VRBAS Media

Autor: INFO

  • Patrušev: Bez snažne ratne i trgovačke flote Rusija ne može biti velika sila

    Patrušev: Bez snažne ratne i trgovačke flote Rusija ne može biti velika sila

    Pomoćnik predsjednika Rusije i predsjednik Morske kolegije Nikolaj Patrušev izjavio je da Rusija bez snažne ratne i trgovačke flote neće moći da ostane velika sila niti da opstane u globalnoj geopolitičkoj konkurenciji.

    On je ocijenio da bi Rusija, da je devedesetih godina prošlog vijeka odustala od sovjetske flote, danas bila potisnuta duboko u unutrašnjost kontinenta i odsečena od svjetskih pomorskih puteva.

    Prema njegovim riječima, ruska flota mora biti uravnotežena i sposobna da izvršava čitav spektar zadataka u miru i ratu.

    Govoreći o budućnosti oružanih sukoba, Patrušev je istakao da kontrola nad ključnim pomorskim komunikacijama postaje jedan od glavnih instrumenata geopolitičkog pritiska, dok će Svjetski okean još dugo ostati prostor suprotstavljanja velikih sila.

    On je ocijenio da bi flotile besposadnih brodova, povezane uz pomoć veštačke inteligencije sa rojevima dronova u vazduhu, na površini i pod vodom, mogle da postanu jedna od najmoćnijih udarnih snaga budućnosti.

    Patrušev je naveo da su među ključnim zadacima dalji razvoj i modernizacija ruske nuklearne podmorničke flote kao osnove pomorskog nuklearnog odvraćanja, jačanje vojnog prisustva u udaljenim regionima, razvoj infrastrukture na Arktiku, sistema obalske odbrane, kao i stvaranje grupacije besposadnih površinskih i podvodnih plovila.

    On je dodao da ruski ratni brodovi i podmornice uspješno izvršavaju zadatke u borbenim uslovima i da izazivaju interesovanje stranih partnera.

  • SAD: Objavljen tekst ažuriranog zakona o sankcijama Moskvi

    SAD: Objavljen tekst ažuriranog zakona o sankcijama Moskvi

    Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca objavila je tekst ažuriranog zakona o sankcijama Rusiji.

    Zakon će, ukoliko bude usvojen, povećati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina uvođenjem 100 odsto carina na pet najvećih uvoznika ruske nafte i gasa, uključujući Kinu i Indiju.

    Za razliku od početne verzije zakona, zakon smanjuje opštu carinu od 500 odsto na uvoz iz zemalja koje kupuju rusku naftu ili prirodni gas na maksimalnu carinu od 100 odsto za pet najvećih kupaca.

    Revidirani zakon prvobitno je proistekao iz pregovora između Bijele kuće i pokojnog senatora Lindzija Grejama, koji je preminuo 11. jula, ubrzo nakon što je dobio podršku administracije.

    Predlagači zakona su uvjereni da imaju potrebnu podršku za usvajanje u Senatu nakon što osigura podršku predsjednika. Ipak, nije jasno kada će biti dat na glasanje.

  • Građani Srpske ne osjećaju povećanja plata i penzija

    Građani Srpske ne osjećaju povećanja plata i penzija

    Statistika kaže da su plate porasle. Vlasti će se pohvaliti da prosječna neto plata u Srpskoj iz mjeseca u mjesec raste, a da su i penzioneri dobili povećanja. Međutim, kada se brojevi stave jedan pored drugog, postaje jasno da rast primanja ne znači i bolji život.

    Naprotiv, za većinu građana svaki novi mjesec predstavlja novu borbu.

    Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za maj dostigla je 2.911,52 KM. Samo četiri mjeseca ranije, u februaru, iznosila je 2.857 KM. To znači da su minimalni troškovi života jedne četvoročlane porodice za svega četiri mjeseca porasli za 54,52 KM.

    Za isto vrijeme prosječna neto plata povećana je sa 1.649 na 1.682 KM, odnosno za 33 marke. Drugim riječima, troškovi života rasli su brže od zarada.

