VRBAS Media

Autor: INFO

  • Proizvođači obnovljivih izvora energije nezadovoljni ponašanjem Regulatora

    Proizvođači obnovljivih izvora energije nezadovoljni ponašanjem Regulatora

    Investitori u Republici Srpskoj koji imaju cilj da ostvare podsticaje na osnovu ulaganja u obnovljive izvore energije, tvrde da način na koji Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) dodjeljuje preliminarna rješenja nije jednak za sve, te da se manipuliše listom čekanja na kojoj se oni nalaze.

    Ove tvrdnje demantuju iz RERS-a, te za “Nezavisne novine” poručuju da se sve radi prema ranijem akcionom planu, a sada Pravilniku o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i da svako ko je nezadovoljan može da se obrati nadležnim sudovima.

    Kako funkcionišu ovi podsticaji?
    Kako za “Nezavisne” pojašnjavaju oni koji tvrde da su oštećeni po pitanju dodjele podsticaja, postoji jasno definisana procedura dobijanja odobrenja za povlašćenu cijenu električne energije za otkup iz solarnih ili hidroelektrana.

    Program podsticanja iz obnovljivih izvora predviđa da će se određena količina te vrste energije podsticati. Po tom osnovu se dodjeljuju posebne kvote, a njima se, kako pojašnjavaju, bavi Operator sistema podsticaja (OSP).

    Regulatorna komisija za energetiju (RESR) je, dodaju, institucija koja je posrednik između zainteresovane strane za podsticaje i OSP.

    Navode da je ranije postojala lista čekanja po kojoj su se podsticaji dodjeljivali godinu po godinu, ali je 2020. godine ukinuta.

    Ali, tvrde da je prošle godine lista čekanja vraćena, te da su svi raspoloživi kapaciteti praktično razdijeljeni u prethodnih nekoliko mjeseci i to čak za nekoliko godina unaprijed, čime su brojni investitori koji su se ranije nalazili na listi, sada ostali bez podsticaja.

    Maksimović: RERS na svoju ruku dijeli dozvole
    Tvrde i da RERS sada samostalno, bez OSP dodjeljuje rješenja, što ne bi smio.

    “Sad se desilo da je regulator pitao operatora sistema, a OSP nije dostavio nikakvu informaciju zato što se kvote i potvrde ne mogu dodjeljivati u budućnosti, već za tu tekuću godinu. OSP nije htio da krši ta pravila i obavijestio je RERS da ne može izdati potvrdu za narednu godinu, već samo za tekuću. RERS je onda na svoju ruku izvršio izdavanje rješenja jer je u obrazloženju rješenja i napisao da oni imaju saznanja da kvote postoje. Bez obzira što kvote postoje, jasna su pravila, ne može RERS dodjeljivati taj kapacitet jer nije u njihovoj nadležnosti. To bi isto bilo kad bih ja dodijelio jednu sobu nečijeg stana, bez njegove dozvole”, tvrdi Siniša Maksimović iz Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora “Ozon”.

    Kako dalje tvrdi, ovo znači da RERS krši sopstvene Pravilnike.

    “Regulator je uvijek kod nas uvažavao povjerenje, dok u zadnje vrijeme to nije tako, i veoma je čudno. Ovo nas navodi na neku manipulaciju”, kaže Maksimović.

    Vraćena lista čekanja
    Sumnja da manipulacije postoje, dodaje, proističe iz toga što je ponovo uvedena lista čekanja, koja, kako kaže, ne postoji već nekoliko godina, a koja je, navodi, i tada ukinuta bez ikakvog valjanog objašnjenja.

    Nakon što je lista čekanja ukinuta, tvrdi se da je regulatorni sistem funkcionisao po jasnom i strogo primjenjivanom principu, a to je da ukoliko nema raspoloživih kvota u skladu sa Programom, zahtjev za preliminarno pravo se odbija.

