VRBAS Media

Autor: INFO

  • SDS bira predsjednika

    SDS bira predsjednika

    Srpska demokratska stranka održaće danas sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi trebalo da se donese odluka o raspisivanju unutarstranačkih izbora za novog predsjednika stranke.

    Prema ranijim najavama, SDS bi trebalo da dobije predsjednika do kraja godine.

    Stranku predvodi v.d. predsjednika Jovica Radulović nakon što je Milan Miličević podnio ostavku. Ko će naslijediti Miličevića javnost nagađa, a mnogo je spekulacija u javnosti.

    Među zvučnijim imenima koja se dogovore u vezu sa prvom stolicom SDS-a je Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže. Spominju se i drugi načelnici kao što je načelnik Šamca Đorđe Milićević, ali i aktuelni v.d. Jovica Radulović.

    Kada je u pitanju Ljubiša Petrović, u javnosti nije bilo previše njegovih istupa ni izjava kao pretendenta na funkciju prvog čovjeka SDS-a, prenosi ATV.

    23. novembra stiglo je još jedno ime koje prema analitičarima ima najveću šansu da preuzme SDS, barem onu logičnu – Branko Blanuša. Iako nije uspio da dođe na čelo banjalučkog ogranka SDS-a 2015. godine, Blanuša je preskočio nekoliko političkih stepenica gdje mu se danas otvaraju vrata i kandidature za predsjednika stranke, i za predsjednika Republike na narednim opštim izborima.

  • Zvornik vikendom preplavljen kupcima iz Srbije

    Zvornik vikendom preplavljen kupcima iz Srbije

    U danima vikenda u trgovačkim centrima pograničnih gradova BiH zadnjih sedmica vidljiv je porast broja kupaca iz susjedne Srbije. Tokom prošlog vikenda provjeravali smo razlog pojačanih gužvi u nekoliko centara i utvrdili da je većina posjetilaca u Zvornik došla zbog značajno nižih cijena hrane i goriva.

    Milena sa suprugom dolazi iz Rume dva puta mjesečno kako bi kupili namirnice potrebne za njihovu porodicu, ali i dosuli gorivo u svog limenog ljubimca.

    „Ovde možemo kupiti više za manje novca. Imaju dosta domaćih proizvoda koji su značajno jeftiniji od uvoza. U dva mjeseca sigurno uštedimo jednu podmiru kupujući u Bosni. Veliki broj i naših komšija dolazi u Zvornik“, kaže ona.

    U Zvornik u nabavku dolaze i građani Loznice koji kažu da su cijene nekih osnovnih namirnica dosta jeftinije.

    „Kupim vreću, dvije brašna za naše potrebne. Jeftinije je i ulje i kafa. Keksi koji se proizvode u Srbiji, jeftinije se prodaju u BiH, nego kod nas“, kaže nam Marko iz Loznice.

    Na parkinzima tržnih centara u Zvorniku vidljivo je da kupci iz Srbije dolaze od Beograda do Loznice kako bi pronašli prihvatljivije cijene. Posjetu pograničnim dijelovima BiH koriste kako bi nasuli gorivo po nižim cijenama, kupili namirnice, ali i odjeću i potrepštine za djecu. Tokom ovog vikenda gužva je bila i u samouslužnim praonicama vozila.

    Miloš Đajić razlog kupovine njegovih sugrađana u BiH vidi u tome što su cijene u Srbiji značajno porasle. Smatra da jedna četvoročlana porodica ne može preživjeti sa jednom minimalnom platom.

    „Srbija je odavno skupa. Bila je negde računica da ako u BiH ideš u nedeljne nabavke i gorivo i trošiš 250 evra, svaki četvrti ili peti odlazak ti je besplatan u odnosu na cene u Srbiji“, kaže on.

