Autor: INFO

  • Koliko ukrajinskih vojnika je obučila EU?

    Koliko ukrajinskih vojnika je obučila EU?

    Članice EU su od februara 2022. godine obučile 90.000 ukrajinskih vojnika, izjavila je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

    “EU i dalje pruža najveću pomoć Ukrajini, pored vojne i finansijske podrške. Naša Vojna misija EU za podršku Ukrajini do sada je obučila preko 90.000 ukrajinskih vojnika”, rekla je Kalasova na konferenciji za novinare.

    Rusija je navela da isporuke oružja Ukrajini ometaju mirovni proces i direktno uključuju NATO savez u sukob.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da Rusija svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu posmatra kao legitimnu vojnu metu, prenosi Srna.

  • Vukanović traži podršku Blanuši

    Vukanović traži podršku Blanuši

    Radni timovi opozicionih stranaka u Republici Srpskoj proteklog vikenda održali su sastanak u Šamcu na kojem se radilo na izradi platforme o zajedničkom nastupu na predstojećim opštim izborima.

    Međutim, na navedenom sastanku, kao i na prethodnom u Banjaluci koji je održan između lidera SDS Branka Blanuše, Narodnog fronta Jelene Trivić i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, u Šamac nisi došli predstavnici Liste Za pravdu i red.

    Načelnik Šamca i član Predsjedništva SDS, Đorđe Milićević, za Srpskainfo povrđuje da je u subotu došlo do sastanka delegacija SDS, NF i PSS, čiji je bio domaćin, te da vjeruje da bi do kraja ove sedmice trebalo da bude usaglašena platforma o zajedničkom opozicionom djelovanju koja će biti predstavljena stranačkim liderima.

    – Kao rezultat prethodnog dogovora opozicionih lidera, ono što treba da bude ključ, kada se radi o opozicionom djelovanju, jeste platforma i osnovni ciljevi kako će se opozicija predstaviti biračima – kaže Milićević za naš portal.

    – Prije svega iz razloga što smatramo da prvo treba riješiti pitanje kandidatura. Besmisleno je praviti platformu i potpisivati neki ugovor između opozicionih stranaka a da još uvijek ne znamo ko će biti kandidat za predsjednika Republike Srpske – kaže Vukanović.

    On ponavlja da je osnovni zahtjev Liste Za pravdu i red da se Draško Stanivuković povuče i odustane od kandidature za predsjednika Srpske, kao i da prestanu napadi na Branka Blanušu.

    – Stanivuković i Jelena Trivić treba da podrže Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske, a onda ćemo lako napraviti dogovor oko svega ostalog – tvrdi Vukanović.

    Dodaje da je besmisleno glumiti kako je „sve normalno i da se prave platforme“ ako, prema njegovim riječima, nije usaglašena ključna stvar, a to je zajednički kandidat za predsjednika Srpske.

    – Dok se ne dogovori zajednički kandidat, svaki drugi razgovor je besmislen – tvrdi Vukanović.

    Na pitanje da li je problematičan samo dogovor o kandidaturi za predsjednika RS, ili u „paketu“ treba da ide i dogovor o kandidatu za srpskog člana Predsjedništva BiH, Vukanović odgovara da „od početka ne računa na podršku Trivićeve i Stanivukovića“, koje naziva „produktima Beograda, Banjice i političke korupcije“.

    – Trivićeva i Stanivuković neskriveno pokazuju ogroman animozitet i mržnju prema meni već dugo vremena. Oni nikad nisu ni dali naznaku da bi mogli na bilo koji način da me podrže, iako sam za njih „ginuo“ prethodnih godina. Na njihovu podršku i ne računam. Naravno, računam da će ogroman broj opozicionih pristalica zaokružiti moje ime – ističe Vukanović.

    On smatra da je uticaj Beograda „trenutno najnegativniji za opoziciju“, te da se vrše „bočni napadi na Branka Blanušu da se povuče“.

    – To se sve radi s ciljem razbijanja opozicije i da ona bude pod Dodikovom kontrolom. Lista Za pravdu i red u to se ne uklapa i zbog toga ne možemo očekivati bilo kakvu podršku. Poznato je da je stranka Jelene Trivić nastala u Beogradu, da joj stižu pare i da ona sve i da hoće, a neće, ne može nikad da me podrži. Njihovu podršku niti želim niti tražim, ali za mene je najvažnije da imamo podršku jednom kandidatu za predsjednika Republike Srpske, a to je Branko Blanuša. Kad to dogovorimo, lako ćemo potpisati dokument i platformu o osnovnim ciljevima i smjernicama nakon izbora – poručuje Vukanović.

