Autor: INFO

  • Europol: Skoro 50 uhapšenih u međunarodnoj operaciji usmjerenoj na mrežu trgovine drogom

    Europol: Skoro 50 uhapšenih u međunarodnoj operaciji usmjerenoj na mrežu trgovine drogom

    Skoro 50 osumnjičenih uhapšeno je u međunarodnoj operaciji usmjerenoj na mrežu trgovine drogom sa članovima sa Zapadnog Balkana, povezanu sa ubistvima, otmicama i napadima bombama širom Evrope, saopštio je Europol, prenosi RTRS.

    Istraga koju je Europol podržao otkrila je mrežu za koju se sumnja da je skrivala velike pošiljke droge u legitimnom komercijalnom teretu.

    „Kada bi pošiljke propale, droga bi bila zaplijenjena ili bi izbili sporovi, članovi grupe i njihove porodice navodno su postajali mete nasilne odmazde. Operacija je kulminirala 6. oktobra 2026. godine, kada je policija pretražila 42 objekta širom Slovenije i Španije. Istražitelji iz ove dvije zemlje sarađivali su sa hrvatskim vlastima, a hapšenja su koordinisana u realnom vremenu iz koordinacionog centra u Ljubljani koji podržava Europol“, navodi se u saopštenju.

    Hapšenja: Slovenija 34, Španija jedno, Hrvatska jedno. Jedanaestoro osumnjičenih uhapšeno je ranije.

    „Tokom dana akcije, vlasti su zaplijenile 66 kilograma droge – 51 kilogram kanabisa i 15 kilograma amfetamina – vatrenog oružja, nakita i gotovine“, navodi se u saopštenju.

    Istražitelji su mrežu povezali sa višestrukim pucnjavama, ubistvima i pokušajima ubistava, kao i otmicom jednog člana grupe. Eksplozivne naprave, uključujući ručne bombe, korišćene su u napadima prvenstveno usmjerenim na članove grupe ili njihove porodice. Osumnjičeni su navodno koristili nasilje da se oporave od gubitaka, kazne odgovorne i sprovedu kontrolu. Istraga je otkrila i pokušaj ubistva u Španiji.

    U grupi su bili državljani BiH i Srbije, zajedno sa osumnjičenima iz Slovenije, Bugarske, Turske i Holandije.

    Članovi su koristili šifrovane platforme, uključujući SKY ECC i CryptCom, da koordinišu transport, komuniciraju i prikriju aktivnosti. Mreža je navodno regrutovala vozače, uglavnom iz Slovenije, BiH i Bugarske, za prevoz droge pored legalne robe, kamionima, kombijima i automobilima. Pošiljke kokaina, kanabisa, amfetamina, MDMA i metamfetamina premještane su iz Belgije, Holandije i Španije u druge evropske zemlje.

    „Uspostavljene komercijalne rute pružale su pokriće za trgovinu, dok su legalne isporuke generisale prihod i smanjivale troškove transporta“, navodi Europol.

    Između februara 2022. i septembra 2026. vlasti su zaplijenile 253 kilograma kokaina, 404 kilograma kanabisa, 18,8 kilograma metamfetamina i 825 grama MDMA. Konfiskovali su i 550 litara anhidrida sirćetne kiseline, automatsko vatreno oružje sa prigušivačem, municiju i nekoliko pištolja.

    Istraga je pokazala da su aktivnosti daleko prelazile zaplijenjene količine. Dokazi iz komunikacija SKY ECC-a i drugi dokazi omogućili su da se rekonstruišu dodatni transporti i transakcije. Očekuje se da će osumnjičeni biti gonjeni i u vezi sa dodatnih približno 2,5 tona kanabisa, 474 kilograma kokaina, 104 kilograma heroina, 30 kilograma amfetamina, 11,6 kilograma MDMA, jednim kilogramom ketamina, jednim kilogramom hašiša, 18.000 tableta ekstazija i 1.000 jedinica psihoaktivnih pečuraka. Identifikovano je i 45 litara nafte namijenjene za proizvodnju amfetamina.

