Autor: INFO

  • PIC ponovo o izboru novog visokog predstavnika

    PIC ponovo o izboru novog visokog predstavnika

    Sjednica Savjeta za sprovođenje mira (PIC) biće održana danas, a na njoj će biti govora o imenovanju novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

    Na sjednici PIC-a od 30. juna prvi put u istoriji kao v.d visokog predstavnika imenovan je Luis Krišok, koji je obavljao funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko.

    On će na toj poziciji ostati dok se članice PIC-a ne dogovore o tome ko će biti novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

    Na posljednje dvije sjednice Upravnog odbora PIC-a koje su održane 4. i 30. juna nije bilo konsenzusa o tome ko će naslijediti Kristijana Šmita, koji je pod pritiskom Amerike podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika.

    Ono što je poznato jeste da SAD insistiraju na tome da novi visoki predstavnik bude italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, koji je imao i podršku Italije, dok sa druge strane Francuska, Velika Britanija i Njemačka insistiraju na tome da novi visoki predstavnik bude francuski diplomata Rene Trokaz.

    Nakon posljednje sjednice PIC-a, koja je održana 30. juna, rečeno je da se očekuje da novi visoki predstavnik bude izabran u narednih 14 dana. Navodno, tema izbora visokog predstavnika bila je i tokom razgovora Đorđe Meloni, premijerke Italije, i Emanuela Makrona, predsjednika Francuske, koji je održan krajem juna u Antibesu na Azurnoj obali.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, priznao je u maju da je pritisak iz Sjedinjenih Američkih Država doprinio njegovoj odluci da prije vremena napusti to mjesto, rekavši da je “došlo do ogromnog i neočekivanog pritiska iz SAD”.

  • Koji bezbjednosni problemi prijete BiH?

    Koji bezbjednosni problemi prijete BiH?

    Prebacivanje organizovanih kriminalnih grupa u sajber prostor, djelovanje stranih obavještajnih službi u BiH, korupcija, desničarski ekstremizam, navijačke grupe i ekološki kriminal samo su dio bezbjednosnih problema u Bosni i Hercegovini kojima Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) mora posvetiti posebnu pažnju u ovoj godini.

    Ovo se u suštini navodi u Godišnjoj platformi o obavještajno-bezbjednosnoj politici u 2026. godini koju je prošle godine usvojilo Predsjedništvo BiH, a koju će razmatrati poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Kriminal se prebacuje u online prostor

    U dokumentu se navodi da se organizovane kriminalne aktivnosti sve više prebacuju u onlajn prostor, na društvene mreže i kriptovane aplikacije, a zatvoreni karakter tih grupa i kriptovane aplikacije otežavaju njihovo praćenje.

    Iako u dokumentu nije eksplicitno navedeno, evidentno je da u BiH djeluju i druge obavještajne službe, a “tajni ulasci na teritoriju BiH stranih državljana, njihov boravak i ostvarivanje tajnih susreta, takođe su potencijalni izvor bezbjednosnih rizika”.

    “Aktivnosti na istraživanju svih aspekata nelegalnog prisustva i djelovanja stranih obavještajnih službi koje bi u BiH nametale strani uticaj, kreirale dešavanja te protežirale svoje interese nanoseći štetu BiH, primarni su prioritet”, navedeno je u dokumentu iz kojeg se može zaključiti i da OBA još ne zna koja su “osnovna polja aktuelnih interesovanja stranih obavještajnih službi”.

    Ekološki problemi u fokusu OBA

    Dodatni angažman OBA u ovoj godini trebalo bi da bude i na polju ekologije, jer je, kako se navodi u dokumentu, “povećan intenzitet vršenja inkriminacija kojima se ugrožava zdravlje državljana BiH”.

    Poseban problem je skladištenje animalnog, farmaceutskog i hemijskog otpada i radioaktivnog materijala. Taj otpad bi se morao skladištiti u skladu sa posebnim zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast i preko specijalizovanih firmi registrovanih za ovu djelatnost. Međutim, u slučaju BiH, primjećeno je korištenje “pravnih praznina”, zbog čega se “omogućava nesmetano vršenje nezakonitosti”.

    “Zbog niza nezakonitih i netransparetnih aktivnosti u narednom periodu nisu isključene nove ekološke nesreće sa dugoročnim posljedicama po zdravlje stanovništva i ekologiju BiH”, navedeno je u dokumentu.