    On tvrdi da je „zamka“ u koju opozicija, prema njegovim riječima, generalno upada već prilično dugo to da se preko medija ističe pitanje kandidatura dok se u drugi plan, kako navodi, gura ono što zaista interesuje građane Republike Srpske.

    – Osnovna stvar je da građani znaju šta opozicija namjerava da uradi u narednom periodu, ako preuzme vlast. Ovog puta krenuli smo mnogo ozbiljnije u izradu zajedničke platforme koja obuhvata devet ključnih oblasti u Republici Srpskoj o kojima opozicija ima potpuno jedinstven stav. Pored namjere da ovaj režim ode u prošlost, ključno je da u određenim oblastima poput ekonomije, očuvanja Republike Srpske, problema boračke populacije, demografije, obrazovanja, pokažemo šta je moguće u kratkom peridu uraditi ako dođemo na vlast – ističe Milićević.

    U navedeni proces, dodaje on, uključene su sve opozicione partije. Međutim, kako priznaje, Lista Za pravdu i red nije učestvovala na sastanku u Šamcu.

    – U nekom prethodnom periodu Lista Za pravdu i red dala je svoje sugestije i očekujem da do kraja ove sedmice imamo platformu koju ćemo ponuditi našim stranačkim liderima – poručuje Milićević.

    S druge strane, lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, za Srpskainfo potvrđuje da predstavnici njegove stranke nisu išli na sastanak opozicije u Šamcu.

     

  • SAD suočene s ozbiljnim manjkom municije

    SAD suočene s ozbiljnim manjkom municije

    U trenucima dok američki predsednik Donald Tramp produžava primirje s Iranom na molbu Pakistana, na videlo izlaze zabrinjavajući podaci o stanju američkog arsenala. Sedmonedeljni rat s Teheranom ozbiljno je iscrpeo zalihe ključnih projektila, stvarajući rizik za Sjedinjene Američke Države u slučaju potencijalnog sukoba s Kinom.

    Kao što je već poznato, Tramp je saopštio da Sjedinjene Američke Države produžavaju primirje s Iranom, i to na zahtev pakistanskog feldmaršala Asima Munira i premijera Šehbaza Šarifa. Američka administracija odlučila je da sačeka „jedinstven predlog“ iranskih vlasti, za koje je Tramp naveo da su „ozbiljno podeljene“.

    Iako je američki predsednik naglasio da je naredio vojsci da nastavi blokadu Hormuškog moreuza i ostane „spremna u svim aspektima“, obustava vatre i povratak ključnih pregovarača (Džej Di Vensa, Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera) u Vašington mogli bi biti više od običnog diplomatskog manevra.

    Pauza bi američkoj vojsci mogla poslužiti kao preko potreban predah, s obzirom na to da su skladišta naoružanja gotovo ispražnjena.

    Kritičan pad zaliha naoružanja

    Prema novoj analizi koju je proveo Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), a koja se u potpunosti poklapa s poverljivim podacima Pentagona, američka vojska je tokom sukoba s Iranom potrošila ogromne količine najnaprednijeg naoružanja.

    Brojke iz analize su frapantne. Za samo sedam nedelja borbi, američka vojska je potrošila:

    Najmanje 45 odsto zaliha raketa za precizne udare (Precision Strike Missiles),
    Najmanje polovinu zaliha presretačkih projektila THAAD (dizajniranih za rušenje balističkih raketa),
    Gotovo 50 odsto zaliha raketa za sisteme protivvazdušne odbrane Patriot.

    Pored toga, ispaljeno je oko 30 odsto ukupnih zaliha krstarećih raketa Tomahavk, te više od 20 odsto projektila JASSM (vazduh-zemlja dugog dometa), kao i SM-3 i SM-6 projektila.

    Ranjivost na Pacifiku i „matematički problem“

    Iako SAD kratkoročno poseduju dovoljno bombi i projektila za nastavak borbenih operacija protiv Irana ukoliko nestabilno primirje propadne, stručnjaci upozoravaju na mnogo veću opasnost. Broj preostale kritične municije više nije dovoljan za suprotstavljanje protivnicima slične moći u bliskoj budućnosti – pre svega Kini.