    Europol je dao analitičku podršku i pomogao koordinaciju nacionalnih vlasti tokom istrage u kojoj su učestvovali predstavnici iz 22 zemlje. Na dan akcije stručnjak Europola i hrvatski istražitelj pridružili su se centru u Ljubljani, odakle su podržavali teren i koordinisali hapšenja u realnom vremenu. Uključene su Nacionalna policija Slovenije, Organska jedinica Sudske policije Civilne garde Barselone i Nacionalna policija Hrvatske.

  • Niski nivoi gasa u skladištima: EU u zimu ulazi uz nadzor

    Niski nivoi gasa u skladištima: EU u zimu ulazi uz nadzor

    Evropa ulazi u zimu sa istorijski niskim količinama gasa u skladištima, saopšteno je danas iz Evropske mreže operatera prenosnih sistema gasa (ENTSOG). EU može da ispuni potražnju tokom zime, ali je potreban nadzor, prenosi RTRS.

    „Evropa ulazi u zimu sa istorijski niskim količinama gasa u skladištima dok su cijene sve veće i nestabilnije na globalnom nivou zbog prekida dostave sa Bliskog istoka zbog sukoba. Podzemna skladišta gasa EU su 1. oktobra bila ispunjena oko 72 odsto“, navodi se u saopštenju.

    Cilj evropskog bloka je da skladišta budu na oko 90 odsto ispunjenosti do početka zime, ali je odobrena fleksibilnost zbog energetske krize.

    Nivo ispunjenosti znatno se razlikuje širom bloka i kreće se od 85 odsto kapaciteta u Francuskoj do samo 59 odsto u Njemačkoj.

  • Do 200 miliona KM za Celex, u igri i potpuno nova fabrika

    Do 200 miliona KM za Celex, u igri i potpuno nova fabrika

    U poznatu banjalučku fabriku papira SHP Celex u narednim godinama moglo bi biti uloženo do 100 miliona evra, gotovo 200 miliona KM, a veliki investicioni plan uključuje i izgradnju potpuno nove fabrike u industrijskom kompleksu Incel, prenose Nezavisne.

    Slovačka investiciona grupacija ECO-Investment, koja stoji iza Celexa, nastavlja planove proširenja i modernizacije u Banjaluci. Prvi konkretan korak je ulaganje od 15 miliona evra, oko 29,3 miliona KM, potvrđeno početkom oktobra. To je samo dio šireg programa o kojem se govori već nekoliko godina.

    Prema informacijama koje su 7. oktobra objavili slovački mediji, pozivajući se na grupaciju, razmatraju se dodatna ulaganja u proširenje i modernizaciju kapaciteta, piše BiznisInfo. Ukupna vrijednost mogla bi dostići 100 miliona evra.

    SHP Celex početkom oktobra potvrdio je investiciju od 15 miliona evra, koja obuhvata modernizaciju postojeće papir-mašine i izgradnju novog energetskog postrojenja. Planirano je unapređenje tehnologije, uključujući sistem za sušenje papira, i postrojenje za paru visokog pritiska, neophodnu za rad fabrike. Aktivnosti su predviđene tokom 2026. i 2027, s ciljem veće efikasnosti, pouzdanosti i konkurentnosti.

    Prema informacijama iz Slovačke, tokom razgovora o ciklusu pomenuta je i finansijska podrška od milion evra. Istovremeno je istaknuto da su mogućnosti za dalja ulaganja znatno veće od trenutno potvrđene investicije.

    Jedan od najvažnijih dijelova dugoročnog razvoja je projekat „Nova generacija“, koji predviđa potpuno novu fabriku papira u Incelu. Detalji su predstavljeni još u novembru 2025, kad je objavljeno da je kompanija pokrenula proceduru prethodne procjene uticaja na životnu sredinu. Prema dokumentaciji, kapacitet bi bio 195 tona papira dnevno.