    Još je poraznija činjenica da prosječna plata ni danas nije dovoljna ni za 60 odsto sindikalne potrošačke korpe. U maju je prosječnom radniku nedostajalo gotovo 1.230 KM da pokrije ono što sindikati smatraju minimumom dostojanstvenog života za četvoročlanu porodicu.

    A taj „minimum“ daleko je od luksuza.

    U sindikalnoj korpi nema vožnje automobila, nema ljetovanja, zimovanja, odlazaka u restorane, niti bilo kakvih većih životnih zadovoljstava. Nema ni kredita koje otplaćuje veliki broj građana. Nema vanrednih troškova, popravke automobila, rođendana, ekskurzija ili neplaniranih odlazaka ljekaru. U njoj su samo osnovne životne potrebe. Hrana, režije, higijena, lijekovi, odjeća, školski pribor i autobuska karta. A ni za to prosječna plata nije dovoljna.

    Posebno zabrinjava položaj penzionera. Prosječna penzija u februaru iznosila je 696,44 KM, a u maju 697,62 KM. Povećanje za četiri meseca iznosi svega 1,18 KM. Za to vreme sindikalna korpa porasla je 54,52 KM.

    Dok su životni troškovi rasli iz mjeseca u mjesec, povećanje penzije bilo je manje od cijene jednog hljeba i litre mlijeka. Prosječna penzija danas pokriva tek oko 24 odsto minimalnih troškova života jedne porodice, što dovoljno govori o tome koliko su stariji građani izloženi siromaštvu.

    Najveći „neprijatelj” kućnog budžeta i dalje je hrana. Za prehranu je potrebno izdvojiti 1.339,75 KM, odnosno skoro polovinu ukupne sindikalne korpe. Za režije odlazi dodatnih 722 KM, dok za higijenu, lijekove, odjeću, obuću, prevoz i obrazovanje ostaje ono što mnogim porodicama već odavno nije dovoljno.

    Posebno je simbolično da je za obrazovanje i kulturu u sindikalnoj korpi predviđeno svega 93 KM mjesečno. To je manje nego što mnoge porodice izdvoje za jedan odlazak u market. Poruka je jasna. Kada se jedva preživljava, kultura, knjige, pozorište ili bioskop postaju luksuz.

    Na to upozorava i Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“. Ona kaže da građani više ne pričaju o kvalitetu života, već isključivo o preživljavanju.

    -Imamo jako malo novca i pričamo samo o tome kako da preživimo. Niko ne uzima u obzir ljude koji imaju kredite. Sramotno je kada vidimo koliko izdvajamo za obrazovanje i kulturu, kao i za higijenu – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ni poređenje sa Federacijom BiH ne donosi optimizam. Tamo je sindikalna potrošačka korpa u junu iznosila 3.290 KM, dok je prosječna plata za april bila 1.706 KM, odnosno pokrivala je svega 51,86 odsto minimalnih troškova života.

    Inače, u sindikalnu potrošačku korpu spadaju hljeb, mlijeko i mliječni proizvodi, meso i prerađevine od mesa, riba, jaja, voće, povrće… Između ostalog uračunato je brašno, pavlaka, jaja, piletina, svinjetina sa i bez kosti, krompir, jabuke, te sezonsko povrće.

    U stavku stanovanje i komunalne usluge uključeni su troškovi električne energije, vode, grijanja, odvoza smeća i ostalih komunalnih naknada, a u tekuće održavanje domaćinstva sredstva za čišćenje, sitne popravke i održavanje higijene stambenog prostora. Kropu čine i nabavka odjeće i obuće, te proizvodi za ličnu higijenu, osnovni lijekovi i medicinske usluge koje nisu u potpunosti pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Pod stavkom prevoz računaju se troškovi transporta, a obrazovanje i kultura nabavka školskog pribora, udžbenika i minimalni izdaci za kulturne i društvene aktivnosti porodice.

    Građani ne žive od statističkih procenata, već od novca koji ostane nakon što plate hranu, račune i lijekove. A tog novca ostaje malo ili nimalo.

  • Devet aviona istovremeno proglasilo vanrednu situaciju

    Devet aviona istovremeno proglasilo vanrednu situaciju

    Nebo iznad Londona, jednog od dijelova Evrope sa najgušćim vazdušnim saobraćajem, bilo je poprište nesvakidašnje situacije koja je dovela do toga da se radarski ekrani bukvalno zacrvene.

