VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šta koči radove na trasi koridora 5C kod Doboja?

    Šta koči radove na trasi koridora 5C kod Doboja?

    U Republici Srpskoj u toku su radovi na nekoliko lokacija s ciljem proširenja mreže autoputeva, ali poslovi ne idu po planiranoj dinamici, između ostalog, na trasi koridora 5C jer su izvođači naišli na nepredviđenu prepreku i to u tunelu.

    Takozvani transevropski koridor 5C predstavlja glavnu transportnu rutu u BiH od sjevera ka jugu. Povezuje Budimpeštu (Mađarska) sa jadranskom lukom Ploče (Hrvatska).

    U BiH dužina koridora je oko 335 kilometara, a dio planirane sekcije koja prolazi kroz Srpsku iznosi oko 46,6 kilometara i radi se o tri dionice na osnovu dostupnog opisa projekta.

    Na probleme je nedavno ukazao vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske” Radovan Višković, a odnose se na tunel “Putnikovo brdo” na drugoj dionici koridora, poznatoj kao dobojska obilaznica koja upravo zbog velikog broja objekata, tunela, mostova i složenih geoloških uslova važi za najzahtjevniju na cijelom koridoru kroz Republiku Srpsku.

    Navodeći da je izvođač radova “Integral inženjering” naišao na geološki problem, nije iznosio više detalja, osim da nije bila predviđena ta vrsta materijala kao i da se nije očekivala po projektu prije deset i više godina, a na osnovu kojeg se i ušlo u ove radove.

    Drugi problem na ovoj trasi je što tunel dijelom prelazi i entitetsku granicu i ulazi u FBiH, a za taj dio nije dobijena građevinska dozvola, ne krijući da će to sve produžiti rokove za završetak izgradnje objekata.

    To su za “Glas Srpske” potvrdili i u “Autoputevima Srpske”.

    Problemi u izvođenju radova su nastali zbog izuzetno nepovoljne geološke slike terena na lokaciji tunela “Putnikovo brdo 1” koji su, kako su naveli u pisanom odgovoru, uzrokovali nepovoljne uticaje na stabilnost tunela.

    – To se naročito odnosi na slijeganje tla, promjenjivi nivo podzemnih voda te međusobni uticaj jedne tunelske cijevi na drugu. Velika geološka raznolikost na malom prostoru dovela je do uticaja koji se u propisanom obimu prethodnih hidrogeoloških i geotehničkih istraživanja nisu mogli predvidjeti – tvrde u “Autoputevima Srpske”.

    Nova projektantska rješenja i preporuke su kao glavni cilj postavili utvrđivanje uzroka pojava deformacija u tunelima. Uspostavljen je i stroži režim dodatnih ispitivanja i stalni hidrogeološki i geotehnički monitoring.

    – Na osnovu dobijenih rezultata projektant je predložio nova tehnička rješenja te na osnovu njih izvođač radova prilagodio i promijenio tehnologiju i metodologiju izvođenja radova u skladu sa promjenjivim uslovima na terenu – navode nadležni.

    I pored svega toga i dalje je, priznaju, nepoznato kada će sve biti završeno.

    – S obzirom na to da su pojedina ispitivanja i detaljne analize novih tehničkih rješenja u toku, a posebno nemogućnost uticaja na zakonsku regulativu u FBiH, zbog koje nije izdata građevinska dozvola za dio radova na teritoriji FBiH, u ovom momentu nije moguće odrediti tačnu dinamiku i rok završetka preostalih radova – poručeno je iz tog republičkog javnog preduzeća.

    Prva dionica na koridoru 5C od petlje Tovira do petlje Kostajnica u saobraćaj je zvanično puštena 30. avgusta 2022. Projekat je finansiran  kreditima EBRD-a od 70 miliona evra i grantom EU od oko 15 miliona evra.

    Istorija

    Prvi planovi za izgradnju autoputa kroz BiH, kao dio transevropskog kopnenog koridora, započeti su kasnih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Trasa koridora definisana je 1981. godine i nakon širokih javnih konsultacija formalno je odobrena kao dio Prostornog plana BiH iz 1982. godine.

