Autor: INFO

  • Konaković pokazao milionski ugovor sa konsultantskom kućom

    Konaković pokazao milionski ugovor sa konsultantskom kućom

    Ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković pokazao je danas javni dokument koji do posljednjeg detalja objašnjava plan i tehnike Dodikovih lobiranja u Americi, te je medijima podijelio ugovor kojeg je Dodik potpisao sa konsultantskom kućom.

    ednu vodi izraelsko-kanadski državljanin, bivši operativac Mosada. To je ugovor od četiri miliona dolara. Rekao je da će danas poslati depešu Kanadi te ih obavijestiti da tamo živi čovjek koji podriva BiH.

    – To je ugovor od septembra. Jedan od glavnih ciljeva bio je da se ne održe izbori u Srpskoj. Jedan od ciljeva je ukidanje OHR, smjena Kristijana Šmita. I to je tek početak. Naravno sankcije su bile kao jedan od ciljeva, koji je uspio realizovati, ali tek nakon što je pristao na povlačenje neustavnih zakona – rekao je Konaković.

    On je rekao da se ne treba govoriti o tome da je Dodik pobjednik utakmice, jer nije.

    – Jedan od ciljeva Dodika je, garantuje mu Ben Menaše, da će mu napraviti sastanak sa princom Saudijske Arabije Bin Salmanom, garantuje mu sastanak sa liderima Ujedinjenih Emirata. Eto zašto je važno što mi imamo te kontakte. Nije ovo nikakva panika, samo vas informišemo da vidite da kontrolišemo procese.

    – Dodik nema podršku Stejt departmenta. Opoziciji poručujem „nemojte se igrati vatrom“, nemojte jačati čovjeka kojeg smo zaustavili – rekao je Konaković.

    On je rekao da su ugovori koje su potpisali Dodikovi ljudi Klokić i Mladenović krivična djela jer RS nema nadležnosti za vođenje spoljne politike.

    – Iz ugovora se vidi surovost plana koji traje od septembra. Vrlo je važno da ne odmažemo institucijama BiH veličanjem čovjeka koji je počinilac više krivičnih djela.

    – Njega nema, on ih ne potpisuje, žrtvuje druge ljude. Pozabavite se likom djela ovog čovjeka koji je hapšen u Americi, taj čovjek je nakon udara angažovan u Mijanmaru od strane vojnog režima, u Sudanu takođe angažovan, u Zimbabveu, u Iranu rođen, Mosadov agent, u BIH pokušava implementirati interese pučista kroz djelovanje u SAD – rekao je, piše Bosnainfo.

  • Soreka upozorio BiH

    Soreka upozorio BiH

    Bila bi velika šteta za budućnost građana BiH ako zemlja ne bi preduzela potrebne korake kako bi u potpunosti iskoristila prilike na evropskom putu, napisao je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU na objavi na društvenoj mreži X.

    On je naveo da građani drugih zemalja u regionu već imaju konkretne koristi, i da članstvo u EU predstavlja najbolju garanciju dugoročne stabilnosti i prosperiteta zemlje.

    Soreka je ovu objavu postavio u danima u kojima BiH, po svemu sudeći, gubi evropski iskorak, jer institucije i političke strukture u BiH kasne s sprovođenjem reformi, a druge zemlje u regionu, poput Crne Gore i Albanije, privode kraju svoje pregovore o članstvu.

    Soreka je podsjetio da je EU širom kontinenta donijela ekonomski rast, sigurnost i nove prilike, što potvrđuju i ekonomski pokazatelji i podrška građana u zemljama koje su pristupile EU u proteklim decenijama, te da je cilj da iste mogućnosti koje postoje širom EU budu dostupne i građanima BiH.