    „Velika potrošnja municije stvorila je prozor povećane ranjivosti u zapadnom Pacifiku“, rekao je za Si-En-En Mark Kansijan, penzionisani pukovnik američkih marinaca i jedan od autora izveštaja CSIS-a.

    Iako je Pentagon ranije ove godine potpisao ugovore za proširenje proizvodnje, Kansijan ističe surovu realnost: „Biće potrebne jedna do četiri godine samo da se zalihe obnove, a zatim još nekoliko godina da se prošire tamo gde treba da budu.“

    Zvanični stav Pentagona zvuči mnogo optimističnije od analiza nezavisnih stručnjaka. Portparol Šon Parnel poručio je da vojska „ima sve što joj je potrebno za izvršenje operacija u vreme i na mestu koje predsednik odabere“, dodajući da SAD poseduju „dubok arsenal sposobnosti“.

    Ova računica o ispražnjenim zalihama stoji u oštrom kontrastu s nedavnim tvrdnjama Donalda Trampa da Americi ne nedostaje oružja, iako je od Kongresa zatražio dodatna sredstva upravo za nabavku novih projektila.

    „Municije na najvišem nivou imamo mnogo, ali je čuvamo“, rekao je Tramp prošlog meseca pravdajući zahtev za finansiranje. „To je mala cena koju moramo platiti kako bismo ostali na samom vrhu.“

    Ipak, demokrate na Kapitol hilu i vojni vrh od samog početka upozoravaju na ovakav scenario. Još pre početka sukoba, načelnik Združenog štaba, general Den Kejn, upozorio je Trampa da bi dugotrajna vojna kampanja mogla ugroziti zalihe, posebno one namenjene podršci Izraelu i Ukrajini.

    Najbolji opis situacije dao je demokratski senator iz Arizone, Mark Keli: „Iranci imaju sposobnost da naprave mnogo dronova Šahed i balističkih raketa, i imaju ogromne zalihe. U nekom trenutku, ovo postaje čist matematički problem. Odakle ćemo nabaviti municiju za protivvazdušnu odbranu?“

  • Vučić razgovarao sa Mađarom o temama za unapređenje srpsko-mađarskih odnosa

    Vučić razgovarao sa Mađarom o temama za unapređenje srpsko-mađarskih odnosa

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa kandidatom za budućeg premijera Mađarske Peterom Mađarom kome je čestitao na izbornoj pobjedi i rekao da su imali dobar razgovor o ključnim temama za dalje unapređenje sveukupnih srpsko-mađarskih odnosa, kao i o energetskim i drugim pitanjima.

    – Čestitao sam Peteru Mađaru na izbornoj pobjedi. Imali smo važan, dobar i sadržajan razgovor o ključnim temama za dalje unapređenje sveukupnih srpsko-mađarskih odnosa.

    Razmotrili smo i neka od ključnih energetskih i drugih pitanja od značaja za dalji razvoj odnosa između naših zemalja, stabilan razvoj, sigurnije snabdijevanje i snažnije regionalno povezivanje – objavio je Vučić na svom Instagram nalogu buducnostsrbijeav.

     

    Naveo je i da su razmijenili mišljenja o položaju srpske i mađarske manjine u dve zemlje, kao i o EU putu Srbije.

    – Uputio sam poziv Peteru Mađaru da posjeti Srbiju – istakao je Vučić.

  • Novi most u Česmi i dalje u mraku

    Novi most u Česmi i dalje u mraku

    Most u banjalučkom naselju Česma nedavno je otvoren, ali pristupne saobraćajnice i dalje nisu u potpunosti uređene, jer na dijelu prilaza nedostaju javna rasvjeta i trotoari.

    Nadležni odgovornost prebacuju jedni na druge

    Građani, kako navode, u večernjim satima preko mosta prelaze u mraku i bez adekvatne pješačke infrastrukture, dok nadležni odgovornost za nedovršene radove prebacuju jedni na druge.

    Iako je most u banjalučkom naselju Česma nedavno pušten u saobraćaj, mještani upozoravaju da nije bezbjedan za pješake i da predstavlja potencijalnu opasnost.

    Izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma prvobitno su zajednički realizovali Grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske, odnosno “Putevi Republike Srpske”, nakon čega je kompletan projekat preuzelo ovo preduzeće.

