Autor: INFO

  • Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje Luganske Narodne Republike, prenijela je Ria Novosti.

    Govoreći na komandnom mjestu kombinovane formacije ruske “Južne” grupe snaga, Gerasimov je rekao da je “oslobođenje Luganske Narodne Republike u potpunosti završeno”.

    On je dodao da Zajednička grupa snaga trenutno napreduje u svim pravcima.

    Prema njegovim riječima, tokom marta i aprila ruske trupe su oslobodile 34 naselja i oko 700 kvadratnih kilometara teritorije.

    Prema njegovim riječima, ukrajinska vojna komanda pokušava da “prikrije” poraz iz februara i marta kroz informativnu kampanju o navodnom vraćanju 480 kilometara teritorije.

  • Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Trinaesta plata u Srpskoj: Velika očekivanja, još veće sumnje

    Priča o uvođenju 13. plate u Republici Srpskoj i dalje izaziva veliku pažnju javnosti, ali i podijeljena mišljenja među radnicima i poslodavcima.

    Dok dio zaposlenih očekuje da bi dodatna plata mogla postati praksa koja bi popravila njihov finansijski položaj, drugi sumnjaju da će se takva ideja uopšte realizovati. Skepticizam je posebno izražen među radnicima u privatnom sektoru, koji smatraju da poslodavci nisu spremni da izdvoje dodatna sredstva za ovu namjenu.

    Podsjećanja radi, lider SNSD-a Milorad Dodik nakon sastanka sa privrednicima najavio je mogućnost uvođenja 13. plate, uz napomenu da ona ne bi bila predmet oporezivanja.

    Poslodavci su, s druge strane, poručili da nemaju principijelnih primjedbi na ovu ideju, ali naglašavaju da dodatna isplata zavisi isključivo od poslovnih rezultata. Kako ističu, samo firme koje ostvare dovoljan profit moći će sebi priuštiti takav trošak.

    U javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, vodi se živa rasprava o tome koliko je ova mjera realna. Građani izražavaju sumnju da će većina poslodavaca, čak i u slučaju većih prihoda, biti spremna da dio dobiti podijeli sa zaposlenima.

    Komentari ukazuju i na bojazan da bi 13. plata mogla ostati rezervisana uglavnom za zaposlene u javnom sektoru, dok bi radnici kod privatnika ostali bez takvih benefita. Pojedini upozoravaju i na mogućnost zloupotreba, poput preusmjeravanja dijela redovne plate u neoporezive naknade.

    Iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske ocjenjuju da bi ova mjera mogla doprinijeti poboljšanju standarda radnika, ali naglašavaju da je potrebno ispuniti određene uslove prije njene primjene. Prema njihovim najavama, zakonsko rješenje moglo bi biti definisano u narednih mjesec ili dva, dok bi eventualna isplata bila moguća krajem godine.

    Predstavnici Saveza sindikata Republike Srpske smatraju da bi efikasnije rješenje bilo drugačije definisati postojeća prava radnika. Umjesto uvođenja 13. plate, predlažu da Vlada utvrdi minimalni iznos regresa koji bi bio neoporeziv, po uzoru na naknade za topli obrok i prevoz.

    Prema njihovom stavu, takav model bi bio sigurniji za radnike, jer je regres zakonski obavezan, dok isplata 13. plate ostaje na dobrovoljnoj osnovi i zavisi od odluke poslodavca.

    Na kraju, iako se ideja o dodatnoj plati predstavlja kao potencijalno značajan iskorak, ostaje otvoreno pitanje koliko je ona zaista ostvariva u praksi i ko će od nje imati konkretnu korist.

  • Stoilković: Pobjeda Radeva važna za odnose sa EU ali i prvim komšijama, Sjevernom Makedonijom

    Stoilković: Pobjeda Radeva važna za odnose sa EU ali i prvim komšijama, Sjevernom Makedonijom

    Bivši bugarski predsjednik Rumen Radev i njegova stranka Progresivna Bugarska apsolutni su pobjedinici parlamentarnih izbora u Bugarskoj. Osvojili su više od 120, od 240 poslaničkih mjesta. U Narodnu skupštinu ulaze još četiri političke grupacije.