    Dionice  koridora  kroz Srpsku

    * petlja Rudanka (Kostajnica) – petlja Johovac (Tovira)

    (dužina 6,1 kilometar)

    * Obilaznica oko Doboja, dionica Rudanka – “Putnikovo brdo 2” (dužina 5,3 kilometra)

    * dionica Tovira (Johovac) – Vukosavlje (dužina 36 kilometara)

    Presjek tunela

    “Putnikovo brdo 1” – dužine 1.595 metara

    “Putnikovo brdo 2” – (dužine 700 metara, od čega je 580 metara unutar granica RS

  • Prijeteći mejlovi stigli u gotovo sve škole: Policija na terenu širom Republike Srpske

    Prijeteći mejlovi stigli u gotovo sve škole: Policija na terenu širom Republike Srpske

    Jutros u ranim časovima više osnovnih i srednjih škola širom Republike Srpske prijavilo je da je na njihove mejl adrese stigla prijeteća poruka u kojoj se navodi da je postavljena eksplozivna naprava. Zbog dojava o bombi, u većini škola nastava je obustavljena, a učenici su evakuisani ili vraćeni kućama.

    Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske saopšteno je da policijski službenici postupaju u skladu sa Uputstvom o postupanju u slučaju prijetnje postavljenom eksplozivnom napravom ili nekim drugim opasnim sredstvom, te da su u toku protivdiverzioni pregledi školskih objekata.

    Jedna od škola koja je primila prijeteći mejl je Osnovna škola „Vuk Stefanović Karadžić“ u Banjaluci. Direktorica Tatjana Vilendečić izjavila je da su djeca evakuisana, da je policija stigla na lice mjesta i da obezbjeđuje sve objekte u okviru škole. Kako je navela, policija je alarmirana u 6.45 časova, a prema njenim saznanjima, slične poruke stigle su i u ostale škole u Banjaluci.

    Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen potvrdio je da je dojava o bombi stigla u skoro sve osnovne škole na području Banjaluke, te da su učenici vraćeni kućama dok se ne završe pregledi objekata. Sličnu informaciju potvrdio je i predsjednik Aktiva direktora srednjih škola iz Banjaluke Ljuban Bajić, koji je naveo da su učenici prve smjene vraćeni kućama.

    Prema informacijama iz MUP-a, prijeteći mejlovi stigli su i u škole u brojnim gradovima i opštinama širom Republike Srpske, među kojima su Kostajnica, Milići, Kozarska Dubica, Pale, Šamac, Srbac, Sitneši, kao i u regiji Birač. U svim slučajevima postupano je po istom protokolu, a nastava je obustavljena do završetka kontradiverzionih pregleda.

    U prijetećim porukama navodi se da je eksploziv postavljen na školskim terenima, uz zahtjev za novac u bitkoinima, dok je sadržaj poruke, prema navodima pojedinih direktora, uvredljiv i ekstremistički intoniran.

    Iz policijskih uprava poručuju da se preduzimaju sve mjere i radnje u cilju zaštite bezbjednosti učenika i zaposlenih, te da će javnost biti blagovremeno informisana o daljim koracima.

  • Meloni: Italija neće slati vojnike u Ukrajinu

    Meloni: Italija neće slati vojnike u Ukrajinu

    Italijanski premijer Đorđa Meloni izjavila je da Italija neće slati vojnike u Ukrajinu u okviru takozvanih multinacionalnih snaga.

    “Koristeći ovu priliku, željela bih još jednom da naglasim da Italija ne namjerava da šalje vojnike u Ukrajinu”, rekla je Melonijeva u italijanskom parlamentu.

    Ona je dodala da se trenutno razmatra davanje garancija za postojanje snažne ukrajinske vojske i mogućnost raspoređivanja multinacionalnih snaga u Ukrajini predvođenih takozvanom koalicijom voljnih, uz učešće na dobrovoljnoj osnovi.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je rekao da je prisustvo trupa NATO saveza na ukrajinskom tlu – pod bilo kojom zastavom i u bilo kom svojstvu, uključujući mirovne snage – prijetnja Rusiji i da Moskva to neće prihvatiti ni pod kojim okolnostima.