    Centralni dio činila bi papir-mašina tipa Crescent former, s projektovanom brzinom do 2.000 metara u minuti i širinom papira od 5.500 milimetara. Planirani su i postrojenje za pripremu pulpe, skladišta i prateća infrastruktura. Fabrika bi koristila primarna celulozna vlakna, uz recikliranje sopstvenog tehnološkog otpada, a projektom su predviđene i mjere energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Dio postojećih objekata bio bi rekonstruisan. Time bi Celex znatno proširio kapacitete.

    Veliki ciklus nije nova ideja. Još 2023. ECO-Investment potpisao je s Vladom Republike Srpske memorandum o razumijevanju, sa planovima ulaganja vrijednih više od 100 miliona evra. Program je obuhvatao modernizaciju, nove proizvodne i skladišne objekte, dodatnu papir-mašinu i energetsku infrastrukturu, kao višegodišnji proces u nekoliko faza.

    Najnovije informacije iz Slovačke pokazuju da investitor i dalje razmatra projekte tog obima, dok je modernizacija od 15 miliona evra sada konkretan dio razvoja. Iznos od 100 miliona evra nije nova investicija koja se dodaje na ranije planove, nego potencijalna ukupna vrijednost šireg programa.

    Celex je jedno od prepoznatljivih imena banjalučke industrije, sa višedecenijskom tradicijom proizvodnje papira. Slovački investitor preuzeo je nekadašnji Celeks 2002, poslije čega je kompanija postala dio međunarodne SHP grupe. Danas zapošljava oko 320 radnika i godišnje proizvodi približno 40.000 tona papira, a značajan dio izvozi na tržišta Evropske unije. Grupacija je poznata i po brendovima Paloma i Harmony.

    Za banjalučku fabriku ulaganja su mogućnost daljeg razvoja, posebno zato što se, pored modernizacije postojećih pogona, razmatra i potpuno novo postrojenje. Da li će kompletan program, procijenjen na do 100 miliona evra, biti realizovan i u kojim rokovima, zavisiće od narednih odluka investitora.

  • Knežević: Spreman sam da robijam zbog svojih uvjerenja o Ratku Mladiću

    Knežević: Spreman sam da robijam zbog svojih uvjerenja o Ratku Mladiću

    Lider DNP-a Milan Knežević poslije razgovora u policiji rekao je da je za njega Ratko Mladić heroj i da se neće pozivati na imunitet, nego da je spreman da robija zbog svojih uvjerenja, prenose Nezavisne.

    „Ratko Mladić je za mene ratni heroj, a ne zločinac, i da nije bilo njega, Srbi bi prošli kroz stradanja nalik onima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Jasenovcu, Jadovnu i bezbrojnim stratištima o kojima danas niko ne želi da govori“, rekao je Knežević nakon izjave u policiji zbog objava o Ratku Mladiću, prenosi Srna.

    U policiji je, dodao je, rekao da u potpunosti stoji iza svojih izjava, prenose crnogorski mediji.

    U prijavi, kako je naveo, piše da se tereti za izazivanje vjerske mržnje i netolerancije i veličanje ratnih zločinaca. On smatra da to nije tako, jer, kako kaže, nije uljepšao ništa, već je rekao samo istinu.

    „Za srpski narod on je ratni heroj i neka mu je vječna slava, njemu i svima koji su dali živote za odbranu otadžbine i interesa srpskog naroda“, naglasio je Knežević.

    Na imunitet se neće pozivati jer, tvrdi, tužilaštvo želi da ga kazni zato što je odbio da da kvorum za smjenu Andrije Mandića, što potvrđuje da tužilaštvo postaje četvrta grana vlasti.

    „Neću da dozvolim tužilaštvu ni sudovima da prevaspitavaju srpski narod, dok se ovdje slave Adem Jašari, Osman Rastoder, Hašim Tači, UČK i terorističke tvorevine koje su razorile zajedničku državu, a samo nas Srbe da pospu genocidnim pepelom i proglase nas generalnim krivcima. Spreman sam da robijam zbog svojih uvjerenja i neću se pomjeriti ni za jotu“, istakao je Knežević.

