Autor: INFO

  • Sestra se pravdala stresom: Dječak u Banjaluci dobio pogrešnu vakcinu

    Sestra se pravdala stresom: Dječak u Banjaluci dobio pogrešnu vakcinu

    Majci petnaestomjesečnog dječaka u banjalučkom Savjetovalištu za bebe medicinska sestra je greškom dala drugu dozu vakcine „Pentaxim“, umjesto planirane vakcine protiv hepatitisa B. Dječak je na „Pentaxim“ već ranije reagovao, a tri dana poslije ovog propusta završio je u Hitnoj pomoći zbog urtikarije po tijelu, prenosi BL Portal.

    JZU „Dom zdravlja“ u Banjaluci potvrdio je portalu Aloonline da je zvanično upoznat sa slučajem i da je zatražio hitno izjašnjenje osoblja. Na pitanja o stanju djeteta, disciplinskom postupku i inspekcijskom nadzoru nisu odgovorili.

    Majka Jelena Nuždić ispričala je za Aloonline da je 17. septembra sina odvela na redovnu HBV vakcinaciju, uz potvrdu pedijatra.

    „Sve troje djece primalo je redovne vakcine bez posljedica, a najmlađi dječak reagovao je samo na prvu dozu Pentaxima. Zato smo dogovorili sa pedijatrom da prvo primi treću dozu HBV-a, na koju ranije nije imao reakcije“, navodi Nuždićeva.

    Tek pošto je dala injekciju, sestra je upitala: „Šta biste rekli kada bih vam sada rekla da sam vam dala drugu dozu Pentaxima?“ Na pitanje kako je do propusta došlo, pravdala se da joj je „stresno na poslu“ i da je u kartonu gledala koje vakcine dijete nije primilo, umjesto naloga pedijatra.

    Izvinjenja nije bilo, niti je dijete zadržano na posmatranju zbog moguće alergije. Sestra je pred majkom zvala pedijatra i tražila da u elektronskom sistemu promijeni nalog. Pedijatar je to odbila i pristala samo da unese napomenu da je doza „Pentaxima“ data greškom.

    Trećeg dana, 20. septembra, na tijelu je izbila teška urtikarija.

    „Odveli smo dijete u Hitnu pomoć, gdje su potvrdili da je riječ o alergijskoj reakciji i upozorili nas da je uobičajeno da svako naredno izlaganje alergenu izaziva ozbiljnije simptome“, kaže majka za Aloonline.

    Problemi traju od avgusta 2025, kad je poslije prve doze „Pentaxima“ dobio reakciju na stopalima. Roditelji su ga vodili dermatologu, na Infektivnu i Kožnu kliniku UKC-a RS, ali niko nije sa sigurnošću utvrdio uzrok, dok privatni pregled nije ukazao na erythema annulare. Imunolog na UKC-u RS ipak je reakciju vezao za „slučajni virus“ i odbio testiranje na alergije u toj ustanovi, iako ga je predložio pedijatar.

    Pedijatar je bio skeptičan prema drugoj dozi „Pentaxima“, iako je u nalazu imunologa pisalo da se imunizacija „Pentaximom“ nastavi. Roditeljima je preporučila testiranje u Beogradu ili Zagrebu, jer im je rečeno da se to ne radi u UKC-u RS. Termin su zakazali za decembar.

    Na upit upravi Doma zdravlja kako je došlo do propusta, kada su saznali i koje su mjere preduzete protiv sestre, stigao je samo uopšten odgovor:

    „Uprava JZU Dom zdravlja u Banjaluci zvanično je upoznata sa navedenim događajem. Odmah po saznanju, proslijeđen je zahtjev za hitno izjašnjenje osoblju Specijalističkih ambulanti iz pedijatrije. S obzirom na to da je dijete registrovano u privatnoj pedijatrijskoj ambulanti, zatražićemo podatke i od nadležnog pedijatra, nakon čega ćemo preduzeti zakonom propisane mjere.“

    Odgovori o disciplinskom postupku, stanju dječaka i obavještavanju zdravstvene inspekcije izostali su.