    Predmet obavještajne pažnje moraju biti i domaći i strani akteri koji na domaće tržište nastoje plasirati proizvode sumnjivog porijekla i kvaliteta, uvesti zastarjele i prljave tehnologije, a naročito otvoriti ekološki visoko rizična postrojenje koristeći ambijent rasprostranjene korupcije.

    Veličanje nacionalizma

    Jedan od bezbjednosih problema u BiH je i veličanje nacionalizma, vjerska mržnja i netrpeljivost, a što je posebno zastupljeno tokom sportskih dešavanja u BiH, i zbog toga je, kako je navedeno, neophodno da OBA nastavi sa prikupljanjem saznanja o bezbjednosno interesantnim aktivnostima, planovima i namjerama navijačkih grupa.

    Iako su institucije BiH ranije o migrantima govorile uglavnom kao o humanitarnom izazovu, u dokumentu Predsjedništva BiH navodi se i mogućnosti korištenja migracija kao “hibridnog djelovanja” protiv države, navodeći da iza migrantskih tokova mogu stajati i geopoltički motivi trećih strana, a ne samo ekonomski razlozi ljudi u pokretu.

    Dokument govori i o ekonomskom kriminalu navodeći da prioritet OBA treba da bude praćenje svih “oblika ekonomskog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju urušavanja ekonomske stabilnosti”.

    “Ekonomski kriminal kao bezbjednosna pojava ugrožava fiskalni sistem BiH, odnosno pojedini njegovi oblici značajno utiču na umanjenje budžetskih prihoda, što za sobom povlači niz negativnih finansijskih posljedica”, navedeno je u dokumentu.

  • Građevinci iz BiH opet “na radaru” njemačke inspekcije zbog rada na crno

    Građevinci iz BiH opet “na radaru” njemačke inspekcije zbog rada na crno

    Tokom akcije protiv rada na crno i ilegalnog zapošljavanja, Finansijska kontrola rada na crno (FKS) Ham otkrila je pet ilegalno zaposlenih radnika na četiri gradilišta u ovom gradu. Među kontrolisanim radnicima ima i građevinaca iz Bosne i Hercegovine.

    Prema navodima Ralfa Vagenfelda, portparola Glavne carinske uprave Bilefeld, kontrolori su zatekli četiri radnika iz Uzbekistana i jednog iz Bosne i Hercegovine, koji nisu imali potrebne boravišne, odnosno radne dozvole. Oni su se, kako se pretpostavlja, ilegalno nalazili na teritoriji Njemačke.

    Carinska racija u Hamu: otkriven rad na crno
    Jedinica carine u Hamu je, kako je sada poznato, provjerila pet firmi i ispitala 19 zaposlenih. Ukupno je bilo angažovano osam službenika FKS Ham. U nadležnosti Glavne carinske uprave Bilefeld tokom sveobuhvatne akcije kontrolisano je 99 osoba na gradilištima i provjereno 36 firmi. U 37 slučajeva pojavili su se osnovi sumnje koji moraju biti dodatno razjašnjeni. Carina je pokrenula osam krivičnih i 21 prekršajni postupak.

    550 službenika učestvovalo u kontrolama
    Tokom sveobuhvatne akcije u kontrolama je učestvovalo skoro 550 službenika različitih institucija. Fokus je bio na građevinskoj industriji, koja se smatra posebno podložnom radu na crno i ilegalnom zapošljavanju.

    Nedavno su kontrolisane i firme iz sektora hotelijerstva i ugostiteljstva, transporta i logistike, glavne i pomoćne građevinske industrije, maloprodaje pića, kao i kozmetički i masažni saloni, saloni za nokte, kiosci i prodavnice na benzinskim pumpama – gdje su službenici naišli na brojne nepravilnosti.

  • SAD izvršile petočasovni napad na Iran

    SAD izvršile petočasovni napad na Iran

    Američka vojska saopštila je da je završila novi, petočasovni talas napada na Iran, treći uzastopni tokom noći, dok istovremeno raste napetost između dvije zemlje uprkos tvrdnjama predsjednika SAD Donalda Trampa da je dogovor s Teheranom i dalje moguć.

    “Tokom petočasovne misije, američke snage uspješno su pogodile vojne ciljeve širom Irana, uključujući Bušeher, Šabahar, Džask, Konarak, Abu Musu i Bandar Abas”, objavila je američka Centralna komanda (CENTCOM) u saopštenju na platformi X.

    SAD je pokrenuo nove napade rano u utorak po evropskom vremenu, što je nova eskalacija između dvije strane u trenutku dok američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da je dogovor s Teheranom još uvijek “moguć”.