    Neizvjesna ekonomska situacija očekuje Srbiju i u narednom periodu s obzirom na to da se sankcije Naftnoj industriji Srbije značajno odražavaju i na tihi rast cijena kako energenata, tako i drugih proizvoda. Uprkos upozorenjima OFAC-a prema finansijskom sektoru o mogućim sekundarnim sankcijama ukoliko ne prekinu platni promet sa NIS-om, u Srbiji je moguće još uvijek sipati gorivo na njihovim pumpama i plaćati Dina karticom, iako je predsjednik Aleksandar Vučić najavio prekid platnog prometa još sedmog decembra, prenosi Capital.

    Kakve posljedice može izazvati taj hod po žici između SAD, Rusije i Evrope, za sada nikome nije poznato.

    U razliku u cijenama na lijevoj i desnoj obali Drine uvjerili smo se i sami.

     

     

     

     

  • Lukašenko ocijenio šta slijedi ako se rat u Ukrajini uskoro ne zaustavi

    Lukašenko ocijenio šta slijedi ako se rat u Ukrajini uskoro ne zaustavi

    I ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski žele mir u Ukrajini, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    ”Sada sam siguran da Putin želi mir. Zelenski želi isto, pogotovo sada, siguran sam”, rekao je Lukašenko u intervjuu za američku televiziju Njuzmaks.

    Lukašenko je ocijenio da ako se rat nastavi i eksalira, to može dovesti do teških ishoda po Evropu i svijet.

    ”Onda će to neizbježno eskalirati u neku vrstu globalnog sukoba. Stoga, mora se ugasiti dok je moguće. Sada, više nego ikad, postoji takva prilika, sada kada su se Amerikanci ozbiljno uključili u ovo pitanje”, rekao je Lukašenko, prenosi Tanjug.

    Lukašenko je u istom intervjuu naveo da podržava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u njegovoj odlučnosti da se bori protiv ilegalnih migracija i trgovine drogom, ali da su potrebne zajedničke mjere.

    “Tramp je sjajan čovjek što je pokrenuo ovo pitanje”, rekao je Lukašenko.

    On je naveo da, pored trgovine drogom, postoje i drugi globalni problemi, uključujući trgovinu ljudima, prostituciju i ilegalnu trgovinu oružjem.

    “Borićemo se protiv ovoga čak i nakon što nas više ne bude. Naša djeca će se boriti protiv ove pošasti. Ovo je novi fenomen u novoj eri. Rakete ga neće pobijediti. Moramo postići dogovor. Moramo utvrditi zajedničke mjere za borbu protiv toga”, rekao je beloruski lider.

    On je poručio da neće zaštititi Evropu od trgovine drogom, koja, kako je naveo, trenutno guši Bjelorusiju.

    “Mi smo, zajedno sa Evropljanima, Poljacima, Litvancima, Letoncima i Ukrajincima, vodili ozbiljan rat protiv droge, zadržavali smo je ovde i spaljivali tone. Sada nema takve tenzije. I neću ih braniti. Ako bi vam stavili omču oko vrata i objesili vas, da li biste branili one koji su odlučili da vas pogube? Da li bi trebalo da branim Evropu u ovoj situaciji ? Zašto? Oni me dave, a ja bi trebalo da ih štitim od droge?”, poručio je.

  • Tramp: Venecuela okružena najvećom flotom ikad, naređujem potpunu blokadu tankera

    Tramp: Venecuela okružena najvećom flotom ikad, naređujem potpunu blokadu tankera

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je naredio “totalnu i potpunu blokadu” svih sankcionisanih naftnih tankera koji ulaze ili izlaze iz Venecuele.

    Donald Tramp, u objavi na mreži Truth Social, naveo je da je Venecuela “potpuno okružena najvećom armijom ikada okupljenom u istoriji Južne Amerike” i poručio da će pritisak rasti “sve dok ne vrate SAD svu naftu, zemlju i drugu imovinu” za koju tvrdi da je oduzeta, prenosi RTS.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je bio direktan.

    “Stoga, naređujem potpunu i sveopštu blokadu svih sankcioniranih naftnih tankera koji ulaze i izlaze iz Venecuele”, napisao je.