  • EU se oglasila o izborima

    EU se oglasila o izborima

    Evropska unija ponovo potvrđuje nedvosmislenu opredijeljenost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, cjelovite i suverene zemlje. To stoji u zajedničkoj izjavi visoke predstavnice i potpredsjednice Kaje Kalas i komesarke za proširenje Marte Kos povodom opštih izbora u Bosni i Hercegovini, prenosi BN.

    U izjavi se navodi da su građani Bosne i Hercegovine u nedjelju, 4. oktobra 2026, ostvarili demokratsko pravo da izaberu predstavnike koji će odlučivati kojim će putem zemlja ići narednih godina.

    „Evropska unija prima na znanje preliminarne nalaze i zaključke Izborne posmatračke misije OSCE-a/ODIHR-a, prema kojima je postojala istinska konkurencija, a kandidati su najvećim dijelom bili u prilici doprijeti do birača. Izborni dan je protekao uredno, premda su uočene poteškoće s izbornim tehnologijama, složeni postupci u procesima glasanja i brojanja te problemi u pogledu tajnosti glasanja“, kaže se u izjavi.

    „Evropska unija pozdravlja činjenicu da su po prvi put u cijeloj zemlji korištene izborne tehnologije, u odgovoru na višegodišnje zabrinutosti po pitanju integriteta izbora. Međutim, kašnjenja i nedostaci su ograničili transparentnost u fazi sprovođenja. Evropska unija cijeni značajne napore Centralne izborne komisije u izvršavanju njenih zadataka, uprkos kontinuiranim institucionalnim i operativnim ograničenjima sa posljedicama na efikasnost i blagovremenost njenog rada.“

    Kalas i Kos naglašavaju da, po potvrdi konačnih rezultata, izabrani predstavnici treba da preuzmu punu odgovornost za formiranje vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, bez odlaganja.

    „Evropska unija očekuje od svih političkih lidera da se u ovaj proces uključe na konstruktivan način, u dobroj vjeri i sa interesima svih građana na umu.

    Evropska unija poziva sve lidere da jačaju povjerenje među narodima i zajednicama te grade konsenzus u cilju napretka Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.

    Evropska unija će nastaviti pružati podršku zemlji na njenom evropskom putu i sarađivati s novim vlastima na svim reformama povezanima s Evropskom unijom. Evropska unija poziva Bosnu i Hercegovinu da preduzme sve relevantne korake utvrđene u preporuci Komisije iz 2022. godine, u skladu s odlukom Evropskog vijeća iz marta 2024. godine o otvaranju pristupnih pregovora.

    Time bi se otvorio put Vijeću da usvoji pregovarački okvir i održi dugoočekivanu prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju.

    Bosna i Hercegovina takođe se podstiče da u potpunosti iskoristi Plan rasta EU-a za Zapadni Balkan. Da bi se izbjeglo dalje gubljenje sredstava, potrebno je da zemlja bez odlaganja dovrši pravni i institucionalni okvir i pristupi primjeni reformi na koje se obavezala, a koje doprinose poboljšanju kvaliteta života svih građana Bosne i Hercegovine, u skladu s njihovim težnjama ka članstvu u EU“, stoji u zajedničkoj izjavi Kaje Kalas i Marte Kos.

  • Poruka Trišić Babić povodom 7. oktobra: Prijatelji, uz vas smo!

    Poruka Trišić Babić povodom 7. oktobra: Prijatelji, uz vas smo!

    Republika Srpska uz Izrael stoji ne samo u sjećanju na 7. oktobar, nego i u odbrani temeljnog prava jevrejskog naroda da živi slobodno, sigurno i svoj na svome, istakla je vršilac dužnosti direktora za međunarodnu saradnju Srpske Ana Trišić Babić, prenosi RTRS.

    „Srpski i jevrejski narod kroz istoriju su upoznali vrijeme u kojem čovjek nije morao učiniti ništa da bi bio određen za progon. Bilo je dovoljno njegovo ime i porijeklo. U istom fašističkom i nacističkom sistemu zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijani su i Srbi i Jevreji“, istakla je Trišić Babić.

