VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Zašto BiH ne uspijeva da suzbije ilegalni duvan

    Iskustvo Hrvatske pokazuje da se ilegalna trgovina duvanskim proizvodima može suzbiti, ali samo ako država vodi stabilnu trošarinsku politiku i dosljedno sprovodi zakon. Dok Hrvatska posljednjih godina bilježi snažan pad crnog tržišta, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava sa izraženim problemom, posebno kada je riječ o rezanom duvanu, koji je gotovo u potpunosti izvan legalnih tokova.

    Prema istraživanju agencije Ipsos iz novembra 2025. godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duvanskih proizvoda u Hrvatskoj pala je na 9,4 odsto, što je više nego dvostruko manje u odnosu na 2019. godinu. Posebno je zanimljiv segment rezanog duvana, gdje je udio ilegalne potrošnje sveden na oko šest odsto ukupnog tržišta, što je trend koji traje već godinama i pokazuje kontinuitet.

    Slične nalaze potvrđuje i analiza konsultantske kuće KPMG iz juna 2025. godine, prema kojoj je potrošnja neoporezovanih cigareta u Hrvatskoj u posljednjih pet godina smanjena za više od 30 odsto i sada iznosi 4,9 odsto tržišta. To ukazuje da pad ilegalne prodaje nije rezultat jedne akcije, već posljedica dugoročne politike i stalnog nadzora.

    Iz Hrvatske udruženja poslodavaca poručuju da su ovi pomaci direktna posljedica koordinacije institucija, prije svega Ministarstva finansija, Carinske uprave i Ministarstva unutrašnjih poslova. Ključna uloga pripisana je predvidivoj trošarinskoj politici, jačanju kontrola i zapljena, kao i uvođenju sistema sljedivosti duvanskih proizvoda. Glavni ekonomista udruženja Hrvoje Stojić upozorava da poreska politika direktno utiče na cijene legalnih proizvoda i ponašanje potrošača. Naglašava da nagle promjene brzo guraju tržište u ilegalne tokove koje je kasnije teško vratiti pod kontrolu.

    Da stabilan sistem donosi rezultate pokazuje i fiskalni efekat. Prihodi državnog budžeta Hrvatske od trošarina na duvanske proizvode u 2024. godini prvi put su premašili milijardu evra, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su uz porez na dodatu vrijednost ukupni prihodi prešli 1,3 milijarde evra. U Hrvatskoj duvanska industrija zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od približno 400 miliona evra, a oko 300 poljoprivrednih proizvođača učestvuje u lancu proizvodnje uz stabilan otkup.

    Za razliku od toga, Bosna i Hercegovina i dalje bilježi visok udio ilegalnih proizvoda. Prema Ipsosovom istraživanju za BiH iz 2025. godine, iako je kod ilegalnih cigareta zabilježen blagi pad, rezani duvan je gotovo potpuno izvan kontrole. Čak 94 odsto potrošača kupuje ilegalni rezani duvan, a godišnja potrošnja procjenjuje se na više od 2.000 tona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da se ovaj problem sve više pretvara u duboko ukorijenjen društveno-ekonomski fenomen, jer dio društva ilegalnu trgovinu ne doživljava kao ozbiljnu prijetnju.

    Hadžić ističe da su pojačane aktivnosti institucija poput Uprave za indirektno oporezivanje, Državne agencije za istrage i zaštitu i Granične policije doprinijele određenim pomacima, ali da bez jasne strategije i kontinuiteta ti rezultati mogu ostati kratkoročni. Zaključak je jasan: hrvatski primjer pokazuje da je smanjenje ilegalnog tržišta moguće, ali zahtijeva dugoročnu politiku, stabilne trošarine i dosljednu primjenu zakona, posebno u segmentu rezanog duvana, gdje je Bosna i Hercegovina trenutno u najvećem problemu.

     

     

     

     

  • Novo lice modernog ratovanja?

    Novo lice modernog ratovanja?

