VRBAS Media

Autor: INFO

  • SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Istakao je da naredba odmah stupa na snagu.

    “Svaka zemlja koja posluje sa Islamskom Republikom Iran odmah će plaćati carinu od 25 odsto na bilo koje svoje poslovanje koje obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama”, naveo je Tramp u ponedjeljak objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Portparol Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je danas da je Tramp “pokazao da se ne plaši da koristi vojne opcije kada smatra da je to neophodno”, navodeći da “niko to ne zna bolje od Irana”.

    “Mislim da je jedna stvar u kojoj je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve svoje opcije na stolu, a vazdušni napadi bi bili jedna od mnogih, mnogih opcija koje su na stolu”, kazala je Livit, prenosi Skaj njuz.

    Ona je istakla da je za Trampa “diplomatija uvijek prva opcija”.

    Američke vlasti pozvale građane SAD da odmah napuste Iran
    Američke vlasti pozvale su građane SAD da odmah napuste Iran zbog stalnih nemira u zemlji.

    “Protesti širom Irana se intenziviraju i mogli bi da postanu nasilni, što bi dovelo do hapšenja i povreda”, saopštila je Virtuelna ambasada SAD u Iranu na sajtu.

    U saopštenju se navodi da građani SAD treba da očekuju kontinuirane prekide interneta, da planiraju alternativna sredstva komunikacije i, ako je bezbjedno, da razmotre odlazak iz Irana kopnenim putem u Jermeniju ili Tursku.

    Ukoliko odlazak nije moguć, američke vlasti pozivaju svoje građane da pronađu sigurno mjesto i da obezbijede zalihe hrane, vode, lijekova i drugih neophodnih stvari.

    Sjedinjene Američke Države nemaju ambasadu niti konzulat u Iranu.

    Švajcarska štiti interese SAD u Iranu.

    U ponedjeljak uveče, predsjednik SAD Donald Tramp je izjavio da Vašington prati proteste u Iranu i razmatra različite opcije za djelovanje.

    Kasnije je portparolka Bijele kuće Karolina Levit izjavila da Tramp razmatra, između ostalih opcija, vojnu akciju protiv Irana, ali da preferira diplomatiju.

    Masovni protesti u Iranu traju od 28. decembra prošle godine.

    Protesti, prvobitno pokrenuti teškom ekonomskom situacijom i devalvacijom nacionalne valute, ubrzo su dobili političku dimenziju.

    Sjedinjene Američke Države su u junu prošle godine napale tri iranska nuklearna postrojenja, uz obrazloženje da time sprečavaju Iran da dođe do nuklearnog oružja.

    Tramp je nekoliko puta izjavio da bi SAD mogle da intervenišu u Iranu, ako vlasti te zemlje ubijaju učesnike protesta, koji su zbog pada vrijednosti iranske valute i loše ekonomske situacije počeli 28. decembra prošle godine.

    Prema podacima grupa za ljudska prava u Iranu (IHRNGO) sa sjedištem u Norveškoj, najmanje 648 demonstranata ubijeno je u Iranu od početka protesta, dok je hiljade ljudi povrijeđeno.

  • Da li su direktori javnih preduzeća zaslužili povećanje plata od 500 KM?

    Da li su direktori javnih preduzeća zaslužili povećanje plata od 500 KM?

    Rekonstrukcija rada javnih preduzeća u Republici Srpskoj zbog izuzetno lošeg stanja u brojnim firmama bila je jedna od najčešćih najava Radovana Viškovića, bivšeg predsjednika Vlade RS, do trenutka do kada je bio premijer, a istim koracima od septembra 2025. nastavio je i njegov nasljednik Savo Minić.

    “Nisam zadovoljan stanjem u javnim preduzećima, prije svega u ‘Elektroprivredi Republike Srpske’. Nekako sam mislio da onaj ko ima energiju ima sve, ali tamo će se morati sada najviše raditi. Sa kapacitetom koji imamo morali smo uraditi više”, kazao je Minić, 17. decembra 2025, tokom pres-konferenciji povodom 100 dana od rada njegove vlade.

    Svega nekoliko dana kasnije, Minić je još jednom ponovio da su problemi složeni.

