskoristi, da prepozna da je otišao liberalni međunarodni poretka a da je došao tzv. realistički koji podrazumjeva samo vojnu snagu. Republika Srpska nema vojnu snagu, a moramo se osloniti na onoga ko ima a to je u ovom momentu Rusija. I tako preko Rusije i Moskve da razgovaramo sa Vašingtonom, to je jedini put drugog puta nema – kaže Perišić.

    Globalno gledano izlazak SAD iz klimatskog sporazuma Ujedinjenih nacija najbolniji je potez zvaničnog Vašingtona. Iz perspektive Zapadnog Balkana povlačenje Amerikanaca iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma, nasljednika Haškog tribunala izazvao je najveći potres. SAD imale su ključnu ulogu u osnivanju, glavni su finansijeri bivšeg Tribunala za Јugoslaviju kojeg Srbi ne pamte po dobru. Nije isključeno da se i druge države povedu primjerom SAD i time potpuno uruše autoritet haške inkvizicije.

    – Da li će i na koji način opstati i ostati Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove ja nisam siguran jer lično mislim da evropske zemlje nisu toliko zainteresovane. Sada će biti jako zanimljivo da vidimo kako će da funkcioniše taj finansijski mehanizam jer SAD bile glavni finansijeri svega toga. Kako će da prikupljaju novac, kako će uopšte da opstanu u tim novim uslovima? Јa lično mislim da neće moći duže od jedne budžetske godine da sastave – ističe advokat iz Beograda Goran Petronijević.

    Petronijević je dugo godina proveo u haškim sudnicama, braneći srpske optuženike. Ističe da su haške sudije praktično bile korumpirane basnoslovnim mjesečnim zaradama od 30 000 evra i više, povlačenjem američkog novca cijeli sistem lako može da se sruši kao “kula od karata”. Ostaju kaže brojna pitanja: ko će nakon eventualnog gašenja Tribunala pratiti prava osuđenika, uglavnom Srba po evropskim zatvorima. Šta će biti sa haškom arhovom, svjedocima koji su nastavili život pod drugim identitetom.

    – U slučaju gašenja Mehanizma nastupila bi velika praznina koja bi se morala da riješi. Po mojoj procjeni na jedini mogući način a to je da se svi oni koji se zatiču na izdržavanju kazne u tom trenutku, prebace u domicilne zemlje i stave pod jurisdikciju nacionalongog zakonodavstva zemalja iz koje dolaze, to je jedino rješenje – navodi Petronijević.

    Više od dvije trećine zatvorskih kazni izrečenih pred Haškim tribunalom za bivšu Јugoslaviju odnosilo se na srpske optuženike. Srpski vojnici, generali i političari presuđeni su na 1.300 godina. Bošnjački, hrvatski, albanski i drugi zajedno četvorostruko manje. Јasno je da je Haški tribunal služio za disciplinovanje jednog naroda i “neposlušnih” država. Povlačenje SAD je neka vrsta priznanja da je Haški tribunal dijelio selektivnu pravdu, na štetu srpskog naroda.

    – U svakom slučaju da, imajući u vidu pragmatizam kojim nastupa Trampova administracija i sam gosp. Tramp može se reći da postoje dva faktora. Top je sigurno jedan od faktora da su i oni shvatili poslije toliko upozrenja u UN od Rusije, od nas, od Kine i većeg broja zemalja, da je taj sud bio nezakonito osnovan, da nema pun legititet i da nije ostvario svoju svrhu – kaže Petronijević.

    Prema grubim procjenama, SAD bi masovnim povlačenjem iz multilateralnih organizacija mogla da uštedi od 1.1 do 1.3 milijarde dolara godišnje. S pozicije američkih građana svakako dobra odluka. No,taj novac će zapravo kroz jačanje vojske i diplomatije biti direktno iskorišten za ostvarivanje američkih interesa širom svijeta tačnije za “stavljanje šape” na tuđa prirodna bogastva.

  • Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Blagojević: Uskoro bi mogle da budu otkrivene veze i pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće” u BiH

    Јedan od najbližih saradnika američkog predsjednika, bivši guverner Rod Blagojević govorio je za Јutarnji program RTRS gdje je rekao da je odavno trebalo ogranke “Muslimanske braće” u Egiptu, Јordanu i Libanu označiti kao terorističke organizacije.

     

    – To što je uradio Stejt dipartment, to je značajan i neophodan korak u borbi protiv terorizma, posebno onog oblika terorizma koji je prisutan, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a ja bih dodao i u Bosni. I nije slučajno što predsjednik Tramp to radi. On je tokom kampanje obećao da će to uraditi. A što je zaista zanimljivo – ovo nije samo dio napora da se poraze teroristi i zaštite građani, već je to i dio plana administracije Trampa da zaštiti hrišćanske zemlje, koje su pod prijetnjom radikalnog islama i terorizma – rekao je Blagojević.

