Amerika ima dva cilja na Zapadnom Balkanu. Prvi je protjerivanje ruskog uticaja iz energetskog sektora, a drugi nastavak dijaloga Beograda i Prištine, ocjenjuju analitičari za “Blic”. Međutim, pitanje je da li će Kosovo i Metohija biti uskoro u američkom fokusu ako se ima u vidu situacija sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini.
Da bi Vašington mogao da vrati pozornost na Zapadni Balkan najavio je Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove koji je otkrio da je cilj američkog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj nadležnosti da izvrši “konstruktivan pritisak na Prištinu i Beograd da napreduju u dijalogu i prevaziđu trenutni zastoj”. Kako je rekao, Vašington traži istovremeno stabilne vlade u Beogradu i Prištini.
“Cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope”
Dragoslav Rašeta, istraživač u organizaciji “Novi treći put” kaže da je usvajanjem Zakona o nacionalnoj odbrani američki senat odobrio 901 milijardu dolara vojne potrošnje za 2026. godinu, ali i odredio kako da se ta sredstva iskoriste.
– Između ostalog, cilj je i da se onemogući izlazak Amerike iz Evrope i poveća angažovanost SAD-a u Indo-Pacifiku. U Senatu je i mnogo članova koji imaju iskustva na Zapadnom Balkanu pa je logično što je jedan od fokusa i naš region – ocjenjuje Rašeta za “Blic”.
Dva cilja Amerike na Zapadnom Balkanu
Kako kaže, kada je riječ o američkim ciljevima na Zapadnom Balkanu, Rašeta izdvaja dva:
– Izlazak Rusije iz energetskog sektora sa ovih prostora
– Pronalaženje ubrzanog i pragmatičnog rješenje za kosovsko pitanje
– Vašington je shvatio da Rusija na ovim prostorima najveći uticaj ostvaruje kroz energetiku. S druge strane, Amerika će pokušati da ponudi ekonomska riješenja i benefite kako bi se ubrzao dijalog Beograda i Prištine i donio određene rezultate – navodi Rašeta.
Dodaje da će narednih mjeseci biti jasniji potezi Vašingtona na ovim prostorima.
– Na svakih 90 dana u američkom senatu se analizira šta je postignuto u vezi sa ostvarenjem proklamovanih ciljeva. Vidjećemo da li će Amerika stići da se bavim našim regionom zbog situacije sa Venecuelom, Iranom i ratom u Ukrajini. Želja senata je da Evropa bude u relativno sređenom stanju, a kao jedan od destabilizirajućih faktora prepoznat je ruski uticaj na Zapadnom Balkanu – analizira Rašeta.
“Neophodno zajedničko djelovanje Vašingtona i Brisela”
Nije optimista u vezi sa napretkom dijaloga Beograda i Prištine.
– Teško će do toga doći ako se ima u vidu da je američka administracija pragmatičnija od EU koja je glavni posrednik u tom dijalogu. Neophodno je zajedničko djelovanje Brisela i Vašingtona da bi se dijalog pokrenuo i došlo do institucionalizovanog dogovora kakav je, recimo, bio Ohridski sporazum – ocjenjuje Rašeta.
Kako kaže, pogotovo Beogradu nije trenutno u interesu da u sadašnjim okolnostima “insistira mnogo na kosovskom pitanju”.
“Izbor ambasadora je sada već problem američke politike”
S druge strane, ako i dođe do pojačanog američkog fokusa na Zapadni Balkan ne treba očekivati da će Srbija uskoro dobiti američkog ambasadora.
– Ta dva pitanja nisu povezana. Izbor ambasadora je sada već problem američke politike jer se mnogo više rješava partijskom linijom nego ranije. Poređenja radi, tokom mandata Džozefa Bajdena, Indija skoro tri godine nije imala američkog ambasadora iako u odnosi sa Vašingtonom tih godina bili odlični. Treba imati u vidu i to da Tramp ne vjeruje mnogo u tradicionalnu diplomatiju nego više u izaslanike – zaključuje Rašeta.
Stejt department: Nadamo se da ćemo ojačati partnerstvo sa Prištinom
Inače, Stejt department je prošle nedjelje najavio promjenu odnosa sa Prištinom nakon parlamentarnih izbora na KiM uz nekoliko uslova.
– Nadamo se da ćemo ojačati naše partnerstvo sa sljedećom Vladom Kosova, uključujući nastavak strateškog dijaloga. Međutim, postizanje toga iziskivaće akcije koje unapređuju našu zajedničku agendu za regionalni mir, stabilnost i međusobni ekonomski prosperitet“, saopštio je Stejt department.
Seljam Škodra, prištinski analitičar, smatra da je prekid strateškog dijaloga Vašingtona i Prištine “samo trenutno neslaganje i da bi uskoro mogao da bude obnovljen”.
– Ovo su trenutna neslaganja koja nastaju između prirodnih saveznika, a obnavljanje saradnje je samo po sebi očigledno s obzirom na činjenicu da ste vidjeli da u Strategiji odbrane i Zakonu o budžetu za 2026. godinu Sjedinjene Američke Države pridaju poseban značaj uključivanju Kosova u taj nacrt zakona, što je od posebnog značaja. Vjerujem da će institucije zemlje obaviti svoj posao ponovnim uspostavljanjem kontakata – izjavio je Škodra.
Tramp želi normalizaciju odnosa Beograda i Prištine na listi dostignuća
Podsjećanja radi, Čarls Kapčan, američki stručnjak za spoljne poslove, poručio je da američki Kongres pokušava da vrati Zapadni Balkan u fokus američke spoljne politike.
– Tramp će pokušati da uvrsti normalizaciju odnosa Kosova i Srbije na svoju listu dostignuća. Imamo povećanu američku zabrinutost koja dolazi nakon povlačenja SAD iz dijaloga Srbije i Kosova i imamo odsustvo kosovske vlade tokom dužeg perioda. Dokument podstiče Aljbina Kurtija da formira vladu što je prije moguće nakon pobjede na izborima – objasnio je Kapčan za “Juronjuz Albanija”.
Dodao je da postoji zabrinutost zbog pristupa Kurtija.
– Prisustvo Kosova u ovom dokumentu ima za cilj da podstakne Prištinu i Beograd da napreduju u bilateralnom dijalogu i prevaziđu zastoj. Dokument takođe traži od ove dvije zemlje da imaju stabilne vlade. U Srbiji imamo destabilizovanu situaciju, na Kosovu smo mjesecima bez vlade, tako da je vrijeme da obje zemlje krenu naprijed sa teškim poslom koji imaju – ukazao je Kapčan, piše Blic.
(Srpska info)
