Autor: INFO

  • Privredni giganti u BiH pred ambisom

    Privredni giganti u BiH pred ambisom

    Dok je nekoliko privrednih giganata u BiH na ivici ambisa, zbog čega je ugrožena egzistencija više desetina hiljada ljudi, na sceni imamo ili nikakvu, ili potpuno “mlaku” reakciju nadležnih institucija.

    Ugašene peći u “Koksari” Lukavac

    Proizvodne peći u lukavačkoj “Koksari” su nedavno zvanično ugašene, a time i oko 800 radnih mjesta. Ako toj cifri dodamo i članove njihovih porodica, ispostaviće se da zbog ovakvog razvoja situacije ispaštaju hiljade ljudi. Međutim, gašenje “Koksare” pokreće lančanu reakciju, a posljedice će se preliti na “Novu Željezaru Zenica, rudnik u Prijedoru, entitetske željeznice, lokalne preduzetnike…

    Rizik od obustave rada – Nova Željezara Zenica

    Frapantni podaci proističu iz rizika da “Nova Željezara Zenica” prestane sa radom. Prema podacima sa sajta ovog zeničkog giganta, imaju više od 1.900 direktno zaposlenih, te 12.000 indirektno zaposlenih putem saradnje, a kada na to dodamo njihove porodice, cifra je višestruko veća. Desi li se to, ispaštaće i zaposleni u “Željeznicama Republike Srpske”.

    “Ako ‘Nova Željezara Zenica’ stane s radom, posljedice će biti nesagledive i biće ugrožena egzistencija 1.700 ljudi”, upozorio je u otvorenom pismu Dragan Zelenković, vršilac dužnosti generalnog direktora “Željeznica Republike Srpske”, nakon što su, kako je naveo, 27. februara obaviješteni od strane “Nove Ljubije” iz Prijedora da se zbog problema u poslovnim aktivnostima “Nove Željezare Zenica” obustavlja transport željezne rude na relaciji Omarska – Zenica.

    Stečaj – Nova Ljubija

    Samo nekoliko dana kasnije zabrinjavajuće informacije stižu i iz Prijedora. Stečaj u firmi “Nova Ljubija”, nekadašnji “ArcelorMittal” iz Prijedora, trebalo bi da bude pokrenut u narednim danima i to će ugroziti 600 radnih mjesta.

    “Pripremamo dokumentaciju i u narednim danima podnijećemo zahtjev za otvaranje stečajnog postupka u ‘Novoj Ljubiji'”, kazala je za “Nezavisne novine” Suzana Gašić, zamjenica direktora ovog preduzeća, te pojasnila da se “Željezara Zenica” već duže vrijeme nalazi u teškoj situaciji i ne izmiruje svoje obaveze prema rudniku u Prijedoru.

    Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da su razočarani dešavanjima, prije svega u “Koksari”, te da je oko 800 zaposlenih ostalo bez posla.

    “Ti uposlenici su posebni radnici, koji imaju, da kažem, znanje kakvo rijetko ko ima. Vrlo je malo radnika koji su se bavili poslom koji su oni radili. Mi smo pokrenuli određene aktivnosti preko Zavoda za zapošljavanje da tražimo odgovarajuća rješenja. Mi kao sindikat stvarno ne možemo vjerovati da se gase tako jake firme, a da nemaju kvalitetnu komunikaciju sa kantonalnim vladama i Vladom FBiH, da se pokuša nešto riješiti”, ističe Kurtović za “Nezavisne novine”.

    Veliki privredni šok

    Ovo što se dešava, ocjenjuje naš sagovornik, veliki je privredni šok za državu kao što je BiH.

    “Mi kao sindikat tražimo odgovarajuća rješenja u smislu šta uraditi kada hiljade radnika ostanu bez posla. Mora se utvrditi i šta je razlog tome”, poručio je Kurtović.

    Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare”, dijeli zabrinutost zaposlenih u ovom gigantu koji su ostali bez posla. Svjetlo na kraju tunela se, čini se, ne nazire.