    U jednom trenutku čak devet aviona proglasilo je vanrednu situaciju, odnosno emitovalo transponderski kod 7700 (tzv. Squawk 7700).

    Incident je izazvan domino-efektom u vazdušnom prostoru nakon što je pista na aerodromu Getvik (LGW) privremeno bila blokirana letom BA2673 iz Palme de Majorke (PMI), koji je po slijetanju zatražio asistenciju spasilačkih službi.

    Portparol kompanije British Airways izjavio je:

    “Naš avion je bezbjedno sletio i putnici su se normalno iskrcali nakon prijave tehničkog kvara na letjelici”, prenosi Mirror.

    U komentarima na društvenim mrežama korisnici su navodili da je problem bio povezan sa stajnim trapom, kao i da je avion nakon zaustavljanja bio okružen vatrogasnim i vozilima hitne pomoći.

    Do proglašenja vanredne situacije na devet letova, po svemu sudeći, došlo je zbog zaliha goriva koje su potrošene tokom kruženja u zonama čekanja (holding patterns), oko čega su saglasni specijalizovani servisi poput Flightradar24 i nezvanične informacije.

    Važno je napomenuti da se kod (squawk) 7700, iako se koristi i u slučaju ozbiljnih incidenata i ugroženosti bezbjednosti leta, odnosi na opštu vanrednu situaciju (General Emergency).

    To ne znači nužno da su posada i putnici u neposrednoj opasnosti, već obuhvata i manje rizične okolnosti koje mogu uticati na bezbjednost leta, poput nedostatka goriva usljed produženog čekanja na slijetanje, tehničkih kvarova ili drugih operativnih problema.

    Letovi koji su proglasili vanrednu situaciju:
    BA2591 – Airbus A321 – British Airways iz Verone
    U28704 – Airbus A21N – easyJet iz Agadira
    U28330 – Airbus A320 – easyJet iz Rima
    U28012 – Airbus A320 – easyJet iz Valensije
    LS3104 – Airbus A21N – Jet2 sa Lanzarotea
    U28042 – Airbus A21N – easyJet sa Fuerteventure
    BY4249 – Boeing 738 – TUI Airways sa Rodosa
    BA2703 – Airbus A321 – British Airways sa Tenerifa
    BA2607 – Airbus A321 – British Airways iz Barija

    Zbog blokade piste na aerodromu Getvik (LGW), pored aviona koji su proglasili vanrednu situaciju, ukupno 14 letova moralo je biti preusmjereno na alternativne aerodrome.

    Od tog broja, pet letova preusmjereno je na Luton (LTN), četiri na Stansted (STN), tri na Birmingem (BHX), dok su po jedan avion sletjeli na Hitrou (LHR) i Bristol (BRS).

  • Koje kompanije najviše izvoze, a ko najviše uvozi u BiH?

    Koje kompanije najviše izvoze, a ko najviše uvozi u BiH?

    Lider izvoza iz Bosne i Hercegovine u prvih šest mjeseci ove godine je “DP Metals BH”, rudarska kompanija koja posluje u Varešu, navodi se u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO).

    Najveći izvoznici u BiH u prvih šest mjeseci ove godine

    Drugo mjesto zauzela je “Aluminij Industries” iz Mostara, kompanija koja se bavi proizvodnjom, preradom i reciklažom aluminijuma, kao i izradom aluminijumskih legura i gotovih proizvoda za različite industrijske primjene.

    “Na trećem mjestu nalaze se ‘TT kabeli’ iz Širokog Brijega, vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Četvrto mjesto pripalo je kompaniji ‘Nova Alumina’ iz Zvornika, jednom od najvećih proizvođača alumosilikatnih proizvoda u regionu, čiji se proizvodi izvoze na brojna inostrana tržišta”, kazali su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Dodaju da se na petom mjestu nalazi “ASTA Bosnia” iz Ćoralića kod Cazina, moderna fabrika specijalizovana za proizvodnju i preradu bakrenih žica i komponenti za energetsku infrastrukturu.