    A kako je lista čekanja ukinuta bez objašnjenja, tako je, tvrde, sada i vraćena, a nisu dobili odgovor na pitanja od kog trenutka i prema kojim kriterijumima se lista čekanja primjenjuje.

    “Kako je lista čekanja sada prihvatljiva i šta se dešava sa zahtjevima koji su u prethodnom periodu odbijeni upravo zato što lista čekanja nije postojala i da li će se oni retroaktivno primjenjivati? Mi smo stava da su zahtjevi na listi čekanja prije 6,7 godina trebali biti kontaktirani da se pitaju da li su zainteresovani još da im se obrate novim zahtjevom, pa onda nove zahtjeve obrađivati. Preko noći je uvedena ponovo lista čekanja i sutradan je bilo 100 zahtjeva. Ovo jasno ukazuje na određenu manipulaciju”, tvrdi Maksimović za “Nezavisne”.

    Petrović: ERS može izdati dozvolu samo za tekuću godinu
    Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede” RS kaže da je ERS samo korisnik i da u ovoj priči oni učestvuju samo u proceduri izdavanja potvrde za električnu energiju. Naglašava i da je jako bitno reći da ERS može da izdaje potvrde samo za tekuću godinu, u ovom slučaju je to 2026, a nikako unaprijed.

    “Mi možemo da izdamo tu potvrdu samo za tekuću godinu, tako da svi oni koji su dobili pravo na podsticaj u RERS, kod nas mogu da dođu po potvrdu samo za 2026. godinu, a ne mogu za 2027. jer ta godina nije kalendarski stigla”, navodi Petrović.

    Prema njegovim riječima, ovdje najveću odgovornost snosi Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske koja je mijenjala svoj Pravilnik.

    “Kako je moguće da je potrošena sva kvota, pa čak i za 2030. godinu, umjesto da su kao i dosad išli redoslijedom godinu za godinu. Ja ne znam da li su oni mogli da promijene Pravilnik ili ne i zašto su prvo ukinuli redove čekanja, a sada ih vratili. To je sigurno napravilo nezadovoljstvo među ljudima koji su npr. odbijeni za ova prava u 2023, 2024. ili 2025. jer smatraju da su tako oštećeni. A sad je red čekanja ponovo vraćen, a da su ti ljudi koji još uvijek nisu dobili kvote. Oni sada traže svoja prava jer sigurno da nisu u istom statusu sa ovima koji su pušteni na red čekanja u zadnja tri mjeseca”, poručio je Petrović.

    Šta kaže RERS?
    Na sve navedeno, iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), odgovaraju da nije tačno da su raspoređene kvote do 2030. godine, već da RERS preliminarno rješenje i pravo na podsticaj može izdati isključivo godinu za godinu.

    Prema riječima Aleksandra Jegdića, sekretara RERS, ova institucija postupa identično od 2013. godine kada je i počela dodjela podsticaja, a da je jedina razlika do danas, to što je usvojen novi Zakon o obnovljivim izvorima energije 2022.

    Priznaje da je 2013. postojala lista čekanja i da je bila na snazi do 2020, te da nije ukinuta već je jednostavno okončana nakon što je Vlada RS saopštila da nema više količina za podsticanje.

    “Oni koji su u tom trenutku mogli dobiti podsticaje dobili su, oni koji nisu, nisu dobili. To je dakle okončano na takav način. Mislim da su veoma rijetki, iako ne mogu tačno da kažem, koji nisu dobili podsticaje tada ili neposredno nakon toga, jer je najveća gužva bila oko 2020. kad je postalo jasno da je to kraj”, kaže Jegdić.

    Ali nakon što je Vlada RS usvojila novi zakon, koji je stupio na snagu 2022. ponovo se pojavila velika zainteresovanost investitora, zbog čega je formirana odgovarajuća lista čekanja, koju u RERS zovu Lista kompletnih zahtjeva za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na određeni dan, i koja se kako kažu redovno ažurira i dostupna je na njihovoj stranici u svakom trenutku.