    Tvrdnje o upotrebi misterioznog „zvučnog“ ili talasnog oružja tokom nedavne vojne operacije u Venecueli ponovo su otvorile pitanje postojanja i realnih mogućnosti naprednih sistema koji djeluju van okvira klasičnog naoružanja.

    ako zvanične potvrde nema, svjedočenja o dezorijentaciji, jakim bolovima, krvarenju i trenutnoj onesposobljenosti izazvala su globalnu pažnju i podstakla raspravu: da li takva tehnologija zaista postoji?

    Šta je zapravo „zvučno oružje“?

    U naučnom i vojnom smislu, pojam zvučnog oružja obuhvata akustične i usmjerene energetske sisteme koji koriste zvučne talase ili srodne frekvencije kako bi djelovali na ljudski organizam.

    Najpoznatiji primjer je LRAD (Long Range Acoustic Device) – uređaj koji emituje izuzetno glasan, usmjeren zvuk i koristi se širom svijeta za kontrolu mase, zaštitu brodova i granica.

    Međutim, LRAD se smatra neletalnim sredstvom, sa ograničenim dometom i jasno definisanim efektima.

    Naprednije tvrdnje, poput onih iz Venecuele, odnose se na eksperimentalne tehnologije koje bi kombinovale zvuk, vibracije i elektromagnetne talase.

    Upravo tu nastaje problem: nijedan takav sistem nije javno potvrđen kao operativno oružje u borbenim uslovima.

    Može li zvuk da izazove teške fizičke povrede?

    Stručnjaci naglašavaju da čist zvuk, čak i ekstremnog intenziteta, teško može izazvati simptome poput unutrašnjih krvarenja ili kolapsa većeg broja ljudi na otvorenom prostoru.

    Da bi zvučni talas imao takav efekat, bili bi potrebni izuzetno visoki nivoi energije, precizno usmjeravanje, kratka udaljenost između izvora i cilja.

    U realnim uslovima, takvi zahtjevi predstavljaju ozbiljno tehničko ograničenje. Zato pojedini naučnici smatraju da se u svedočenjima možda radi o kombinaciji više faktora: psihološkog šoka, panike, elektromagnetnog ometanja, kao i klasičnih sredstava poput suzavca ili eksplozivnih udara niskog intenziteta.

    „Havanski sindrom“ i slični slučajevi

    Tvrdnje iz Venecuele podsjećaju na tzv. „Havanski sindrom“, misteriozne zdravstvene probleme koji su godinama prijavljivale američke i kanadske diplomate.

    Iako su se i tada pominjali mikrotalasi i akustična sredstva, višegodišnje istrage nisu dale jednoznačan odgovor, a dio stručne javnosti zaključio je da ne postoji čvrst dokaz o postojanju tajnog oružja.

    Zašto se ovakve priče pojavljuju baš sada?

    U savremenom ratovanju, gdje se sve više koriste dronovi, sajber-napadi i elektronsko ometanje, granica između stvarne tehnologije i percepcije postaje nejasna.

    Priče o futurističkom oružju imaju snažan psihološki efekat – one zastrašuju protivnika, zbunjuju javnost i podižu mit o tehnološkoj nadmoći.

    U tom smislu, čak i bez dokaza, same glasine mogu imati stratešku vrijednost. Iako zvučna i energetska oružja postoje u ograničenim, neletalnim oblicima, trenutno nema pouzdanih dokaza da je u Venecueli korišćena tehnologija sposobna da masovno i trenutno onesposobi ljude na način opisan u svjedočenjima.

    Naučna zajednica ostaje skeptična, dok vojni analitičari upozoravaju da se nalazimo u eri u kojoj se informativni rat često vodi paralelno sa onim stvarnim.

    Da li je Venecuela bila poligon za tajni eksperiment ili samo novo poglavlje u savremenom ratnom propagandnom arsenalu pitanje je na koje odgovor tek treba da se pronađe.

  • Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Zašto Sarajevu smeta mirna Bosna?

    Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, i dalje je talac retrogradnih politika koje počivaju na negaciji realnosti. Posljednji istupi ministra odbrane Zukana Heleza o ukidanju entiteta, fantazmagorične ideje Mustafe Cerića o tzv. “bosanskoj pravoslavnoj crkvi”, te uznemirujući snimci militarizacije iz Bužima, nisu izolovani incidenti. To je sinhronizovana kampanja kojom se testira izdržljivost Republike Srpske i dejtonske arhitekture mira.

    Političke iluzije i ustavna zbilja
    Izjava Zukana Heleza o potrebi ukidanja entiteta tipičan je primjer političkog diletantizma zamotanog u plašt lažnog patriotizma. I dok čak i bošnjačka javnost prepoznaje “šuplju priču” namijenjenu lokalnim izborima, ne smije se zanemariti opasnost takve retorike. Kako podsjećaju zvaničnici iz Banjaluke, Republika Srpska je trajna kategorija, potvrđena međunarodnim ugovorom čiji su garanti najmoćnije sile svijeta. Pozivati na njeno ukidanje znači direktno pozivati na rušenje mira, jer BiH ne postoji bez svojih entiteta.

    Duhovni inženjering putem NDH
    Dok Helez udara na ustavne temelje, Mustafa Cerić poseže za opasnijim oružjem – pokušajem prekrajanja identiteta. Njegova ideja o “bosanskoj pravoslavnoj crkvi” neodoljivo podsjeća na projekte Ante Pavelića. Pravoslavlje u BiH nije “uvezeno”; ono je tu vijekovima kroz eparhije koje je osnovao Sveti Sava. Cerićev pokušaj da crkvu podredi “državnosti” prozirna je kopija propalih projekata iz Crne Gore i Ukrajine, koji donose samo podjele i nemir.

    Bužimski folklor: Ratna uniforma kao “miroljubiva” poruka?
    Dok se u Sarajevu vodi verbalni rat, u Bužimu se na lokalitetu Hasin Vrh sprovodi onaj vizuelni i psihološki. Ponovno okupljanje u vojnim uniformama, uz zelene beretke, ratne zastave i pokliče “Alahu ekber”, šalje jezivu poruku preostalim Srbima u Federaciji, ali i onima preko granice entiteta.

    Posebno zabrinjava učešće mladih i djece u ovakvom ratnom folkloru. Dok se srpski narod konstantno nalazi pod lupom pravosuđa BiH za svaku izgovorenu riječ ili obilježavanje praznika, bužimske “Munje” prolaze u tišini. Kako ističu stručnjaci za bezbjednost, postrojavanje uniformisanih lica koja nisu dio zvaničnih Oružanih snaga ili policije predstavlja direktnu bezbjednosnu prijetnju.

    Tišina koja odobrava
    Najstrašnija u cijelom ovom mozaiku je tišina Tužilaštva BiH, SIPE i međunarodne zajednice. Selektivna pravda je najgori oblik nepravde. Ignorisanjem ratnohučkačke retorike iz Bužima i radikalnih istupa javnih ličnosti, institucije daju prećutnu saglasnost za dalje produbljivanje krize.

    Republika Srpska, sa svojom institucionalnom snagom, ostaje jedini garant da se ovi “politički snovi” i “ratne simulacije” nikada ne pretvore u stvarnost. Poruka iz Banjaluke je jasna: o opstanku Srpske nema pregovora. Ona nije darovana, već krvlju i Dejtonom izvojevana realnost koju nikakve “munje”, ni sarajevske, ni bužimske, ne mogu ugasiti.

  • Minić izazvao lavinu komentara izjavom da nisu povećane plate direktorima javnih preduzeća već limit

    Izjava premijera Republike Srpske Save Minića da Vlada nije povećala plate direktorima javnih preduzeća, već da je promijenjen limit, izazvala je brojne komentare.