    Pobjeda Radeva važna je za odnose sa Evropskom unijom ali i prvim komšijama- Sjevernom Makedonijom, kaže potpredsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Ivan Stoilković.

    – Pobjeda Radeva mijenja mnogo toga, to je političar koji kontoliše politički život u Bugarskoj. U pitanju je veoma ozbiljna politička figura. Sada je i stabilna burarska vlada što otvara novi kvalitet u odnosima, odnosno to je put za rješenje problema dvije zemlje. Otvorenost za razgovor postoji, sa bugarskim predsjednikom, znači vrata su širom otvorena što je najvažnije  – rekao je Stoilković.

    Kompleksan prostor je pred nama, kaže dalje Stoilković.

    – Treba imati u vidu da Radev neće ispustiti dobre odnose sa EU. Pretpostavljam da će voditi računa da bude u “sredini”, da koristi povoljnu poziciju Bugarske i da gradi nove odnose sa EU i regionom. Proces suverenističkih pokreta u EU je narastao i svaka analiza govori da su ti procesi nepovratni. Očigledno da ono što se decenijama događalo sada se događa za nekoliko mjeseci – naveo je Stoilković.

    Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova rekla je da očekuje da će sa Radevim tražiti novo rješenje bilateralnog spora koji koči evropski put Sjeverne Makedonije.

    – Sada je totalno drugačija situacija, Bugarska ima stabilnu političku većinu, s druge strane imamo,otvorenost Sjeverne Makedonije za rješenja, to je znači jedna potpuno nova situcija, koliko će se to koristiti vidjećemo – zaključio je Stoilković.

  • Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrij Meljnik izjavio je da Ukrajina odbacuje ruske ultimatume i da neće odustati ni od jednog dijela svoje teritorije.

    Meljnik je na sjednici Savjeta bezbjednosti rekao da se Ukrajina “bori za svoju domovinu”, dok Rusija, kako je naveo, ostvaruje minimalne teritorijalne dobitke uz velike gubitke na bojnom polju, prenio je Ukrinform.

    Prema njegovim riječima, Rusija u prosjeku gubi 254 vojnika za svaki kvadratni kilometar ukrajinske teritorije koji zauzme.

    On je uporedio ove podatke sa sovjetsko-finskim ratom, 1939-1940, navodeći da je tada cijena ljudskih života po kvadratnom kilometru bila približno sto puta niža.

    Meljnik je iznio proračune prema kojima bi Rusija, da bi zauzela cijelu teritoriju Donjecke oblasti, morala da pošalje u smrt još najmanje milion i po vojnika, čime bi ukupni gubici premašili tri miliona.

    Dodao je da bi, pri sadašnjem tempu napredovanja, pokušaj okupacije cijele Ukrajine trajao oko 183 godine i zahtijevao više od 122 miliona života ruskih vojnika.

    Ukrajinski diplomata je rekao da Rusija zahtijeva povlačenje ukrajinskih trupa iz Donjecke oblasti kao uslov za pregovore, ali je naglasio da Ukrajina odbacuje takve zahtjeve.

    “Nikada nećemo ostaviti ni jedan kvadratni milimetar naše zemlje. Nikada nećemo ostaviti nijednog našeg građanina”, rekao je Meljnik.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN održana je povodom najnovijeg granatiranja ukrajinskih gradova od strane Rusije.

  • Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Američka ministarka rada Lori Čavez – DeRemer napušta tu poziciju, kako bi preuzela novu poziciju u privatnom sektoru, saopštila je Bijela kuća.

    Njeno mjesto preuzeće zamjenik sekretara tog sektora Kit Sonderling, koji će obavljati dužnost kao vršilac dužnosti, prenosi CBS njuz.

    Nakon što je to objavljeno Čavez-DeRemer je saopštila da je bila “čast i privilegija” služiti u administraciji, prenosi Tanjug.

    CBS navodi da je ona još jedan član kabineta predsjednika Donalda Trampa koji je napustio administraciju u posljednjih nekoliko nedjelja, nakon državnog tužioca pem Bondi i ministarke za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.