    “Činjenica je prvo da je postojao vremenski vakuum između 2020. i 2022/2023. gdje je dosta ljudi već počelo, pribavilo papire, a to su oni što su ranije bili na listi čekanja, da je došlo do ogromnog interesovanja, pa se veliki broj njih prijavio odmah prijavio po donošenju novog zakona odnosno Programa podsticaja koji je pandan ranijem akcionom planu. Stupanjem na snagu novog zakona, Vlada RS je utvrdila cilj koji je potrebno ostvariti do 2030. godine, količine, toliko i toliko megavata itd. I to je nešto što je obavezujući cilj, minimalni. Takođe, zakon je jasno predvidio da se preliminarno pravo na podsticaje, koje ranije nije bilo na takav način već tri godine, sada se može izdati na godinu dana. To znači da kada se nama neko pojavi u septembru 2025. mi njemu dajemo preliminarno pravo i kažemo: ‘Vi ste do septembra 2026. dužni napraviti postrojenje i pribaviti upotrebnu dozvolu za njega kako bi to pokazali, a onda vam se ostavlja još neki vremenski period da ostvarite konačno pravo na podsticaje, a ono podrazumijeva pribavljanje certifikata i konačnog rješenja o pravu na podsticaje’. Zakon je dakle rekao da se izdaje na godinu dana. Dakle, neko ko je konkurisao u 2025. godini, on će ga koristiti faktički u 2026”, poručuje Jegdić.

    “Zahtjeve rješavamo isključivo po redoslijedu”
    Na tvrdnje da je u prethodnih nekoliko mjeseci RERS riješio više od stotinu zahtjeva, Jegdić kaže da je u 2025. pristiglo čak 600 zahtjeva, ali da to ne znači da su svi riješeni, a onima kojima jesu, prava su dodijeljena isključivo za 2026, a ne dalje.

    “Zahtjevi su još uvijek kod nas na čekanju, raspoložive količine postoje za 2027, 2028, 2029. i 2030. Mi možemo čekati svako preliminarno pravo i izdati ga kako se taj vremenski period ostvaruje. Sad možemo izdati količine za februar 2027, u januaru 2027. za 2028. i sve tako redom. Mi na taj način poštujemo stranku i njeno pravo prema redoslijedu i zahtjev da ona stane u red. Sve suprotno bi značilo ulazak u sivu zonu, odnosno da mi dojavljujemo nekom kad postoje količine, što nije tačno. Mi smo prije tri dana odbacili 30 zahtjeva, jednostavno kako bih nekom objasnio da sam njegov zahtjev npr odbacio 29. decembra 2025, a 3. januara 2026. riješio 50 zahtjeva nekima koji su ih podnijeli tada. To se ne dešava. Nikome nismo dali količine unaprijed”, poručio je Jegdić.

    “Ko se smatra oštećenim nek se obrati sudu”
    Svi oni koji se uprkos rečenom smatraju oštećenim, Jegdić poziva da zatraže sudsku zaštitu, na šta, kako kaže imaju pravo.

    “Sve naše odluke su podložne sudskoj kontroli. Lista je transparentna, već sutra će biti kompletirana opet i biće vidljiva i znati tačan datum i vrijeme kompletiranja zahtjeva. Evidentirano je samo postrojenje, godina, opština i sve ostalo i vjerujte da sve rješavamo po redoslijedu, ne može onaj ko je 20 na listi da bude prvi”, rekao je.

  • Stoker: Visoke cijene energije guše evropsku industriju

    Stoker: Visoke cijene energije guše evropsku industriju

    – Čelnici EU moraju se hitno fokusirati na snižavanje cijena energije koje “guše” evropsku industriju, rekao je austrijski kancelar, Kristian Stoker, za “Politico” uoči neformalnog summita u Belgiji.

