VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Dodik i Blanuša razmijenili teške optužbe

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Srpske demokratske stranke Branko Blanuša razmijenili su oštre poruke nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“.

    Dodik je poručio da sa Blanušom ne može polemisati ni o politici, ni o ekonomiji, niti o vođenju Republike Srpske, tvrdeći da lider SDS-a o tim pitanjima „ništa ne zna“.

    „Ne mogu izreći ni mišljenje o njegovim stavovima, jer nema stav ni o jednom pitanju. Blanuša nema stav o Sudu i Tužilaštvu BiH, o presudama koje ljudima izriče zbog nošenja slika prvog predsjednika stranke na čijem je sada čelu. Nema stav o Kristijanu Šmitu, o izjavi svih bošnjačkih partija i muslimanskih vjerskih vođa. O svemu ćuti, samo priča o meni. Sve mu smeta, sada mu smeta i što znam“, rekao je Dodik.

    On je dodao da mu ne bi bilo ni ispod časti da odgovara na takve optužbe da Blanuša nije na čelu SDS-a, čiju istorijsku ulogu u stvaranju Republike Srpske, kako je naveo, cijeni.

    „Ali čije se izdaje posljednjih godina jednako gnušam. Predsjednik sam stranke koja vrši vlast i ima odgovornost za Republiku Srpsku. Znam šta ćemo raditi, kakve odluke ćemo donositi i kakve mjere preduzimati da našem narodu i svima koji sa nama žive bude bolje. Zato što znam, narod podržava i bira SNSD i mene. Zato što on i opozicija ne znaju, nikada neće odlučivati o Srpskoj i srpskom narodu. Vi ćete se i dalje baviti samo mnome, a SNSD i ja Republikom Srpskom. Svako radi ono što zna“, poručio je Dodik.

    Na ove navode reagovao je Blanuša, koji je ocijenio da Dodik njegovo ćutanje na provokacije tumači kao neznanje.

    „Za njega je politika predstava i vika, a za mene je politika odgovornost i čuvanje institucija“, rekao je Blanuša.

    On je Dodiku uzvratio kritikama na račun ekonomskih rezultata vlasti, navodeći da je Republika Srpska dovedena „do ivice dužničkog ropstva“.

    „Ako je njegovo ‘znanje’ ekonomije dovođenje Republike Srpske do ivice dužničkog ropstva i pražnjenje Srpske zarad punjenja privatnih džepova, onda takvu ekonomiju ne poznajem i ne želim da je učim“, rekao je Blanuša.

    Prema njegovim riječima, SDS nudi „ekonomiju opstanka“, a ne ekonomiju ekstraprofita za odabrane.

    Blanuša je naveo i da o pitanjima poput visokog predstavnika i pravosudnih institucija u BiH treba donositi „pametne državničke odluke“, a ne, kako je rekao, držati govore po šatorima koji mogu dovesti do izolacije i sankcija.

    „Galama donosi poene danas, ali težak ceh ispostavlja sutra. SDS je stvorio Republiku Srpsku sa svojim narodom. Dok mi čuvamo ono što je stvoreno u krvi, drugi to koriste kao trgovačku robu u Sarajevu i Briselu, zavisno od toga kako vjetar duva“, rekao je Blanuša.

    On je dodao da se Dodik, kako tvrdi, zapravo bavi sopstvenim opstankom na vlasti.

    „Predsjednik SNSD kaže da se ja bavim njim, a on Republikom Srpskom. Istina je suprotna. Predsjednik SNSD se bavi sopstvenim opstankom na vlasti, koristeći Srpsku kao štit. Ja se bavim budućnošću u kojoj predsjednik neće biti važniji od zakona, niti partijska knjižica važnija od znanja“, rekao je Blanuša.

    Kako je zaključio, građanima Republike Srpske potreban je sistem koji funkcioniše za sve, a ne vođa koji „sve zna“.

    Sve je počelo nakon što je Blanuša optužio Dodika da je „samonametnuti protektor“, na šta je lider SNSD-a žestoko uzvratio.

  • Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Šobot: Ljudi su najbitniji, opredijeljeni smo za dalji rast plata

    Plate zdravstvenim radnicima su povećane, najavljeno je novo povećanje, a nadam se da ćemo kroz finansijsku konsolidaciju napraviti određene pomake unutar same ustanove i ta sredstva usmjeriti na rast plata, rekao je za RTRS vršilac dužnosti direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske Nikola Šobot.

    – Ljudi su najbitniji, ako ostvarimo određenu finansijsku stabilnost, sva sredstva koja budu na raspolaganju usmjerićemno prema ljudima i povećanju njihovih plata – rekao je Šobot, dodajući da je povećanjem plata obuhvaćeno 70 odsto zaposlenih UKC-a Srpske i da će nastojati da obezbijede povećanje i za nemedicinski kadar.

    Podsjetio je da je juče održan informativni skup sindikata radnika u zdravstvu koji su, kaže, iznijeli mišljenje o povećanju plata.

    Šobot je istakao da zdravstveni radnici rade težak i odgovoran posao i da je rukovodstvo opredijeljeno za poboljšanje njihovog položaja, navodeći da su plate do sada povećavane devet puta i da je uveden medicinski dodatak.

    On je naveo da se UKC suočava sa problem deficita srednjeg medicinskog kadra i da je to problem čitavog regiona, jer je u pitanju težak posao koji zahtijeva brojna odricanja.

    Podsjećamo, za isplatu zdravstvenog dodatka za medicinske radnike od po 250 KM, do kraja godine biće izdvojeno oko 43 miliona KM.

    Isplata dodatka počeće uz aprilsku platu koja će biti uvećana tri odsto direktorima i njihovim zamjenicima, sedam odsto specijalizantima, a svim ostalim pet odsto.

    Zdravstveni radnici očekuju nastavak pregovora i značajnije korekcije primanja.

  • Evropa prisiljena na ruski gas

    Evropa prisiljena na ruski gas

    Usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, koji je paralizovao globalne lance snabdevanja ukapljenim gasom (LNG), Evropa se u martu okrenula jedinom preostalom izvoru ruskog gasa.

    Isporuke kroz gasovod Turski tok su skočile, ostavljajući Brisel pred teškim odlukama dok se energetska bezbednost kontinenta opasno ljulja, piše Rojters.

    Prosečna dnevna isporuka prirodnog gasa ruskog energetskog diva Gasproma u Evropu putem podmorskog gasovoda Turski tok porasla je u martu za 22 odsto u odnosu na prošlu godinu, dostigavši 55 miliona kubnih metara.

    Do ovog naglog povećanja došlo je nakon što je Ormuski moreuz, ključna svetska pomorska ruta kojom prolazi oko 20 odsto globalne nafte i LNG-a, postao zatvorena ratna zona zbog sukoba između Irana, Izraela i SAD. Istovremeno, napadi na katarsko postrojenje Ras Laffan, najveći svetski kompleks za izvoz LNG-a, zaustavili su proizvodnju i ostavili evropsko energetsko tržište opasno izloženim, što je dovelo do skoka cena gasa od čak 70 odsto za samo mesec dana.

    Turska je sada postala jedina tranzitna ruta za ruski gas ka Evropi, nakon što Ukrajina u januaru 2025. godine nije produžila petogodišnji tranzitni ugovor sa Moskvom. To je strateški značaj Turskog toka podiglo na novi nivo, posebno za zemlje srednje Evrope, prenosi Poslovni dnevnik.

    Proračuni zasnovani na podacima evropske grupe Entsog pokazuju da su ukupne isporuke ruskog gasa Evropi preko Turskog toka prošlog meseca iznosile 1,7 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 1,4 milijarde u martu 2025. godine. Dodatni pritisak stvara i činjenica da su evropska skladišta gasa na kritično niskim nivoima od oko 28 do 30 odsto popunjenosti nakon oštre zime.

    Ova situacija produbila je raskol unutar Evropske unije. Dok Brisel insistira na potpunom ukidanju zavisnosti od ruskog gasa do 2027. godine, kako je propisano regulativom (EU) 2026/261, neke članice poput Mađarske i Slovačke tvrde da im takva zabrana ugrožava nacionalnu energetsku bezbednost.