    Američki mediji su pisali o Čavez-DeRemer navodeći da njeno ponašanje istražuje interni nadzorni organ Ministarstva rada.

    Njujork tajms pisao je prošle nedjelje da je glavni inspektor odjeljenja pregledao tekstualne poruke koje su Čavez-DeRemer, njeni glavni pomoćnici i članovi porodice slali mladim službenicima, a njenom suprugu zabranjen je ulazak u sjedište odjeljenja u Vašingtonu, nakon što su dvije žene koje tamo rade prijavile da ih je neprimjereno dodirivao.

    Čavez-DeRemer je prethodno služila jedan mandat kao republikanska kongresmenka iz Oregona.

  • Sistem puca: „Vozne karte nedostupne na pola ruta u EU“

    Sistem puca: „Vozne karte nedostupne na pola ruta u EU“

    Rezervacija voznih karata za putovanja koja bi mogla da zamijene letove “teška je ili nemoguća” na skoro polovini najprometnijih međunarodnih vazdušnih ruta u Evropskoj uniji, pokazala je analiza istraživačkog centra Transport i životna sredina (T&E).

    U izvještaju se navodi da popularne rute poput Lisabon-Madrid ili Barselona-Milano ne mogu da se rezervišu putem veb-sajtova nijednog željezničkog operatera, dok veze poput Pariz-Rim i Amsterdam-Milano mogu da se rezervišu samo kod jednog operatera, prenio je “Gardijan”.

    Autorka izvještaja i aktivistkinja za željezničku industriju u T&E, Džordžija Vitaker, ocijenila je da zastario sistem rezervacija predstavlja prepreku za smanjenje emisija u transportu.

    Analiza je obuhvatila 30 najprometnijih međunarodnih vazdušnih ruta unutar EU, izuzimajući putovanja na ostrva i rute duže od 1.500 kilometara.

    Utvrđeno je da putnici ne mogu da kupe karte koje pokrivaju cijelo putovanje na 20 odsto tih ruta, dok su na dodatnih 27 odsto karte dostupne samo kod jednog željezničkog operatera.

    Prema nalazima izvještaja, dominantni nacionalni operateri često ne prodaju karte konkurentskih kompanija.

    Na 86 odsto ruta gdje postoji konkurencija, karte drugih operatera se ne prodaju, a na 59 odsto ruta alternativne opcije se ni ne prikazuju.

    Istraživač transporta na Triniti koledžu u Dablinu, Brajan Kolfild, ocijenio je da takav sistem otežava putnicima da izaberu ekološki prihvatljiviji način putovanja.

    Prošlogodišnja anketa agencije “YouGov”, koju je naručio T&E, pokazala je da je 61 odsto putnika koji koriste željeznicu na dugim relacijama odustalo od putovanja zbog poteškoća pri rezervaciji karata, dok je više od 40 odsto ispitanika navelo da bi češće putovalo vozom kada bi proces rezervacije bio jednostavniji.

    Evropska komisija planira da 13. maja predstavi jedinstveni paket karata, sa ciljem da olakša putovanja željeznicom širom Evrope i obezbijedi veću zaštitu potrošača.

    Nalazi se nadovezuju na izvještaj organizacije “Grinpis” iz avgusta prošle godine, u kojem je utvrđeno da su vozovi jeftiniji od aviona na samo 39 odsto od 109 analiziranih prekograničnih ruta u Evropi.

  • Mađar: Netanjahu mora da bude uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda ako uđe u Mađarsku

    Mađar: Netanjahu mora da bude uhapšen po nalogu Međunarodnog krivičnog suda ako uđe u Mađarsku

    Lider stranke Tisa Peter Mađar izjavio je danas da bi ta zemlja morala da uhapsi izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko uđe na mađarsku teritoriju, s obzirom na to da je za njim raspisana potjernica Međunarodnog krivičnog suda.

    Mađar je, istovremeno, najavio da će do 2. juna zaustaviti proces izlaska Mađarske iz ICC, odnosno godinu dana nakon što je Mađarska podnijela formalno obavještenje o povlačenju generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, prenosi briselski portal Politiko.

