VRBAS Media

Autor: INFO

  • Iran u plamenu protesta: Više od 100 poginulih, vlasti prijete smrtnim kaznama

    Iran u plamenu protesta: Više od 100 poginulih, vlasti prijete smrtnim kaznama

    Širom Irana nastavljeni su masovni antivladini protesti, uz oštru reakciju vlasti, veliki broj žrtava i masovna hapšenja. Prema procjenama organizacija za ljudska prava, do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno, a internet i mobilne mreže i dalje su u prekidu.

    Demonstracije su se tokom noći i jutra nastavile u Teheranu, ali i u drugim gradovima, uključujući Mešhed, uprkos eskalirajućim mjerama bezbjednosnih snaga. Video-snimci koji su se pojavili svjedoče o masovnom učešću građana, iako vlasti ograničavaju protok informacija.

    Tokom protesta u sjevernim dijelovima Teherana demonstranti su uzvikivali parole protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija i izražavali podršku bivšoj monarhiji, dok je tokom sukoba zapaljena i jedna džamija. Iranske vlasti navode da su tokom nereda zapaljene desetine objekata, ali negiraju da je u Teheranu bilo poginulih demonstranata.

    Zdravstveni radnici u više iranskih bolnica izjavili su da su njihovi kapaciteti preopterećeni. Prema njihovim navodima, veliki broj ranjenih zadobio je teške povrede, uključujući direktne hice u glavu i grudni koš, dok su mnogi stradali prije nego što su stigli do bolnica. Prijemi koji nisu hitni i planirane operacije su obustavljeni, a osoblje je angažovano isključivo na urgentnim slučajevima.

    BBC Persija je potvrdio identitet 26 poginulih osoba, među kojima je bilo i šestoro djece, dok se procjenjuje da je na stotine ljudi ubijeno ili povrijeđeno širom zemlje. Iranske snage bezbjednosti, prema navodima britanskog javnog servisa, koriste i sačmarice sa kuglicama tokom sukoba sa demonstrantima, što je dovelo do velikog broja povreda oka.

    Žrtava ima i među pripadnicima snaga bezbjednosti, a jedna organizacija za ljudska prava procjenjuje da je poginulo najmanje 14 pripadnika tih snaga. Državna televizija izvještava isključivo o njihovim gubicima, dok demonstrante sve češće označava kao „teroriste“.

    Iranski glavni tužilac Mohamad Movahedi Azad izjavio je da će demonstranti biti optuženi kao „neprijatelji Boga“, za šta je prema zakonima predviđena smrtna kazna. Tužilaštvu je naloženo da ubrza suđenja i da ne pokazuje „blagost ili popustljivost“, a slične poruke uputili su i drugi pravosudni zvaničnici.

    Istovremeno, protesti podrške demonstrantima održani su u više zemalja svijeta. Sjedinjene Američke Države su upozorile da bi nastavak ubijanja demonstranata mogao izazvati vojnu intervenciju, dok je Teheran optužio Vašington da stoji iza, kako navodi, nasilnih i subverzivnih aktivnosti.

    Zbog mogućeg razvoja situacije, Izrael je stavljen u stanje visoke pripravnosti. Prema navodima medija, izraelski premijer Benjamin Netanijahu razgovarao je sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom o protestima u Iranu i regionalnoj bezbjednosnoj situaciji.

    Protesti su započeli 28. decembra zbog pada vrijednosti iranske valute i pogoršanja ekonomskih uslova, a u proteklim danima proširili su se na više od 100 gradova i mjesta u svih 31 provinciji, predstavljajući najveći talas nezadovoljstva u Iranu od protesta iz 2022. i 2023. godine.