    “Kada su u pitanju ‘Željeznice RS’, ‘Šume Srpske’, ‘Pošte’, ERS, aktivno smo uključeni u rješavanje te problematike koja je izuzetno složena i nijednog momenta ne bježim od suštine i istine kada su u pitanju problemi”, rekao je Savo Minić, 23. decembra 2025.

    Preduzeća grcaju u dugovima

    Nakon ove dvije izjave, sve je vodilo ka tome da će Vlada RS u 2026. ući sa konkretnim mjerama za ozdravljenje brojnih javnih preduzeća koja grcaju u dugovima od više stotina miliona KM zbirno, pa čak i kaznama za odgovorne.

    To se moglo pretpostaviti i nakon što je Narodna skupština RS, krajem decembra prošle godine, u Zakonu o javnim preduzećima predvidjela novi sistem kontrole poslovanja, a koji, između ostalog, podrazumijeva i da u nadzornim odborima preduzeća budu imenovani nezavisni članovi.

    Ali, dok se iščekivao epilog svega, rukovodiocima javnih preduzeća, konkretno, direktorima i izvršnim direktorima, sa Trga Republike stigla je novogodišnja čestitka u vidu povećanja plata, na način da je ograničenje na njihove plate podignuto za 500 KM.

    Kako je objavio portal “Capital”, Vlada RS je na sjednici, održanoj 28. decembra 2025, donijela odluku kojom se mijenja zaključak Vlade Srpske od 3. marta 2011. godine, a prema kojem su plate direktora javnih preduzeća bile ograničene na maksimalno 3.000 KM, dok su plate izvršnih direktora bile ograničena na 2.500 KM. Prema novoj odluci, direktori i izvršni direktori ne mogu imati platu veću od 3.500 KM, odnosno 2.500 KM.

    Za mnoge ova mjera nije dobra, niti je njena poruka dobra, naročito kada se u obzir uzme da u gotovo svim najvećim javnim preduzećima u Srpskoj, od rudnika i termoelektrana, “Željeznica”, “Elektroprivrede RS”, sjede aktuelni narodni poslanici ili odbornici, što dalje vodi ka tome da ta dva primanja njima mjesečno donose nerijetko i 5.000 KM.

    Minić: Ne mijenjamo plate, nego limit

    Međutim, premijer Savo Minić tvrdi da Vlada RS nije povećala plate direktorima.

    “Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM. To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje, već je samo data takva mogućnost”, rekao je Minić.

    Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, saglasnost za povećanje plata nije van pameti, ali ako se radi o rukovodiocima koji firmi donose dobit, što kod nas i nije slučaj.

    Najveći problem u radu javnih preduzeća, dodaje on, jeste što su ona politički plijen.

    “Mi smo doveli javna preduzeća na ivicu propasti, jer smo loše upravljali ili ih u značajnoj mjeri oštetili na račun privatnog interesa. Javna preduzeća postala su centri zapošljavanja ljudi, a menadžeri, odnosno direktori, tamo su najčešće na poziciji vršioca dužnosti i nisu u mogućnosti da upravljaju procesima, jer su najčešće uslovljeni nalozima koji dolaze od šefova partija. Izlaz iz ove situacije je da se partije potpuno izbace iz operativnog upravljanja firmama. Po mom mišljenju, one mogu biti članovi upravnih odbora, nadzornih odbora, mogu da daju naloge, ali operativni posao moraju raditi profesionalci i zato moraju dobiti veće plate”, kaže Pavlović za “Nezavisne novine”.

    Momić: Platu direktora vezati uz minimalac

    Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a, navodi da odluka Vlade RS da podigne ograničenje na iznos plate direktora, ne znači nužno da će te plate biti povećane za 500 KM.

    “Svako preduzeće donijeće odluku da li će povećati platu u skladu sa svojim mogućnostima. Staro ograničenje je usvojeno još 2011. i tada je ta plata bila velika, ali danas 3.500 KM za menadžment nekog javnog preduzeća nije ni plata kojom možete privući nekoga da dođe na to mjesto. Za 14 godina je došlo i do povećanja prosječnih plata, od 2018. je prosječna plata u Srpskoj porasla oko 80 odsto”, kaže Mazalica za “Nezavisne”.