    “Venecuela je potpuno okružena najvećom flotom ikad okupljenom u istoriji Južne Amerike. Biće sve veća, a šok koji ih čeka kakav dosad nisu doživjeli – sve dok ne vrate Sjedinjenim Američkim Državama svo naftno bogatstvo, zemlju i ostalu imovinu koju su nam prethodno ukrali”, stoji u objavi.

    Američka vojska je prošle nedjelje zaplijenila sankcionisani, 20 godina star tanker za naftu koji je napustio venecuelansku luku, rekli su izvori za Si-Bi-Es.

    Naoružano osoblje se helikopterima ukrcalo na brod, koji je Ministarstvo finansija SAD sankcionisalo prije tri godine zbog navodne uloge u mreži šverca nafte povezane sa finansiranjem iranske vojske i njenih posrednika.

    Trampova izjava sugeriše mogućnost daljih zapljena, ali nije precizirano koliko bi plovila bilo obuhvaćeno planiranom blokadom.

    Vlada Venecuele je zapljenu nazvala “pljačkom” i “piraterijom”.

    Sankcionisani proizvođači nafte, uključujući Venecuelu, Rusiju i Iran, pokušavali su da izvoze naftu uprkos američkim ograničenjima, navodno koristeći starije tankere sa sumnjivim registracijama, poznate kao “flota u senci”.

    SAD su prošle nedjelje sankcionisale šest brodova optuženih za prevoz venecuelanske nafte, kao i trojicu Madurovih nećaka.

    Tramp je naveo da Madurov režim koristi izvoz nafte za finansiranje “narko-terorizma, trgovinu ljudima, ubistva i otmice”.

    Administracija SAD je, takođe, preduzela korake da označi Kartel de los Soles kao stranu terorističku organizaciju.

    Protiv Madura je raspisana nagrada od 50 miliona dolara, nakon optužnice za trgovinu drogom podignute 2020. godine pred američkim saveznim sudom.

    Američka vojska je premjestila ratne brodove i borbene avione u Karibe i izvela operacije protiv najmanje 25 plovila za koja tvrdi da su bila uključena u krijumčarenje droge.

    Tramp je više puta nagovijestio mogućnost napada na kopnene mete u Venecueli i drugim zemljama.

    Venecuela osudila prijetnju SAD
    Venecuela je osudila prijetnju Sjedinjenih Američkih Država uvođenjem potpune blokade sankcionisanih naftnih tankera koji plove ka toj zemlji i iz nje, ocijenivši da je riječ o kršenju međunarodnog prava, saopštila je vlada u Karakasu.

    U saopštenju je navedeno da je američki predsjednik Donald Tramp uputio, kako je navedeno, “ozbiljnu i bezobzirnu prijetnju” Venecueli, kršeći međunarodno pravo, slobodnu trgovinu i slobodu plovidbe, prenosi Radio del Sur.

    Vlada je poručila da će to pitanje pokrenuti pred Ujedinjenim nacijama.

    Prema saopštenju, Tramp je proglasio naftne, kopnene i mineralne resurse Venecuele vlasništvom SAD i zatražio njihovu predaju, uz najavu pomorske blokade sa ciljem da se zemlji oduzme njeno prirodno bogatstvo.

    Venecuela je ponovo potvrdila svoj suverenitet nad prirodnim resursima i pravo na slobodnu plovidbu i trgovinu u Karipskom moru i međunarodnim vodama, navodeći da će postupati u skladu sa Poveljom UN i međunarodnim pravom.

    Stalni predstavnik Venecuele pri UN, kako je navedeno, odmah će podnijeti zvaničnu žalbu.

    U saopštenju se američka javnost i međunarodna zajednica pozivaju da odbace prijetnju, uz poruku da se Venecuela “nikada neće vratiti u kolonijalni status” i da će da nastavi da brani svoju nezavisnost i suverenitet.

    Tramp je juče rekao da je naredio potpunu blokadu svih sankcionisanih naftnih tankera koji putuju ka Venecueli i iz te zemlje.

    Potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez kazala je da bi svaki pokušaj SAD da blokiraju sankcionisane naftne tankere predstavljao kršenje međunarodnog prava.

  • Termoelektrane traže povećanje struje u Srpskoj

    Termoelektrane traže povećanje struje u Srpskoj

    “Dobili smo zahtjeve od termoelektrana da se povećaju cijene struje i to će uticati i na naš rezultat kao javnog snabdjevača, jer taj novac ćemo mi njima morati da damo da bi mogli da funkcionišu”, naveo je Petrović i dodao da se stabilnost elektoprivrednog sistema Srpske, nažalost, ne može sačuvati sa preniskim cijenama struje kakve su sada.

    – Generalni direktor “Elektroprivrede Republike Srpske” Luka Petrović rekao je da su cijene električne energije za građane i privredu u Srpskoj najpovoljnije u regionu.

    “I u privredi kontinuirano imamo povoljne cijene električne energije. Naime, za privredu cijena struje kod nas je 75 evra po megavat času. U Federaciji BiH je 96 evra, u Srbiji više od 110 evra, u Hrvatskoj 150 evra, a u Sloveniji preko 150 evra po megavat času. Dakle, politika Vlade je da Srpska bude najpovoljniji ponuđač električne energije”, rekao je Petrović.

    On je napomenuo da je javni snabdijevač za građane matično preduzeće sa sjedištem u Trebinju, te dodao da je i resorni ministar Petar Đokić rekao da se od početka naredne godine neće pomjerati cijene električne energije za građane.

    “Građani što se tiče električne energije trebaju biti mirni i mi ćemo cijene održavati najpovoljnijima”, rekao je on.

    Petrović kaže da “Elektroprivreda” jeste povoljan ponuđač struje, ali da na tržištu mora voditi računa o svom rentabilnom poslovanju, kao i činjenici da za daleko više novca uvozi i kupuje električnu energiju na stranim tržištima.

    “Mislim da `Elektroprivredu` treba posmatrati kao privrednu granu koja mora da privređuje, proizvodi struju i distribuiše je, te da to sve nekome proda. I kada to sve naplati, da može da vrati novac i privredi i građanima”, rekao je Petrović i naveo da treba raditi na racionalizaciji unutar sistema i mjerama kako da se dođe do povećane proizvodnje električne energije.

    On je rekao da poskupljenja struje nisu popularna, ali da će organi u Srpskoj o tim i sličnim pitanjima, te uticaju raznih faktora, morati svake godine da odlučuju.

    Petrović je pojasnio da oko 86 odsto građana Srpske troši ispod 500 kilovata struje mjesečno i da u prosjeku taj račun iznosi oko 84 КM.

    “A 70 procenata građana Srpske troši ispod 350 kilovata struje mjesečno i taj račun je oko 63 КM. Кada je bilo posljednje povećanje cijena struje taj račun koji se sastoji od mrežarine i energije se povećao samo na račun energije i to su bila povećanja od dvije do 11 КM. Dakle, najave da će računi otići duplo skuplje nisu istiniti. Očekuje se da nadležna regulatorna agencija u skladu sa zahtjevima distributivnih preduzeća pomjeri cijene mrežarine”, rekao je Petrović.

    On je naglasio da se radi stabilnosti mora sačuvati kvalifikovana radna snaga u ovom važnom sektoru koji zapošljava oko 8.800 ljudi širom Srpske.

    “Dobili smo zahtjeve od termoelektrana da se povećaju cijene struje i to će uticati i na naš rezultat kao javnog snabdjevača, jer taj novac ćemo mi njima morati da damo da bi mogli da funkcionišu”, naveo je Petrović i dodao da se stabilnost elektoprivrednog sistema Srpske, nažalost, ne može sačuvati sa preniskim cijenama struje kakve su sada.

    On je rekao da se ozbiljno radi na stabilnosti rada termoelektrana u Srpskoj, te da će ukupnoj stabilnosti elektroenergetskog sistema u narednim godinama, između ostalog, doprinijeti puštanje u pogon hidroelektrana koje gradi Srpska.