    Dio radova nije završen

    Iako je most nedavno otvoren za saobraćaj, dio radova na pristupnim saobraćajnicama još nije završen.

    Naime, na prilazima mostu nedostaju javna rasvjeta i trotoari, što otežava kretanje pješaka, posebno u večernjim satima.

    “Putevi Republike Srpske”

    Dok odgovornost prebacuju jedni na druge, “Putevi Republike Srpske” tvrde da je, prema sporazumu potpisanom sa Gradom Banjaluka, gradska administracija bila zadužena za završetak tih radova.

    S druge strane, iz Grada poručuju da isti sporazum obavezuje upravo “Puteve” da realizuju preostale obaveze.

    Gradska uprava Banjaluka

    Iz Gradske uprave Banjaluka za “Nezavisne novine” su kazali da prema Sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa koji je zaključen između  “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, “Putevi Republike Srpske” su se obavezali da će obezbijediti finansijska sredstva za završetak projekta, kako je precizno navedeno u članu 2 navedenog sporazuma.

    “Apelujemo na ‘Puteve Republike Srpske’ da izvrše svoje obaveze preuzete navedenim sporazumom, a sve u cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju”, navode iz Gradske uprave.

    Sa druge strane, iz “Puteva” za “Nezavisne novine” ističu da je u  sporazumu, u članu 2, na koji se pozivaju, navedeno da se Grad obavezuje da finansira elektroenergetske kablove i javnu rasvjetu, kao i sve ostale prateće radove u skladu sa članom 27. Zakona o javnim putevima. Takođe, Grad je zadužen i za sprovođenje kompletne procedure za dobijanje upotrebne dozvole.

    Naime, prema sporazumu koji su “Putevi Republike Srpske” potpisali sa Gradom Banjaluka, a u koji smo imali uvid, u tački 2, između ostalog, navedeno je da se Grad Banjaluka obavezuje da finansira eventualno izvođenje radova koji se odnose na polaganje komunalne infrastrukturne mreže, uključujući vodovod, fekalnu i oborinsku kanalizaciju izvan saobraćajnice, elektroenergetske i optičke kablove, javnu rasvjetu i slične instalacije.

    Takođe, sporazumom je definisano da Grad finansira i sve ostale radove predviđene članom 27. Zakona o javnim putevima (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 89/13 i 83/19), na dijelu Moravske ulice.

    Takođe, na uvid smo dobili i odluku Vlade Republike Srpske kojom je Javno preduzeće “Putevi Republike Srpske” zaduženo da o sopstvenom trošku završi preostale radove niskogradnje, saobraćajne signalizacije i hidro faze na pristupnim saobraćajnicama mosta u Česmi.

    Ova odluka donesena je 4. decembra prošle godine, dok je već u februaru potpisan sporazum između “Puteva Republike Srpske” i Grada Banjaluka, kojim su dodatno definisani međusobni odnosi i obaveze u vezi sa realizacijom projekta.

    Kako navode iz “Puteva”, oni su na mostu uradili sve što je bilo potrebno, a na Gradu je da podnese zahtjev za priključak.

    “Na pristupnim putevima Grad je dužan uraditi kompletnu rasvjetu, što se vidi u sporazumu i odluci Vlade”, navode oni.

    Naime, prema Zakonu o javnim putevima, u članu 27. stoji da na  zahtjev jedinice lokalne samouprave, a na osnovu projektne dokumentacije, javni put se može izgraditi u skladu sa elementima puta koji odgovaraju potrebama naselja (izgradnja saobraćajnih površina namijenjenih kretanju pješaka i biciklista, površina za zaustavljanje i parkiranje vozila, izgradnja rasvjete, svjetlosne signalizacije i putnih objekata na javnom putu koji odgovaraju potrebama naselja) uz prethodno pribavljeno rješenje kojim se daje saglasnost (u daljem tekstu: saglasnost) upravljača puta.

    “Troškove izgradnje kolovoza puta u postojećoj širini van naselja, vertikalne i horizontalne signalizacije puta snosi upravljač puta, a sve ostale troškove iz stava 1. ovog člana snosi jedinica lokalne samouprave”, stoji u zakonu.

  • Stanivuković: Banjaluka u narednih deset godina dobija novo lice

    Stanivuković: Banjaluka u narednih deset godina dobija novo lice

    Gradonačelnik Draško Stanivuković poručio je da Banjaluka mora ostati grad vrijedan pažnje i ulaganja, naglašavajući da je obaveza sadašnjih generacija da ga očuvaju za buduće naraštaje.