    Odnos Srba prema stradanju jevrejskog naroda, ukazala je, ne počinje političkom računicom. U osnovi su istorijsko iskustvo i sudbinsko pitanje.

    „Državi Izrael i jevrejskom narodu poručujemo nešto što u Republici Srpskoj ima puno značenje. Kada jednom narodu neko pokaže da želi njegov strah, njegovu nemoć ili njegov nestanak, pravo tog naroda da se zaštiti nije predmet tuđeg dopuštenja“, navela je Trišić Babić.

    Autorski tekst Ane Trišić Babić Medijski sistem Republike Srpske, SRNA, prenosi u cijelosti.

    Tri godine poslije terorističkog napada Hamasa na Izrael, sjećanje na žrtve 7. oktobra ostaje i podsjetnik na pravo svakog naroda da živi slobodno i sigurno. Sedmog oktobra 2023. Hamas je, piše, pokazao šta njegova ideologija znači kad postane djelo i kako izgleda njegova slika slobode.

    U Izraelu je ubijeno više od 1.200 ljudi, najvećim dijelom civila. Otetо je 251 osoba i odvedeno u Gazu. Ljudi su ubijani na putu, u kućama, na zabavama i u običnom danu. Nisu birani kao vojna prijetnja, nego zato što su bili Izraelci i Jevreji. Od te činjenice, navodi, mora početi svako ozbiljno sjećanje.

    Sedmi oktobar naziva zločinom najgore vrste, terorističkim napadom svjesno usmjerenim na civile, da ubistvo, otmica i strah postanu poruka cijelom narodu. Hamas je, piše, htio da pokaže da Jevrejima ni vlastiti dom, ni vlastita država, ni svakodnevni život nisu dovoljno sigurni. Jevrejski narod pred takvom porukom nije stajao prvi put.

    Republika Srpska u tome razumije nešto što se ne uči iz diplomatskih saopštenja. Jasenovac je mjesto gdje dvije sudbine leže jedna uz drugu i jedan od najstrašnijih dokaza te politike, a jevrejska zajednica Banjaluke gotovo je potpuno uništena od ustaških okupatora.

    Bliže iskustvo su ratovi devedesetih, kad je srpski narod na svojoj koži vidio šta radikalni islamizam može kad čovjeka svede na vjeru i naciju, a nasilju da privid višeg opravdanja. Metode Hamasa, masakr civila, otmice, silovanja, uzimanje talaca, poniženje i teror kao politički instrument, u Srpskoj se ne gledaju kao nešto daleko. Istorije nisu iste, ali narodi koji su preživjeli pokušaje brisanja prepoznaju trenutak kad mržnja prestane biti riječ i postane metoda.

    Ova treća godišnjica, piše, ima posebnu težinu. Prvi put od 7. oktobra Izrael je dočekuje bez ijednog taoca iz tog napada koji je još zarobljen u Gazi. U januaru ove godine, poslije 843 dana, vraćeni su posmrtni ostaci Rana Gvilija, posljednjeg otetog čiji su ostaci još bili u Gazi. Time je Izrael vratio i posljednjeg od 251 čovjeka koje je Hamas oteo 7. oktobra. Svi živi taoci i posmrtni ostaci poginulih koje je Hamas odveo u Gazu ponovo su bili na izraelskoj zemlji.

    To nije samo kraj operacije, nego potvrda obaveze države prema svojim ljudima. Ozbiljna država ne prestaje da traži svog čovjeka zato što je prošlo vrijeme, ne pristaje da oteti postane broj, nestali fusnota, niti da godine ponište dug prema onome ko je nasiljem istrgnut iz života. U Republici Srpskoj ta poruka ima posebnu težinu, jer i naš narod zna šta znači čekati vijest o nestalima i živjeti sa obavezom da nijedan čovjek ne bude prepušten zaboravu.

    Zato je i zatvaranje liste talaca imalo posebnu težinu. Iza nje je jedna od najmračnijih ideja terorizma, da se ljudsko biće otme iz vlastitog života i pretvori u sredstvo tuđe političke volje.