    Novinar Darko Momić kaže da je zaključak Vlade Aleksandra Džombića iz 2011. godine kojim su ograničene plate direktora javnih preduzeća na 3.000 KM imao smisla tada kada je donesen, iako je to i tada predstavljalo populističku mjeru.

    “Pri tom je nesumnjivo neustavan, samo što niko od direktora iz razumljivih razloga nije potezao to pitanje pred Ustavnim sudom RS. Pored toga, taj zaključak nije striktno ni poštovan, ali se prećutno prelazilo preko toga”, kaže Momić.

    Za razliku od tog zaključka, ocjenjuje on, odluka aktuelnog premijera Save Minića nije čak ni populistička i nisu jasni motivi za njeno donošenje, osim ako nije htio da izazove neopravdano negativne reakcije na društvenim mrežama.

    “Negativne reakcije su neopravdane i populističke zato što povećanje plata direktorima za 500 KM nakon 15 godina suštinski nije problem, jer se mora uzeti u obzir inflacija, kao i činjenica da su u tom periodu rasle i plate svih zaposlenih u Srpskoj. To pitanje treba riješiti na drugi način, odnosno tako što će plate direktora biti vezane za minimalnu platu u omjeru npr. tri prema jedan, ali i stimulacijom menadžerskim bonusima koji će zavisiti od poslovnog rezultata”, kaže Momić.

    On ističe da je nerealno očekivati da neko rukovodi sistemima kao što su “Pošte”, “Šume” i posebno “Elektroprivreda RS” za platu od 3.000 KM zato što danas dobar električar ili keramičar može da zaradi toliku platu.

    “To ne znači da direktorima treba dati blanko astronomske plate, već da na kraju godine, ako ta javna preduzeća iskažu višemilionsku dobit, imaju pravo na menadžerske bonuse kakve bi imali u privatnim preduzećima u kojima bi svojim vlasnicima donijeli višemilionsku dobit”, zaključuje Momić.

  • Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije, našalio se danas, 12. januara da bi, ukoliko američki predsjednik Donald Tramp ne požuri, stanovnici Grenlanda mogli da glasaju za pridruživanje Rusiji.

    “Tramp mora da požuri. Prema nepotvrđenim informacijama, iznenadni referendum bi mogao da se održi za nekoliko dana, na kojem bi svih 55.000 stanovnika Grenlanda mogli da glasaju za prisajedinjenje Rusiji . I to je to! Nema više zvjezdica na zastavi. A Rusija će imati novi, svoj 90. federalni subjekt”, napisao je Medvedev na platformi Maks, prenijele su RIA Novosti.

    Grenland je danska autonomna teritorija.

    Međutim, Tramp je više puta izjavio da ostrvo treba da postane deo Sjedinjenih Američkih Država, navodeći njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost.

  • Đurić: Prijateljstvo sa Kinom jedan od oslonaca spoljnopolitičkog djelovanja Srbije

    Đurić: Prijateljstvo sa Kinom jedan od oslonaca spoljnopolitičkog djelovanja Srbije

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je večeras da Srbiju i Kinu povezuje više od sedam decenija kontinuiranog prijateljstva i saradnje, koje se razvijalo i jačalo na temeljima međusobnog poštovanja i razumijevanja.

    – Prijateljstvo, koje danas s pravom nazivamo čeličnim, predstavlja jedan od najvažnijih oslonaca spoljnopolitičkog delovanja Srbije – istakao je Đurić na otvaranju Četvrtog međunarodnog kulturnog kampa za mlade iz Kine i Srbije.

    On je naglasio da je Srbija ponosna što je prvi sveobuhvatni strateški partner Kine u Centralnoj i Istočnoj Evropi i prva evropska zemlja koja sa Kinom gradi zajednicu sa zajedničkom budućnošću u novoj eri, što predstavlja najviši nivo saradnje koji jedna evropska država ima sa Kinom, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

    Đurić je ocijenio da Međunarodni kulturni kamp predstavlja prirodni nastavak i osavremenjavanje saradnje Srbije i Kine, jer povezuje mlade generacije i doprinosi jačanju međusobnog razumijevanja, produbljivanju kulturne saradnje i unošenju nove energije i znanja.