    “Članstvo u EU znači put ka funkcionalnijim demokratskim institucijama, snažnijoj vladavini prava i borbi protiv korupcije, boljem obrazovanju i zdravstvu, višim ekološkim standardima te boljem kvalitetu života. Dvije trećine trgovine Bosne i Hercegovine odvija se s EU. Evropska unija je, osim toga, bila pouzdan partner u teškim trenucima, uključujući poplave 2014. i 2024. godine, kao i tokom pandemije Covid-19”, napisao je on.

    Podsjetio je da su EU i njene države članice najveći investitor i pružalac finansijske pomoći Bosni i Hercegovini, podsjetivši da je 2020. godine EU mobilizirala 2,4 milijarde evra investicija za zemlju.

    “Juče je Savjet ministara BiH odobrilo grant EU u iznosu od 140 miliona evra za izgradnju mostarske obilaznice. Sada Plan rasta EU za zapadni Balkan nudi značajne mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije do 976,5 miliona evra u zamjenu za reforme koje će vidljivo unaprijediti kvalitet života građana – od šire dostupnosti širokopojasnog interneta, boljeg poslovnog okruženja i unaprijeđenog obrazovanja, do niza drugih oblasti”, naveo je on, i dodao da je u interesu svih da BiH nastavi napredovati na svom evropskom putu.

  • Evo gdje su najviše, a gdje najniže plate u Republici Srpskoj

    Evo gdje su najviše, a gdje najniže plate u Republici Srpskoj

    Prosječne neto plate u Republici Srpskoj tokom 2025. godine bilježe velike razlike među opštinama i gradovima, a podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske pokazuju da se samo tri opštine – Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža – nalaze u najvišem platnom razredu, dok su najniže plate u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu.

    Podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske potvrđuju da je rast plata izrazito koncentrisan u nekoliko energetskih i administrativnih centara, dok većina opština bilježi znatno niža primanja.

    Teritorijalne razlike u platama ostaju izražene i dugoročne, a prosječna plata često više govori o strukturi zaposlenosti nego o ukupnom ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

    Najveći prosjek
    Prema zvaničnim podacima, opštine Stanari, Ugljevik i Istočna Ilidža su jedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj sa prosječnom neto platom iznad 1.750 KM.

    Visina primanja u ovim opštinama usko je povezana sa energetskim sektorom, kao i sa relativno malim brojem zaposlenih, što značajno utiče na visinu prosjeka. Kada je u pitanju Istočna Ilidža očigledno je da je privredna aktivnost posljedica i svakodnevne povezanosti sa Kantonom Sarajevo u FBiH.

    Banjaluka u drugom platnom razredu
    U narednoj platnoj grupi, sa prosječnim neto platama od 1.601 do 1.750 KM, nalaze se Banjaluka, Gacko, Foča, Srebrenica i Istočni Drvar, podaci su Zavoda.

    Ovu grupu čini najveći administrativni centar, ali i manje opštine sa specifičnom strukturom zaposlenosti, koje bilježe plate u rangu najvećih urbanih sredina.

    Posebno se izdvaja Istočni Drvar, koji, iako demografski izuzetno mala opština, ima prosječnu neto platu uporedivu sa najvećim gradovima u Republici Srpskoj što je očigledno posljedica izuzetno malog broja zaposlenih uglavnom u šumarstvu.

    Većina opština u srednjem rasponu
    Najveći broj opština i gradova u Republici Srpskoj nalazi se u rasponu prosječnih neto plata od 1.300 do 1.600 KM.

    Zvornik, Kozarska Dubica, Doboj, Grad Istočno Sarajevo, Trebinje, Nevesinje, Šamac i još neke imaju prosjek veći od 1.451 marku.

    U grupi od 1.301 do 1.450 KM su, između ostalih, Bijeljina, Prijedor, Gradiška, Novi Grad, Laktaši, Prnjavor, Derventa, Brod, Modriča, Lopare , Bileća što ukazuje da većina lokalnih zajednica ostaje ispod republičkog prosjeka.