    Sjećanje na 7. oktobar nije protokol. Odgovornost je prema mrtvima i obaveza živih da vrijeme ne izmijeni moralnu prirodu onoga što se dogodilo. Civilizacija počiva i na sposobnosti da, bez relativizacije, razlikuje žrtvu od ubice i zločin od opravdanja. Na istom počiva i mir: nije stanje koje se jednom osvoji, nego traje dok postoje društva spremna da ga čuvaju i države spremne da zaštite svoje ljude kad im neko nasiljem osporava pravo da žive.

    Danas se, piše, s poštovanjem sjećamo ljudi koje je Hamas ubio 7. oktobra 2023. i svih čiji su životi tog dana nasilno prekinuti ili zauvijek promijenjeni.

    „Prijatelji, uz vas smo! Ne samo u sjećanju na 7. oktobar, nego u odbrani temeljnog prava vašeg naroda da živi slobodno, sigurno i svoj na svome.“

  • Bivši visoki čovjek CIA priznao tešku prevaru i krađu zlatnih poluga

    Bivši visoki čovjek CIA priznao tešku prevaru i krađu zlatnih poluga

    Bivši visoki zvaničnik CIA David J. Rush priznao je u utorak u Virdžiniji krivicu za elektronsku prevaru, pokazuju sudski dokumenti. Položaj i državna sredstva, prema podnesku, zloupotrijebio je da kupi nekretnine na Floridi i stotine zlatnih poluga vrijednih više od 40 miliona dolara. Ministarstvo pravde SAD navodi da je saveznu vladu to koštalo oko 194 miliona dolara, prenosi Klix.

    Tužilaštvo tvrdi da je izmislio „visoko povjerljiv“ vladin program da opravda kupovinu luksuznih nekretnina na jugu Floride, koje je htio preprodati za ličnu dobit. Odvojeno je, navodi se, izmislio lažnu „osjetljivu vladinu aktivnost“ da bi došao do zlatnih poluga.

    U gubitke ulaze i privatno unajmljeni letovi vrijedni više od 1,8 miliona dolara, koje je Rush odobrio za sebe o trošku države. Istražiteljima je priznao i da je zvaničniku strane vlade dao identitet tajnog izvora američke vlade. U podnesku nije navedeno koju zemlju je taj zvaničnik predstavljao.

    Rush, 49-godišnjak iz Ašberna u Virdžiniji, priznao je krivicu po jednoj tački za elektronsku prevaru. Maksimalna kazna je 20 godina zatvora. Sudija Michael Nachmanoff kaznu bi trebalo da izrekne 28. januara u Aleksandriji u Virdžiniji.

    Tužilaštvo tvrdi da je prije nekoliko mjeseci pokušao prevarom odobriti oslobađanje 100 miliona dolara iz vladinog ugovora. Takođe je, prema podnesku, naložio drugoj osobi da oko 145 miliona dolara prebaci holding kompaniji osnovanoj po njegovom nalogu, pa je tim novcem kupio četiri luksuzne nekretnine u Palm Biču i Houp Saundu na Floridi.

    U ranijim podnescima tužioci su naveli da je u kući u Virdžiniji držao zlatne poluge federalne vlade vrijedne oko 46 miliona dolara. Poslije pretresa istražitelji su zaplijenili približno 300 zlatnih poluga, oko dva miliona dolara u gotovini i oko 35 luksuznih satova, navodi se u izjavi agenta FBI.

    „Federalni službenici imaju povjerenje da služe američkom narodu, a ne sebi“, rekao je državni tužilac Todd Blanche. Direktor CIA John Ratcliffe naveo je da je agencija slučaj odmah proslijedila FBI pošto je interna istraga otkrila dokaze o Rushovim zločinima.

    „David Rush je zloupotrijebio svoj položaj i izdao povjerenje javnosti te treba u potpunosti odgovarati za svoja djela“, rekao je Ratcliffe.

    Rushova advokatica Jessica Carmichael ranije je na ročištu u junu tvrdila da njen klijent prvobitno nije bio optužen ni za jedno djelo vezano za pronađene zlatne poluge, koje je nazvala „u suštini nebitnim pitanjem“ i „ničim više od senzacionalnog detalja“. Poslije utoračkog ročišta odbila je da komentariše priznanje krivice.