    Obraćajući se mladima koji su ovogodišnji učesnici kampa, Đurić je poručio da su oni nasljednici i nosioci jednog velikog prijateljstva i da je na njima da ga sačuvaju, obogate i ponesu u budućnost.

    Na otvaranju kampa obratili su se i ambasador Kine u Srbiji Li Ming i direktor Kineskog kulturnog centra DŽang Aimin, koji su ukazali na značaj ovog programa kao svojevrsnog mosta saradnje između dvije zemlje.

  • Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Republikanski kongresmen Rendi Fajn predstavio je zakon kojim se američkom predsjedniku Donaldu Trampu daje ovlašćenje “da preduzme korake koji su neophodni” za preuzimanje Grenlanda i pokretanje procesa za njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama.

    – Mislim da je u interesu svijeta da Sjedinjene Države imaju suverenitet nad Grenlandom – rekao je Fajn, republikanac iz Floride u Predstavničkom domu Kongresa, u ponedjeljak za Foks njuz.

    On je kazao da bi Kongres i dalje morao da odluči da li će Grenland proglasiti 51. saveznom državom SAD, ali da bi zakon koji je predložio “jednostavno ovlastio predsjednika da radi ono što radi, i kaže da Kongres stoji iza njega”.

    – A onda bi to ubrzalo njeno stvaranje države, ali bi i dalje bilo na Kongresu da odluči da li će to učiniti – rekao je Fajn.

    Fajn je kazao da bi američka vladavina bila bolja i za one koji žive na Grenlandu.

    – Njihova stopa siromaštva je visoka. Danska se nije dobro ophodila prema njima. Kada je rat došao u grad (Nuk), Danska nije mogla da ih zaštiti. Pogodite ko je zaštitio Grenland tokom Drugog svЈetskog rata? Mi smo – istakao je Fajn.

    Na pitanje da li bi podržao upotrebu vojne sile za preuzimanje tog ostrva, koje je danska autonomna teritorija, Fajn je rekao da misli da je “najbolji način” da se Grenland pripoji SAD dobrovoljno.

    – Stopa siromaštva na Grenlandu je mnogo, mnogo viša nego u Danskoj. Zemljom upravljaju socijalisti a nije u interesu Amerike da socijalisti upravljaju tako velikom teritorijom između Sjedinjenih Država i Rusije – rekao je Fajn.

    Ustav SAD daje Kongresu ovlašćenje da primi nove države u SAD.

    Obično se zahtijeva od Kongresa da usvoji zakon kojim se proglašava nova država, nakon što se formira njena teritorija, poslije čega ta teritorija mora da sastavi državni ustav koji su odobrili ljudi koji na njoj žive.

    Kongres zatim mora ponovo da glasa da bi primio tu novu saveznu državu, pre nego što konačno postane deo SAD, potpisom predsjednika SAD.

  • Nafta pojeftinila zbog mogućeg izvoza iz Venecuele

    Nafta pojeftinila zbog mogućeg izvoza iz Venecuele

    Cijene nafte su opale, jer je mogućnost obnavljanja izvoza venecuelanske nafte nadvladala zabrinutost zbog poremećaja u snabdijevanju usljed eskalacije protesta u Iranu.

    Sirova brent nafta prodavala se za oko 63 dolara po barelu, dok je američka zapadnoteksaška nafta tokom dana koštala oko 59 dolara po barelu, objavio je Trejding ekonomiks.

    Građanski nemiri u Iranu su navodno odnijeli stotine života, a američki predsjednik Donald Tramp razmatra intervenciju, što bi moglo da utiče na isporuke nafte kroz Ormuski moreuz.

    Iran izvozi gotovo dva miliona barela dnevno i trenutno je četvrti najveći proizvođač u Organizaciji zemalja izvoznica nafte.

    Očekuje se da će Venecuela uskoro nastaviti izvoz nafte, a Tramp je prošle sedmice rekao da bi Karakas mogao da isporuči Americi do 50 miliona barela sirove nafte.

  • Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Čović traži osnivanje nove kompanije u Mostaru za Južnu interkonekciju

    Naš primarni cilj je definisati kompaniju koju bi napravili kao jednu asocijaciju kompanija iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH.

    Paralelno s tim, prema Čovićevim riječima, cilj je raditi sve druge projekte.

    On je u razgovoru za HRT najavio u sljedećih 10 dana razgovore s američkim kompanijama koje su zainteresovane za gradnju Južne gasne interkonekcije.

    Čović dodaje kako je uz niz novih propisa još potrebno izmijeniti postojeći zakon o gasnom povezivanju, koji je prihvaćen na brzinu i bez predstavnika Hrvata u BiH.

    “Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta”, rekao je Čović.

  • Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Aerodromi Republike Srpske: U planu skoro 500.000 putnika i nove destinacije

    Preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” planira da u ovoj godini poveća putnički saobraćaj za 3,63 odsto u odnosu na prethodnu, a prema prvim zacrtanim projekcijama iz Mahovljana biće realizovano 4.830 letova, odnosno prevezena 497.632 putnika.

    U planu poslovanja za ovu godinu preduzeća “Aerodromi RS” navedeno je da je dugoročni cilj da svake godine broj prevezenih putnika bude povećavan za oko tri odsto te da godišnje budu uvedene najmanje dvije nove destinacije.

    – Planiran je nastavak saradnje sa svim avio-prevoznicima koji trenutno obavljaju operacije, a očekuju i uvođenje novih destinacija od strane kompanija “Rajaner” i “Vizer”, kao i uvođenje novih čarter letova – navedeno je u planskom dokumentu.

    Menadžment ovog javnog preduzeća u godini pred nama namjerava da zaključi i najmanje jedan ugovor u vezi sa opsluživanjem kargo vazduhoplova.

    – Intenzivirani su pregovori te se očekuje realizacija ove vrste saobraćaja, što će doprinijeti povećanju vlastitih prihoda – navedeno je u planovima u kojima stoji i da je cilj da 2026. godinu završi sa pozitivnim finansijskim rezultatom ili minimalnim gubitkom.

    Kada je riječ o investicijama, “Aerodromi” naglašavaju da naglu ekspanziju putničkog saobraćaja nisu pratila adekvatna kapitalna ulaganja.

    – Postojeća aerodromska zgrada više ne može zadovoljiti potrebe istovremenog opsluživanja više letova i prijem velikog broja putnika u kratkom periodu te proširenje kapaciteta zgrade predstavlja prioritetni projekat. Realizacija tog projekta je i preduslov za proširenje komercijalnih kapaciteta, ali i opstanak postojećeg nivoa saobraćaja – stoji u planu poslovanja.

    Jedan od prioritetnih projekata je i otkup zemljišta za proširenje piste, nakon čega bi mogla biti izvršena izgradnja i sanacija ograde perimetra.

    – Preduzeće nema raspoloživa sopstvena sredstava za kapitalna ulaganja te je realizacija moguća ukoliko budu obezbijeđeni dodatni izvori finansiranja. Ministarstvu saobraćaja i veza kandidovano je sedam projekata za izradu prijedloga programa javnih investicija Republike Srpske za period 2026-2028. godine – stoji u planu poslovanja.

    Subvencija Vlade Republike Srpske planirane su u iznosu od tri miliona i koristiće se najvećim dijelom za finansiranje ličnih primanja zaposlenih, tekuće i investiciono održavanje, plaćanje obaveza prema dobavljačima i obaveza po sudskim sporovima.

    – Uputili smo zahtjev za povećanje subvencije na iznos od 4,5 miliona KM, da bismo prevazišli teret nelikvidnosti i rješavanje neizmirenih obaveza prema dobavljačima nastalih od kraja 2022. godine do kraja 2025. godine, a koje će se prenijeti u 2026. godinu u iznosu od oko dva miliona – navode u ovom javnom preduzeću.

    Preduzeće ima namjeru da se zaduži emisijom obveznica u iznosu od šest miliona KM s ciljem da izvrši refinansiranje postojećeg duga po osnovu zajma u Investiciono-razvojnoj banci i dio obaveza prema dobavljačima.