    Više državno tužilaštvo u Podgorici ranije je saopštilo da prati objave u vezi sa Ratkom Mladićem i da će, ako ocijeni da je potrebno, formirati predmet.

    Ratko Mladić preminuo je 27. avgusta u Hagu, gdje je služio doživotnu kaznu izrečenu pravosnažnom presudom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove. Poslije njegove smrti uslijedile su brojne reakcije u Crnoj Gori.

  • Jedna država drži EU u šaci

    Jedna država drži EU u šaci

    Evropska unija produžila je individualne sankcije protiv osoba i kompanija koje podržavaju rat protiv Ukrajine, ali je kompromis kojim je dogovor postignut otvorio pitanja o jedinstvu i otpornosti evropskog sistema sankcija, prenose Nezavisne.

    Poslije dugotrajnih pregovora ruski oligarsi Ališer Usmanov i Mihail Fridman skinuti su sa sankcione liste. Preostali, ažurirani paket prvi put je produžen na 36 mjeseci, umjesto uobičajenih šest ili 12, navodi se u analizi portala Evropska pravda.

    U tekstu se ocjenjuje da bi odgovor na slabosti sistema mogla biti promjena pravila glasanja, prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na kvalifikovanu većinu.

    Skidanje Usmanova i Fridmana, prema analizi, stvara nekoliko sistemskih rizika: prihvatanje političke ucjene kao uspješnog sredstva pregovaranja, odmrzavanje ruske imovine, jačanje ruskog uticaja uoči izbora i ugrožavanje budućih sankcija. Posljedice, po autorskoj ocjeni, prelaze položaj dvojice poslovnih ljudi i zadiru u sposobnost EU da dugoročno drži zajednički pritisak na Rusiju. Poseban problem nastaje kad pojedine članice podršku zajedničkim odlukama uslovljavaju ustupcima koji odgovaraju njihovim političkim ili ekonomskim interesima.

    Uvođenje novih i produžavanje postojećih sankcija traži saglasnost svih članica. Jedna zemlja tako može da blokira zajedničku odluku i kad je podržavaju sve ostale. Kad pojedini lideri sopstvene interese stave iznad zajedničkih ciljeva i vrijednosti, ugrožavaju Zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU. Dok god blokada može donijeti korist onome ko je koristi, politička ucjena ostaje održiva pregovaračka strategija, zaključuje se u tekstu.

    Jedan od predloženih odgovora jeste da se sankcije usvajaju i produžavaju kvalifikovanom većinom. Po modelu iz analize, odluku bi moralo podržati najmanje 15 od 27 članica, koje zajedno predstavljaju više od 65 odsto stanovništva EU. Time bi se smanjila mogućnost da pojedinačna članica zaustavlja zajedničke odluke da izbori političke ili ekonomske ustupke. Rasprava o promjeni pravila traje duže, ali posljednji kompromis dodatno naglašava potrebu za reformom.

    Ako podjele onemoguće zajedničko djelovanje, pojedine članice mogle bi pritisak na Rusiju održavati nacionalnim sankcijama. Dio država EU već ima takve sisteme, nezavisne od propisa Unije, za borbu protiv terorizma, sprečavanje međunarodnih zločina i kršenja ljudskih prava i zaštitu nacionalnih interesa. Nacionalne sankcije ipak važe samo u zemlji koja ih je uvela, a svaka država sama određuje način primjene. Ta neujednačenost otežava sprovođenje i otvara prostor za zaobilaženje.

    Usmanov i Fridman spadaju među najbogatije poslovne ljude ruske ekonomije, pa bi njihovo uklanjanje sa liste moglo ohrabriti i druge sankcionisane oligarse. Kao primjer navodi se Roman Abramovič, koji je više puta pokušavao da izbori ukidanje ograničenja. Ovaj slučaj, po autorskoj ocjeni, stvara presedan koji bi i drugi mogli pokušati iskoristiti.