  • Meteorolozi najavljuju nove padavine i vjetar

    Meteorolozi najavljuju nove padavine i vjetar

    Pretežno oblačno vrijeme sa padavinama očekuje se tokom vikenda, 10. i 11. januara, pokazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Subota 10. januar
    “Pretežno oblačno sa padavinama koje će biti češće u drugom dijelu dana, kada će u Hercegovini biti i vjetrovito. Padaće na jugu uglavnom kiša, u ostalim predjelima kiša koja se lokalno ledi pri tlu, susnježica i snijeg uz manji porast snježnog pokrivača, na istoku do 10 cm. Ponegdje oko rijeka i po kotlinama maglovito”, navode oni.

    Kako dodaju, vjetar ujutru slab i promjenljiv, u nastavku dana u skretanju na sjeverne smjerove.

    “Na sjeveru će vjetar biti slab, u ostalim predjelima slab do umjeren, na udare ponegdje pojačan, dok će u Hercegovini duvati umjerena do jaka bura uz olujne udare. Maksimalna temperatura vazduha od minus jedan do četiri, na jugu do devet stepeni”, stoji u prognozi.

    Nedjelja 11. januar
    Jutro pretežno oblačno, oko rijeka i po kotlinama maglovito.

    “Biće i hladnije, a slab snijeg se očekuje od jugozapada ka istoku. Duvaće umjeren do jak sjeverni vjetar koji će pojačavati osjećaj hladnoće. Tokom dana djelimično razvedravanje uz sunčane periode, posebno na sjeveru. Na jugu veći dio dana sunčano i vjetrovito. Uveče i naredne noći vrlo hladno”, ističu meteorolozi.

    Vjetar će biti slab do umjeren uz jake udare sjevernih smjerova.

    “U Hercegovini umjerena do jaka, na udare olujna bura. Minimalna temperatura vazduha od minus 10 do minus šest, na jugu do jedan, u višim predjelima od minus 15. Maksimalna temperatura vazduha od minus četiri do jedan, na jugu oko šest stepeni, u višim predjelima od minus sedam”, navodi se u prognozi.

  • Skočile dnevnice u Federaciji BiH

    Skočile dnevnice u Federaciji BiH

    Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je odluku o povećanju dnevnice za službena putovanja unutar zemlje sa 25 na 45 maraka. Nova tarifa važi od 1. januara 2026. godine i predstavlja prvo veće povećanje nakon više od deset godina.

    Povećanje je usvojeno krajem decembra prošle godine, a njime se želi uskladiti ovu naknadu sa realnim troškovima hrane, pića i drugih sitnih izdataka na putu, koji su značajno porasli u posljednjem periodu.

    Koliko se sada dobija u Federaciji?

    – Putovanje duže od 12 sati – punih 45 KM

    – Putovanje od 8 do 12 sati – pola dnevnice

    – Ako poslodavac plati obroke – dnevnica se umanjuje (30% po obroku, najviše 60%)

    – Putovanje duže od 12 sati – punih 45 KM

    – Putovanje od 8 do 12 sati – pola dnevnice

    – Ako poslodavac plati obroke – dnevnica se umanjuje (30% po obroku, najviše 60%)

    – susjedne zemlje i region – oko 25 evra,

    – zemlje zapadne Evrope – 55 evra,

    – udaljenije destinacije poput SAD-a, Japana ili Australije – do 115 KM (oko 70 evra).

    Umanjenje za obroke u Srpskoj je strožije nego u Federaciji, jer ako su osigurana najmanje dva obroka, dnevnica se umanjuje za 50 odsto.

    Mnogi zaposleni u javnom sektoru Republici Srpskoj smatraju da je trenutni iznos od 20 KM za put unutar BiH daleko ispod realnih potreba, posebno u poređenju sa Federacijom BiH gdje je sada 45 KM. Do sada nije bilo zvaničnih najava o povećanju u Republici Srpskoj u 2026. godini, iako se u sindikatima i među zaposlenima često traži usklađivanje sa inflacijom i cijenama.

    Kada su u pitanju institucije BiH dnevnica za put unutar zemlje iznosi 40 KM – povećana sa 25 KM još 2024. godine.