    “Bio je sastanak u Vladi kantona da premijer krene od firme do firme u Lukavcu da vidi gdje treba radnika i da se on navodno pobrine za to. Ja sam mu dao spisak svih radnika, pa da vidimo koji su najugroženiji, da se prvo njima pomogne. Prema onome što sam do sada vidio, nisam neki optimista da će se nešto postići. Ima puno radnika sa oko 30 godina staža, oni nisu prispjeli nigdje”, rekao je Halilović za “Nezavisne novine”.

  • Španija demantovala Bijelu kuću: Nismo pristali na vojnu saradnju

    Španija demantovala Bijelu kuću: Nismo pristali na vojnu saradnju

    Španski ministar spoljnih poslova Hoze Manuel Albares negirao je da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom i istakao da ne zna “otkud im to”.

    On je tako reagovao na izjavu portparolke Bijele kuće da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom.

    “Kategorički to poričem. Stav španske vlade o ratu na Bliskom istoku, bombardovanju u Iranu i korišćenju naših baza se uopšte nije promijenio. Iskreno, nemam pojma odakle bi to moglo da dođe”, rekao je

    Albares privatnoj radio stanici Kadena Ser, prenosi Pais.

    Bijela kuća tvrdi da postoji vojna koordinacija
    Naime, da je Španija pristala da sarađuje sa američkom vojskom u proteklih nekoliko sati, rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

    Ona je dodala da misli da je Španija glasno i jasno čula poruku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi NBC njuz.

    Livit je rekla i da zna da američka vojska koordinira sa svojim kolegama u Španiji.

    Podsjećamo, Španija je ranije odbila da dozvoli SAD da koriste španske baze za pokretanje vojnih operacija protiv Irana, što je juče izazvalo oštre prijetnje Trampa da će prekinuti svu trgovinu sa Španijom. Španski premijer je u obraćanju naciji poručio da je stav te zemlje jasan i da je ona za mir, kao i da Španija neće biti “saučesnik u nečemu što je loše za svijet”, niti će podržati trenutni rat na Bliskom istoku “iz straha od odmazde”, prenosi Tanjug.

  • Merc: Evropa neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji je zaključen bez nje

    Merc: Evropa neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji je zaključen bez nje

    Evropljani neće prihvatiti sporazum o Ukrajini koji bude zaključen bez njihovog učešća, izjavio je njemački kancelar Fridrih Merc tokom posjete Vašingtonu.

    – Želimo da ovde postignemo rješenja, ali rješenja koja uključuju Evropljane. Nismo spremni da prihvatimo sporazum koji će biti zaključen iza naših leđa – istakao je Merc.

    On je dodao da je to rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

    – Takođe sam rekao da neće biti sporazuma bez učešća Evropljana. Imam utisak da američki predsjednik sada bolje shvata šta je u pitanju i kakvo je mišljenja Evropljana – istakao je Merc.

    Ruska strana više puta je isticala da Evropljani ne mogu da donesu nikakvu konstruktivnu agendu u pregovarački proces, budući da su, faktički, strana u ukrajinskom sukobu.

  • Masovna operacija: 50.000 američkih vojnika protiv Irana

    Masovna operacija: 50.000 američkih vojnika protiv Irana

    Razmjere američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana otkrio je zapovjednik američkog Centralnog zapovjedništva (CENTCOM), koji je detaljno opisao neviđeno raspoređivanje američkih snaga.

    U video poruci u utorak, general Bred Kuper objavio je da u zajedničkoj operaciji, koja je sada u četvrtom danu, učestvuje preko 50.000 vojnika, 200 borbenih aviona i dva nosača aviona.

    Masovni napadi i potapanje iranske mornarice
    General Kuper opisao je obim ofanzive, navodeći da su američke i izraelske snage pogodile gotovo 2.000 ciljeva širom Irana koristeći više od 2.000 raketa od početka kampanje.

    U značajnoj eskalaciji, takođe je izjavio: “Takođe potapamo iransku mornaricu, cijelu mornaricu. Do sada smo uništili 17 iranskih brodova.” Ovo označava veliko proširenje sukoba na pomorsko područje, ciljajući iranske pomorske sposobnosti u Zalivu i okolnim vodama.