     

  • Kongres neće zaustaviti Trampa

    Kongres neće zaustaviti Trampa

    Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država tijesnom većinom odbio je dvije odluke kojima se nastojalo ograničiti oštra politika predsjednika Donalda Trampa prema Venecueli, u trenutku kada su bile rasprostranjene pretpostavke da bi mogao pokrenuti vojni napad na teritoriju ove južnoameričke zemlje bogate naftom.

    Glasanja su održana svega nekoliko sati prije Trampovog obraćanja javnosti iz Bijele kuće. Ovo rijetko večernje obraćanje trebalo je da bude posvećeno onome što predsjednik smatra velikim uspjesima, ali je moglo obuhvatiti i spoljnopolitičke ciljeve, dan nakon što je naredio „blokadu“ naftnih tankera pod sankcijama koji ulaze u Venecuelu ili je napuštaju.

    Predstavnički dom, u kojem većinu imaju republikanci, glasao je sa 216 glasova protiv i 210 za odluku koju je predložio poslanik Gregori Miks iz savezne države Njujork, vodeći član Demokratske stranke u Odboru za spoljne poslove. Tom odlukom se tražilo povlačenje američkih oružanih snaga iz sukoba sa „bilo kojom organizacijom koju je predsjednik označio kao terorističku na zapadnoj hemisferi“, osim ako Kongres to izričito ne odobri.

    Dom je takođe glasao sa 213 glasova protiv i 211 za odluku koju je predložio Džim Mekgavern iz Masačusetsa, vodeći demokrata u Odboru za pravila, a kojom bi se predsjedniku naložilo da povuče američke snage iz sukoba sa Venecuelom ili protiv nje, ukoliko nema saglasnost Kongresa.

    Oba glasanja bila su gotovo u potpunosti podijeljena po stranačkoj liniji. Dva republikanca glasala su zajedno sa demokratama za prvu odluku, dok su trojica podržala drugu. Sa druge strane, dva demokrata bila su protiv prve odluke, a jedan protiv druge.

    Američke snage su od početka septembra izvele više od dvadeset udara na brodove za krijumčarenje droge u Karipskom moru i Tihom okeanu, pri čemu je poginulo više od osamdeset ljudi, dok Tramp pojačava vojni pritisak na vlasti venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura.

    Administracija Donalda Trampa razmatra različite mjere za suzbijanje onoga što tvrdi da je uloga Madura u snabdijevanju ilegalnim drogama. Predsjednik Venecuele odbacio je optužbe i poručio da nema nikakve veze sa nelegalnom trgovinom drogom.

    Američki zakonodavci već dugo optužuju predsjednike iz obje stranke da pokušavaju da zaobiđu ustavnu odredbu prema kojoj Kongres, a ne predsjednik, mora da odobri sve vojne akcije, osim onih kratkotrajnog karaktera.

    Članovi Kongresa su više puta pokušavali da primoraju Trampa da zatraži saglasnost za vojnu kampanju protiv Venecuele otkako je ona započela početkom septembra.

    Ipak, svaki takav pokušaj je propao zbog protivljenja njegovih stranačkih kolega, koji imaju tijesnu većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu.

    Govoreći protiv predloženih odluka, poslanik Brajan Mast iz Floride, predsjednik Odbora za spoljne poslove, rekao je da je riječ o pokušaju „da se predsjedniku Trampu onemogući da brani Sjedinjene Američke Države od označenih kartelskih terorista“.

    Poslanik Tomas Mesi iz Kentakija, jedan od rijetkih republikanaca koji su podržali odluke, istakao je da ovlašćenje za objavu rata ne bi smjelo da bude u rukama jednog čovjeka.

    „Ako predsjednik smatra da je vojna akcija protiv Venecuele opravdana i neophodna, treba da iznese razloge, a Kongres treba o tome da glasa“, rekao je Mesi u obraćanju Predstavničkom domu.