    “Najhitniji zadatak je snižavanje cijena energije”, rekao je Stoker. “Nijedan drugi faktor ne guši evropsku industriju toliko, a nijedno drugo pitanje ne utiče na toliko država članica istovremeno.”

    Stokerova poruka dolazi uoči samita EU u četvrtak, gdje će se čelnici okupiti kako bi pokušali dogovoriti zajednički program za pokretanje ekonomskog rasta i učiniti blok nezavisnijim.

    Njegova inicijativa dolazi usred niza komentara čelnika EU koji žele oblikovati program sastanka, a francuski predsjednik Emanuel Makron zalaže se za zajednički dug i evropsku politiku preferencija u intervjuu za nekoliko medija objavljenom u utorak ujutro.

    Komentari austrijskog kancelara odražavaju komentare drugih čelnika, uključujući češkog premijera Andreja Babiša i mađarskog premijera Viktora Orbana, koji su obojica pozvali EU da ukine ekološka pravila koja krive za visoke cijene energije.

    EU je već počeo ukidati dijelove svog pravilnika o zaštiti okoline
    “Pristup koji smo zauzeli sa Zelenim planom zasigurno nije bio održiv: u Austriji, na primjer, smanjenje emisija CO2 u konačnici je prvenstveno posljedica smanjenja proizvodnje”, dodao je Stoker, referišući se na značajan paket propisa o zaštiti okoline odobren tokom prethodnog mandata Komisije. “Postati zeleniji ne može biti naš cilj; to znači postati siromašniji.”

    EU je već počeo ukidati dijelove svog pravilnika o zaštiti okoline kao dio deregulacije koju podržava većina zemalja članica bloka. U zajedničkim dokumentima za raspravu, njemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvali su na ubrzanje te deregulacije i stvaranje “kočnice za nuždu” za novo zakonodavstvo EU.

    “Srećom, preokret trenda je već započeo”, dodao je Stoker. “Kao sljedeći korak, zalagaću se za produženje besplatnih dozvola za emisije u okviru Sistema trgovanja emisijama EU za našu industriju. To će osigurati da domaća industrija ostane konkurentna i da se naše kompanije ne presele”, rekao je Stoker, a navodi “Politico”.

  • Šta sada čeka migrante u EU?

    Šta sada čeka migrante u EU?

    Poslanici Evropskog parlamenta glasali su danas, 10. februara, za izmjene zakona koje daju šira ovlašćenja za deportaciju tražilaca azila, uključujući mogućnost njihovog slanja u zemlje u kojima nikada nisu boravili, čime se približio uspostavljanju centara za migrante i tražioce azila van teritorije Evropske unije (EU), ali pod uslovom da postoji sporazum između države članice EU i zemlje prijema.

    U posebnom glasanju, poslanici su podržali i formiranje liste EU “sigurnih trećih zemalja”, što znači da će zahtjevi za azil iz tih država biti obrađivani po ubrzanoj proceduri, uz manju vjerovatnoću odobravanja.

    Migranti mogu biti poslani i u zemlje s kojima nemaju veze
    Prema novim pravilima, čija se primjena očekuje od juna, a koje su podržali poslanici desnog centra i krajnje desnice, osoba koja traži azil može biti deportovana u državu van EU čak i ako je kroz nju samo prošla ili sa njom nema nikakvu vezu, prenosi Gardijan.

    Kako pojašnjava britanski list, ovom odlukom faktički se potvrđuju sporazum Italije sa Albanijom, kao i dogovor nizozemske vlade sa Ugandom o deportaciji osoba kojima je azil u Nizozemskoj odbijen.

    Na listi “sigurnih trećih zemalja” se nalaze sve zemlje kandidati za članstvo u EU, uključujući Gruziju i Tursku, ali i Bangladeš, Kolumbiju, Egipat, Indiju, Maroko i Tunis.