  • MMF poziva na brže smanjenje duga i regulaciju vještačke inteligencije

    MMF poziva na brže smanjenje duga i regulaciju vještačke inteligencije

    Direktorka MMF-a Kristalina Georgieva poručila je u srijedu u Singapuru da bogate i siromašne zemlje moraju brže djelovati protiv duga i nejednakosti. Govor je održala uoči jesenjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke, koji će naredne sedmice biti u Bangkoku, prenosi Klix.

    Na tim sastancima ministri finansija i guverneri centralnih banaka 191 zemlje članice procjenjivaće stanje svjetske ekonomije i razgovarati o strategijama za finansijsku stabilnost i održiv rast.

    Georgieva je upozorila da se ekonomije istovremeno nose sa posljedicama ubrzanog razvoja vještačke inteligencije, visokog zaduživanja i šokova izazvanih ratovima na Bliskom istoku i u Ukrajini.

    „Pred nama su neke veoma teške političke odluke“, rekla je Georgieva.

    Poruka kreatorima ekonomskih politika, dodala je, jeste da se nužne mjere više ne mogu odlagati.

    „Ne možemo nastaviti odgađati neophodno djelovanje u politikama – imate alate, sada imajte mudrosti da ih upotrijebite“, poručila je.

    Prekomjerni dug, kaže, sve je teži teret i za bogate zemlje poput SAD, Japana i Njemačke, i za zemlje sa niskim prihodima, koje biraju između javne potrošnje i otplate skupih kredita uz visoke kamate.

    Ukazala je i na rizike brzog širenja centara za podatke potrebnih za vještačku inteligenciju, što je podiglo cijene dionica i korporativne zarade.

    „Volite je, mrzite je ili je se plašite, AI je ovdje i brzo postaje ključni pokretač relativne pozicije zemalja u svjetskoj ekonomiji“, rekla je.

    Upozorila je da između velikih ulaganja i koristi od vještačke inteligencije postoji kašnjenje, a da bi slabiji prihodi razočarenje mogli pretvoriti u širi globalni šok.

    Države je pozvala da obuzdaju javnu potrošnju, po potrebi poskupe zaduživanje radi kontrole inflacije, zaštite najugroženije i usvoje politike za regulaciju vještačke inteligencije, obuku radnika, fleksibilnija tržišta rada, preduzetništvo i energetsku sigurnost.

  • Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google finansira jačanje 11 nuklearnih reaktora zbog potražnje za vještačkom inteligencijom

    Google i američka energetska kompanija Constellation Energy potpisali su ugovor na 20 godina kojim u američku mrežu ulazi 890 megavata nove nuklearne snage. Constellation za to izdvaja 4,3 milijarde dolara, prenosi Klix.

    Struja ne dolazi iz novih nuklearki. Constellation modernizuje 11 svojih blokova u Ilinoisu, Pensilvaniji i Nju Džerziju. Dodatnih 890 megavata, navode u kompaniji, ravno je jednom velikom konvencionalnom reaktoru. Prva povećanja snage očekuju se 2028.

    Uz to ide i ugovor na 15 godina o isporuci 2.700 megavata iz postojećih kapaciteta, da te elektrane ostanu isplative. Zbir je više od 3.500 megavata.

    Povod je nagli rast potrošnje koju vuču centri za podatke za vještačku inteligenciju i elektrifikacija industrije. Struja ide u PJM, najveći elektroenergetski sistem u SAD, koji snabdijeva 67 miliona ljudi na istoku zemlje.

    „Ovo partnerstvo će ojačati PJM mrežu i istovremeno očuvati pristupačnost energije“, izjavila je Amanda Peterson Corio iz Googlea. Izvršni direktor Constellationa Joe Dominguez ugovor je opisao kao model odgovorne saradnje tehnoloških kompanija i energetskog sektora.

    Prema podacima kompanija, projekat čuva oko 4.400 postojećih radnih mjesta i otvara oko 7.200 u građevinskoj fazi.