    “Šesto mjesto zauzela je kompanija ‘Miviko’ iz Posušja, proizvođač električnih vodova i kablova za domaće i strana tržišta. Sedmo mjesto pripalo je kompaniji ‘Sisecam Soda Lukavac’, (SSL) jednoj od najvećih hemijskih kompanija u Bosni i Hercegovini, čiji se proizvodi izvoze na brojna svjetska tržišta”, pojašnjavaju iz UIO.

    Aluminij Industries među vodećim izvoznicima i uvoznicima

    Na osmom mjestu nalazi se brčanski “Bimal”, najveći domaći proizvođač jestivih ulja, koji svoje proizvode plasira na tržišta zemalja regiona i Evropske unije.

    “Deveto mjesto zauzele su ‘Elektrane Stanari’, koje značajan dio proizvedene električne energije izvoze na inostrana tržišta. Listu 10 najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini za prvih šest mjeseci ove godine zaključuje FEAL iz Širokog Brijega, jedna od vodećih kompanija za proizvodnju aluminijumskih profila, čiji proizvodi nalaze primjenu u građevinskoj i industrijskoj proizvodnji širom evropskog tržišta”, ističu iz UIO.

    Najveći uvoznici u Bosnu i Hercegovinu

    S druge strane, najveći uvoznik u Bosnu i Hercegovinu u istom periodu bila je sarajevska “Holdina”.

    “Na drugom mjestu nalazi se ‘Aluminij Industries’ iz Mostara, dok je treće mjesto zauzela ‘Petrol BH Oil Company’ iz Sarajeva. Četvrto mjesto pripalo je ‘Optima grupi’ iz Banjaluke, dok je na petom mjestu ‘Hercegovinalijek’ iz Mostara”, istakli su iz Uprave za indirektno oporezivanje.

    Na šestom mjestu nalazi se “Porsche BH”, dok je sedmu poziciju zauzela kompanija “TT kabeli” iz Širokog Brijega.

    “Na osmom mjestu je ‘Violeta’ iz Gruda, deveto mjesto pripalo je ‘Antunoviću AGS’ iz Orašja, a listu deset najvećih uvoznika zaključuje ‘ASTA Bosnia’ iz Ćoralića kod Cazina”, zaključili su iz UIO.

    Promjene na listi najvećih izvoznika u odnosu na prošlu godinu

    Prema njihovim podacima, u prvih šest mjeseci prošle godine na prvom mjestu među najvećim izvoznicima nalazili su se “TT kabeli” iz Širokog Brijega. Na drugom mjestu bio je “ArcelorMittal” Zenica, treća je bila “Nova Alumina” iz Zvornika, četvrti SSL iz Lukavca, peti “Bimal” iz Brčkog, šesti “Aluminij Industries” iz Mostara, a sedmi “Pretis” iz Vogošće. Na osmom mjestu su “Elektrane Stanari”, deveti je “Adriatic Metals BH” iz Vareša, a deseti “Miviko” iz Posušja.

  • El Da li su na površinu isplivali unutarstranački sukobi u SNSD?

    El Da li su na površinu isplivali unutarstranački sukobi u SNSD?

    Nedeljko Elek, koji je do juče obavljao funkciju predsjednika Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, bio direktor „Sarajevo-gasa“ i jedan od istaknutijih funkcionera SNSD, u vrlo kratkom roku ostao je bez svih stranačkih i rukovodećih pozicija. Njegovo razrješenje uslijedilo je gotovo preko noći, čime je praktično uklonjen iz političkog vrha stranke.

    Do ovakvog razvoja događaja došlo je nakon što je Elek javno kritikovao ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske Željka Budimira, optuživši ga za nesposobnost poslije događaja u Palama i policijske intervencije u jednoj diskoteci koja je izazvala veliku pažnju javnosti.

    Još nije jasno da li su upravo te kritike bile presudne za njegovu političku eliminaciju ili su odluci doprinijeli narušeni odnosi s organizacionim sekretarom SNSD Igorom Dodikom, odnosno neki drugi unutarstranački razlozi. Ono što je izvjesno jeste da su javni sukobi među visokim funkcionerima SNSD izuzetno rijetka pojava i da su se tokom gotovo tri decenije postojanja stranke dešavali tek sporadično.