    Naredne godine EU odlučuje o sudbini sektorskih sankcija protiv Rusije, što se označava kao naredni veliki test evropskog jedinstva. Zato se predlaže da pripreme počnu odmah, uz podršku partnerima koji zagovaraju reformu mehanizma odlučivanja. Umjesto oslanjanja samo na odbranu pojedinačnih sektorskih ograničenja, autor zagovara prelazak na kvalifikovanu većinu da se smanji prostor za buduće blokade i ucjene.

  • Dodik: Marfi ne mrzi samo srpski narod, već i sopstveni američki, nek se nosi dođavola

    Dodik: Marfi ne mrzi samo srpski narod, već i sopstveni američki, nek se nosi dođavola

    Ne javlja se povodom njega, nego zbog njih, napisao je predsjednik Milorad Dodik. Bivši ambasador SAD u BiH Majkl Marfi javno je napisao da je EU trebalo da mu „zabije glogov kolac u srce“ kad je za to imala priliku. To nije metafora ni stilsko sredstvo, nego poziv na fizičko uklanjanje jednog političara, a glogov kolac nije apstrakcija, poručio je Dodik na Iksu, prenosi [RTRS](https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=663479).

    „I nije to ‘kasna analiza’. To je poziv sve slabijoj EU da nastavi politiku čiji su kreatori on i Šmit. Jedan je nametao Izborni zakon petnaest puta, drugi sada javno računa koliko je propušteno da se neko ubije na vrijeme. Dvije godine su kukali. Dvije godine su izmišljali, podmetali, sudili, prijetili. I evo ih – i dalje kukaju. Korumpirane, na sve spremne elite kojima pripada i Majkl Marfi. I tu Marfi pokazuje nešto više od mržnje prema srpskom narodu. On pokazuje mržnju prema sopstvenom, američkom narodu. Potcjenjuje izbornu volju Amerikanaca. Potcjenjuje njihovu dobru namjeru. Potcjenjuje činjenicu da napuštanje politike pritisaka i sankcija u BiH nije na svoju ruku smislio pojedinac – nego je američki narod izabrao tu politiku i demokratski izabrao da napusti onu kojoj pripada ovaj naručilac ubistva Majkl Marfi. Donald Tramp nije pokrenuo nešto novo. On je vratio zdrav razum. Odustao je od koncepta izgradnje nacija i miješanja u pitanja drugih država. A Marfi je apologeta tog koncepta“, navodi Dodik.

    To je, ističe, najbolji dokaz koliko čovjek nije pri sebi.

    „Nazvati mene ‘hrišćanskim nacionalistom’ – kao da je to uvreda. Hrišćanin sam. Pravoslavac sam. Srbin sam. I svoj sam, na svome. Iz te tvrdnje vidi se sav bijes zbog onoga u čemu nije uspio: da poništi hrišćanski i pravoslavni identitet srpskog naroda. Da mu ga oduzme. Zato su me i htjeli ukloniti. Ne zato što sam jedan čovjek na čelu naroda – nego zato što sam jedan od milion Srba koji nisu i neće dozvoliti da budu bilo šta osim Srbi, pravoslavni hrišćani. A projekat izmišljene ‘bosanske nacije’ imao je tačno taj cilj. I ovaj plaćenik je to priznao. Sam. Javno“, navodi Dodik.

    Istakao je da ovo ne ostane samo odgovor na lupetanja jednog nekada važnog plaćenika antisrpskih interesa.

    „Prethodnih godina srpski narod u Republici Srpskoj učinio je sebe dostojnim kosovskih junaka, junaka Cera i Kajmakčalana. Nema pritiska za koji smo spremni da se odreknemo sebe. Nema žrtve koju nećemo podnijeti zarad konačne pobjede. Ne možete nas poraziti. I možete nikad lakše živjeti pored nas. Mi vaše nećemo – ali svoje ne damo. Nek se nosi Marfi i svi marfijevci u dođavola“, istakao je Dodik.