    Oštre kritike nevladinih organizacija
    Koalicija od 39 nevladinih organizacija saopštila je da proglašavanje Tunisa “sigurnom zemljom” uskraćuje državljanima te zemlje pravo na individualnu i pravičnu procjenu zahtjeva za azil.

    Italijanski evroposlanik Alesandro Ćirijani, koji je predvodio rad EP na listi sigurnih zemalja, ocijenio je da usvojene mjere predstavljaju “početak nove faze” u kojoj se migracijama “više ne trpi, već upravlja”.

    Evropska unija je pooštravala azilna pravila još od migrantske krize 2015. godine, kada je više od 1,3 miliona ljudi zatražilo azil, dok je taj trend dodatno ubrzan jačanjem nacionalističkih i krajnje desnih stranaka na izborima 2024. godine.

    Zagovornici novih mjera tvrde da one podrivaju poslovni model krijumčara ljudi, dok humanitarne organizacije upozoravaju da bi mogle da dovedu do prisilnog vraćanja ljudi u zemlje u kojima nemaju nikakvu zaštitu.

    Međunarodni komitet za spasavanje (IRC) ocijenio je odluku Evropskog parlamenta kao “duboko razočaravajuću”, upozorivši na rizik od zloupotreba i kršenja prava migranata, prenosi Tanjug.

  • Dodik očekuje podršku nove američke administracije i poručuje: Republika Srpska na prvom mjestu

    Dodik očekuje podršku nove američke administracije i poručuje: Republika Srpska na prvom mjestu

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da od nove američke administracije ima visoka očekivanja i da ga ohrabruje politika predsjednika SAD Donalda Trampa, za koju smatra da predstavlja raskid sa dosadašnjim intervencionizmom, te poručio da Republika Srpska traži podršku za definisanje svog statusa.

    U intervjuu za „Fajnenšel tajms“ Dodik je naveo da Trampov slogan „Amerika na prvom mjestu“ vidi kao podsticaj za sličan pristup u Srpskoj. „Kada on kaže ‘Amerika na prvom mjestu’, to nas ohrabruje da kažemo ‘Republika Srpska na prvom mjestu’. Došli smo da tražimo podršku da definišemo naš status“, izjavio je Dodik.

    Govoreći o političkim okolnostima, istakao je da on i Tramp imaju „problem sa istim ljudima – globalističkom liberalnom elitom koja razara Evropu“. Dejtonski sporazum ocijenio je kao neodrživ, a visokog predstavnika Kristijana Šmita kritikovao je uz tvrdnju da nema legitimitet u BiH, navodi britanski list.

    „Fajnenšel tajms“ podsjeća da je Dodik prije šest mjeseci bio pod američkim sankcijama, dok je danas, kako navode, situacija drugačija, jer je prošle sedmice boravio u Vašingtonu i sastao se sa Trampovom portparolkom Karolajn Levit i drugim američkim zvaničnicima.

    Lider SNSD-a se u Banjaluci sastao i sa Paolom Zampolijem, bliskim saradnikom predsjednika SAD i specijalnim predstavnikom za globalnu saradnju. „Ovaj susret dolazi u kontinuitetu veoma uspješne posjete Vašingtonu, koja je potvrdila da naš glas i stav imaju svoje mjesto u dijalogu sa ključnim svjetskim centrima moći“, napisao je Dodik na društvenoj mreži „X“.

    Dodao je da otvoren, pragmatičan i partnerski pristup ostaje put kojim Republika Srpska gradi svoju budućnost uz, kako je naveo, razumijevanje i podršku onih koji poštuju princip suvereniteta i stabilnosti.

    Zampoli je tokom boravka u Banjaluci razgovarao i sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, od kojeg je preuzeo dokument sa projektima namijenjenim američkoj administraciji. „Obećavam da ću dokument uručiti u različite agencije i sektore u okviru administracije SAD, gdje će biti prezentovan“, rekao je Zampoli, prenosi Srna.