    Za razliku od brojnih drugih političkih partija u Republici Srpskoj, koje su prolazile kroz ozbiljne podjele, raskole i otvorene sukobe među vodećim ljudima, SNSD je od svog osnivanja 1996. godine nastojao da u javnosti zadrži sliku jedinstvene organizacije. Čak i kada su pojedini članovi napuštali stranku ili se povlačili iz političkog života, rijetko su u javnost dospijevale informacije o unutrašnjim nesuglasicama.

    Prvi ozbiljniji pokazatelji da ni SNSD nije imun na unutrašnja neslaganja pojavili su se poslije opštih izbora 2014. godine. Tada je Milorad Dodik mandat za sastavljanje Vlade Republike Srpske povjerio Željki Cvijanović, što je, prema tadašnjim nezvaničnim informacijama iz vrha stranke, izazvalo nezadovoljstvo kod Igora Radojičića, koji je očekivao da će upravo njemu pripasti premijerska funkcija.

    Radojičić je kasnije izabran za gradonačelnika Banjaluke, čime su tenzije privremeno smirene. Međutim, nakon poraza na lokalnim izborima 2020. godine od Draška Stanivukovića, postepeno se povukao iz javnosti, a potom je isključen iz članstva SNSD.

    Da se unutar stranke ipak pojavljuju ozbiljnije pukotine pokazali su i javni nastupi nekadašnjeg izvršnog sekretara SNSD Rajka Vasića. On je otvoreno zamjerao rukovodstvu da je marginalizovalo ili ućutkalo brojne sposobne kadrove, tvrdeći da su ključne pozicije preuzeli ljudi koji nisu doprinijeli razvoju stranke.

    Sličnim putem krenuo je i bivši član Predsjedništva SNSD te dugogodišnji poslanik Drago Kalabić, koji je prije nekoliko godina javno kritikovao Milorada Dodika i Željku Cvijanović. Nakon tih istupa ostao je bez svih funkcija i članstva u stranci.

    Komentarišući aktuelni slučaj Nedeljka Eleka, Kalabić smatra da postoje značajne razlike u odnosu na njegov primjer.

    – Ja sam rukovodstvo kritikovao zbog ljudi poput Eleka i upozoravao da će tolerisanje korupcije i kriminala unutar pojedinih struktura SNSD ostaviti ozbiljne posljedice. Smatrao sam da se mnogi koji nemaju stvarnu vezu sa strankom koriste njenom političkom snagom radi ličnih interesa – rekao je Kalabić za Srpskainfo.

    Prema njegovom mišljenju, da su tada preduzete odlučnije mjere protiv takvih pojava, danas ne bi postojale interesne grupe koje su, kako tvrdi, stekle uvjerenje da mogu biti moćnije i od samog vrha stranke.

    – Ovo nije ideološki sukob. Ovdje je riječ o sukobu interesa i borbi za uticaj. Elek je očigledno stekao utisak da je postao neprikosnoven na Jahorini, a spor se sada sveo na pitanje ko raspolaže kojim uticajem i resursima – ocjenjuje Kalabić.

    Dodaje da je u ovom trenutku teško predvidjeti kakav će epilog imati sukob između aktuelnog rukovodstva SNSD i Nedeljka Eleka.

    – Sve je više ljudi koji vjeruju da veliki kapital automatski donosi i političku moć. Da su institucije funkcionisale kako treba, mnoge ovakve situacije vjerovatno se ne bi ni dogodile – zaključio je Kalabić.

  • Iran tvrdi da je pogodio američke baze, Tramp zaprijetio

    Iran tvrdi da je pogodio američke baze, Tramp zaprijetio

    Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana dodatno je eskalirao nakon što je Teheran saopštio da je izveo napade na američke vojne baze u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, dok je Centralna komanda Oružanih snaga SAD (CENTCOM) potvrdila novu rundu udara na iranske vojne ciljeve.

    Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je da će naredne sedmice gađati iranske elektrane i mostove ukoliko se Teheran ne vrati za pregovarački sto.

    Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) i iranska vojska saopštili su da su u okviru operacije “Nasr 2” izveli više napada na američke vojne objekte u Kuvajtu, Jordanu i Bahreinu, navodeći da je riječ o odgovoru na, kako tvrde, američke napade na ciljeve u Iranu, prenijela je novinska agencija Tasnim.