    U intervjuu za Glas Srpske povodom Dana grada, Stanivuković je istakao da u narednih pet do deset godina očekuje završetak ključnih infrastrukturnih i razvojnih projekata koji su već pokrenuti.

    Kako je naveo, među prioritetima su uređenje obala Vrbas, izgradnja kolektora i šetališta, ali i obnova tvrđave Kastel te rekonstrukcija centralnih gradskih zona. „Planiramo rekonstrukciju Gospodske ulice, trga i izgradnju hotela ‘Palas’, što će dati potpuno novo ruho centru grada“, rekao je Stanivuković.

    Govoreći o infrastrukturnim projektima, najavio je izgradnju novih mostova, uključujući onaj u naselju Dolac, ali je naglasio da početak radova zavisi od rješavanja imovinsko-pravnih pitanja na nivou Vlada Republike Srpske. „Projekat za prvu fazu je završen i realno je da radovi počnu već ove godine, ukoliko se ispune preduslovi“, istakao je on.

    Stanivuković je najavio i modernizaciju javnog prevoza kroz uvođenje električnih autobusa i tramvaja. „Krajem ljeta očekujemo prve električne autobuse, a tokom septembra i prvi tramvaj“, rekao je, dodajući da je cilj potpuna zamjena postojećeg voznog parka i unapređenje sistema prevoza.

    U oblasti obrazovanja naveo je da se radi na uspostavljanju sportske gimnazije u objektu Sokolski dom, koji je vraćen u vlasništvo grada nakon sudskog procesa. Prema njegovim riječima, očekuje se da škola počne sa radom naredne školske godine.

    Govoreći o projektima u rekreativnim zonama, istakao je plan izgradnje žičare na Banj brdo, zajedno sa uređenjem pješačkih i biciklističkih staza, te dodatnih sadržaja. „Završavamo studiju izvodljivosti i pripremamo dokumentaciju kao preduslov za realizaciju“, kazao je Stanivuković.

    Kada je riječ o komunalnim uslugama, odbacio je zahtjev Eko toplane za povećanje cijene grijanja od 50 odsto, ocijenivši ga nerealanim. „Grad neće dati saglasnost na takvo poskupljenje i radićemo na ublažavanju eventualnih udara na građane“, naglasio je.

    Komentarišući političke odnose, Stanivuković je rekao da gradska administracija predlaže projekte u interesu građana, ali da često nema podršku skupštinske većine. Istovremeno je izrazio očekivanje da će se postići širi politički dogovor o ključnim pitanjima.

    Govoreći o predstojećim izborima, istakao je da radi na jačanju saradnje opozicionih stranaka i postizanju zajedničkog nastupa. „Naš prioritet je promjena sistema i uvjeren sam da ćemo postići konačan dogovor“, rekao je Stanivuković.

    Na kraju, osvrnuo se i na obnovu hotela „Palas“, naglašavajući da se završetak projekta očekuje u naredne tri godine, čime bi jedan od simbola grada dobio novo lice.

    (Glas Srpske)

  • Košarac očekuje ravnopravan tretman Južne i Istočne interkonekcije

    Košarac očekuje ravnopravan tretman Južne i Istočne interkonekcije

    Savjet ministara BiH utvrdio je prijedlog osnove za vođenje pregovora sa Hrvatskom radi zaključivanja sporazuma o izgradnji gasovoda „Južna interkonekcija“, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH na dalju proceduru.

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da dostavi ovaj dokument, uz prijedlog da sporazum potpiše predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto. Na telefonskoj sjednici definisana je i pregovaračka delegacija, na čijem čelu će biti resorni ministar ili lice koje on ovlasti.

    U delegaciji će učestvovati i ministri inostranih poslova, finansija i trezora, kao i predstavnici Federacije BiH iz oblasti energetike, rudarstva, industrije, ekologije, turizma, finansija i pravde. Sporazum predviđa saradnju i zajedničku izgradnju gasne interkonekcije na pravcu Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Kupres – Bugojno – Novi Travnik, kao i dodatne krakove prema više gradova u Federaciji BiH, uključujući Mostar, Livno, Jajce i Tuzlu, te povezivanje sa gasovodom Split – Zagvozd.