  • Šefica britanske obavještajne službe: Rusija testira Zapad ispod praga rata

    Šefica britanske obavještajne službe: Rusija testira Zapad ispod praga rata

    ova šefica britanske MI6 Blejz Meterveli upozorila je da Velika Britanija i njeni saveznici djeluju u opasnom “prostoru između mira i rata”, dok je u svom prvom javnom govoru predstavljala ono što je opisala kao “isprepletenu mrežu sigurnosnih izazova” kojom dominira prijetnja iz Rusije.

    Metrevelijeva, prva žena na čelu Tajne obavještajne službe, rekla je da Moskva “testira u sivoj zoni taktikama koje su odmah ispod praga rata”.

    Govoreći u ponedjeljak, Metrevelijeva je prikazala Rusiju kao sve destabilizirajuću silu, referišući se na “prijetnju agresivne, ekspanzionističke i revizionističke Rusije” te naglašavajući da će Britanija nastaviti podržavati Ukrajinu i vršiti pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Kao primjere ruskog hibridnog ratovanja istakla je dronove koji se pojavljuju iznad aerodroma i vazdušnih baza u Evropi, kibernetičke napade na kritičnu infrastrukturu i kampanje dezinformacija.

    Nedavno sankcionisanje ruskih subjekata optuženih za informaciono ratovanje ilustruje širu strategiju, rekla je: “Izvoz haosa je odlika, a ne greška, u ovom ruskom pristupu međunarodnom angažmanu.”

    Metrevelijeva, koja je 1. oktobra preuzela dužnost od Ričarda Mura, takođe je signalizirala ponovni naglasak na tehnologiji unutar MI6.

    Pozivajući osoblje da savlada digitalne vještine uz klasične tehnike špijunaže, rekla je: “Postaćemo jednako ugodni s linijama (računarskog) koda kao što smo i s ljudskim izvorima”, rekla je Blejz Meterveli, a prenosi “Anadolija”.

  • U zatvorima u Republici Srpskoj 1.393 kreveta, prazno ih 40%

    U zatvorima u Republici Srpskoj 1.393 kreveta, prazno ih 40%

    U zatvorima u Republici Srpskoj ima 1.393 kreveta za osuđenike i pritvorenike, a 40 odsto ih je prazno.

    “Trenutna procentualna popunjenost u kazneno-popravnim ustanovama iznosi 60 odsto”, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Ministarstva pravde Republike Srpske.

    Kako su dodali, sva osuđena lica upućena na izdržavanje zatvora ili mjere pritvora smještena su u šest kazneno-popravnih zavoda.

    “Ima dovoljno mjesta”
    “Republika Srpska, zahvaljujući investicionim radovima koji se odnose na proširenje smještajnih kapaciteta, nije među zemljama koje imaju problem preopterećenosti jer smještajnih kapaciteta ima dovoljno za prijem”, pojasnili su iz resornog ministarstva.

    Kada su u pitanju smještajni kapaciteti u kazneno-popravnim ustanovama u Republici Srpskoj, ukupni kapacitet za osuđena i pritvorena lica iznosi 1.393, od čega je 1.103 kapacitet za osuđena lica, dok je kapacitet za pritvorena lica 290.

    Banjalučki advokat Marko Mikeš izjavio je da njegova iskustva pokazuju da poslije pravosnažnosti presude osuđeno lice već nakon 15 do 20 dana dobija poziv da preuzme uputni akt za izdržavanje kazne.

    “Osuđena lica najčešće nakon toga traže odlaganje izdržavanja kazne zatvora za tri mjeseca, radi, u najviše slučajeva, porodičnih prilika ili vlastite, odnosno bolesti člana porodice. To sud u pravilu uvijek odobri, ali prvi put. Već sljedeći put, ako to osuđeno lice ponovo traži, ne može dobiti”, rekao je Mikeš u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Novinar Nebojša Tomašević kaže da je, iako u zatvorima širom Republike Srpske ima 40 odsto praznih mjesta, činjenica da mnogi osuđenici još uvijek čekaju da odu na izdržavanje izrečene zatvorske kazne za svoja nedjela.