    – Novo zaduženje otplaćivali bi u narednih sedam godina uključujući dvije godine grejs perioda i sa kamatnom stopom od 5,5 odsto. Zaduženje će se realizovati uz garanciju Republike Srpske. Priliv sredstava po osnovu emisije obveznica očekuje se početkom 2026 – stoji u planu poslovanja.

    Takođe naglašavaju i da bi od velikog značaja za poslovanje i bolje pozicioniranje “Aerodroma” na tržištu bilo izdvajanje dodatnih sredstava Vlade Republike Srpske za subvencionisanje avio-kompanija za uvođenje novih destinacija, raspisivanjem javnog poziva, a po uzoru na praksu aerodroma u BiH i Srbiji.

    – Potrebno je ostvariti veću saradnju sa turističkim zajednicama s ciljem snažnije promocije turističkih resursa, čime bi se moglo doprinijeti povećanju broja prevezenih putnika. Time se podstiče i razvoj turizma i cjelokupan privredni razvoj Republike Srpske – navedeno je u planovima “Aerodroma Republike Srpske”.

    Sporovi

    “Aerodromi Republike Srpske” izloženi su značajnim obavezama po osnovu sudskih sporova, a ukupan iznos dugovanja po osnovu pravosnažnih presuda koje su izvršne iznosi 623.943 KM. Od toga na dug prema BHDCA odnosi se 511.175, prema dobavljačima 106.228, a dug po sporovima iz radnog odnosa 6.539 maraka.

    – Pored toga ukupan iznos potencijalnih obaveza u parničnim postupcima koji su u toku zajedno sa stanjem zakonskih zateznih kamata računatih na dan 31. decembar prošle godine iznosi 1.280.515 KM – stoji u planskom dokumentu “Aerodroma”.

    Ukupan zbir tužbenih zahtjeva izvršnih i potencijalnih obaveza iznosi 1,90 miliona KM, a u taj iznos uključeni su i troškovi postupka i zatezna kamata sa krajem 2025. godine bez eventualnih troškova izvršnog postupka.

  • Sve više povrijeđenih na ulicama Banjaluke

    Sve više povrijeđenih na ulicama Banjaluke

    Poledica i veome niska temperature izazvale su mnogobrojne probleme u Banjaluci, ali i udvostručili posao Službi hitne medicinske pomoći.

    Ljekari ističu da je u posljednja tri dana povećan broj intervencija zbog povreda na ledu.najugroženije su starije osobe kod kojih su prelomi teži, a oporavak neizvjesniji.

    “Što se tiče padova na ledu, prije tri/četiri dana situacija je bila gotovo redovna, nije bio povećan broj pacijenata zbog povreda na ledu. Međutim, zadnja tri dana smo imali 19 pacijenata zbog povrede na ledu, od čega je 16 povreda ekstremiteta, i tri povrede glave”, rekao je načelnik Službe hitne medicinske pomoći Darko Obradović.

    Najopasniji dio grada ovih dana su trotoari, ističu nezadovoljni Banjalučani kojima neočišćene i zaleđene pješačke staze svakodnevno stvaraju probleme.

    “I ove godine su se iznenadili. Nisu dobro očistili”, “Grozno je, pogotovo na trotoarima, ma svuda je grozno. Ovo nikad nije bilo ovako”, “Nisam zadovoljan, a najveći problem sam imao sa prelaskom preko Gradskog mosta. Trotoari nisu očišćeni, to je užasno”, “U Šeheru nije bilo ništa očišćeno, ni dan danas nije ništa očišćeno, samo je led”, upozoravaju građani.

    Snijeg nije iznenadio Autoputeve Republike Srpske koji su pravovremeno odreagovali. Navode da nije bilo zastoja ili većih problema na putu. Istovremeno, većina građana je nezadovoljna situacijom na gradskim putevima, ali iz Gradske uprave navode da su nadležne službe bile na visini zadatka.

    “Moram da kažem da sam zadovoljan kako smo do sada ispratili ovu situaciju i kako je zimska služba odreagovala u ovoj situaciji, a siguran sam da ćemo tako nastaviti i u narednom periodu”, rekao je v.d. direktora „Autoputeva Republike Srpske Radovan Višković.