    Odgovarajući na pitanje novinara šta to znači za planiranu Netanjahuovu posjetu ove jeseni koju je izraelski premijer već prihvatio, Mađar je rekao da je to jasno predočio i izraelskoj strani i naglasio da je “čvrsta namjera vlade Tise da to zaustavi i obezbijedi da Mađarska ostane članica ICC”.

    On je dodao da, ukoliko je neka država članica ICC i osoba za kojom je raspisana potjernica uđe na njenu teritoriju, ta osoba mora biti privedena.

    ICC je izdao nalog za hapšenje Netanjahua u novembru 2024. godine zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, a države članice tog suda su obavezne da uhapse osobe obuhvaćene takvim nalozima.

    Mađarska je ranije odbila da uhapsi izraelskog lidera tokom njegove posjete Budimpešti u aprilu 2025. godine, dok je premijer bio Viktor Orban.

    Uoči tog susreta Orban je najavio povlačenje Mađarske iz ICC, što prema statutu suda, stupa na snagu nakon godinu dana, i garantovao Netanjahuu imunitet.

    Mađar i Netanjahu su prethodno, 15. aprila, razgovarali o nastavku bliskih bilateralnih odnosa, a u saopštenju kancelarije izraelskog premijera razgovor je bio ocijenjen kao “topao uvodni razgovor”.

    Mađar je tom prilikom pozvao Netanjahua da prisustvuje obilježavanju 70 godina od Mađarskog ustanka.

  • Rastu podjele u EU: Proširenje sve neizvjesnije, BiH u sve težoj poziciji

    Rastu podjele u EU: Proširenje sve neizvjesnije, BiH u sve težoj poziciji

    Sve su veće nesuglasice unutar EU oko nastavka procesa proširenja, a razlozi za ove trendove, koji će ostaviti nepovratne posljedice po BiH i ostale zemlje zapadnog Balkana, su višestruki.

    Prvo, same zemlje u regionu, donekle s izuzetkom Crne Gore, reforme sprovode ili veoma sporo, ili se nalaze u potpunom zastoju, kao što je slučaj s BiH.

    Zagovornicima proširenja unutar EU sve je teže argumentovati zašto s procesom treba nastaviti kada zemlje obuhvaćene proširenjem same ne žele reforme da sprovode.

    Rast populizma u EU

    Drugi razlog se odnosi na sve veći rast populizma unutar EU, posebno u istočnim članicama.

    Iako je EU odahnula nakon izbornog poraza Viktora Orbana u Mađarskoj, nove političke dinamike u Bugarskoj, Slovačkoj i Češkoj dodatno komplikuju situaciju.

    Kako upozoravaju sagovornici iz EU, postoji bojazan da bi ulazak novih članica mogao donijeti dodatne političke blokade i otežati funkcionisanje Unije.

    Problemi u donošenju odluka

    Treći razlog vezan je za način donošenja odluka u oblasti spoljne i bezbjednosne politike, gdje je potrebna jednoglasnost svih članica.

    Zapadne članice, koje su najveći neto platioci u budžet EU, strahuju da bi širenje dodatno otežalo postizanje konsenzusa.

    Budžetski pritisci

    Četvrti razlog odnosi se na zajednički budžet EU.

    Bogate članice izražavaju nezadovoljstvo jer finansiraju siromašnije zemlje, dok istovremeno gube uticaj zbog veta u ključnim pitanjima.

    S druge strane, siromašnije članice strahuju da bi ulaskom novih zemalja izgubile dio sredstava i morale preuzeti veće finansijske obaveze.

    Komisija za proširenje, Savjet oprezan

    Evropska komisija i Evropska služba za spoljne poslove i dalje su naklonjene proširenju, ali je Savjet EU, u kojem odlučuju države članice, znatno rezervisaniji.

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos naglasila je da neće biti popuštanja u vezi s kriterijumima za članstvo i odbacila ideju „stepenastog pristupa“.

    Istakla je da bi ulazak zemalja bez sprovedenih reformi mogao oslabiti EU iznutra.

    Promjene u politici proširenja

    Kos je nedavno izvršila kadrovske promjene u svom kabinetu, uključujući imenovanje Skandera Nasre na mjesto šefa kabineta.