    Mnogi poslodavci u privatnom sektoru u Federaciji već prelaze na novih 45 KM, a očekuje se da će se uskoro uskladiti i poreska pravila kako bi veći dio naknade ostao neoporeziv.

    Ova promjena u Federaciji donosi olakšanje svima koji često putuju službeno – od državnih službenika, preko zaposlenih u javnim preduzećima, do radnika u privatnim firmama. Konačno, naknada više nije zaglavila u cijenama iz prošle decenije, dok u Republici Srpskoj mnogi i dalje čekaju sličan korak.

  • Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je da bi Vašington mogao zauzeti Grenland “na teži način”.

    On je novinarima rekao da neće dozvoliti da strateško ostrvo u sjevernom Atlantiku “padne u ruke Rusiji i Kini”.

    – SAD će uraditi nešto na Grenlandu, svidjelo se to njima ili ne – izjavio je Tramp.

    Američki lider tvrdi da će Rusija ili Kina zauzeti Grenland ukoliko Vašington ne bude djelovao, mada nije iznio dokaze za takve tvrdnje.

    – Volio bih da postignemo sporazum, znate, na lakši način. Ali ako to ne uradimo na lakši način, uradićemo na teži – poručio je Tramp.

    On nije precizirao o kakvom “težem načinu” govori, piše “Raša tudej”.

    Danska, koja ima suverenitet nad Grenlandom, protivi se pokušajima SAD da preuzmu kontrolu nad tim ostrvom.

  • Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Goganović: Helezu smeta Republika Srpska jer je trajna, a on politički prolazan

    Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da su napadi ministra Zukana Heleza nastavak neodgovorne i zapaljive retorike iz Sarajeva, te da su snovi o ukidanju Republike Srpske političke iluzije.

    Goganović je naglasio da je Republika Srpska trajna i ustavna kategorija, zagarantovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, čiji su garanti najveće svjetske sile – Sjedinjene Američke Države, Ruska Federacija i najmoćnije evropske države.

    – Helez i slični njemu su prolazni političari, ali Republika Srpska ostaje trajna i vječna kategorija, to dugujemo našim najboljim srpskim sinovima koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske – poručio je Goganović za Srnu.

    Reagujući na Helezov stav da je došlo vrijeme da započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH, Goganović je upozorio da osporavanje Republike Srpske predstavlja direktan udar na Dejtonski sporazum i mir u BiH.

  • Košarac: Budu li insistirali na ukidanju Srpske, ostaće bez BiH

    Košarac: Budu li insistirali na ukidanju Srpske, ostaće bez BiH

    Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac poručio je da je došlo vrijeme da se Zukan Helez i ini helezi dozovu pameti i da konačno u Sarajevu shvate da će ostati bez BiH ako budu insistirali na ukidanju Republike Srpske.

     Konačno shvatite – Srpska je vječna. Srpska je realnost – istakao je Košarac.

    On je rekao da Sarajevo prestane da zamajava sopstveno glasačko tijelo i okrene se realnosti.

    – Otrijeznite se! Probudite se iz Alijinog sna! Siti smo populističke mantre o unitarnoj BiH. Istina je jedna i neumoljiva – Srpska može bez BiH, a BiH bez Srpske nikako – napisao je Košarac na Instagramu.

    Budu li insistirali na ukidanju Srpske, Košarac je rekao da će ostati bez BiH i da srpski narod nema ništa protiv.

    – Srpska će otići i sa sobom ponijeti 49 posto teritorije. Naša namjera je ista, a model nećete saznati – zaključio je Košarac nakon što je Helez rekao da je došlo vrijeme da se započne ozbiljna rasprava o ukidanju entiteta u BiH.

  • Na pomolu “muslimanski NATO”

    Na pomolu “muslimanski NATO”

    Turska nastoji da se pridruži Saudijskoj Arabiji i Pakistanu u novom odbrambenom savezu po uzoru na NATO, prenijeli su turski mediji, što bi moglo stvoriti “novu sigurnosnu arhitekturu” i značajno utjecati na regionalnu ravnotežu snaga.