    On je naveo da se u regionu nalazi u okviru misije sportske diplomatije i saradnje. Zampoli je italijanski biznismen i diplomata, a u javnosti je poznat po dugogodišnjem prijateljstvu sa Donaldom Trampom i ranijim angažmanima u modnoj industriji, kao i po funkcijama predstavnika Dominike u SAD i ambasadora pri UN-u.

    Sastanci i poruke iz Vašingtona i Banjaluke, kako ističu sagovornici, predstavljaju nastavak Dodikovih nastojanja da kroz kontakte sa američkom administracijom obezbijedi političku i razvojnu podršku za Republiku Srpsku.

  • Lavrov: Bezbjednosne garancije za Ukrajinu samo produžavaju sukob sa Rusijom

    Lavrov: Bezbjednosne garancije za Ukrajinu samo produžavaju sukob sa Rusijom

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je da se pod takozvanim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu danas ne podrazumijeva opšta evropska bezbjednost, već nastavak sukoba protiv Rusije.

    On je u intervjuu za televiziju NTV dodao da se stav Moskve prema ovom pitanju nije promijenio.

    Ruski ministar je podsjetio da su tokom pregovora sa ukrajinskom delegacijom u Istanbulu u aprilu 2022. godine upravo bezbjednosne garancije bile ključna tema, prenosi Sputnjik.

    – I tamo se govorilo o Ukrajini, ali se predlagalo da garanti budu stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, uključujući Rusiju i Kinu, uz moguće učešće Njemačke i Turske. Tako je otprilike bilo opisano. Suština garancija se svodila na to da se, ukoliko bi došlo do bilo čega što nije u skladu sa dogovorima, svi garanti okupe i jednoglasno, konsenzusom, donesu nekakvu odluku – saopštio je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, ovakav pristup je Moskvi odgovarao, jer je to, kako je naveo, zaista bilo povezano sa kolektivnim formatom u oblasti bezbjednosnih garancija.

    – Danas je sve to poništeno. Bezbjednosne garancije za Ukrajinu više se ne posmatraju u okviru opšte evropske bezbjednosti, već kao sredstvo da ona nastavi neprijateljska dejstva protiv Rusije – naveo je ruski diplomata.

    Lavrov je saopštio da ne sumnja da i američki posrednici u potpunosti razumiju ovu situaciju.

    – Predsjednik Rusije Vladimir Putin je sa njima lično više puta razgovarao. Postoje i drugi kanali putem kojih im se prenose naši aktuelni stavovi. Vidjećemo u kojoj mjeri će Sjedinjene Američke Države biti spremne i voljne da prihvate te apsolutno nepromjenljive stavove – rekao je Lavrov.

    Druga runda trilateralnih pregovora o Ukrajini održana je u Abu Dabiju 4. i 5. februara, a na pregovorima su učestvovale delegacije Rusije, SAD i Ukrajine.

    Prva runda održana je 23. i 24. januara u Abu Dabiju.

  • Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

    Evropljanima dvije komandne pozicije NATO-a

    Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.

    Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.

    Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

    Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij “La Lettre”, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.

    “To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi”, rekao je jedan diplomata.

    Evropske zemlje pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a. Foto Tanjug/AP

    Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.

    Vašingtonu ostaje kontrola nad glavnom komandom

    Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.

    Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.

    Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.

    Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne “rastaviti” NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.

    “Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika”, izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

  • Preminula djevojčica (5) povrijeđena u teškoj nesreći

    Preminula djevojčica (5) povrijeđena u teškoj nesreći

    Djevojčica (5) teško povrijeđena u nesreći kod Teslića preminula je danas, 10. februara na UKC-u Republike Srpske.

    “Uprkos naporima medicinskog osoblja Klinike za anesteziju i intenzivno liječenje UKC RS pacijentkinja je preminula oko 16 časova”, saopšteno je iz UKC-a, prenosi ATV.