    Iranska odmazda i američke žrtve
    Šef CENTCOM-a priznao je da je Iran pokrenuo velike napade odmazde, ispalivši preko 500 balističkih projektila i više od 2.000 dronova usmjerenih na Izrael i zalivske države u kojima se nalaze američke snage.

    Uprkos tome, Kuper je tvrdio da “iranska sposobnost napada na američke snage i saveznike opada kako kampanja traje”.

    Međutim, kampanja nije prošla bez posljedica za Ameriku. CENTCOM je objavio da je šest američkih vojnika ubijeno, a nekoliko drugih ranjeno u iranskom napadu na taktičko operativni centar u Kuvajtu, što su prve američke borbene smrti u ovoj novoj fazi rata, prenosi “YeniSafak”.

  • Preduzeća iz BiH tražiće sve više kredita?

    Preduzeća iz BiH tražiće sve više kredita?

    Banke u Bosni i Hercegovini očekuju da će u prvom kvartalu ove godine doći do povećane potražnje preduzeća za kratkoročnim, te dugoročnim kreditima ili kreditnim linijama.

    Krediti stanovništva

    Ovo se navodi u anketi Centralne banke BiH, te se dodaje da banke očekuju da će u prvom kvartalu potražnja stanovništva za kreditima ostati na istom nivou kao i u prethodnom kvartalu.

    “Rezultat iz prikupljenih odgovora osam najvećih banaka u BiH, u odnosu na četvrti kvartal prošle godine, ukazuje da banke ne očekuju promjene u kreditnim standardima, kako za stanovništvo, tako i za preduzeća”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    Šta je pokazala anketa

    Istakli su da je anketa pokazala da je potražnja preduzeća za kratkoročnim i dugoročnim kreditima nastavila da raste i u četvrtom kvartalu 2025. godine.

    “Neto procenat prikupljenih odgovora banaka u četvrtom kvartalu ukazao je na to da su uslovi za odobravanje kredita preduzećima ostali nepromijenjeni u odnosu na kvartal prije. U četvrtom, u odnosu na prethodni kvartal, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje da je došlo do neznatnog povećanja odbijenih zahtjeva za kredite preduzećima”, piše u saopštenju Centralne banke BiH.

    Potražnja stanovništva za stambenim kreditima

    Dodali su da su banke navele da je potražnja stanovništva za stambenim kreditima nastavila da raste u četvrtom kvartalu, dok je potražnja za nenamjenskim kreditima ostala na nivou od prethodnog kvartala.

    “Uslovi odobravanja kredita stanovništvu u četvrtom kvartalu lani ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni kvartal. U posljednjem kvartalu 2025, u odnosu na kvartal prije, nije bilo promjene u pogledu učešća odbijenih zahtjeva za odobrenje kredita stanovništvu”, kazali su iz Centralne banke.

    Ekonomista Igor Gavran kaže da je sigurno da su banke u jako komotnoj situaciji jer na depozite plaćaju bijedne kamate daleko ispod inflacije.

    “Trećina prihoda banaka je iz naknada koje su abnormalno, sramotno, ekstremno visoke, te ih regulator ne ograničava ni na koji način. Plaća im i sama Centralna banka BiH kamatu za dio sredstava iznad obavezne rezerve kod njih, zarađuju na tržištima izvan BiH… i zato i mogu imati stroge kriterije i visoke kamate za kredite”, rekao je Gavran za “Nezavisne novine”.

    Kamate i naknade bi trebali biti niži

    Prema njegovim riječima, iz ugla interesa privrede sigurno je da bi ti kriteriji, kao i kamate i naknade trebali biti niži.