    Prema zakonima Sjedinjenih Američkih Država, predsjednik ima pravo da započne vojnu akciju u trajanju do 60 dana, uz dodatnih 30 dana predviđenih za povlačenje snaga.

  • Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Dodik: Sve što je Komšić izgovorio u Briselu bila je laž

    Političko Sarajevo ruši BiH lažnim predstavljanjem i nametanjem stavova koji nisu plod dogovora, a briselska birokratija prihvatanjem takvog lažnog narativa. Sve što je u Briselu izgovorio Željko Komšić bila je laž, rekao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    – Komšić je još jednom na međunarodnoj sceni predstavljao samo sebe. Ono što je govorio u Briselu, ne može biti međunarodna pozicija BiH, jer u vezi s tim ne postoji bazični dogovor unutar zemlje. BiH nije usvojila deklaraciju i samim tim je ni na koji način ne obavezuje, kao ni Srbiju – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    On je dodao da je u svom nastupu Komšić se, prije svega, bavio dodvoravanjem Bošnjacima, u nadi da će njegovog kandidata izabrati za “hrvatskog” člana Predsjedništva, po istom obrascu po kojem je i ranije “biran”.

    – To je jedinstven primjer prevare, da za vas ne glasa niko koga, kao, predstavljate. U Livnu je lakše naići na poskoka, nego na birača Željka Komšića.

    Ako je Komšić u Briselu kredibilan sagovornik i ako njegove riječi tamo vide kao politiku za BiH, onda je još jednom jasno zašto je Aleksandar Vučić bio u pravu što nije otišao na taj samit. Briselska birokratija svijet ne vidi kakav jeste, već kroz svoje naočare – bez osjećaja za realnost, rezultate i mogućnosti – istakao je Dodik.

  • NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    NSRS usvojila budžet i Program ekonomskih reformi

    Narodna skupština večeras je na 17. redovnoj sjednici usvojila budžet Republike Srpske za 2026. godinu – po hitnom postupku u iznosu od 7,409 milijardi KM.

    Usvojen je i Program ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2026-2028. godina.

    Po hitnom postupku usvojeni su i Zakon o izvršenju budžeta za 2026. godine, odluke o dugoročnom i o kratkoročnom zaduživanju Republike Srpske emisijom trezorskih zapisa za 2026. godinu, kao i odluku o iznosu garancija koje može izdati Republika Srpska u 2026. godini.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o doprinosima, kao i izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit, sve po hitnom postupku.

    Poslanici su usvojili po hitnom postupku i Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske.

    Po hitnom postupku, usvojeni su i zakon o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture, izmjene Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, te izmjene Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Srpske.

    Poslanici su po hitnom postupku usvojili zakon o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Narodna skupština usvojila je i Zakon o radnom angažovanju na sezonskim i drugim poslovima privremenog karaktera – po hitnom postupku, te izmjene i dopune Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti – po hitnom postupku.

    Poslanici su glasali i za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi – po hitnom postupku, kao i za zakon o dopuni Zakona o komunalnim djelatnostima – po hitnom postupku.

    Usvojen je zaključak Kluba poslanika SNSD kojim se zadužuje odbor Vlade za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova da organizuje obilježavanje Dana Republike i otkrije centralno spomen-obilježje poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu u Banjaluci.

    Sandra Erkić izabrana je za predsjednika Komisije za bezbjednost.

    Sjednica će biti nastavljena sutra razmatranjem Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj – po hitnom postupku.

  • Član 5 – slijepa ulica za Ukrajinu

    Član 5 – slijepa ulica za Ukrajinu

    Dok američka administracija razmatra mogućnost da Ukrajini ponudi nejasne bezbednosne garancije slične članu 5 NATO-a u zamenu za pregovarački kraj rata sa Rusijom, novi izveštaj američkog vojnog “think-tanka” upozorava da ovakva rešenja nisu dugoročna.

    Umesto toga, predlaže se model “naoružane neodlučnosti” koji bi mogao da preživi protivljenje Moskve i politička ograničenja Zapada.