    Dve zemlje najavile su tužbu protiv Evropske unije, ističući da bez ruskog gasa ne mogu izbeći industrijski kolaps.

    U međuvremenu, evropski poverenik za energetiku Dan Jorgensen upozorio je da se cene energenata neće vratiti na “normalne” u doglednoj budućnosti, čak i ako se tenzije na Bliskom istoku smire, a Evropska komisija priprema hitan paket mera za pomoć domaćinstvima i kompanijama.

    Zbog novonastale krize i prekida isporuka sa Bliskog istoka, evropski kupci prinuđeni su da se na svetskom tržištu takmiče sa azijskim zemljama za ograničene količine LNG-a, pri čemu su azijski kupci spremni da plate i do šest dolara više.

    U takvim okolnostima, ruski gas iz gasovoda, uprkos političkoj osetljivosti, postao je jeftinija alternativa.

    Gasprom, koji od početka 2023. ne objavljuje svoje mesečne statistike, nije odgovorio na zahtev za komentarom, a prema Reutersovim proračunima, izvoz gasa te kompanije u Evropu prošle godine pao je na samo 18 milijardi kubnih metara, što je najniži nivo od sredine 1970-ih.

    Putin dodatno zaoštrava retoriku dok Evropa balansira na ivici nestašica. U martu je izjavio da bi Rusija mogla razmotriti potpunu obustavu isporuke gasa Evropi i pre roka koji je postavila EU za 2027. godinu, sugerišući preusmeravanje preostalih količina na rastuća tržišta u Kini.Ova pretnja dolazi u trenutku kada se Evropska unija približava ključnim rokovima za prekid saradnje sa Rusijom: zabrana uvoza ruskog LNG-a stupa na snagu 25. aprila, a zabrana uvoza gasa iz gasovoda putem kratkoročnih ugovora 17. juna. Za poređenje, ruski izvoz gasa u Evropu na svom je vrhuncu 2018. i 2019. godine iznosio oko 180 milijardi kubnih metara godišnje.

  • Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Hoće li oktobarski izbori biti prolongirani zbog novih tehnologija?

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, po pravilu i Izbornom zakonu BiH, izbore za oktobar 2026. godine trebalo bi da raspiše u maju, međutim moguće je da to i ne uradi i da se izbori pomjere, a razlog je kašnjenje u nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

    Zakonski rokovi pod pritiskom

    “Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu sa ovim zakonom i obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora”, piše u Izbornom zakonu BiH.

    Ako se uzme u obzir da je istim tim zakonom definisano da se izbori na svim nivoima vlasti održavaju prve nedjelje u oktobru, dolazimo do toga da bi Centralna izborna komisija BiH izbore trebalo da raspiše 4. maja.

    Mogućnost prolongiranja izbora

    “Ne bi bilo prvi put da se izbori prolongiraju. I ranije je bilo takvih slučajeva, ali to se još uvijek ne zna. Sada ostaje da se samo čeka šta će se odlučiti po žalbama”, rekao nam je izvor blizak CIK-u.

    Na pitanje da li je moguće da CIK raspiše izbore i prije nego što se okonča tender, odnosno odluči po žalbi, isti izvor nije mogao odgovoriti, ističući da je o tome još rano razmišljati.

    Političke reakcije i upozorenja

    O potencijalnom odgađanju izbora sve više se govori i u javnosti. Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, rekao je nedavno da bi, u slučaju da “fali nekoliko mjeseci da se sve stavi u funkciju”, bilo bolje sačekati i odgoditi izbore.

    “Ponovljeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su rekli da su izbori bez novih tehnologija u BiH besmisleni”, rekao je nedavno Crnadak.

    Problemi s tenderom i žalbama

    Inače, CIK je, prvo zbog nedostatka novca, a onda i zbog drugih ograničenja, zakasnio sa raspisivanjem tendera za nabavku novih tehnologija na izborima. Taj tender raspisan je polovinom novembra, a plan je bio da se već u decembru otvore ponude, međutim zbog žalbi, to je urađeno tek početkom februara. Poslije toga, komisija koja provodi taj tender više od mjesec dana razmatrala je pristigle ponude i na kraju kao “najpovoljniju” izabrala sarajevsku kompaniju “Smartmatic” iako ta kompanija sa ponudom od 74 miliona KM nije dostavila najnižu ponudu.