    CENTCOM je ranije saopštio da je vojska započela “treću uzastopnu noć napada na Iran”, nakon što je Tramp najavio da će SAD “večeras jako udariti” Iran, prenosi Index.hr.

    On je u radijskom razgovoru rekao da iransko rukovodstvo “ne može učiniti apsolutno ništa” protiv tih napada.

    “Na svojoj strani nemaju ništa osim svojih velikih riječi”, rekao je američki predsjednik.

    Bijela kuća potvrdila je da je on prošle sedmice službeno obavijestio Kongres o ponovnom početku rata s Iranom.

    Ujedinjeni Arapski Emirati u utorak su, pak, izvijestili o iranskim raketnim napadima na dva njihova tankera u Hormuškom moreuzu, pri čemu je poginuo jedan član posade.

    Tramp najavio da će preuzeti kontrolu nad Ormuskim moreuzom
    Tramp je ranije na svojoj društvenoj mreži Truth Social najavio da će SAD preuzeti kontrolu nad tim ključnim morskim prolazom te da će se ponovo uspostaviti blokada iranskih luka, piše France Presse.

    Američka vojska najavila je da blokada stupa na snagu u utorak u 22 časa po srednjoevropskom vremenu, dodaje francuska agencija.

    Tramp je najavio da će, baš kao što naknade za prolaz Ormuskim moreuzom želi uvesti Teheran, SAD za to uvesti cijenu od “20 odsto vrijednosti tereta”.

    Iranski ministar: Tramp je potpuno u pravu
    Šef iranske diplomatije Abas Arakči odgovorio mu je na platformi X, rekavši da je Iran “oduvijek bio čuvar moreuza i to će ostati zauvijek”.

    Tramp je “potpuno u pravu”, nastavio je iranski ministar spoljnih poslova.

    “Ko god osigurava siguran i nesmetan prolaz trgovačkim brodovima u Hormuškom moreuzu, trebalo bi da bude plaćen.”

    “20 odsto je očigledno previše. Mi ćemo biti pravedni”, zaključio je Arakči.

  • Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda

    Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda

    Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio pokrenuo je kampanju za razgradnju Međunarodnog krivičnog suda (MKS), tvrdeći da taj međunarodni sud ometa vojne i policijske operacije SAD i ugrožava američki suverenitet.

    Rubio je u opširnom autorskom tekstu, objavljenom u ponedjeljak u Wall Street Journalu, prizvao slike američkih graničnih policajaca i izabranih zvaničnika koji su izvedeni pred međunarodni sud i kojima sude sudije iz cijelog svijeta.

    „Ako budemo stajali po strani, svi oni biće prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko, uz stalni rizik od krivičnog gonjenja, pa čak i zatvora zbog takozvanog ‘zločina’ odbrane vlastite zemlje“, upozorio je Rubio u pratećem videu objavljenom na platformi Iks.

    Prema navodima CNN-a, plan Stejt departmenta za razgradnju MKS-a uključivaće pritisak na druge države da napuste Sud.

    „Države koje odbiju da odbace lažni autoritet MKS-a, a pritom se oslanjaju na pomoć SAD, vjerovatno će biti podvrgnute pojačanom nadzoru“, rekao je jedan zvaničnik za CNN, dodajući da bi moguće mjere mogle uključivati sankcije, zabrane putovanja i ukidanje viza.

    Međutim, troje stručnjaka za međunarodno pravo ocijenilo je da Rubiove izjave pogrešno predstavljaju ovlašćenja Suda.

    „MKS ne tvrdi da ima nadležnost nad radnjama počinjenim u SAD. Rubio svoju potragu za nekažnjivošću američkih ratnih zločina predstavlja kao pitanje nacionalnog suvereniteta, zanemarujući suvereno pravo drugih država da se obrate MKS-u zbog zločina počinjenih na njihovoj teritoriji“, rekao je Kenet Rot, bivši izvršni direktor organizacije Human Rights Watch.

    Međunarodni sud sa sjedištem u Hagu može da istražuje samo zločine počinjene u državama koje su članice Rimskog statuta, međunarodnog ugovora iz 2002. godine kojim je osnovan MKS. SAD nisu ratifikovale taj ugovor, niti je Sud otvorio istrage o zločinima počinjenim na američkoj teritoriji.

    „Tramp želi da ima mogućnost da počini ratne zločine na teritoriji država koje su prihvatile nadležnost Suda, o tome se ovdje zapravo radi“, rekao je Rot.