    Prema navodima administracije SAD, testna ideja podrazumeva garancije koje nisu članstvo u NATO-u, ali bi trebalo da uvere Kijev u njegovu sigurnost nakon postizanja mirovnog sporazuma. Analitičari, međutim, upozoravaju da takve garancije nemaju pravnu snagu kolektivne odbrane, nailaze na dubok skepticizam u Evropi i gotovo sigurno bi bile odbijene od strane Rusije.Rusija će, prema procenama, u bilo kom mirovnom sporazumu insistirati na dve crvene linije: bez članstva Ukrajine u NATO-u i bez stranih trupa na njenoj teritoriji.

    Direktorka vojne analize u “think-tanku” Defense Priorities iz Vašingtona Dženifer Kavanah navodi da Zapad verovatno neće dugo osporavati ove zahteve, posebno bez šire javne podrške ili pravnog ugovornog okvira.

    “Naoružana neodlučnost je najizvodljiviji pristup posleratnoj bezbednosti Ukrajine, jer omogućava Kijevu da se samo brani i odvraća agresiju, dok istovremeno uzima u obzir ruske bezbednosne interese i politička i resursna ograničenja SAD i Evrope”, piše u izveštaju.

    “Neodlučnost, ali ne izolacija”

    Cilj je da svaki budući ruski pokušaj zauzimanja teritorije bude spor, skup i malo verovatan da uspe.

    Višeslojna obećanja SAD i Evrope

    Umesto formalnih garancija bezbednosti, Kavanah predlaže višeslojna obećanja SAD i Evrope, idealno kodifikovana u zakonima da bi bila teže promenljiva. Četiri glavna stuba modela su sledeća:

    vojna pomoć i finansiranje u mirovnim uslovima,
    unapred dogovoreni talasi vojne i ekonomske pomoći u slučaju ponovne agresije, uključujući unapređenu razmenu obaveštajnih podataka,
    zapadom podržani skladišta strateškog oružja van Ukrajine,
    automatske “snapback” sankcije ako Rusija prekrši sporazum

    U predloženom modelu Ukrajina formalno ostaje van NATO-a, ali nije izolovana. Vojske bi nastavile zajedničke vežbe sa zapadnim partnerima van ukrajinske teritorije, uz saradnju u odbrambenoj industriji i obuku, sve bez pravnih obaveza koje dolaze s članstvom.

    “Namerno sam odabrala termin ‘neodlučnost’ umesto ‘neutralnosti'”, rekla je Kavanah u intervjuu za Kyiv Post, naglašavajući da Ukrajina zadržava odbrambena partnerstva, posebno s evropskim državama, izvan formalne strukture saveza.

    “Jež” odbrana

    Srž modela je strategija samoodbrane zasnovana na konceptu teritorijalnog odvraćanja, poznatijem kao “jež” odbrana.

  • Egić: Vlada Srpske započinje organizaciju Dana Republike

    Narodna skupština Republike Srpske je zadužila Odbor za njegovanje tradicija Vlade Republike Srpske da krene u organizaciju Dana Republike, kazao je ministar rada i boračko invalidske zaštite Danijel Egić.

    „Odbor je danas imao sastanak i mi ćemo vrlo rado krenuti u organizaciju Dana Republike“, dodao je Egić, piše Capital.

  • Kompanija koja je bila u središtu Trampovih optužbi želi posao u BiH

    Kompanija koja je bila u središtu Trampovih optužbi želi posao u BiH

    Dok Bosna i Hercegovina ulazi u priču o uvođenju novih tehnologija na izborima, među kompanijama koje su se javile Centralnoj izbornoj komisiji za ovaj posao našlo se i ime koje je već imalo svoju ulogu u jednoj mnogo većoj izbornoj drami – američkoj.

    Riječ je o Dominion Voting System, firmi koju je aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp svojevremeno optuživao da je učestvovala u, kako je tvrdio, namještanju predsjedničkih izbora u korist Džoa Bajdena.

    Upravo ta kompanija, Dominion Voting System (Dallas Newby), jedna je od pet koje su CIK BiH dostavile informativne ponude za nabavku specifičnih izbornih tehnologija.