    Osuđeni, a hodaju slobodno
    To nam, dodao je on, govori o sporosti birokratskog aparata koji odlučuje o upućivanju osuđenika u zatvor.

    “Činjenica je da mnogi osuđenici iz ovih ili onih razloga traže odgodu izdržavanja kazne i da to svakako odugovlači cijeli proces. Međutim, kada sve uzmemo u obzir, možemo samo sumnjati da u nekim slučajevima postoji i odugovlačenje. Neophodno je proces upućivanja osuđenika u zatvor učiniti transparentnijim, da tačno znamo zašto neki osuđenici mjesecima nakon presude slobodno hodaju”, poručuje Tomašević u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak izjavio je, podsjetimo, u septembru ove godine, da će uskoro biti utvrđeno koliko osuđenih lica čeka na izvršenje zatvorske kazne.

    Iz Ministarstva pravde Republike Srpske kažu da je Selak, u skladu sa svojim zakonom propisanim nadležnostima, uputio naredbu kazneno-popravnim ustanovama i osnovnim sudovima u Republici Srpskoj sa zahtjevom da dostave podatke u vezi sa brojem rješenja, odnosno uputnih akata, a koji se odnose na upućivanje osuđenih lica na izdržavanje kazne zatvora, kao i u postupku odgađanja izvršenja kazne zatvora.

    “Nakon što dobije tražene podatke, ministar pravde Republike Srpske će, takođe, održati i zajednički sastanak o ovoj temi sa direktorima kazneno-popravnih ustanova i predstavnicima osnovnih sudova u Republici Srpskoj”, najavili su iz Ministarstva pravde u izjavi za “Nezavisne novine”.

  • U srcu Evrope niče nuklearna elektrana vrijedna 40 milijardi evra

    U srcu Evrope niče nuklearna elektrana vrijedna 40 milijardi evra

     

    Evropa ulazi u novu fazu energetske tranzicije, a jedan od najambicioznijih projekata trenutno se realizuje u Poljskoj, koja započinje izgradnju svoje prve nuklearne elektrane, investicije vrijedne više od 40 milijardi evra.

    Riječ je o jednom od najvećih energetskih projekata u istoriji zemlje, ali i jednom od najznačajnijih u Evropskoj uniji u posljednjih nekoliko decenija.

    Projekat je dobio zeleno svjetlo nakon što je Evropska komisija odobrila državnu pomoć, čime su uklonjene posljednje institucionalne prepreke za početak realizacije.

    Zašto Poljska ide u nuklearnu energiju

    Poljska je jedna od energetskih najzavisnijih zemalja EU od uglja, koji i dalje čini veliki dio njenog energetskog miksa.

    Nuklearna elektrana predstavlja ključni korak ka:

    – smanjenju emisija CO₂

    – jačanju energetske sigurnosti

    – smanjenju zavisnosti od uvoza fosilnih goriva

    – stabilnoj i predvidivoj proizvodnji električne energije

    U kontekstu energetske krize, rata u Ukrajini i nestabilnih cijena energenata, Varšava nuklearnu energiju vidi kao strateški temelj budućeg razvoja.

    Gdje se gradi i kakav će biti kapacitet

    Prva poljska nuklearna elektrana gradi se na obali Baltičkog mora, u sjevernom dijelu zemlje, a koristit će američku tehnologiju Westinghouse AP1000.

    Planirana su tri nuklearna reaktora, s ukupnim kapacitetom od oko 3,7 gigavata, što bi pokrilo značajan dio potreba Poljske za električnom energijom.

    Administrativni i pripremni radovi već su započeli, dok se fizički početak gradnje (izlijevanje prvog betona) očekuje u narednim godinama. Prvi reaktor trebao bi biti operativan početkom 2030-ih.