    Smatra “da svi koji su pravoslavne hrišćanske vjere, koji pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi, mogu taj čin posmatrati kao korak, značajan korak ka boljoj prilici da se nešto učini u vezi sa dešavanjima ovdje u Republici Srpskoj i u BiH”.

    – Možemo očekivati slične mjere i protiv drugih ogranaka “Muslimanske braće”. Mislim da je ovo tek prvi korak i vjerujem da će uslijediti još mnogo toga. Iskreno vjerujem da ćete upravo ovdje, u BiH i Republici Srpskoj, vidjeti sličan razvoj događaja. Biće otkrivene veze i biće pokrenute istrage o uticaju “Muslimanske braće”, na primjer, u BiH. Postoje snažni dokazi koji ukazuju da su ovdje veoma, veoma dugo bili aktivni – naveo je Blagojević.

    Blagojević navodi da je više puta rekao, a ponoviće još jednom – “predsjednik Tramp je zaista riješen da zaštiti hrišćanske zemlje, ne samo našu, nego i druge zemlje širom svijeta, uključujući i ovdje zemlje na Balkanu”.

    Kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći će mnoštvo dokaza

    Na pitanje o povezanosti SDA, Alije i Bakira Izetbegovića sa ogrankom “Muslimanske braće” Blagojević smatra da “sasvim sigurno treba očekivati da će ovo biti tek početak, kako oni kažu u SAD, “čućemo kako i druga cipela pada na pod”.

    – I da sam ja u BiH, da sam dio te političke stranke koja je do sada djelovala onako kako je djelovala, uopšte me ne bi iznenadilo ako bih čuo da sada pokušavaju da unište dokaze, da sebe ograde od onoga što su, sasvim moguće, bile određene aktivnosti “Muslimanske braće”. Nemamo konkretne dokaze da kažemo da je to zaista tako, ali mislim da bih kao bivši advokat i bivši tužilac rekao da postoji ozbiljan osnov za sumnju. Da su aktivno učestvovali ne samo zato što je Izetbegović uputio čestitke jednom od lidera “Muslimanske braće”, nego i zato što, kada se osvrnete na istoriju ratova devedesetih ulogu mudžahedina i ulogu Al-kaide, koja je bila neskrivena i ozloglašena, svi su za to znali, bilo bi krajnje neobično da se te veze nisu nastavile i u 21. vijeku – navodi Blagojević za RTRS.

    Blagojević smatra da će, kada SAD pokrenu istragu o BiH, pronaći mnoštvo dokaza, koji ukazuju na saradnju sa terorističkim grupama tog tipa.

    Znajući kakav je bio medijski kontekst tokom devedesetih, tokom rata, ali uvijek je naše rukovodstvo ponavljalo da su tokom rata bošnjačke snage zapravo bile povezane sa Hamasom, sa iranskim obavještajnim službama, te nas niko nije želio slušati, Blagojević kaže da se sada situacija promijenila.

    – Sada slušaju. Nema sumnje da iranska vlada ima uticaj u strukturama vlasti u BiH i nema sumnje da vlada Sjedinjenih Država zna da taj uticaj postoji. Јedino čega nije bilo u SAD je odlučnost predsjednika i njegove administracije da nešto preduzmu. Tramp je riješen da nešto preduzme. Zato je upravo uradio to što je uradio. Bajden i Obama nisu bili odlučni. Upravo su oni rekli da je devet milijardi dolara isplaćeno Iranu. Trampova spoljna politika, kada je riječ o Iranu, o islamskom terorizmu, o globalnom terorizmu uopšte, potpuno je suprotna politici koju su vodili Bajden i Obama. Zato mi činjenica da ništa nije urađeno u BiH govori da je vrlo vjerovatno da će biti urađeno u bliskoj budućnosti – kaže Blagojević.

    O useljeničkim vizama

    Blagojević ističe da to što je Tramp donio odluku o obustavljanju izdavanja useljeničkih viza za 75 zemalja, među kojima su Avganistan, Alžir, Sirija i slične zemlje, ali i BiH, kaže da mogući razlog leži upravo u velikoj povezanosti BiH sa Iranom i uticajem Irana.

    – A iranski uticaj povezan je sa Hamasom i Hezbolahom, sa “Muslimanskom braćom”, a prisutan je, na primjer, u Libanu, Egiptu i Јordanu, a svakako i u BiH. Dakle, ne – sve je ovo dio mnogo širih napora SAD da zaštite našu zemlju, da zaštite naše građane, kao i da se suprotstave i povedu rat protiv terorista, koji terorišu svijet i koji su veoma aktivni ne samo na Bliskom istoku, nego i ovdje, u BiH i na Balkanu – naveo je Blagojević.

    Ovo je, kaže, takođe veoma važno s obzirom da je Tramp odlučan u tome da se pronađe zajednički cilj i sarađuje na zastupanju zajedničkih interesa hrišćanskog svijeta, jer on, kako navodi, duboko vjeruje u judeo-hrišćanske vrijednosti,
    judeo-hrišćansku tradiciju.