    Zanimljivo je i da ova firma, osim poslovanja u Sjevernoj Americi, ima svoje sjedište i predstavništvo u Beogradu, koje pokriva evropsko tržište.

    Proces je formalno započeo još krajem februara, kada je Centralna izborna komisija BiH usvojila završni izvještaj o pilot-projektima uvođenja novih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini, zajedno sa studijom izvodljivosti.

    Nekoliko mjeseci kasnije, u julu, usvojene su i izmjene Zakona o finansiranju institucija BiH, čime je CIK-u dodijeljeno 112,5 miliona KM za modernizaciju izbornog procesa.

    Novac je postao operativan 21. avgusta, a ubrzo nakon toga uslijedio je i javni poziv za dostavljanje informativnih ponuda za nabavku specifičnih izbornih tehnologija.

    Poziv za dostavljanje informativnih ponuda objavljen je 2. oktobra, a do sredine mjeseca na adresu CIK BiH stiglo je ukupno pet ponuda – od domaćih i stranih kompanija.

    Osim Dominiona, interes su pokazali i Hipernova iz Sarajeva, INFOSCAN Sinsheim (PITCH), MIRU Systems CO., LTD, kao i konzorcij u kojem su Artco Group, Comtrade BiH, BH Telecom, Cloud IT i Middle Point E.

    Tramp je na tviteru optužio kompaniju da je obrisala 2,7 miliona glasova koji su navodno išli njemu u korist i da su te glasove pripisale njegovom protivkandidatu Džozefu Bajdenu.

    Te tvrdnje godinama su bile dio političkih rasprava i teorija o izbornoj krađi.

    Ipak, američki mediji i organizacije za provjeru činjenica kasnije su zaključili da za takve optužbe nema dokaza.

    Dominionove tehnologije bile su korištene u ograničenom broju okruga u saveznim državama poput Džordžije i Mičigena, gdje su zabilježeni određeni problemi u prebrojavanju, ali bez potvrde da je došlo do sistemske manipulacije izbornim rezultatima.

    Da li će i na koji način Dominion imati dalju ulogu u modernizaciji izbornog procesa u BiH tek će se vidjeti.

    Za sada je sigurno tek to da se jedna od najkontroverznijih kompanija iz američke izborne priče našla i u bosanskohercegovačkoj.

    Podsjećamo, aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp optužio je ranije firmu Dominion Voting System da je pomogla u “izbornoj krađi”, te da je tako na izborima 2020. pobijedio njegov rival Džo Bajden.

  • Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Putin: “Evropski prasići” žele da profitiraju od kolapsa Rusije

    Ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao je danas, 17.decembra, evropske lidere “prasićima” i optužio ih da su se pridružili prethodnoj američkoj administraciji koja je, kako je rekao, namjerno usmjerila situaciju ka oružanom sukobu.

    Putin je rekao da su se “ulizice iz Evropske unije” pridružile radu prethodne američke administracije zbog profita i da su zapadne zemlje vjerovale da će moći da unište Rusiju za kratko vrijeme, prenose RIA Novosti.

    “Evropski prasići su se odmah pridružili radu prethodne američke administracije, nadajući se da će profitirati od kolapsa naše zemlje”, rekao je Putin na proširenom sastanku kolegijuma ruskog Ministarstva odbrane.

    Putin je rekao i da će Rusija ostvariti svoje teritorijalne ciljeve u Ukrajini ili diplomatijom ili vojnom silom, prenosi Gardijan.

    Ruski predsjednik je naveo da će ciljevi onoga što Moskva naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” biti ispunjeni “bezuslovno”.

    “Ako ne žele suštinsku diskusiju, onda će Rusija osloboditi svoje istorijske zemlje na bojnom polju”, rekao je Putin.

    Putin je negirao da Moskva planira invaziju na teritoriju zemalja članica NATO, tvrdeći umjesto toga da je alijansa počela da se priprema za mogući vojni sukob sa Rusijom, prenosi Tanjug.