    “S druge strane (posebno kada su građani u pitanju) ne bi se kriteriji trebali ni previše spustiti jer bi to moglo potaknuti na nepotrebna i pretjerana zaduženja, što dalje vodi u probleme same dužnike. Mislim da bi naknade morale biti drastično niže, a mnoge ukinute, kamate na kredite također niže, a na depozite više, dok kriteriji za odobravanje kredita moraju biti realni i usklađeni sa stanjem na tržištu i realnim karakteristikama aplikanata. Nemoguće je reći da li je to sada slučaj ili ne samo na osnovu broja odbijenih zahtjeva, ali s obzirom na situaciju u kojoj su banke, logično je pretpostaviti da ima prostora za fleksibilniji pristup”, naglasio je Gavran.

  • Kako su poslovale hidroelektrane iz Republike Srpske?

    Kako su poslovale hidroelektrane iz Republike Srpske?

    Od tri hidroelektrane u Republici Srpskoj koje posluju u okviru “Elektroprivrede RS”, dvije su prethodnu godinu završile u plusu, a jedna u minusu.

    “Hidroelektrane na Trebišnjici”

    Kako se vidi u podacima koji su objavljeni na Banjalučkoj berzi, “Hidroelektrane na Trebišnjici” iz Trebinja su prošle godine imale ukupne prihode od 70.167.744 KM, dok su ukupni rashodi bili 64.955.678 KM.

    Tako je neto dobit HE na Trebišnjici nakon oporezivanja iznosila 2.815.736 KM.

    Ovo je lošiji rezultat u odnosu na 2024. godinu, kada su ukupni prihodi “Hidroelektrana na Trebišnjici” iznosili 74.498.666 KM, a ukupni rashodi 67.542.599 KM, te je nakon oporezivanja neto dobit bila 4.541.229 KM.

    “Hidroelektrane na Vrbasu”

    Kada su u pitanju “Hidroelektrane na Vrbasu”, čije je sjedište u Mrkonjić Gradu, one su tokom prošle godine imale ukupne prihode od 23.120.626 KM, a rashode 18.230.503 KM.

    Ova hidroelektrana je nakon oporezivanja, prošle godine imala neto dobit od 4.479.830 KM.

    Za HE na Vrbasu je prošla godina bila uspješnija od 2024. godine, kada su imale prihode od 21.474.780 KM, a rashode 17.191.623 KM, te dobit od 3.833.830.

    “Hidroelektrane na Drini”

    Sa druge strane, za “Hidroelektrane na Drini”, sa sjedištem u Višegradu, 2025. godina bila je dosta lošija u odnosu na 2024.

    HE na Drini su prošle godine imale ukupne prihode od 36.091.483 KM, a ukupne rashode od 38.136.860 KM.

    Nakon oporezivanja ova hidroelektrana je prošlu godinu završila sa minusom od 2.346.036 KM.

    I 2024. godinu su nakon oporezivanja završili u minusu, ali minimalnom, i to ukupno 90.680 KM.

    Tada su imali ukupne prihode od 37.264.831 KM, a rashode 36.815.058 KM.

    Nedeljko Perišić, direktor HE na Drini, rekao je prije nekoliko dana da je hidrologija bila veoma nepovoljna u prethodne dvije godine i jako je uticala na rezultate.

    Na proizvodnju utiču dva faktora

    “Na samu proizvodnju u jednoj hidroelektrani utiču dva faktora. Na jedan mi možemo uticati, a to je pogonska spremnost, odnosno da li mi možemo svu tu prispjelu vodu da obradimo, preradimo i proizvedemo električnu energiju. Sve ove godine koliko radi hidroelektrana, pogonska spremnost je na maksimalnom nivou. Drugi važan faktor je hidrologija, odnosno da li imamo dovoljnu količinu vode da pokrenemo čitav sistem i pogon i proizvodimo električnu energiju”, objasnio je Perišić.

    Prema njegovim riječima, oni u prethodne dvije godine nisu uspjeli da ispune plan proizvodnje.

    “Ovo je prvenstveno zbog nepovoljnih hidroloških prilika. Ova godina je sušta suprotnost, te od početka godine imamo velike količine padavina. Na planinama oko rijeke Drine i njenih pritoka je još dosta snijega i mi se iskreno nadamo da ćemo ove godine uspjeti ispuniti plan proizvodnje, te stvoriti određene viškove kako bismo koliko-toliko amortizovali prethodne dvije godine koje su bile neuspješne”, naglasio je Perišić.