    IRGC je u porukama upućenim narodima Kuvajta i Jordana saopštio da su njegove snage uništile satelitski komunikacioni centar, radarske i protivvazdušne sisteme, vojnu bazu i raketne lansere u Kuvajtu, kao i da su napale američku bazu Al-Azrak u Jordanu, gdje su, prema njihovim tvrdnjama, uništeni hangari za borbene avione i više bespilotnih letjelica.

    Iran izveo osmu fazu operacije “Munja”

    Takođe je saopšteno, da je sprovedena osma faza operacije “Munja”, tokom koje su dronovima po drugi put gađani položaji američkih snaga u bazi Al-Azrak u Jordanu.

    Prema navodima garde, u petom talasu operacije “Nasr 2” uništeni su komandno-kontrolni centar, skladišta vojne opreme i rezervoari za gorivo američke Pete flote u Bahreinu.

    Revolucionarna garda tvrdi da je u četvrtom talasu iste operacije zapalila i uništila, kako navodi, glavni centar za vojnu spremnost i podršku SAD u Zapadnoj Aziji u oblasti Mina Abdulah u Kuvajtu.

    Iranske vojne strukture poručile su da će nastaviti odmazdne operacije protiv američkih snaga i ponovile stav da će Ormuski moreuz ostati zatvoren “do kraja američkih zlih djela”.

    Tramp zaprijetio

    Tramp je upozorio da će SAD napasti mostove i elektrane u Iranu “sljedeće nedjelje” ukoliko se Teheran ne vrati za pregovarački sto.

    “Udarićemo ih veoma snažno sutra uveče. Udarićemo ih veoma snažno noć poslije, a onda sljedeće nedelje postaje zaista loše za njih, jer sljedeće nedjelje dolaze elektrane. Sljedeće nedjelje dolaze mostovi. Uništićemo sve njihove elektrane. Uništićemo sve njihove mostove ukoliko ne sjednu za pregovarački sto i ne počnu da pregovaraju“, rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

    Američki mediji navode da nije prvi put da Tramp prijeti da će napasti elektrane i mostove u Iranu, i podsjećaju da je često koristio agresivne prijetnje kao pregovaračku taktiku, a da ih nije sproveo u djelo.

    Iran i predstavnici SAD još uvijek razgovaraju, ali je Trampova administracija saopštila da ne mogu da nastave sa pregovorima dok Iran ograničava saobraćaj u Ormuskom moreuzu, prenosi CNN.

    Kako se navodi, Tramp je rekao da će napadi na Iran, koji traju četvrti dan zaredom, od propasti Memoranduma o razumijevanju, “trajati dok ne kaže da je dovoljno”.

    Završena dodatna runda

    Centralna komanda Oružanih snaga SAD (CENTCOM) saopštila je da je završena dodatna runda udara na Iran, pogodivši desetine vojnih ciljeva u blizini Ormuskog moreuza i iranskih priobalnih područja.

    “Američki borbeni avioni, dronovi i mornarički brodovi lansirali su preciznu municiju na lokacije iranskih raketa i dronova, na pomorske kapacitete i sisteme obalske odbrane tokom sedmočasovnog talasa, kako bi dodatno oslabili sposobnost Irana da ugrozi komercijalne brodove i civilne posade”, saopštila je Komanda u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Kako se navodi, “američke snage ostaju budne, smrtonosne i spremne da izvrše operacije koje naloži vrhovni komandant”.

    U odvojenom saopštenju, komandant Centralne komande admiral Bred Kuper optužio je Iran da namjerno cilja civile i komercijalne brodove širom Bliskog istoka.

  • Tramp prijeti da će napasti iranske elektrane i mostove “sljedeće nedjelje”

    Tramp prijeti da će napasti iranske elektrane i mostove “sljedeće nedjelje”

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je da će SAD napasti mostove i elektrane u Iranu “sljedeće nedjelje” ukoliko se Teheran ne vrati za pregovarački sto.