    Dok jedni ove promjene vide kao unutrašnju reorganizaciju, drugi smatraju da bi mogle značiti i promjenu pristupa proširenju, posebno u pokušaju uticaja na skeptične članice EU.

    Ukrajina kao ključni faktor

    Ključni izazov ostaje pitanje Ukrajine, gdje dio članica zagovara ubrzani prijem, dok drugi insistiraju na jednakom tretmanu za zapadni Balkan.

    Zbog bezbjednosnog značaja rata u Ukrajini, očekuje se da će odluke o proširenju zavisiti upravo od rješenja tog pitanja.

    Zaključak: između interesa i straha

    Kada se sve sabere, EU i dalje vidi proširenje kao način jačanja svog globalnog uticaja, ali istovremeno strahuje da bi prebrz prijem novih članica bez reformi mogao oslabiti Uniju iznutra.

  • Mandić: Nikoga ne vrijeđamo obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu

    Mandić: Nikoga ne vrijeđamo obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu

    Predsjednik crnogorske Skupštine Andrija Mandić izjavio je večeras da Crna Gora nije nikoga povrijedila time što obilježava Dan sjećanja na žrtve genocida u Јasenovcu, Mauthauzenu i Dahau.

    – Crna Gora je suverena država koja donosi svoje odluke. Ne mislim da ovo utiče na naše evropske integracije. Mi nikoga nismo povrijedili. Ovo je duboko evropski – borba protiv fašizma, kultura sjećanja na hiljade i hiljade žrtava – rekao je Mandić.

    Povodom izjave hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana da je obilježavanje Dana sjećanja “politika koja ne gradi mostove nego kopa rovove”, Mandić je rekao da je iznenađen reakcijom hrvatskih političara, koji će 22. aprila, takođe, to obilježiti tako što će otići u Јasenovac.

    On je podsjetio da je prošle godine hrvatski ministar inostranih poslova bio u Јasenovcu i da je premijer Andrej Plenković rekao da se distancira i osuđuje ustaški režim.

    – Mi svake godine prisustvujemo komemoraciji na stratištu u Gradini. Niko u Hrvatskioj nije progovorio riječ zbog toga, a sada imamo dosta čudne reakcije zbog Crne Gore, koja je usvojila rezoluciju – rekao je Mandić.

    On je dodao da Crna Gora ne želi ni sa kim loše odnose.

    Skupština Crne Gore obilježiće sutra u Podgorici Dan sjećanja na žrtve genocida u sistemu logora Јasenovac, Mauthauzen i Dahau.

  • „Vens stiže u Islamabad“

    „Vens stiže u Islamabad“

    ​Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens trebalo bi da doputuje u Islamabad do utorka ujutru kako bi učestvovao u razgovorima sa Iranom o mogućem sporazumu za okončanje rata, navela su tri američka izvora, objavio je Aksios.

    Vens dolazi u Pakistan u trenutku kada ističe primirje, dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zaprijetio da će pokrenuti novu kampanju bombardovanja iranskih mostova i elektrana ukoliko ne bude postignut dogovor.

    Prema izvorima, Bijela kuća je tokom ponedjeljka čekala signal iz Teherana da će Iran poslati svoj pregovarački tim u Islamabad, prenosi Tanjug.

    Jedan izvor upoznat sa situacijom rekao je da su iranske vlasti odugovlačile sa odlukom zbog, kako je naveo, “očiglednog” pritiska Korpusa Islamske revolucionarne garde na pregovarače da zauzmu čvršći stav i ne pristanu na razgovore bez prekida američke blokade.

    U međuvremenu su pakistanski, egipatski i turski posrednici pozvali iransku stranu da učestvuje na sastanku.

    Prema izvorima, iranski pregovarački tim čekao je odobrenje vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koje je, kako se navodi, stiglo u ponedjeljak uveče.

    Dva izvora su navela da će Vens otputovati u utorak ujutru, dok treći kaže da bi mogao da krene već kasno u ponedjeljak uveče.

    Očekuje se da će u Islamabad na razgovore doputovati i američki specijalni izaslanici, Stiv Vitkof i Trampov zet, Džared Kušner.