    Zbog tog izbora CIK-a banjalučka kompanija “Planet Soft”, čija ponuda je iznosila 57 miliona KM, najavila je žalbu i tu žalbu je uputila 30. marta. Dakle, CIK i Kancelarija za razmatranje žalbi imaju rok malo više od mjesec dana da odluče po toj žalbi, a ako uzmemo u obzir iskustva odranije, posebno kada se radi o višemilionskim ugovorima, izvjesno je da u tom roku to neće biti urađeno.

    Rizik od dodatnih pravnih procedura

    Veliko je pitanje da li će se CIK, u slučaju da žalba “Planet Softa” bude i odbijena, usuditi da potpiše ugovor sa “Smartamticom” s obzirom na to da postoji mogućnost žalbe i Sudu BiH ili će ipak čekati da konačnu riječ da i Sud.

    Što se tiče samih rokova, po tenderu rok da se oprema počne dostavljati u gradske i opštinske izborne komisije je 27. septembar. “Smartmatic” je dao rok isporuke 139 dana, što znači da bi ugovor sa njima trebalo da bude potpisan najdalje početkom maja. Rok koji je dostavio “Planet Soft” je znatno kraći i iznosi 49 dana.

    Optužbe o političkom uticaju

    “Šta god da se pojavi iz Republike Srpske kao dobar ponuđač, odbija se u Sarajevu. Znamo zašto baš ta firma koja je imala ambiciju da utiče na izborni rezultat u Republici Srpskoj. Izborni proces je već kontaminiran. Prepoznajemo sve njihove marifetluke i suzbićemo ih”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

  • U toku izrada studije taksi prevoza

    U toku izrada studije taksi prevoza

    Odjeljenje za saobraćaj i puteve sprovodi izradu studije taksi prevoza na području grada Banjaluke.

    Kako navode iz Odjeljenja, ova studija treba da omogući planiranje, uređenje i unapređenje sistema taksi prevoza, kako bi se osigurala kvalitetna, dostupna i ekonomski opravdana usluga za građane i korisnike.

    “Grad Banjaluka ima interes da obezbijedi transparentan, dostupan i efikasan sistem taksi usluga, usklađen sa potrebama stanovništva i turističkog razvoja”, istakli su iz Odjeljenja.

    Takođe, kod izrade pomenute studije biće angažovani inženjeri sa Fakulteta tehničkih nauka iz Novog Sada, kao stručni konsultanti.

  • Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Trampov govor uzdrmao svijet: Nafta ide gore

    Cijene nafte porasle su, a dionice pale nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u srijedu održao govor o ratu u Iranu u udarnom terminu.

    Tokom govora iz Bijele kuće, Tramp je rekao da su njegovi ključni “ciljevi blizu završetka”.

    Takođe je pozvao zemlje kojima je potrebna nafta s Bliskog istoka da preuzmu vođstvo kako bi ključna brodska ruta Ormuski moreuz ostala otvorena, tvrdeći da SAD-u ne treba energija iz regije.

    Moreuz je ključan za globalnu ekonomiju jer oko 20 odsto svjetske energije obično prolazi kroz uski brodski put. Učinkovito je zatvoren od početka sukoba jer je Iran uzvratio na američke i izraelske napade prijeteći napadom na brodove koji koriste taj plovni put.

    Cijena referentne sirove nafte Brent trgovala se po cijeni od oko 100 dolara po barelu prije nego što je predsjednik počeo govoriti.

    Nakon govora, Brent je skočio za 4.8 odsto na 106.02 dolara, dok je nafta West Texas Intermediate porasla za 4 procenta na oko 104 dolara.

    Dobici su “jasna provjera tržišne stvarnosti nakon ranijeg optimizma u pogledu skorog prekida vatre”, rekao je Alberto Belorin iz “InterCapital Energy”.