    “Nadležne službe su bile na visini zadatka, blagovremeno su odgovarale i na brojne zahtjeve građana i vršile čišćenje prema utvrđenim prioritetima, kako bi se obezbijedilo normalno odvijanje saobraćaja.Nastavljeno je sa radom na terenu, od posipanja zbog leda do intenzivnijeg čišćenja trotoara. Podsjećamo da se prvo čiste putevi koji vode do bolnica, ambulanti, škola i drugih javnih objekata, te da se dalje radi prema utvrđenom Programu rada zimske službe i definisanim prioritetima”, tvrde iz Gradske uprave Banjaluka.

    Bilo je problema i sa strujom. Obilne snježne padavine krajem decembra i početkom januara uzrokovale su prekide na više srednjenaponskih dalekovoda i postrojenja širom krajiške regije, najčešće u brdovitim i šumskim područjima.

    “Situacija je dosta stabilizovana od osmog januara, pogotovo od devetog do danas. Sada imamo potpuno stabilizovanu i uređenu situaciju. Trenutno možda desetak potrošača na cijelom području koje snabdijeva Elektroprivreda, a to je preko 280 hiljada potrošača, nema električnu energiju, ali radimo na sanaciji tih kvarova tako da svaki čas neko od njih dobije električnu energiju”, rekao je portparol Elektroprivrede Predrag Klincov.

    U Srpskoj jutros najniža temperatura minus 19 stepeni Celzijusa, to nije neobično za regiju, ali jeste za građane koji su se odvikli od hladne zime.

    “Kad god je temperatura ispod minus 10, a pogotovo minus 15 minimalna temperatura, definitivno možemo smatrati da je to opasno vrijeme, Mi smo nekidan imali situaciju da je u Bijeljini temperatura minus 14, a ako pogledamo unazad 9 godina nismo imali takvu temperaturu”, upozorava meteorolog RHMZ-a Milica Đorđević.

    I dok nadležne službe ne počnu efikasnije čistiti ulice, ili barem ne otopli, građanima ostaje da malim koracima, u adekvatnoj obući oprezno klize po ledu.

  • Knežević: Napustićemo Vladu ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene

    Knežević: Napustićemo Vladu ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene

    Dosadašnji funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Dragan Bojović podneo je ostavku na članstvo u toj partiji i rekao je da će u parlamentu nastupati kao nezavisni poslanik, piše Kurir.

    Njegova ostavka dolazi nakon što je Milan Knežević, predsednik ove stranke i beskompromisni borac za prava Srba u Crnoj Gori, rekao da će pokrenuti niz ključnih inicijativa, a da će ako one ne budu usvojene povući svoju podršku izvršnoj vlasti.

    Kako je usvojeno 9. januara na organima DNP, članovi Vlade iz redova te partije, Milun Zogović i Maja Vukićević, obavezni su da već na prvoj sednici Vlade iniciraju ustavne promene kojima bi srpski jezik bio normiran kao službeni, kao i izmene i dopune Zakona o državljanstvu.

    Takođe, obavezani su da pokrenu izmene i dopune Zakona o državnim simbolima, kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namere izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV).

    Ukoliko ove inicijative ne dobiju podršku, ministri DNP će podneti ostavke, a poslanički klub te partije, koji ima četiri člana, povući će podršku vladi Milojka Spajića.

    Time je Knežević još jednom pokazao da ne pristaje na ucene DPS i njihovih satelita u svojoj borbi za srpsku zastavu i jezik, i da neće popustiti pred onima kojima je fotelja najbitnija od svega.

    Sa druge strane, Bojović, koji je danas podneo ostavku, naveo je da se “pitanja srpskog jezika i dvojnog državljanstva moraju rešavati isključivo kroz dijalog”, te da su “suviše važna da bi se dovodila u bilo kakvu vezu sa bilo kojom lokalnom temom.”

    Zbog te “lokalne teme” je predsednik DNP Milan Knežević bio i privođen od strane policije, nakon što je otvoreno pružio podršku građanima Botuna.

    Knežević je odmah nakon hapšenja krajem decembra rekao da se oseća poniženo.