    Prema izvještajima, pregovori o učešću Turske su u “naprednoj fazi”, a postizanje dogovora smatra se vrlo vjerovatnim.

    Ovaj potez dolazi nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan u septembru potpisali odbrambeni pakt koji tretira “svaku agresiju” na jednu članicu kao napad na sve, što direktno odražava član 5. Sjevernoatlantskog saveza (NATO).

    Izvori bliski pregovorima navode da Ankara ovaj aranžman vidi kao način za jačanje vlastite sigurnosti i odvraćanja potencijalnih prijetnji. Odluka je djelomično motivisana i pitanjima o pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država, kao i neizvjesnošću u vezi s predanošću predsjednika Donalda Trumpa NATO savezu, čiji je Turska dugogodišnji član.

    Šta svaka zemlja donosi u savez?

    Nihat Ali Ozcan, strateg iz ankaranskog instituta TEPAV, ističe da bi sve tri zemlje imale ogromne koristi od ovakvog saveza, s obzirom na njihove specifične doprinose:

    Saudijska Arabija: Posjeduje ogromne finansijske resurse zahvaljujući rezervama nafte.

    Pakistan: Jedina je islamska zemlja s nuklearnim oružjem, posjeduje balističke projektile i veliku stajaću vojsku.

    Turska: Donosi vojnike s bogatim borbenim iskustvom i visoko razvijenu namjensku industriju, uključujući naprednu proizvodnju dronova (Bayraktar i dr.).
    “Promjenjiva regionalna dinamika potiče zemlje da traže nove mehanizme za definiranje sigurnosnih partnerstava”, objasnio je Ozcan.

    Zatvaranje starih poglavlja

    Potencijalni ulazak Turske u ovaj pakt označava novu fazu u odnosima između Ankare i Rijada. Od početka Arapskog proljeća 2011. godine, Turska je bila blisko povezana s Katarom, podržavajući Muslimansko bratstvo, što je izazvalo tenzije sa Saudijskom Arabijom koja je 2014. proglasila Bratstvo terorističkom organizacijom.

    Odnosi su dotakli dno tokom blokade Katara 2017. godine, koju je predvodila Saudijska Arabija. Međutim, posljednjih godina došlo je do značajnog otopljavanja odnosa. Kao znak približavanja, tursko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su ove sedmice saudijska i turska vojska održale svoj prvi pomorski sastanak u Ankari.

    Za Pakistan, koji već dugo održava vojnu saradnju s obje zemlje, ovaj savez dolazi u ključnom trenutku. Islamabad traži čvršće saveznike nakon kratkih sukoba s Indijom u maju i napetosti s talibanskom vladom u Afganistanu u oktobru.

    Pakistan optužuje Indiju i Afganistan za podršku pakistanskom ogranku talibana (TTP), koji je intenzivirao napade na pakistanskom tlu, uključujući i nedavne samoubilačke napade na sud u Islamabadu.

  • Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

    Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović danas je, suprotno američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao da Grenland “ne predstavlja ništa” za bezbjednost SAD-a, te dodao da se po tom pitanju može biti samo na strani Danske, kojoj Grenland pripada.

    – Bude li Grenland ključan, neće biti ni Evrope ni Amerike – rekao je Milanović.

    Milanović je rekao da Grenland “za američku bezbjednost ne predstavlja ništa”.

    – Bude li jednog dana nešto i predstavljao, tada neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led otopiti do te mjere da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne u Wašingtonu. Sjeverni dio Grenlanda je okovan ledom, tu plovidbe neće biti nikada, a ako je bude, znači da svijeta više nema – rekao je Milanović.

    Milanović je dodao da je SAD pokazao koliko mu je Grenland bitan time što je zatvorio dvije od tri vojne baze na ostrvu te da se po tom pitanju može biti samo na strani Kopenhagena.