  • Stevandić: Špijunska agencija mjesecima pokušava da nađe studente koji bi podržali blokadere u Srbiji

    Stevandić: Špijunska agencija mjesecima pokušava da nađe studente koji bi podržali blokadere u Srbiji

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić tvrdi da već mjesecima postoji pokušaj da se na Univerzitetu u Banjoj Luci pronađe grupa studenata koja bi javno podržala studentske blokade u Srbiji, s ciljem izazivanja podjela i sukoba u Republici Srpskoj.

    “Već mjesecima špijunska agencija na banjalučkom Univerzitetu pokušava da nađe grupu studenata koji će javno da podrže blokadere u Srbiji, sakrivene iza tzv. studentske liste, i da takvu podjelu i sukobe indukuju i u Republici Srpskoj”, naveo je Stevandić na društvenim mrežama.

    On je istakao da je, prema njegovim tvrdnjama, sličan pokušaj u Istočnom Sarajevu propao, zbog čega je, kako navodi, pažnja usmjerena prema Banjoj Luci.
    “U Istočnom Sarajevu su propali i dobili motiv više da pokušaju u Banjoj Luci, jer su na nekim fakultetima gostujući profesori iz Beograda uporni da takvu grupu pronađu”, napisao je Stevandić.

    Stevandić je poručio da Banja Luka, kako je naveo, predstavlja “srpsku prijestonicu” u kojoj su, prema njegovom mišljenju, pokušaji izazivanja podjela i antisrpskog djelovanja doživjeli najviše poraza.
    “Ali Banja Luka je srpska prijestonica u kojoj autšovinizam ima najviše poraza”, poručio je Stevandić.

    On je na kraju objave uputio poruku onima za koje tvrdi da pokušavaju da Republiku Srpsku predstave kao genocidnu i izrazio uvjerenje da takvi pokušaji neće imati uspjeha.

    “Zato oni koji nas misle proglasiti genocidnim u interesu srbofoba, neka odustanu na vrijeme”, naveo je Stevandić.

  • Indeksi u padu, Brent preko 104 dolara zbog Bliskog istoka

    Indeksi u padu, Brent preko 104 dolara zbog Bliskog istoka

    Cijena nafte Brent danas je premašila 104 dolara za barel, a evropski indeksi su u padu pošto su nova strahovanja od eskalacije na Bliskom istoku pojačala zabrinutost investitora zbog mogućih poremećaja u snabdijevanju, prenose Nezavisne.

    Prema podacima sa berzi, Brent je jutros u 9.30 poskupio oko 3,72 odsto, na 104,011 dolar za barel. Američki WTI porastao je oko 3,71 odsto, na oko 91,539 dolara.

    Broj brodova kroz Ormuz pao je na najniži nivo za više od dva mjeseca. U utorak je moreuzom prošlo samo sedam trgovačkih brodova, a protok sirove nafte pao je na oko 10,1 milion barela dnevno, što je 74 odsto predratnog nivoa, prenosi Rojters.

    Na tržište je dodatno uticala vijest En-Bi-Si da su američki predsjednik Donald Tramp i tim za nacionalnu bezbjednost razgovarali o mogućnosti ponovnog pokretanja velikih vojnih operacija protiv Irana u narednim sedmicama, uključujući i udar prije novembarskih izbora za Kongres.

    Evropski fjučersi gasa za novembar na otvaranju amsterdamske berze TTF prodavali su se po 79,765 evra za megavat-sat, odnosno oko 835 evra za 1.000 kubnih metara. Katar je jedan od najvećih svjetskih izvoznika tečnog prirodnog gasa, a proizvodnja i izvoz zavise od terminala Ras Lafan u Persijskom zalivu. Svaki ozbiljniji problem sa plovidbom kroz Ormuz zato odmah diže premiju rizika na evropskom gasnom tržištu.