    Njen otac hospitalizovan je u Klinici za anesteziju i intenzivno liječenje.

    Zadobio je tešku povredu grudnog koša i karlice. Priključen je na aparate za mehaničku ventilaciju.

    Sve dalje prognoze u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem su neizvjesne, navode iz UKC-a.

    Nesreća se dogodila u četvrtak kada je vozilo sletjelo sa puta u mjestu Perišić nedaleko od Teslića.

  • Stevandić: Očekujemo dalji rast i veći politički uticaj u Gradišci

    Stevandić: Očekujemo dalji rast i veći politički uticaj u Gradišci

    Rukovodstvo Ujedinjene Srpske, predvođeno predsjednikom dr Nenadom Stevandićem, održalo je radni sastanak sa članovima Gradskog odbora stranke u Gradišci, na kojem su analizirani dosadašnji rezultati i definisani planovi za naredni period.
    Tokom sastanka sumiran je rad gradskog odbora, a ostvareni rezultati ocijenjeni su visokom ocjenom. Razgovarano je o daljim aktivnostima i prioritetima u radu na terenu.

    Ujedinjena Srpska u Gradišci djeluje kao parlamentarna stranka i, kako je istaknuto, daje značajan doprinos rješavanju životnih problema građana. Fokus rada usmjeren je na konkretna pitanja lokalne zajednice.
    Organizacija Gradskog odbora ocijenjena je kao jedna od najuređenijih u stranci. Takva struktura, prema zaključcima sastanka, predstavlja osnov za dalji rast i jačanje političkog uticaja.
    Iz Ujedinjene Srpske poručeno je da očekuju kontinuirano jačanje pozicije u Gradišci, kao regionalnom centru i lokalnoj zajednici smještenoj uz granicu sa Evropskom unijom.

  • Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

    Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

    Američki potpredsjednik DŽej Di Vens izjavio je danas da će se pregovori o Grenlandu održati “u narednih nekoliko mjeseci”, kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.

    On je u razgovoru sa novinarima u Јermeniji izjavio da SAD treba da “dobiju neku korist” od ulaganja u bezbjednost Arktika.

    – Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktika – naveo je američki potpresjednik.

    Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da “imaju neku korist od toga”.

    Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da “nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika”, prenosi Gardijan.

  • Nedjelja odluke za EU

    Nedjelja odluke za EU

    Evropska unija ulazi u izuzetno zahtjevnu nedjelju, u kojoj će se njeni lideri suočiti s nekim od najtežih pitanja sa kojima se kontinent danas suočava.

    Njihov zadatak je ambiciozan: pronaći način da Evropa postane snažan globalni akter u sve nemilosrdnijem svijetu. To podrazumijeva jačanje ekonomske konkurentnosti EU, smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i nastavak podrške Ukrajini.

    “Naredni dani će pokazati da li Evropa može da se preokrene i postane zaista ujedinjena, potpuno zrela i nezavisna”, rekao je za “Politico” bivši italijanski premijer Enriko Leta.

    Podsjetio je da je potpisivanje Mastrihtskog ugovora 1992. godine “oblikovalo Evropu kakvu poznajemo posljednjih 35 godina”, dodavši da je “sada vrijeme da se taj proces ponovi”.

    Poslanici EP raspravljaće o odmrzavanju trgovinskog sporazuma sa SAD. Foto Tanjug/AP

    Lideri EU će tokom ove nedjelje voditi intenzivnu kriznu diplomatiju na više lokacija, od Brisela, do Minhena, gdje se održava najveća svjetska bezbjednosna konferencija.

    U isto vrijeme, poslanici Evropskog parlamenta u Strazburu raspravljaće o odmrzavanju trgovinskog sporazuma sa SAD i o dugoročnom budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine, dok će ambasadori svih država članica održati konsultacije u Briselu.

    Sastanak ministara odbrane

    Na dnevnom redu sastanka ministara odbrane EU 11. februara u Briselu nalazi se samo jedna tema, a to je pomoć Ukrajini.