    U Trampovom govoru nedostajao je “konkretan vremenski okvir” za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, dok se povratak u normalu sada čini “mjesecima, a ne sedmicama udaljen”, dodao je Belorin.

    Pozivajući druge nacije da se uključe, Tramp je otklonio nade da će se poremećaji u globalnom snabdijevanju energijom brzo riješiti, rekao je Belorin.

    Tramp je signalizirao da će se rat vjerovatno nastaviti, što je podstaklo investitore da očekuju da će snabdijevanja naftom ostati ograničena, rekla je Tina Soliman-Hanter sa Univerziteta Makuari.

    Glavni berzovni indeksi u Aziji pali su nakon govora, preokrenuvši ranije dobitke, navodi “BBC”.

  • Iran tvrdi da nisu tražili pregovore o prekidu vatre sa Amerikom

    Iran tvrdi da nisu tražili pregovore o prekidu vatre sa Amerikom

    Iran tvrdi da Tramp laže o prijedlogu Teherana za prekid vatre.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je režim u Teheranu danas predložio prekid vatre što je oduševilo američkog predsjednika koji je naveo da je raspoložen za to pod uslovom da se otvori i oslobodi Ormuski moreuz, a sada stiže i odgovor iz Irana. Iransko Ministarstvo spoljnih poslova tvrdi da Tramp laže da je takav prijedlog stigao u Vašington iz Teherana, prenosi “Skaj Njuz”.

    Ovo nije prvi put da Iran i Sjedinjene Države imaju kontradiktorno viđenje određene situacije. Kada su započeli pregovori o prekidu vatre, Tramp je tada izjavio da pregovori traju već nekoliko dana, dok je Iran prvo navodio da se ne vode nikakvi pregovori, a onda je tvrdio da postoji određeni kontakt, ali da ga Teheran ne doživljava kao vid pregovora.

     

     

     

    “To je laž bez osnova”, ocijenilo je iransko Ministarstvo spoljnih poslova.

  • Komšić i Bećirović odbili da uvrste na dnevni red inicijativu da se “Muslimansko bratstvo” proglasi za terorističku organizaciju

    Komšić i Bećirović odbili da uvrste na dnevni red inicijativu da se “Muslimansko bratstvo” proglasi za terorističku organizaciju

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović predložila je da na današnjoj sjednici Predsjedništva bude razmatran Prijedlog zaključka kojim se nadležnim institucijama u BiH preporučuje pokretanje aktivnosti s ciljem proglašnje “Muslimanskog bratstva” terorističkom organizacijom,

    Prema saznanjima Srne, Denis Bećirović i Željko Komšić su odbili da ovu tačku uvrste na dnevni red današnje sjednice Predsjedništva BiH.

  • Cvijanović: Sa Ginkelom razgovor o unapređenju ekonomske saradnje i Јužnoj interkonekciji

    Cvijanović: Sa Ginkelom razgovor o unapređenju ekonomske saradnje i Јužnoj interkonekciji

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su danas u Predsjedništvu razgovarali sa otpravnikom poslova SAD u BiH DŽonom Ginkelom i rukovodstvom kompanije “AAFS Infrastructure and Energy LLC” o projektu Јužne interkonekcije.

    Cvijanovićeva je na Iksu navela da je razgovarano o daljem unapređenju ekonomske saradnje i potencijalnim budućim inicijativama usmjerenim ka zajedničkom prosperitetu.

  • Tramp: Iranski lider zatražio primirje

    Tramp: Iranski lider zatražio primirje

    Novi iranski lider zatražio je od SAD prekid vatre, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.

    – Novi predsjednik iranskog režima, daleko manje radikalizovan i daleko inteligentniji od svojih prethodnika, upravo je zatražio od SAD prekid vatre – objavio je Tramp na mreži “Socijalna istina”.

    On je naveo da će Vašington to razmotriti “kada Ormuski moreuz bude otvoren, slobodan i čist”.

    – Do tada, Iran bacamo u zaborav ili, kako kažu, nazad u kameno doba – naglasio je Tramp.