  • CIA sprema podršku Kurdima za operacije protiv Teherana

    CIA sprema podršku Kurdima za operacije protiv Teherana

    Iranske kurdske milicije stacionirane na iransko-iračkoj granici u iračkom Kurdistanu konsultovale su se proteklih dana sa Sjedinjenim Američkim Državama o napadima na iranske snage bezbednosti u zapadnom delu zemlje, navode tri izvora upoznata sa ovim pitanjem.

    Snage su u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o pomoći CIA u nabavci oružja, rekla su dva izvora. Kako piše izraelski list Haaretz, napad Kurda mogao bi da se dogodi u narednih nekoliko dana.

    CNN je prvi izvestio o umešanosti CIA u ove grupe i potencijalnoj kopnenoj operaciji, pozivajući se na izvore koji tvrde da agencija radi na naoružavanju kurdskih snaga kako bi podstakla narodni ustanak u Iranu.

    Ranije je objavljeno da je Tramp u nedelju razgovarao sa kurdskim liderima i da nastavlja komunikaciju sa drugim lokalnim vođama koji bi mogli da iskoriste trenutnu slabost Teherana kako bi ostvarili napredak na terenu.

  • Mojtaba Hamnei novi vrhovni vođa Irana

    Mojtaba Hamnei novi vrhovni vođa Irana

    Nakon dramatičnih događaja, vazdušnih udara i glasanja u strogoj tajnosti, Veće eksperata Irana donelo je konačnu odluku. Novi vrhovni vođa Islamske Republike Iran je Mojtaba Hamnei, sin dosadašnjeg lidera ajatolaha Alija Hamneija.

    Informacija je potvrđena nakon što je 88 članova Veća eksperata, usled visokih bezbednosnih rizika i napada na njihovu zgradu u Komu, proces glasanja obavilo na daljinu.

    Ovim izborom Iran ulazi u novu eru, ali uz očekivani nastavak dosadašnje čvrste unutrašnje i spoljne politike.

    Mojtaba Hamnei (rođen 1969. godine) drugi je sin Alija Hamneija i decenijama važi za jednu od najmoćnijih figura iz senke unutar iranskog političkog i bezbednosnog sistema.

    Iako do sada nije obavljao visoke javne i zvanične državne funkcije, njegov stvarni uticaj je značajan.

    Smatra se da Mojtaba ima izuzetno bliske i snažne veze sa Islamskom revolucionarnom gardom (IRGC) i paravojnom formacijom Basij. Analitičari su ga često opisivali kao glavnu sponu između kabineta svog oca i vojnih struktura.

  • Zašto domaći političari biraju strane u tuđim ratovima

    Zašto domaći političari biraju strane u tuđim ratovima

    Ratovi koji se vode hiljadama kilometara daleko nerijetko postanu dio domaće političke scene. Pitanje je, međutim, da li političari u malim i složenim državama dobijaju išta time što se jasno opredjeljuju u globalnim sukobima ili time samo komplikuju sopstvenu poziciju.

    Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne, te Irana i njegovih saveznika s druge strane, otvorila je i kod nas staru dilemu: da li je mudrije govoriti glasno i jasno ili sačekati i birati riječi. U teoriji, stav pokazuje principijelnost. U praksi, može proizvesti neželjene posljedice.

    Nedavna podrška koju je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik javno uputio Izraelu pokrenula je polemike o političkoj računici takvog poteza. Da li je riječ o strateškom približavanju moćnim akterima ili o simboličnom potezu koji donosi više štete nego koristi? U podijeljenom društvu, svaka jasna poruka lako postaje unutrašnje političko oružje.

    Stručnjak za međunarodne odnose Srećko Đukić smatra da u ovakvim okolnostima oprez nije slabost, već racionalna politika. Prema njegovoj ocjeni, domaći političari često precjenjuju sopstveni značaj u globalnim tokovima i ulaze u arenu u kojoj nemaju realnu težinu. Upozorava da se svaka izgovorena riječ na međunarodnoj sceni pamti i može biti iskorištena kada dođe vrijeme političkog odmjeravanja.