    Njemački DAX pao je 0,84 odsto, francuski CAC 40 0,92 odsto, britanski FTSE 100 0,67 odsto, italijanski FTSE MIB 1,13 odsto, moskovski IMOEX 0,68 odsto.

    Evro na Foreksu vrijedi 1,11917 dolara. Zlato je poraslo na 4.125,68 dolara za trojsku uncu, pšenica na 6,8687 dolara za bušel, a bušel iznosi 27,216 kilograma.

    Američki Dau Džons na zatvaranju u srijedu pao je 0,66 odsto, na 51.179,87 poena, S&P 500 0,22 odsto, na 7.801,77 poena, a Nasdak 0,22 odsto, na 27.538,69 poena.

  • Raspisan konkurs za subvencionisanje kamata na stambene kredite za mlade u RS

    Raspisan konkurs za subvencionisanje kamata na stambene kredite za mlade u RS

    Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske u četvrtak, 8. oktobra, raspisalo je konkurs za izbor korisnika subvencije kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove, prenose Nezavisne.

    Prijaviti se mogu osobe koje su zaključile ugovor sa komercijalnom bankom koja plasira sredstva iz kreditne linije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske i u trenutku zaključivanja ugovora o stambenom kreditu imaju do navršenih 35 godina. Prebivalište mora biti u Republici Srpskoj.

    „Takođe, i sudužnik kao bračni partner licu koje je zaključilo ugovor sa komercijalnom bankom koja vrši plasman kreditnih sredstava iz kreditne linije Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, a u trenutku zaključivanja ugovora sa bankom o stambenom kreditiranju sudužnik ima do navršenih 35 godina života (u tom slučaju prijavu na konkurs podnosi sudužnik)“, pojašnjavaju iz Ministarstva.

    Konkurs je otvoren do 8. novembra. Aplikaciona forma za zahtjev može se preuzeti na sajtu Vlade Republike Srpske.

    „Na konkurs se ne prijavljuju lica koja su već korisnici subvencije kamatne stope po datom stambenom kreditu, jer jednom dodijeljena subvencija važi do kraja otplate kredita“, navode iz Ministarstva porodice, omladine i sporta RS.

  • Vukanović tvrdi da Trivićeva želi utapanje u PSS: Ona mu žestoko odgovorila

    Vukanović tvrdi da Trivićeva želi utapanje u PSS: Ona mu žestoko odgovorila

    Nebojša Vukanović, lider Liste „Za pravdu i red“, objavio je da je predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić tražila od lidera Pokreta „Sigurna Srpska“ Draška Stanivukovića da je primi i utopi Narodni front u PSS. Ona je to oštro negirala, prenose Nezavisne.

    „Po mojim izvorima iz PSS-a, Jelena Trivić je pozvala Draška Stanivukovića i predložila ujedinjenje, bolje reći potpuno utapanje Narodnog fronta u PSS, a što je Stanivuković rado dočekao, jer usisava sve redom na političkoj sceni, ali ostaje da se tempira vrijeme kada će se fuzija formalno uraditi“, naveo je Vukanović.

    Odgovor Trivićeve nije dugo čekan.

    „Nakon što je razvalio opoziciju i uništio svaku nadu u promjene u mjesecima prije izbora, sipajući svoje otrovne laži o svima iz opozicije, najviše o meni, štedeći vlast bilo kakve kritike, Nebojša Vukanović nastavlja po istoj matrici“, poručila je Trivićeva.

    Dodala je da nije zvala Stanivukovića i da ono o čemu piše Vukanović uopšte nije tema razgovora u Narodnom frontu.

    „Najbolji sud o tome daće vrijeme koje je pred nama. Nisam se bavila Nebojšom Vukanovićem, niti planiram, za njegovim lažima normalan čovjek ne može trčati, jer taj nivo bezobrazluka ne da nisam srela na političkoj sceni, nego nisam srela uopšte u životu. Jadan je narod sa ovakvom alternativom“, istakla je Trivićeva.