    Mediji su nedavno objavili da su direktorima javnih preduzeća, koja posluju u minusu plate povećane za 500 KM.

    Ovo objašnjenje izazvalo je ljutnju građana koji smatraju da ima se na ovaj način vrijeđa inteligencija.

    Jedan od čitalaca Srpskainfo prokomentarisao je Minićevu izjavu riječima: „Naš narod kaže: Nije šija, nego vrat“.

    – Nije ni cijena struje povećana, već mrežarina, kako ne razumijete – naveo je drugi.

    „Povećaj i meni limit, platu ne moraš“, „Tako i treba, deri kožu sa leđa zaostalom narodu…“, „Malo kradu, imaju male plate direktori, pa im povećavate plate 500 KM. Svaki ima kuće kao zgrade, privatne firme, auta itd. A borci i socijalni slučajevi skapavaju sa 100 KM. Netrebalo vam“, samo su neki od komentara čitalaca.

    – Koja je ovo demagogija. Nije povećana plata nego limit za 500 KM. Zaista ovi likovi misle da niko u glavi nema ni gram mozga i da mogu da rade šta hoće. Hajde dobro što to rade. Može im se, ali što narod prave budalom, e to već nije dopušteno. Probudi se narode. Krajnje je vrijeme – navodi naš čitalac.

    Komentator pod pseudonimom „Zakonodavac“ naveo je da se plate se povećavaju svim radnicima zajedno i to u procentima.

    – Znaci direktori još pride dobijaju 500 KM (vjerovatno im je priča bila da će sa tih 500 KM malo bolje da se zalažu na sledećim presudnim izborima). E zato VI i padate li padate (kao da to namjerno radite) – dodao je „Zakonodavac“.

    Nismo povećali plate, samo je promijenjen limit sa 3.000 na 3.500 KM. To uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje plata, već je samo data takva mogućnost, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

  • Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Jedinstven stav Predsjedništva BiH: Iskoristiti sva pravna i diplomatska sredstva u slučaju Trgovske gore

    Predsjedništvo BiH zaključilo je na današnjoj sjednici u Sarajevu da BiH u slučaju Trgovske gore treba da iskoristi sva raspoloživa pravna i diplomatska sredstva kako bi zaštitila svoje građane i teritoriju od potencijalnih dugoročnih i nepovratnih posljedica.

    Razmatrajući Informaciju o aktivnosti institucija BiH na svim nivoima vlasti u vezi s namjerom Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na lokaciji Trgovska gora, Predsjedništvo je ocijenilo da je aktivna uloga Parlamentarne skupštine BiH ključna za demokratski legitimitet, institucionalnu snagu i jedinstven odgovor BiH na ovo pitanje.

    Predsjedništvo je primilo na znanje Nacrt strategije zašite pravnog interesa BiH u vezi s pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore, koji je izradio Pravni tim po nalogu Savjeta ministara, kao i dosadašnje aktivnosti institucija BiH u vezi s postupcima Hrvatske.

    Ocijenjeno je da se radi o važnom dokumentu kojim se obezbjeđuju usklađene i koordinisane aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH radi zaštite interesa BiH i njenih građana.

    Od Savjeta ministara Predsjedništvo zahtijeva da hitno razmotri i usvoji navedenu strategiju, te da naloži nadležnim ministarstvima i drugim institucijama da aktiviraju mehanizme predviđene međunarodnim konvencijama, posebno Espoo konvencijom o procjeni utjicaja na okolinu, odnosno životnu sredinu u prekograničnm kontekstu i Arhušku konvenciju o učešću građana u ovim pitanjima.

    Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara zaduženo je da bez odgađanja, u saradnji sa entitetima, kantonima i lokalnim zajednicama, izradi i objedini stručne analize o potencijalnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora po životnu sredinu.

    Predsjedništvo je zadužilo Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara da preduzme aktivnosti na informisanju međunarodnih institucija i javnosti o potencijalnim štetnim posljedicama odlaganja nuklearnog otpada na lokaciji Trgovske gore.