    Dio dogovora je i tehnologija. Constellation će koristiti Google Cloud i Googleov model Gemini da brže dobija dozvole, prati stanje postrojenja i štiti kritičnu infrastrukturu.

    Investitori su vijest dočekali s oduševljenjem. Dionice Constellation Energyja na njujorškoj berzi danas su porasle više od 12 posto.

    Constellation je najveći proizvođač nuklearne energije u SAD i već ima slične ugovore sa Majkrosoftom i Metom.

  • Konačni izborni rezultati u BiH čekaju se do 3. novembra

    Konačni izborni rezultati u BiH čekaju se do 3. novembra

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine rezultate je objavila još u izbornoj noći, ali konačna potvrda, kao i ranije, čeka se skoro 30 dana. Krajnji rok je 3. novembar, a od tog dana teku rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou BiH, prenose Nezavisne.

    Izvor „Nezavisnih“ blizak CIK-u ne očekuje raniji potez.

    „Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati“, ispričao je taj izvor.

    Po ranijim ciklusima, prvi kreću Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Poslovnik o radu NSRS daje 15 dana od potvrde izbora. Sjednicu saziva predsjedavajući prethodnog saziva, Nenad Stevandić, a do izbora novog predsjednika novim sazivom predsjedava najstariji poslanik.

    Za Predsjedništvo BiH poslovnik takođe predviđa sjednicu u roku od 15 dana od potvrde rezultata. Saziva je predsjedavajući prethodnog saziva, Denis Bećirović.

    Predsjedništvo ima i rok da imenuje predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Taj rok do sada nikad nije ispoštovan.

    „Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom“, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

    Rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH je 30 dana od potvrde rezultata, pa bi Predsjedništvo predsjedavajućeg Vijeća ministara trebalo da imenuje najdalje polovinom novembra. Odluka odmah ide u Predstavnički dom, a poslije potvrde predsjedavajući ima rok da sastavi Vijeće ministara.

    „Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja“, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

    Kantonalne skupštine imaju 10 dana od potvrde rezultata. Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

  • SNSD i SDS pred izborom delegata u Domu naroda

    SNSD i SDS pred izborom delegata u Domu naroda

    Čim se konstituše Narodna skupština Republike Srpske, najdalje u drugoj polovini novembra, među prvim poslovima biće izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Po prvi put SDS može ostati bez mandata na tom nivou, osim ako nekoga ubijedi da mu ustupi jedan, dva ili tri glasa, prenose Nezavisne.

    Delegati Doma naroda biraju se posredno, iz Narodne skupštine Republike Srpske i Doma naroda Parlamenta FBiH. Dom ima 15 delegata, po pet iz svakog konstitutivnog naroda, a pet srpskih bira NSRS. Glasaju svih 83 poslanika, tajno, pa se do kraja ne zna ko je prešao crtu.

    Mandat je siguran sa 17 glasova, ali u praksi prolaze i liste sa 12. Ne glasa se za ime, nego za liste koje predlažu narodni poslanici.

    Sigurno je, zasad, samo da će vladajuća koalicija, odnosno SNSD, imati najmanje tri delegata, a vrlo vjerovatno i četiri, ako se „poklopi dosta kockica“. Ishod visi o tome kome glasove daju Lista „Za pravdu i red“ i bošnjački poslanici sa liste „Koalicija za državu“. To je najmanje šest glasova, a još se ne zna hoće li Koalicija za državu imati dva ili tri mandata.

    Ako se tih šest rasporedi kako treba, opozicija može uzeti dva mandata. PSS ima 12 mandata, SDS 11, Lista za pravdu i red 4, Koalicija za državu dva ili tri. Zbir je 29, dovoljno za dva delegata. Ako PSS izađe sa svojom listom i pokupi svih 12 glasova svojih poslanika, za siguran prolaz treba mu još jedan ili dva. Sa 14 bi vrlo vjerovatno ušao.

    SDS sa 11 svojih poslanika listu ne može da izgura. Fali mu najmanje dva ili tri glasa. Odnosi u opoziciji takvi su da je teško očekivati da Lista „Za pravdu i red“ glasove da PSS-u ili SDS-u. Bez njih opozicija ne uzima dva mandata, nego jedan.