    – Udarićemo ih veoma snažno sutra uveče. Udarićemo ih veoma snažno noć poslije, a onda sljedeće nedjelje postaje zaista loše za njih, jer sljedeće nedjelje dolaze elektrane. Sljedeće nedjelje dolaze mostovi. Uništićemo sve njihove elektrane. Uništićemo sve njihove mostove ukoliko ne sjednu za pregovarački sto i ne počnu da pregovaraju – rekao je Tramp u intervjuu za Foks njuz.

    Američki mediji navode da nije prvi put da Tramp prijeti da će napasti elektrane i mostove u Iranu, i podsjećaju da je često koristio agresivne prijetnje kao pregovaračku taktiku, a da ih nije sproveo u djelo.

    Iran i predstavnici SAD još uvijek razgovaraju, ali je Trampova administracija saopštila da ne mogu da nastave sa pregovorima dok Iran ograničava saobraćaj u Ormuskom moreuzu, prenosi CNN.

    Kako se navodi, Tramp je rekao da će napadi na Iran, koji traju četvrti dan zaredom, od propasti Memoranduma o razumijevanju, “trajati dok ne kaže da je dovoljno”.

    Predsjednik SAD je takođe odbio da isključi mogućnost pozivanja kopnenih trupa u Iran.

    – Ne želim to da radim. Ponekad je potrebna kopnena kampanja, ali imamo druge ljude koji će umjesto nas obaviti kopnenu kampanju – naveo je, ne precizirajući koje su druge zemlje ponudile da pošalju trupe.

  • NSRS: Usvojeno više nacrta zakona i odluka

    NSRS: Usvojeno više nacrta zakona i odluka

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tečnosti i gasova i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu opasnih materija.

    Usvojen je i Izvještaj o radu i izvršenju budžeta ЈU Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu za prošlu godinu, kao i Odluka o kriterijumima za ocjenu stepena razvijenosti jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.

    Narodni poslanici su usvojili i Odluku o davanju saglasnosti na Odluku Vlade Republike Srpske o prodaji dijela akcijskog kapitala Akcionarskog društva za proizvodnju i remont ORAO Bijeljina, metodom neposrednog odabira kupca, kao i Odluku o izradi Plana parcelacije za auto-put Banjaluka- Mliništa za dionicu Glamočani-Banjaluka jug, po skraćenom postupku.

    Usvojene su i sljedeće odluke: Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za dodatno finansiranje projekata unapređenja geoprostorne infrastrukture i procjene vrijednosti nepokretnosti (9956 – BA), Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj za Dodatno finansiranje po Projektu unapređenja zdravstvenih sistema i Odluka o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Međunarodnom fondu za razvoj poljoprivrede (IFAD) za dodatno finansiranje Projekta razvoja seoskog preduzetništva i poljoprivrede.

    U okviru tačke dnevnog reda Izbor i imenovanja, Narodna skupština je, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje, izabrala Gordanu Rajić na funkciju ombudsmana za djecu, na period od četiri godine. Ombudsmana za djecu bira Narodna skupština, na prijedlog predsjednika Republike Srpske.

    Za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Bijeljina izabran je Milan Radujko, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine, a za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Banjaluka izabrana je Anja Ninković, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Takođe, za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Doboj izabran je Stojan Radić, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine, dok je za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Istočno Sarajevo izabran Radoslav Vučetić, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Za zamjenika pravobranioca Republike Srpske sa sjedištem zamjenika Vlasenica izabran je Vladan Pejanović, diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom, na period od četiri godine.

    Narodna skupština nije izabrala Komisiju za koncesije Republike Srpske.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić okončao je rad Trideset devete posebne sjednice.

  • Stevandić: Vukanović negira srpske civilne žrtve u Bratuncu

    Stevandić: Vukanović negira srpske civilne žrtve u Bratuncu

    Predsjednik Parlamenta Srpske Nenad Stevandić optužio je danas poslanika Liste za pravdu i red Nebojšu Vukanovića da radi kao agent bošnjačke tajne službe AID i negira srpske civilne žrtve u Bratuncu.

    – /Vukanović/ je mandat završio najstrašnije – negirajući srpske civilne žrtve u Bratuncu. Kada sam ga suočio sa imenima ubijene djece i žena, ništa nije negirao, nego je nastavio da pljuje. Raskrinkaću ga do kraja – poručio je Stevandić u objavi na društvenoj mreži Iks.