    Јednim od zaključaka Predsjedništva Pravobranilaštvo BiH pozvano je da se aktivno uključi u praćenje situacije u vezi sa slučajem Trgovska gora, te da razmotri preduzimanje svih neophodnih pravnih i drugih mjera, uključujući i pokretanje međunarodnog spora, arbitraže ili druge pravne postupake protiv Hrvatske u vezi s konkretnim slučajem.

    Od Savjeta ministara zatraženo je da o preduzetim mjerama redovno informiše Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH i javnost u skladu s razvojem situacije i međunarodnim procesima u vezi sa navedenim pitanjem, piše RTRS.

    Sve zaključke u vezi sa pitanjem Trgovske gore Predsjedništvo BiH je usvojilo jednoglasno.

    Predsjedništvo BiH donijelo je više odluka u vezi sa međunarodnim sporazumima u kojima je BiH jedna od strana, te utvrdilo listu kandidata za izbor sudije u ime BiH u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

  • Bitkoin blago pao, slab obim trgovine na berzi

    Bitkoin blago pao, slab obim trgovine na berzi

    ​Vrijednost bitkoina (BTC) je danas u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens pala za 0.23 odsto na 77.543,25 evra.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 27.06 milijardi evra, što predstavlja nisku vrijednost.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 27 u kategoriji “strah”, što je praktično nepromijenjeno u odnosu na jučerašnji nivo 29.

    Vrijednost itirijuma (ETH) pala je za 0.06 odsto na 2.659,01 evro, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1.46 odsto na 769.65 evra.

    Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 1.72 odsto na 119.63 evra, a avalanš (AVAX) pala za 1.88 odsto na 11.62 evra.

    Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1.47 evra, što je za 2.44 odsto manje nego juče.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

    Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute FXS, DUSK i PROM, navodi Tanjug.

  • Zlato na novom rekordu, evropske berze uglavnom u padu

    Zlato na novom rekordu, evropske berze uglavnom u padu

    Evropski berzanski indeksi danas su se uglavnom kretali u minusu, dok je cijena zlata premašila 4.580 dolara po unci i dostigla novu rekordnu vrijednost. U fokusu investitora su pojačane geopolitičke tenzije u vezi s Iranom, kao i otvaranje istrage protiv predsjednika američkih Federalnih rezervi.

    Američki predsjednik Donald Tramp razmatra moguće mjere protiv Irana, uključujući i opciju vojnih udara, što dodatno povećava zabrinutost na finansijskim tržištima, prenose mediji.

    Istovremeno, američki savezni tužioci pokrenuli su krivičnu istragu protiv predsjednika Federalnih rezervi Džerouma Pauela, u vezi s njegovim svjedočenjem u junu pred Bankarskim odborom Senata. Pauel je tom prilikom optužio Trampovu administraciju da vrši pritisak na centralnu banku kako bi se uskladila s političkim stavovima Bijele kuće, prenosi CNBC.

    Na evropskim berzama, indeks Frankfurtske berze DAX u 9.30 časova zabilježio je blag rast od 0,03 odsto, na 25.262,31 poen. Francuski CAC 40 pao je za 0,37 odsto, na 8.331,01 poen, britanski FTSE 100 oslabio je za 0,21 odsto, na 10.103,65 poena, dok je moskovski MOEX zabilježio pad od 0,15 odsto, na 2.720,88 poena.

    Američki berzanski indeksi pred današnje otvaranje berzi bili su u plusu. Indeks Dow Jones porastao je za 0,48 odsto, na 49.504,07 poena, S&P 500 za 0,65 odsto, na 6.966,28 poena, dok je Nasdaq ojačao za 0,81 odsto, na 23.671,35 poena, prenosi Tanjug.