    Najniže plate u četiri opštine
    Zanimljivo je da su najniže plate, ispod 1.300 maraka u Tesliću, Kotor Varošu, Rogatici i Kupresu RS. Posljednje dvije opštine i nisu toliko iznenađenje, jer su u pitanju manje, privredno slabo razvijene i demografski oslabljene sredine.

    Za razliku od njih, loš prosjek u Tesliću, koji ima banjske kapacitete, i Kotor Varošu, koji zapošljava hiljade radnika u obućarskoj industriji, više pokazuje koliko veća zaposlenost ne znači i dobro plaćen rad.

  • Sudija iz Banjaluke priznala da nije dostavila izvještaj o imovini

    Sudija iz Banjaluke priznala da nije dostavila izvještaj o imovini

    Sudija banjalučkog Osnovnog suda Munevera Huseinbašić se nije pojavila na pripremnom ročištu po disciplinskoj tužbi koja je tereti za kršenje odredbi Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima, ali je u pisanom odgovoru na tužbu priznala ovaj disciplinski prekršaj.

    Predsjedavajuća Disciplinske komisije VSTS-a Danka Šimunović kazala je na početku pripremnog ročišta da sudija Huseinbašićeva neće pristupiti zbog zdravstvenih problema.

    Glavni disciplinski tužitoc Alena Kurspahić Nadarević je rekla da je ovaj disciplinski postupak pokrenut zbog kršenja odredbi Zakona o VSTS-u o dostavljanju izvještaja o imovini i interesima.

    “Tužena je propustila dostaviti izvještaj o imovini i interesima za 2023. godinu i 2024. godinu”, kazala je Kurspahić Nadarević.

    Navela je da Komisija treba uzeti u obzir olakšavajuće okolnosti jer je Huseinbašić u odgovoru na tužbu priznala disciplinski propust, te da joj se u skladu s tim izrekne disciplinska mjera.

    Predsjedavajuća Komisije je rekla da će se uzeti u obzir olakšavajuće okolnosti, te će se provesti dokazi koje je tužena podnijela u podnesku, te godišnji i lični finansijski izvještaji.

    Komisija je donijela odluku da će se sprovesti svi prijedlozi, na ročištu je rečeno da priznanje tužene nije sporno i nedvosmisleno.

    “Tužena ispunjava uslove za mirovinu uskoro, predmet će biti prioritetan”, kazala je Šimunović.

    Glavna rasprava u disciplinskom postupku protiv Huseinbašićeve je zakazana za 26. februar, navodi Detektor.

  • U srcu Afrike počinje otvoreni rat za kobalt i bakar

    U srcu Afrike počinje otvoreni rat za kobalt i bakar

    Sjedinjene Američke Države koriste ugovore o kupoprodaj i finansiranje podržano od strane države kako bi se kratkoročno takmičile sa Kinom u obezbeđivanju snabdevanja afričkim bakrom, kobaltom i drugim ključnim mineralima

    Fokus Vašingtona usmeren je na Zambiju, Gvineju i Demokratsku Republiku Kongo. Ova poslednja obezbeđuje više od 70 odsto globalnih zaliha kobalta i proizvela je oko 3,3 miliona metričkih tona bakra u 2024. godini, rekli su diplomate, rukovodioci i analitičari uoči ovogodišnje Indaba konferencije.

    Umesto da američke operatere direktno raspoređuje u zemlje sa visokim rizikom, SAD se, oslanjaju na kupoprodajne ugovore i druge trgovačke strukture, poput aranžmana koje imaju sa kompanijom Mercuria i dogovora sa državnom rudarskom kompanijom Konga, Gécamines, kako bi deo proizvodnje usmerile u vrednosne lance usklađene sa SAD, kojima i dalje dominiraju kineske rafinerije, piše Reuters.

    Kupoprodajni ugovori podrazumevaju situaciju u kojoj država ili kompanija obezbeđuje pravo na deo proizvodnje nekog rudnika u zamenu za finansiranje ili drugu vrstu podrške.