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac izjavio je da očekuje da Predsjedništvo BiH ravnopravno tretira projekte Južne i Istočne interkonekcije. On je naveo da je Savjet ministara, na prijedlog njegovog ministarstva, utvrdio osnov za pregovore i formirao delegaciju koja će voditi razgovore sa Hrvatskom.

    Košarac je istakao da će Ministarstvo, u skladu sa zaključkom Savjeta ministara, uputiti dokument Predsjedništvu BiH na dalje postupanje, čime se otvara naredna faza u realizaciji ovog infrastrukturnog projekta.

  • Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza ubrzava reforme: EU pojačava pritisak na BiH

    Energetska kriza u Iranu uticala je na EU da dodatno pojača svoje napore na energetskoj nezavisnosti, a mjere koje će biti donesene uticaće i na BiH, u skladu s obavezama Energetske zajednice.

    <ul> <li><strong>EU ubrzava dekarbonizaciju</strong> zbog krize u Iranu.</li> <li><strong>Planirano 75 milijardi eura</strong> za čistu energiju.</li> <li><strong>BiH pod pritiskom</strong> da uskladi zakonodavstvo.</li> <li><strong>Spor oko gasnih interkonekcija</strong> dodatno komplikuje situaciju.</li> </ul>

    EU ne odustaje od dekarbonizacije
    Evropska komisija je predstavila niz inicijativa s ciljem povećanja ulaganja u domaća rješenja čiste energije, jačanja otpornosti i smanjenja cijena energije za građane i privredu.

    Iz Brisela upozoravaju na rizike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva, naglašavajući da je ulaganje u čistu energiju najpristupačnije srednjoročno rješenje.

    Velike investicije u energetiku
    Komisija planira reforme energetskog sistema kroz strategiju ulaganja koja treba povezati privatni kapital i potrebne investicije.

    U saradnji s Evropskom investicionom bankom očekuje se mobilizacija više od 75 milijardi eura za projekte mreža, inovativnih tehnologija i energetske efikasnosti.

    Poseban fokus je na razvoju novih tehnologija, uključujući male modularne nuklearne reaktore, kao i dodatnih 200 miliona eura kroz program InvestEU za ubrzanje inovacija.

    Pritisak na BiH
    Generalni sekretar Energetske zajednice Artur Lorkovski upozorio je u Sarajevu da BiH mora hitno uskladiti zakonodavstvo s EU standardima.

    Istakao je da je BiH značajan izvoznik električne energije i da bi ekonomski interes trebalo da ubrza usvajanje zakona o električnoj energiji u Parlamentarnoj skupštini BiH.

    Ključne reforme odnose se na povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila emisija CO2, posebno zbog uvođenja evropskog poreza na karbon.

    Tržište gasa i evropska pravila
    Lorkovski je naglasio potrebu diverzifikacije snabdijevanja gasom, posebno nakon odluke EU da se postepeno odustane od ruskog gasa.

    Istakao je da tržište mora biti transparentno i otvoreno za sve dobavljače, u skladu s evropskim pravilima, uključujući Treći energetski paket.

    Spor oko interkonekcija
    Dodatne tenzije izaziva pitanje gasnih interkonekcija.

    Vlasti Republike Srpske ne odustaju od Istočne interkonekcije sa Srbijom, koja uključuje ruski gas, dok se paralelno razvija projekat Južne interkonekcije usklađen s EU standardima.

    Prema američkim diplomatskim izvorima, planirano je da Južna interkonekcija bude kompatibilna s budućim korištenjem hidrogena kao ekološki prihvatljivog energenta.

  • Stevandić: Ova godina biće godina Ujedinjene Srpske

    Stevandić: Ova godina biće godina Ujedinjene Srpske

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić poručio je u banjalučkom naselju Karanovac da je ova godina ključna za tu političku organizaciju, ističući da očekuje njen politički uspon i jačanje uticaja već od oktobra.

    Stevandić je naveo da stranka svoju snagu temelji i na osnivačima i na novim članovima koji, kako je rekao, prepoznaju iskrenu namjeru da se politički djeluje.

    „Ulažemo mnogo energije, obilazimo teren i stekao sam utisak da trenutno imamo najbolje razumijevanje među građanima u odnosu na druge partije“, rekao je Stevandić.

    Govoreći o političkoj ulozi stranke, istakao je da očekuje da Ujedinjena Srpska bude faktor stabilnosti.