    Na tržištu energenata, evropski fjučersi gasa za februar danas su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 28,81 evro za megavat-sat. Cijena sirove nafte pala je na 58,94 dolara po barelu, dok je cijena nafte tipa Brent iznosila 63,16 dolara.

    Cijena zlata porasla je na 4.584,92 dolara za uncu, dok je cijena pšenice dostigla 5,2184 dolara za bušel (27,216 kilograma). Vrijednost evra na valutnom tržištu Forex iznosila je 1,16848 dolara, što predstavlja rast od 0,41 odsto u odnosu na početak trgovanja.

  • Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Načelnik britanskih oružanih snaga, Ričard Knajton, rekao je članovima parlamenta da se razmatraju rezovi i odgode odbrambenih programa, uprkos obećanju Kira Starmera da će dati prioritet nacionalnom ponovnom naoružavanju.

    U ponedjeljak je Knajton, načelnik odbrambenog stožera, priznao da Britanija ne može ostvariti sve odbrambene sposobnosti koje su joj potrebne unutar trenutnog budžeta.

    Govoreći pred odborom za odbranu Donjeg doma, rekao je: “Ne možemo učiniti sve što bismo željeli učiniti tako brzo kao što bismo željeli učiniti u kontekstu budžeta koji smo postavili.”

    Na pitanje znači li to smanjenje programa ili njihovo odgađanje, Knajton je rekao: “Sve su to opcije koje se razmatraju, ali isto vrijedi i za nivo ambicije koju bismo mogli preuzeti i to su jasne činjenice.”

    Ministarstvo odbrane trenutno je u bitci s Ministarstvom finansija oko Plana ulaganja u odbranu (DIP), koji je izvorno trebao biti objavljen u jesen prošle godine.

    DIP ima za cilj nadograditi strateški odbrambeni pregled (SDR) i uporediti vladine planove s konkretnim brojkama prije povećanja odbrambene potrošnje od 2027. godine, prenosi “Politico”.

  • CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, trebalo bi da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u četvrtak, izjavio je visoki zvaničnik Bijele kuće za CNN.

     

    Njena posjeta Bijeloj kući dolazi nakon što je Tramp odbio da je podrži poslije američkih vojnih udara u Karakasu i hapšenja lidera zemlje, Nikolasa Madura 3. januara nakon čega je potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez položila zakletvu kao vršilac dužnosti predsjednika.

    Ubrzo nakon vojne operacije u Venecueli, Tramp je rekao da bi Mačado bilo teško da vodi tu zemlju, navodeći da ona nema podršku niti poštovanje naroda.

    CNN navodi da Mačado ima nešto što Tramp odavno želi – Nobelovu nagradu za mir, koju je ona ranije predložila da ponudi američkom predsjedniku, a on je rekao da bi mu bila “čast” da je primi, iako je Norveški Nobelov institut saopštio da se nagrada ne može prenositi.

    Na pitanje novinara u petak, da li bi ga primanje nagrade Mačado navelo da preispita svoj stav o njenoj ulozi u Venecueli, Tramp nije direktno odgovorio.

    “Ne mogu da se sjetim nikoga u istoriji ko bi zaslužio da dobije Nobelovu nagradu više od mene. I ne želim da se hvalim, ali niko drugi nije rješavao ratove”, rekao je Tramp, a prenosi Tanjug.

  • “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    Ukrajinski državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada ruskih raketa “orešnik” u noći 9. januara, saopšteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.

     

    – Prema informacijama koje je potvrdilo nekoliko nezavisnih izvora, državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada koje su ruske oružane snage izvršile u noći 9. januara koristeći mobilni kopneni raketni sistem `orešnik` – navodi se u saopštenju.

    Rusija je onesposobila rad ukrajinskog postrojenja za servis borbenih aviona “F-16” i “mig 29” koje je isporučio Zapad, piše u objavi.

    Ministarstvo odbrane preciziralo je da su ruske snage pogodile radionice, skladišta dronova i aerodromsku infrastrukturu zavoda.

    (RTRS)