    Vladajuća koalicija oko SNSD-a, kako stvari stoje, ima 54 poslanika. To je dovoljno za sigurna tri mandata, a uz pravilan raspored i za četiri, što sada izgleda sve izglednije. Pravilna podjela dala bi dvjema listama po 14, a dvjema po 13 glasova.

    Teoretski, i dvije opozicione liste mogle bi dobiti po 13. Tada slijedi žrijeb: iz šešira se vuku kuglice i odlučuje koje tri liste, odnosno koji kandidati, ulaze. U šeširu bi bile četiri kuglice, vuku se tri delegata, a vladajuća koalicija i tada ostaje na tri sigurna.

    Matematika je i poslije prošlih izbora dopuštala koaliciji oko SNSD-a četiri delegata. Neravnomjerna raspodjela odnijela je jedan mandat. Lista koju je predvodila Snježana Novaković Bursać imala je isti broj glasova kao PDP-ova lista koju je predložio Nenad Vuković. Bursaćeva je prvo ušla u Dom naroda, ali je sud PDP-ovoj listi priznao glas, pa je Vuković izvučen iz kuglice i dobio mandat.

    Posebnost je tajnost. Nikad se ne zna ko je za koga glasao. Uz odnose u koaliciji, gotovo je izvjesno da se glasovi poslanika iz tih redova neće moći iskontrolisati, posebno iz SDS-a, gdje je raskol poslije izbora i više nego vidljiv.

  • Stevandić ubjedljivo prvi na listi Ujedinjene Srpske

    Stevandić ubjedljivo prvi na listi Ujedinjene Srpske

    Ujedinjena Srpska na opštim izborima, prema preliminarnim podacima, osvojila je 27.043 glasa za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Među 108 kandidata te stranke ubjedljivo najviše pojedinačnih glasova uzeo je njen predsjednik Nenad Stevandić, sa 3.557 glasova, prenose Nezavisne.

    Drugi je Miladin Radović sa 2.578 glasova, treći Saša Vrkačević sa 2.200. Slijede Aleksandar Trninić sa 2.045 i Milan Trninić sa 1.998 glasova.

    U prvih deset po podršci birača još su Marko Marković sa 1.126 glasova, Bojan Đenić sa 1.104, Nenad Mejakić sa 1.079, Bojan Vipotnik sa 1.035 i Milan Kovač sa 984 glasa.

    Najmanje pojedinačnih glasova od 108 kandidata Ujedinjene Srpske ima Danijela Milivojević, 22 glasa.

  • Mostar dobija kancelariju hrvatskog člana Predsjedništva

    Mostar dobija kancelariju hrvatskog člana Predsjedništva

    Darijana Filipović, koja je na izborima dobila najviše glasova za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, potvrdila je da će otvoriti kancelariju u Mostaru. Hrvatski član, kaže, mora je imati tu, pored sjedišta Predsjedništva BiH u Sarajevu, prenose Nezavisne.

    „To nisu paralelne institucije kako se pokušalo meni imputirati. To bi trebalo da bude prostor gdje hrvatski član Predsjedništva može raditi i primati ljude, tako da sjedište je u Sarajevu, a Mostar će dobiti kancelariju hrvatskog člana Predsjedništva“, navela je Filipovićeva.

    Evropski put, napomenula je, treba da bude prioritet, a pregovarački proces treba početi vrlo konkretno. Diplomatiji BiH, istakla je, treba vratiti dostojanstvo, jer se mora znati ko je predstavlja.

    „Želim napraviti ozbiljan profesionalni pregled diplomatsko-konzularne mreže jer mi moramo znati ko nas predstavlja, gdje smo predstavljeni i kakvi su to rezultati. Po meni, diplomatija ne može postojati sama radi sebe i gdje god to ne Funkcionira, treba se mijenjati“, rekla je Filipović za RTV Herceg Bosnu.

    Kao prve poteze na novoj dužnosti najavila je skori sastanak sa novoizabranim kolegama iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Cilj je da utvrde zajednički minimum za rad, posebno oko evropskog puta i stabilnosti institucija.