    Drugim riječima, spoljnopolitičke izjave nisu samo retorika za dnevnu upotrebu. One postaju dio šireg dosijea jedne zemlje ili entiteta. Kada se bude vagala politika prema Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj, takvi stavovi mogu predstavljati dodatni teret u ionako osjetljivim odnosima.

    S druge strane, politički analitičar Žarko Puhovski podsjeća da realnost međunarodne politike rijetko dozvoljava crno-bijele podjele. Po njegovom mišljenju, moguće je istovremeno uočiti kršenje međunarodnog prava i autoritarnu prirodu režima koji je meta napada. U takvom okviru, jednostrano svrstavanje ne odražava složenost situacije.

    Puhovski dodatno naglašava da političari najčešće ne polaze od univerzalnih principa, već od procjene koristi i štete. Strah od moćnih država, ali i od potencijalnih reakcija određenih biračkih grupa, često ima presudnu ulogu. U demokratskim sistemima, populizam i pragmatična kalkulacija gotovo su sastavni dio političkog djelovanja.

    U suštini, dilema nije samo diplomatska, već duboko politička i bezbjednosna. U zemlji složene unutrašnje strukture i osjetljivih međunarodnih odnosa, svako javno svrstavanje nosi rizik. Ponekad je najteži, ali i najmudriji potez – suzdržati se.

    Na kraju, ostaje pitanje: da li je glasna podrška dalekim saveznicima znak snage ili dokaz nesigurnosti? Odgovor, kao i obično, zavisi od toga da li se politika vodi principima ili procjenom trenutne koristi.

  • Građani u strahu od novog rasta cijena

    Građani u strahu od novog rasta cijena

    Rastuće tenzije na Bliskom istoku već se reflektuju i na domaće tržište, gdje su primjetna nova poskupljenja. Građani sa zebnjom prate razvoj situacije, svjesni da bi talas rasta cijena mogao tek da uslijedi.

    U proteklih nekoliko dana gorivo je poskupjelo za oko deset feninga po litru, a iz sektora naftne industrije najavljuju dodatno povećanje cijene dizela od približno 20 feninga. Istovremeno, u trgovinama se obavljaju nove kalkulacije i popisi robe, što upućuje na moguće korekcije cijena i u maloprodaji.

    Distributeri ističu da je rast cijena praktično neizbježan jer je nabavna cijena goriva već viša za oko 20 feninga. Kao razlog navode smanjenu ponudu sirove nafte na svjetskom tržištu, što se direktno odražava na cijene naftnih derivata.

    Ipak, naglašavaju da snabdijevanje za sada funkcioniše bez zastoja i da su zalihe na domaćim pumpama stabilne. Prema njihovim tvrdnjama, nema naznaka nestašice, a očekuju da bi poremećaji mogli biti kratkoročni i da bi tržište uskoro moglo da se smiri.

    Građani, međutim, imaju svježe sjećanje na poremećaje izazvane rusko-ukrajinskim sukobom prije četiri godine. Tada su cijene pojedinih proizvoda naglo rasle, pa je litar ulja dostizao i šest maraka, dok je gorivo koštalo oko 3,5 KM. Trenutno je cijena dizela približno 2,4 KM, a jestivog ulja oko 3,2 KM.

    Svaka globalna kriza u pravilu pokreće i talas kupovine iz straha. Potrošači tada stvaraju zalihe osnovnih namirnica, pokušavajući da se zaštite i od eventualne nestašice i od novih poskupljenja, koja u nestabilnim okolnostima mogu uslijediti veoma brzo.

    Sličan scenario bilježi se i ovih dana u Srpskoj, gdje su pojedini građani sa kanisterima dolazili na pumpe kako bi obezbijedili dodatne količine goriva. Ukoliko trgovci najave nova povećanja cijena, izvjesno je da bi se isti obrazac ponašanja mogao prenijeti i na kupovinu hrane i drugih potrepština.