    “Već sada vidimo kako američko angažovanje preoblikuje tokove minerala iz Afrike“, rekao je Tomas Skerfild, viši analitičar neprofitne organizacije NRGI, uoči događaja u Južnoj Africi.

    “SAD ulažu novac iza svoje retorike, ali ostaje da se vidi da li mogu da pariraju Kini po obimu i brzini“, dodao je Skerfild.

    Očekuje se da će i Vašington i Peking ove sedmice pokušati da obezbede nove obaveze na rudarskom događaju Indaba u Kejptaunu, dok SAD ispituju teren kod zvaničnika u vezi sa svojim mineralnim blokom.

    U središtu ovih promena, Gécamines se priprema da ove godine isporuči oko 100.000 tona bakra iz svog udela u projektu Tenke Fungurume američkim kupcima, nakon što je u ponovnim pregovorima 2023. godine sa kineskom kompanijom CMOC dobio šira prava na plasman proizvodnje.

    “Finansijska moć, a ne industrijsko prisustvo”

    Američka strategija prevazilazi samo bakar.

    Sjao Venhao, analitičar Šangajskog tržišta metala, rekao je da se kineski lanac snabdevanja kobaltom takođe suočava sa rizicima, jer se ograničenja izvoza iz Konga sudaraju sa sve intenzivnijom saradnjom između SAD i DR Konga.

    Na drugom kraju, londonska kompanija Pensana odustala je od planova da u Velikoj Britaniji izgradi rafineriju retkih zemnih metala za preradu rude iz svog rudnika u Angoli, i projekat preusmerila u Sjedinjene Države, navodeći snažnije američke podsticaje i garancije cena.

    “Ovo je primer kako SAD koriste finansijsku vatrenu moć umesto industrijskog prisustva“, rekao je Vensan Ruže, analitičar u kompaniji Control Risks.

    “Kroz kupoprodajne ugovore i trgovačke kanale, Vašington može da preusmeri kongovski bakar ka američkim kupcima, bez preuzimanja političkih ili operativnih rizika upravljanja rudnicima u DR Kongu,“ dodao je on

    Kineske kompanije i dalje kontrolišu mnoge od najvećih bakarnih i kobaltnih nalazišta u Kongu, uključujući Tenke Fungurume i Kamoa-Kakula, a već više od decenije većinu proizvodnje usmeravaju u Kinu na preradu.

    Pored bakra i kobalta, Kongo se pojavljuje i kao dobavljač cinka, germanijuma i galijuma.

    Novi kupoprodajni ugovori i aranžmani pozicioniraju Gécamines kao vodećeg izvoznika cinka i glavnog kupca koncentrata germanijuma i galijuma, pri čemu je kompanija nedavno zabeležila i prvu isporuku  prerađenog germanijuma u inostranstvo.

    Kina naspram Zapada

    Kompanija KoBold Metals obezbedila je prava na više od 3.000 kvadratnih kilometara u pojasu litijuma i bakra, ali neće razvijati projekte koji su opterećeni sporovima, naglašavajući standarde upravljanja, rekao je za Reuters njen predstavnik u Kongu Bendžamin Katabuka.

    Kineski operateri, nasuprot tome, nastavili su rad i na spornim lokacijama, učvršćujući svoju prednost u brzini izlaska na tržište.

    U Manonu, jednom od najvećih nerazvijenih ležišta litijuma na svetu, KoBold navodi da neće započeti radove dok se ne reše vlasnička pitanja, iako kineski Zijin već razvija infrastrukturu na severnom bloku.

    Ako obezbedi čisto vlasništvo nad južnim blokom, KoBold procenjuje da bi proizvodnja mogla da počne u roku od tri godine.

    U Gvineji je konzorcijum Winning, uz podršku Kine, nastavio izgradnju železnice i luke na ogromnom projektu Simandou uprkos sporovima oko vlasništva, čime je praktično izvršen pritisak na kompaniju Rio Tinto.