    „Od oktobra ćemo biti oni koji drže ne samo vagu odlučivanja, nego i konce normalne Republike Srpske, bez međusobnih svađa i sa više razumijevanja“, poručio je.

    On je naglasio značaj terenskog rada i direktne komunikacije sa građanima, ističući da stranka njeguje blizak odnos sa narodom.

    „Naši funkcioneri žive sa svojim narodom, razgovaraju s ljudima i ne izdvajaju se iz zajednice“, rekao je Stevandić, dodajući da građani ne podržavaju političare koji se udaljavaju od svakodnevnog života.

    Stevandić je istakao da je nacionalna politika temelj djelovanja stranke i da ona, kako tvrdi, nikada nije bila dovedena u pitanje.

    „To je naša osnovna i prepoznata snaga, od koje ne odstupamo“, rekao je.

    Najavio je i konkretne mjere u oblasti zdravstva i poljoprivrede, uključujući unapređenje preventivnih pregleda i drugačiju organizaciju podrške poljoprivrednicima. Poseban fokus, kako je naveo, biće na strategiji opstanka malih opština, koju razvija upravo Ujedinjena Srpska.

    Na kraju obraćanja, Stevandić je ponovio uvjerenje da je pred strankom uspješna godina.

    „Imamo snažan tim, posebno mlađe ljude, i politiku koja okuplja. Ovu godinu proglašavamo svojom“, zaključio je Stevandić.

  • Dodik i Čović: Partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH ostaje, prioritet budžet i projekti

    Dodik i Čović: Partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH ostaje, prioritet budžet i projekti

    Lideri SNSD-a i HDZ-a BiH Milorad Dodik i Dragan Čović poručili su nakon sastanka u Banjaluci da dvije stranke ostaju partneri i da postoji saglasnost o ključnim pitanjima funkcionisanja vlasti na nivou BiH, uključujući hitno usvajanje budžeta i nastavak infrastrukturnih projekata.

    Dodik je naveo da su razgovori bili opsežni i fokusirani na teme od zajedničkog interesa, uz analizu ukupne političke situacije u BiH. Istakao je da postoji saglasnost da se pokrene procedura usvajanja budžeta BiH, najavivši uskoro sjednicu Fiskalnog savjeta i nastavak procedura.

    Govoreći o otvorenim pitanjima, Dodik je rekao da SNSD nije za opstrukcije, ali je ponovio stav da pitanje imovine za tu stranku nije sporno. „Srpska je faktor, a ‘državna imovina’ po Ustavu ne postoji“, rekao je Dodik, dodajući da pojedini međunarodni faktori usporavaju dogovore i produžavaju procese.

    On je naglasio da Republika Srpska ne blokira projekte u Federaciji BiH, podsjetivši da je Vlada Srpske dala saglasnost za Južnu interkonekciju. Dodik očekuje da ni projekti u Srpskoj neće biti zaustavljani, te istakao da HDZ BiH, kako je rekao, neće praviti prepreke, dok za eventualne zastoje odgovornost vidi kod drugih aktera.

    Dodik je poručio da SNSD i HDZ BiH ostaju politički partneri i nakon izbora, uz uvjerenje da će obje stranke ostvariti izborne pobjede u svojim sredinama. Naveo je i da SNSD očekuje snažnu većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske i značajnu zastupljenost u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

    Čović je istakao da je primarna tema razgovora bilo funkcionisanje vlasti, naglasivši da nema smisla ulaziti u naredne mjesece bez usvojenog budžeta BiH. Dodao je da je cilj da se u zadatom roku završe aktivnosti vezane za Južnu interkonekciju.

    Govoreći o političkim odnosima, Čović je rekao da je partnerstvo sa SNSD-om na dobrom nivou, iako postoje pitanja oko kojih nema potpune usaglašenosti. Naglasio je potrebu da predstavnici tri konstitutivna naroda pronađu zajednička rješenja i osiguraju stabilno funkcionisanje institucija.

    On je ukazao i na značaj saradnje sa Katoličkom crkvom kroz različite projekte, kao i na potrebu bolje organizacije u realizaciji Plana rasta. Prema njegovim riječima, postoji zajednički stav o važnosti tog plana, ali da unutrašnja neefikasnost usporava korištenje dostupnih sredstava.

    Na kraju, sagovornici su poručili da ostaju opredijeljeni za nastavak saradnje i rješavanje otvorenih pitanja kroz dijalog, uz fokus na stabilnost i funkcionisanje institucija.