    Kaže da je Danska bila “valjda najpokorniji američki partner, a sad za nagradu dobiva ovo”.

    Umjesto Grenlanda, Milanović je američkoj administraciji sugerisao da zauzme Svalbard, ostrva pod kontrolom Norveške istočno od Grenlanda, koje zbog Golfske struje nije okovano ledom.

  • Vašington odbacuje optužbe Teherana o podsticanju protesta u Iranu

    Vašington odbacuje optužbe Teherana o podsticanju protesta u Iranu

    Sjedinjene Američke Države smatraju optužbe iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija kao “neutemeljene” da Vašington podstiče proteste koji su se proširili Iranom, u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će SAD reagovati ukoliko Teheran nasilno uguši demonstracije.

    Portparol Stejt departmenta saopštio je, reagujući na Arakčijeve izjave date tokom posjete Libanu, da takve tvrdnje predstavljaju pokušaj skretanja pažnje sa problema koje Iran ima na unutrašnjem planu, prenijela je Al DŽazira.

    – Ova izjava odražava zabludu i pokušaj da se skrene pažnja s ogromnih izazova s kojima se iranski režim suočava na unutrašnjem planu – rekao je portparol američkog Stejt departmenta.

    Iranski šef diplomatije Abas Arakči prethodno je optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael da podstiču proteste u njegovoj zemlji.

    On je na konferenciji za novinare u Libanu izjavio da je “dosadašnje iskustvo američke vojne akcije protiv Irana bilo neuspješno i da bi ponovo doživjelo neuspjeh ukoliko bi se pokušalo da se ponovi”.

    Arakči je naveo i da je Teheran i dalje otvoren za pregovore sa SAD “ukoliko se budu vodili na osnovu međusobnog poštovanja i zajedničkih interesa”, ali je dodao da je Iran “spreman i za rat ukoliko je to cilj Vašingtona”.

    Protesti u Iranu su se proširili u atmosferi političkih tenzija, dok su istovremeno organizovani i skupovi podrške vlastima kao odgovor na demonstracije.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan ranije je priznao postojanje nezadovoljstva u javnosti, navodeći da je vlada odgovorna za trenutne ekonomske probleme i pozvao zvaničnike da za stanje u zemlji ne okrivljuju spoljne faktore poput SAD.

    Aktivisti su objavili snimke protesta u pojedinim dijelovima Teherana, kao i u gradovima Isfahan, Mašhad, Kermanšah, Arak i Babel, gdje su demonstranti uzvikivali parole protiv vlasti, uz snažno prisustvo snaga bezbjednosti.

    Protesti su izbili zbog rasta cijena i pogoršanja životnog standarda, nakon što je vrijednost nacionalne valute pala na rekordno nizak nivo.

    Ovi protesti predstavljaju najveće demonstracije u Iranu od 2022. i 2023. godine, koje su uslijedile nakon smrti Mahse Amini tokom zadržavanja u policiji za moral zbog navodnog kršenja pravila oblačenja.

  • Apel iz Vašingtona: Pahlavi traži podršku Trampa za proteste u Iranu

    Apel iz Vašingtona: Pahlavi traži podršku Trampa za proteste u Iranu

    Opozicioni lider i sin pokojnog bivšeg iranskog šaha, koji se nalazi u egzilu, Reza Pahlavi pozvao je danas američkog predsjednika Donalda Trampa da „bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu“.

    Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, u objavi na društvenoj mreži „Iks“ zatražio je Trampovu pomoć.

    „Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neposredan poziv za vašu pažnju, podršku i djelovanje. Ljudi će ponovo biti na ulicama za sat vremena. Molim vas za pomoć“, napisao je Pahlavi.

    Dodao je da je pozvao građane da izađu na ulice i bore se za svoju slobodu, te da „nadjačaju bezbjednosne snage samom brojnošću“, prenosi BBC.