    Jedna od najvećih investicija u EU

    Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 40 do 45 milijardi evra, a finansiranje će se oslanjati na kombinaciju:

    – državnih sredstava

    – dugoročnih kreditnih aranžmana

    – mehanizama odobrenih od EU

    Očekuje se da će projekat otvoriti desetine hiljada radnih mjesta tokom izgradnje, te trajno zaposliti veliki broj stručnjaka u fazi rada elektrane.

    Nuklearna energija se vraća u fokus Evrope

    Poljski projekat dio je šireg evropskog trenda ponovnog interesovanja za nuklearnu energiju. Nakon godina stagnacije, sve više zemalja EU nuklearnu energiju ponovo posmatra kao:

    – niskougljični izvor energije

    – stabilnu alternativu obnovljivim izvorima

    – oslonac energetske nezavisnosti

    Francuska, Češka, Mađarska i Slovačka već imaju ili proširuju nuklearne kapacitete, dok Poljska prvi put ulazi u ovaj sektor.

    Širi značaj projekta

    Izgradnja nuklearne elektrane u Poljskoj nije samo nacionalni projekat, već strateški potez za cijelu Evropsku uniju. On jača stabilnost elektroenergetskog sistema, smanjuje pritisak na tržište gasa i doprinosi dugoročnim klimatskim ciljevima.

    Za Poljsku, ovo je istorijski iskorak – prelazak iz energetskog sistema zasnovanog na uglju u modernu, niskougljičnu i tehnološki naprednu ekonomiju, piše Biznisinfo.

  • Dodik: Stav Vučića o samitu EU-ZB predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda

    Dodik: Stav Vučića o samitu EU-ZB predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda

    Odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ne učestvuje na samitu EU – Zapadni Balkan je racionalna, državnička i posve razumljiva, poručio je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

     

    – Licemjerstvo i nepoštovanje koje briselska birokratija pokazuje prema Srbiji i srpskom narodu na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj, više se ne mogu ni prihvatiti ni tolerisati. Od srpskog naroda se traži da pristane na uslove na koje nijedan narod ne bi pristao, da čini ustupke koje nijedan narod ne bi učinio. Stav predsjednika Vučića predstavlja odbranu dostojanstva Srbije i srpskog naroda i prava na jednakost s ostalim narodima – dodaje Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

     

    Kako ističe, istovremeno EU pokazuje i ponižavajući odnos prema BiH, ne uvažavajući njenu ustavnu strukturu.

    – Predsjedništvo BiH je kolektivni organ, koji odluke donosi konsenzusom, zato jedan član, Željko Komšić, ne može predstavljati BiH. Stav Republike Srpske je jasan i odlučan – partnerstvo da, poniženje nikada – ističe Dodik.

  • SAD zaprijetile mjerama odmazde nakon što je EU kaznila Iks

    SAD zaprijetile mjerama odmazde nakon što je EU kaznila Iks

    Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD /USTR/ zaprijetila je usvajanjem mjera odmazde protiv evropskih kompanija koje pružaju usluge na internetu nakon što je EU kaznila „Iks“.

    Kancelarija je objavila da je moguće uvođenje naknade za poslovanje u SAD ili ograničenja za strane kompanije, ako bude nastavljena „diskriminacija, podizanje tužbi, uvođenje poreza i drugih direktiva protiv američkih firmi“.

    U objavi na „Iksu“ dodaje se da kompanije iz EU slobodno posluju na internetu u SAD i ukazuje se, između ostalih, na „Aksentur“, „De-Ha-El“, „Simens“ i „Spotifaj“.

    „Ako EU i članice Unije budu insistirale na daljem ograničavanju konkurentnosti američkih pružalaca usluga diskriminatornim sredstvima, SAD neće imati drugog izbora osim da počnu da koriste svaki alat koji im je na raspolaganju da bi se suprotstavile ovim nerazumnim mjerama“, objavio je USTR.

    Evropska komisija je 5. decembra kaznila društvenu mrežu „Iks“ sa 120 miliona evra zbog kršenja digitalnih propisa EU, prenosi SRNA.