    Očekuje se da će sastanku prisustvovati ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koji će evropskim kolegama iznijeti najurgentnije potrebe svoje zemlje u trenutku kada se približava četvrta godišnjica od početka rata u Ukrajini.

    Prema navodima evropskih zvaničnika, Fedorov će zatražiti dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, uključujući “Patriot” i NASAMS, koji su godinama na vrhu liste zahtjeva Kijeva.

    Razgovaraće se i o “saradnji u oblasti odbrambenih inovacija”, što u praksi znači razvoj i upotrebu dronova i savremenih vojnih tehnologija.

    Razgovaraće se i o “saradnji u oblasti odbrambenih inovacija”. Foto Tanjug/AP

    “Evropa mora hitno da počne ozbiljno da razmišlja o sopstvenom planu B za bezbjednost”, izjavio je Fabris Potje, direktor konsultantske kuće “Rasmussen Global”, ukazujući na sve veće povlačenje SAD iz transatlantskog bezbjednosnog okvira.

    “Evropa mora biti sposobna da stoji na sopstvenim nogama ukoliko ostane sama”, upozorio je on.

    Sastanak će biti završen neformalnom večerom i konferencijom za novinare koju će održati visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas.

    Ekonomski samit

    Ukrajina će 12. februara pasti u drugi plan, jer će se lideri 27 država članica EU okupiti u malom belgijskom selu Rijkhoven kako bi raspravljali o ekonomskim problemima Unije.

    Sastanak će biti održan u zamku Alden Bisen iz 16. vijeka, gdje će lideri razgovarati o načinima da EU postane bogatija i konkurentnija, od pojednostavljenja propisa, jačanja jedinstvenog tržišta, do smanjenja zavisnosti od kritičnih sirovina iz drugih dijelova svijeta.

    Roberta Mecola će informisati učesnike o trgovinskom sporazumu. Foto Tanjug/AP

    Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola obratiće se učesnicima, informišući ih o procesu odobravanja trgovinskog sporazuma između EU i SAD, o kojem bi se moglo glasati već u martu.

    Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i Enriko Leta takođe će iznijeti svoje vizije jačanja evropske konkurentnosti. Obojica su nedavno objavili izvještaje posvećene toj temi.

    U pozivnom pismu predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte istaknuto je da se EU danas nalazi u svijetu “pojačane, i ne uvijek fer, ekonomske konkurencije i trgovinskih neravnoteža”.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je u Davosu upozorila da se “svijet trajno promijenio i da Evropa mora da se promijeni zajedno s njim”.

    Bezbjednosna konferencija

    Kraj ove nedjelje od 13. do 15. februara obilježiće povratak bezbjednosnim temama na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje će prisustvovati brojni svjetski lideri.

    Na konferenciji, koja će trajati od petka do nedjelje, biće Ursula fon der Lajen, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, američki državni sekretar Marko Rubio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Zvanične teme biće evropska bezbjednost i budućnost transatlantskih odnosa, ali nezvanično će dominirati jedno pitanje – može li Evropska unija da opstane bez bezbjednosnog oslonca na Vašington.

    Rute je nedavno poručio evropskim poslanicima da “nastave da sanjaju” ako vjeruju da je to moguće bez SAD.

    “Ne možete”, rekao je otvoreno.

    Fabrice Potje upozorava da evropske obavještajne službe sve češće procjenjuju da bi Rusija mogla da napadne neku od evropskih zemalja dok je Donald Tramp još predsjednik SAD, naglašavajući da Evropa mora biti spremna da djeluje samostalno i sprovodi složene vojne operacije.

    Iako do kraja nedjelje vjerovatno neće biti konačnih odgovora na ova ključna pitanja, lideri EU nadaju se da će barem zacrtati pravac u kojem će se Evropa kretati u godinama koje dolaze, prenosi Nova.