  • Nova avio-linija iz Mahovljana

    Nova avio-linija iz Mahovljana

    Sa aerodroma u Mahovljanima građani će od 16. aprila do 19. maja moći koristiti avio liniju ka Štutgartu, potvrdili su u “Aerodromima Republike Srpske”.

    Na ovoj relaciji saobraćaće avioni kompanije “Viz er”, a menadžment “Aerodroma” pregovaraće u narednom periodu da se ova linija zadrži, piše Glas Srpske.

    “Viz er” sa aerodroma u Mahovljanima saobraća i ka Stokholmu, Dortmundu i Bazelu, dok avini kompanije “Rajan er” sa aerodroma Mahovljani saobraćaju ka Geteburgu, Memingenu, Karlsureu, te Beču.

    “Aerodromi Republike Srpske” u ovoj godini planiraju blago povećanje putničkog saobraćaja i to 4.830 letova i 497.632 prevezena putnika što je više za 3,63 odsto u odnosu na broj prevezenih putnika u 2025. godini.

    – U sezoni, maj-septembar, planirani su čarter letovi za Tursku, Egipat i Grčku, uz jednu novu čarter liniju – stoji ugodišnjem planu “Aerodroma RS”.

  • Opsadno stanje u Kotoru

    Opsadno stanje u Kotoru

    U Kotoru je u toku opsežna policijska akcija na više lokacija, u okviru koje više desetina pripadnika policije vrši pretrese objekata i osoba povezanih sa organizovanom kriminalnom grupom poznatom kao „kavački“ klan, nezvanično je potvrđeno iz Uprave policije Crne Gore.

    Prema dostupnim informacijama, grad je pod pojačanim bezbjednosnim mjerama, a policija istovremeno djeluje na nekoliko lokacija, uključujući i objekte koji se dovode u vezu sa odbjeglim vođom ovog kriminalnog klana, Radojem Zvicerom.

    Crnogorski mediji navode da je veći broj policajaca opkolio i jednu stambenu zgradu u naselju Kavač, gdje se sprovodi detaljan pretres, dok su dodatne policijske snage raspoređene na širem području grada.

     

    Prisustvo policije primjetno je i na ulicama Kotora, što su potvrdili i građani ovog primorskog grada, navodeći da je pojačano kretanje policijskih vozila i uniformisanih pripadnika bezbjednosnih službi vidljivo od ranih jutarnjih sati.

  • Eksplozija u lokalu Aleksandra Nikolića koji je uhapšen u akciji “Transporter”

    Eksplozija u lokalu Aleksandra Nikolića koji je uhapšen u akciji “Transporter”

    U Istočnom Novom Sarajevu danas, 10. februara, u ugostiteljskom objektu “Moka” došlo je do eksplozije.

    Kako navodi Srna do eksplozije je došlo najvjerovatnije usljed bacanja molotovljevog koktela.

    Nije bilo povrijeđeno, a na objektu je pričinjena materijalna šteta.

    Kako saznaje Provjereno, vlasnik lokala je Aleksandar Nikolić koji je uhapšen u akciji “Transporter” kada je razbijen veliki narko lanac.

    Policijskoj stanici Istočno Novo Sarajevo događaj je prijavljen u 3.10 časova.

    Eksplozija je prijavljena u objektu koji se nalazi u Hilandarskoj ulici.

    Policija je na licu mjesta zatekla razbijen portal objekta, kao i radnika koji je lokalizovao požar.

    O svemu je obaviješten dežurni tužilac.

    Trenutno traje uviđaj.

    U toku je istraga o okolnostima i uzrocima eksplozije, prenosi Srna.

  • Angela Merkel se vraća u politiku?

    Angela Merkel se vraća u politiku?

    Njemački mediji s velikim iznenađenjem objavili su da se Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nakon izlaska iz politike i odluke da se ne kandiduje ponovo za kancelarku Njemačke, vraća na stranački kongres.