    – Moram ovo da kažem iz ličnog ugla – veoma poštuje i cijeni srpski narod zbog njegove istrajnosti u borbi za svoja uvjerenja – rekao je Blagojević.

    O povratku u SAD i vremenu provedenom u Srpskoj za praznike

    Blagojević navodi da ga pomalo hvata nostalgija, jer nigdje nije kao kod kuće, te da mu je tamo porodica.

    – Ali s druge strane, nekako i ne želim još da se vratim. Proveo sam ovdje predivne, skoro dvije sedmice. Prije svega, na ličnom nivou, to što sam imao priliku da budem na liturgiji na Badnje veče, da budem u srpskoj crkvi na Božić, da ovdje dočekam Novu godinu, a iznad svega, kada je riječ o onome što je zaista važno srpskom narodu, ovdje u Srpskoj, u Srbiji, u Crnoj Gori, u SAD-u, u dijaspori, da se borim za očuvanje i zaštitu prava srpskog naroda – kaže Blagojević.

    Istakao je “da se Milorad Dodik i Republika Srpska nalaze na prvoj liniji te borbe, da se zaštiti srpska, pravoslavna hrišćanska vjera i srpski pravoslavni interesi, kao i interesi srpskog naroda.

    – Zato mi je bila velika čast da budem ovdje 9. januara, da proslavim Dan Republike Srpske, dan koji je za vas ono što je 4. jul za Sjedinjene Države, a za mene kao sina srpskog iseljenika, nešto zaista posebno – zaključuje razgovor Blagojević.

  • Vučević: Naše veze su neraskidive

    Vučević: Naše veze su neraskidive

    Predsjednik SNS-a Miloš Vučević istakao je da će Srbija uvijek biti uz Republiku Srpsku i njen narod, jer su veze Srbije i Srpske neraskidive.

    Vučević je naveo da je bila čast prisustvovati tradicionalnom Božićnom prijemu koji je večeras organizovala srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović u Istočnom Sarajevu.

    – Večeras još jednom šaljemo poruke mira i iskrene posvećenosti jačanju naše saradnje i izgradnji još bolje budućnosti za sve naše građane. Da živimo u miru i zajedništvu, poštujući tradiciju srpskog naroda – napisao je Vučević na društvenoj mreži “Iks” i dodao “Živjele Srbija i Srpska”.

  • Fon der Lajen: Grenland može da se osloni na Uniju

    Fon der Lajen: Grenland može da se osloni na Uniju

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da Grenland može da se osloni na Uniju i da je tema bezbjednosti Arktika važna za blok.

    – Ono što je jasno jeste da Grenland može da računa na nas – politički, ekonomski i finansijski. A kada je riječ o njegovoj bezbjednosti, diskusije o arktičkoj bezbjednosti su, prije svega, ključno pitanje za NATO – rekla je Fon der Lajenova na konferenciji za novinare na Kipru.

    Ona je dodala da su Arktik i njegova bezbjednost ključne teme i za EU i da se zato investicije na Grenlandu udvostručuju.

    Američki predsjednik Donald Tramp više puta je rekao da Grenland treba da postane dio SAD, ukazujući na njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost i odbranu “slobodnog svijeta”.

  • Bijela kuća: Slanje evropskih trupa na Grenland neće uticati na stav Trampa o Grenlandu

    Bijela kuća je sinoć saopštila da je sastanak između američkih zvaničnika i visokih predstavnika Danske i Grenlanda bio produktivan i upozorila da slanje evropskih trupa na Grenland neće uticati na stav predsjednika SAD Donalda Trampa o toj teritoriji.

    Portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit rekla je na konferenciji za novinare da su razgovori ministara spoljnih poslova Danske i Grenlanda Lars Loke Rasmusena i Vivijan Mocfelt sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom u srijedu bili “produktivni”, prenosi Skaj njuz.

    Ona je dodala da su se strane složile da osnuju radnu grupu koja će nastaviti da vodi tehničke razgovore o “akviziciji Grenlanda”, navodi britanska televizija.

    Prema njenim riječima “ti razgovori će se održavati svake dvije do tri nedjelje”.

    – Ali predsjednik je sasvim jasno stavio do znanja svoj prioritet, želi da SAD dobiju Grenland, smatra da je to najbolje za nacionalnu bezbednost – navela je Livit.

    Ona je dodaa da slanje trupa iz evropskih zemalja na Grenland neće uticati na Trampovu odluku o sticanju te teritorije.

    Danske i grenlandske vlasti upozorile su SAD da ne zauzimaju ostrvo, napominjući da očekuju poštovanje njihovog teritorijalnog integriteta.

    To ostrvo je bilo danska kolonija do 1953. godine, ostalo je dio kraljevstva, ali je 2009. godine dobilo autonomiju, što mu je omogućilo da samostalno upravlja i određuje sopstvenu unutrašnju politiku.