    “Opet prolazimo kroz scene za koje sam mislio da nećemo više. Ovo je prevazišao i Đukanovićev obračun sa mirnim građanima. Ovo je najcrnja stranica u istoriji Crne Gore. Kada su pohapsili sve građane, i to oko 600 policajaca je hapsila, ja sam zajedno sa jednom gospođom se dogovorio da uđem u maricu i da nas uhapse. Kada su shvatili da sam poslanik, rekli su da se marica pokvarila i nisu hteli da nas voze. Bio sam preko tri sata u marici, molili su me da izađem, ali nisam hteo dok ne puste ostale pohapšene”, istakao je Knežević.

    “Zahvalan sam predsedniku Vučiću na podršci i svim ljudima i Srbije koji su mi poslali poruku podrške”, rekao je tada Knežević.

    Oglasio se Knežević

    Milan Knežević, predsednik Demokratske narodne partije (DNP) i beskompromisni borac za prava Srba u Crnoj Gori za “Alo!” je govorio o situaciji u Crnoj Gori i stravičnim pritiscima nad Srbima.

    Sada kada je jasno proterivanje iz vlasti u Crnoj Gori svakog Srbina koji se ne plaši da kaže da je Srbin i da je prvo Srbin, pa onda sve ostalo, Knežević se osvrće i na činjenicu da se proteruju i hapse ljudi i zbog izjava i simbola i identiteta, dok se istovremeno ćuti na govor mržnje i ekstremizam koji je usmeren protiv Srba.

    “Nažalost, moram da konstatujem da se nakon 30. avgusta situacija u Crnoj Gori nije nešto specijalno promenila, posebno ako se pogledaju spoljno-politički prioriteti Crne Gore i spoljno-političke odluke koje  su se  donosile u ovih pet godina. Ono što je sasvim jasno jeste da Demokratska narodna partija, bez obzira na pokušaje slabljenja sigurno neće odustati od svojih programskih ideoloških principa i ukoliko Vlada Milojka Spajića ne uvaži naše inicijative o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, o normiranju trobojke kao narodne zastave i o donošenju Zakona o državljanstvu i sveobuhvatnom dijalogu vezano za dešavanja u Botunu i postrojenje prečišćavanja otpadnih voda. Mi ćemo svakako napustiti Vladu, za tu odluku je glasalo predsedništvo Demokratske narodne partije. Nažalost, doskorašnji funkcioner naše partije je zbog te odluke napustio stranku danas. To je njegovo pravo i njegov izbor. Svakako sam uveren da većina građana srpske nacionalnosti, ali i građana koji u potpunosti razumeju ovu aktuelnu regionalnu i političku situaciju i u Crnoj Gori i šire nas podržava i shvata da u ovom trenutku se mi moramo izboriti za ono što je krucijalni interes srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je on.

    Osvrt na Dajkovića

    “Takođe bih se osvrnuo i na ovo što se desilo sa Vladislavom Dajkovićem, još jedan pokušaj i jedna demonstracija diskriminacije samo zato što je došao da podrži građane Zete koje je dan pre toga hapsilo 680 policajaca pod punom ratnom opremom, to najbolje govori o karakteru vlasti, zato sam bio u pravu kada sam saopštio da nema puno razlike između onoga što se desilo pre 30. avgusta i represivnog aparata za vreme Mila Đukanovića i nažalost represivnog aparata za vreme vlade Milojka Spajića”, naveo je Knežević.

    On je otkrio koje dalje korake očekuje.

    “Mi očekujemo sednicu Vlade, očekujemo da naše inicijative budu prihvaćene, ukoliko naše inicijative ne budu prihvaćene, za mene će biti obavezujuća odluka predsedništva Demokratske narodne partije, to jest mi ćemo napustiti Vladu Milojka Spajića, otkazaćemo podršku u Skupštini Crne Gore i njegovoj Vladi, ali ćemo napustiti vlast u Skupštini opštine Podgorica i otkazati podršku gradonačelniku Saši Mujoviću i krećemo jednu beskompromisnu kampanju i borbu za prava i srpskog naroda i svih onih koji govore srpskim jezikom i smatraju da između pravoslavnih Srba i Crnogoraca ne postoji nikakva razlika i da se radi o braći, jednom narodu”, istakao je Knežević.