    Naime, njena stranka, konzervativna Demohrišćanska unija, održava kongres 20. februara, a navedeno je da je pozvana kao bivša predsjednica stranke.

    Zašto je ovo iznenađenje

    Njemački mediji pojašnjavaju da samo po sebi nije iznenađenje da bivši predsjednici stranke budu pozvani kao posebni gosti, ali da jeste iznenađenje da je Merkelova ovaj poziv prihvatila, obzirom da je najavila da izlazi iz politike.

    “Merkel nije prihvatila pozive na savezne stranačke kongrese 2022. i 2024. godine. Svoju odluku je 2024. godine, odgovarajući na upite medija, obrazložila riječima da je to je u skladu s njenim više puta javno iznesenim stavom – kako pred kraj mandata, tako i nakon toga – da se nakon povlačenja iz aktivne politike u pravilu ne učestvuje u aktuelnim političkim događajima. Na pitanje da li se taj njen ‘postmandatni stav’ sada promijenio, iz njenog ureda su poručili: ‘Ne, izuzetak potvrđuje pravilo'”, navodi njemački Handelsblatt.

    Da li će se Merkel obratiti

    Do sada nije poznato da li će se Merkel obratiti na stranačkom kongresu.

    Otkako je Fridrih Merc u januaru 2022. izabran za predsjednika CDU-a, ona ima distanciran odnos prema stranačkom rukovodstvu. Njen lični odnos s Mercom smatra se narušenim.

    Pod njegovim vođstvom Unija se u velikoj mjeri udaljila od ere Merkel, a u poslaničkom klubu danas je ostalo tek nekoliko pristalica bivše kancelarke.

  • Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Makron: Rusija će i sutra biti tu, dijalog neophodan

    Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je predložio nekim evropskim kolegama da obnove dijalog sa Rusijom.

    – Prvo, došli smo do tačke u kojoj je ovaj rat iscrpljivanja ušao u svoju završnu fazu; to jest, gubici i iscrpljenost sa obje strane daju razlog da se zapitamo kako okončati ovaj rat – rekao je Makron za list “Tagezancajger”.

    Takođe je istakao da su Amerikanci izrazili želju da zaključe mir.

    – Moje obrazloženje je prilično jednostavno: da li želimo da delegiramo ove razgovore drugima? Naš geografski položaj neće se promijeniti, sviđala se nama Rusija ili ne. Rusija će i sutra biti ovdje. Na kraju krajeva, ona je tačno na našim granicama. Stoga je važno strukturirati obnovu evropskih razgovora sa Rusijom bez naivnosti, bez vršenja pritiska na Ukrajince i bez oslanjanja na treće strane u ovim razgovorima. Upravo zato sam predložio nekolicini evropskih kolega da nastavimo dijalog – objasnio je Makron.

    Potreban je mandat, predstavnici – vidjećemo kako ćemo se organizovati, ali mora postojati mogućnost za obnavljanje dijaloga sa Rusijom,  ponovio je francuski lider.

    On je dodao da je je Pariz obnovio tehničke kanale veze sa Moskvom.

    – Ponovo smo uspostavili kanale za diskusiju na tehničkom nivou. I želio bih da moji evropski partneri ovo dijele u budućnosti, kako bismo imali dobro organizovan evropski pristup – rekao je Makron.

    Francuski lider takođe je potvrdio posjetu svog diplomatskog savjetnika Moskvi.

    – Nekima je bilo prerano da pošalju svoje diplomatske savjetnike, kao što smo mi uradili – zaključio je francuski lider.

    Agencija Rojters ranije je objavila da je diplomatski savjetnik predsednika Francuske Emanuel Bon navodno posjetio Moskvu radi sastanka sa ruskim zvaničnicima. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je u četvrtak da Kremlj, u znak solidarnosti sa Јelisejskom palatom, neće ni potvrđivati ni demantovati ove izvještaje.