    Administracija Donalda Trampa u pojedinim slučajevima podržavala je nadležnost MKS-a, pozdravivši istragu o ruskim ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini, koja je prihvatila nadležnost Suda u skladu sa Rimskim statutom.

    Kancelarija glavnog tužioca MKS-a, kojom rukovodi Karim Kan, otvorila je istragu o postupanju Izraela na palestinskim teritorijama, nakon što je Palestina prihvatila nadležnost Suda.

    MKS je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i ministra odbrane Joava Galanta u okviru istrage o mogućim ratnim zločinima.

    Šest sedmica nakon početka svog drugog mandata Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom je proglasio vanredno stanje zbog, kako je naveo, nelegitimnih i neutemeljenih postupaka MKS-a usmjerenih protiv Amerike i njenog bliskog saveznika Izraela.

    Istovremeno je uveo niz sankcija protiv zvaničnika Suda, uključujući glavnog tužioca Karima Kana, njegova dva zamjenika i šest sudija, zbog istraga o postupanju Izraela u Palestini i aktivnostima američkih vojnika u Avganistanu.

    Tokom 2025. godine administracija Donalda Trampa proširila je režim sankcija uvođenjem mjera protiv Frančeske Albanese, specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama, kao i protiv tri palestinske organizacije za ljudska prava koje su učestvovale u prikupljanju dokaza o mogućim izraelskim ratnim zločinima.

    Za sada nije jasno kako bi Rubiova najnovija najava da će razgraditi MKS mogla da utiče na budući rad Suda.

    „Vjerovatno ćemo uskoro čuti da strani partneri trpe pritiske da preduzmu mjere protiv MKS-a. Kada sankcije daju rezultate, njima potvrđujete ono što ste već postigli diplomatijom“, rekao je bivši visoki američki zvaničnik zadužen za sankcije.

    Prema njegovim riječima, kruže glasine da bi Trampova administracija mogla da uvede sankcije cijelom Sudu.

    „To ostavlja utisak da je riječ o preventivnoj kampanji protiv bilo kakvih budućih poteza MKS-a, bilo u vezi sa Venecuelom ili nekim drugim slučajem u svijetu“, dodao je.

    Ako bi takva mjera bila uvedena, američkim državljanima bilo bi zabranjeno da sarađuju sa MKS-om, a američki zaposleni, kompanije ili banke mogli bi da se suoče sa finansijskim ili čak zatvorskim kaznama zbog poslovanja sa Sudom.

    „Rubiov napad ne samo da pokazuje licemjerje SAD-a, već potkopava pristup pravdi širom svijeta, od Ukrajine do Sudana, i mogao bi da predstavlja ometanje pravde, što je samo po sebi krivično djelo prema Rimskom statutu. Rubio ne razgrađuje MKS ciglu po ciglu, već međunarodni poredak zasnovan na pravilima koji je nastao iz pepela Drugog svjetskog rata“, rekao je u saopštenju Raed Džarar, direktor za zagovaranje u organizaciji Dawn.

  • Tramp: Iran smo u velikoj mjeri vratili u kameno doba

    Tramp: Iran smo u velikoj mjeri vratili u kameno doba

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je vojna moć Irana uništena od početka američkih vojnih udara, tvrdeći da je ta zemlja pretrpjela katastrofalne vojne i infrastrukturne gubitke.

    U intervjuu za američku mrežu Newsmax, Tramp je iznio niz detalja o razmjerama razaranja iranskih oružanih snaga, ističući da je situacija u toj zemlji drastično drugačija u odnosu na period od prije samo nekoliko mjeseci.

    Govoreći o konkretnim gubicima, američki predsjednik naveo je da je Iran ostao bez ključnih elemenata svoje mornarice i vazduhoplovstva.

    „Sada im je nešto malo ostalo, ali im je vojna moć uglavnom oduzeta. Na primjer, njihova vojska je imala 159 brodova; svih 159 brodova je sada pod morem“, izjavio je Tramp.

    Tramp je takođe tvrdio da je iranski odbrambeni sistem potpuno neutralisan. Prema njegovim riječima, iranski avioni, radarski sistemi i protivvazdušna odbrana su „nestali“, dok je ukupni kapacitet za proizvodnju oružja smanjen za oko 84 odsto.

    Naglasio je brzinu i efikasnost vojnih operacija, opisujući njihov učinak kao razarajući po Iran.

    „Oni su sada mnogo drugačija zemlja nego što su bili prije četiri mjeseca. U tom periodu smo ih, u velikoj mjeri, vratili u kameno doba“, istakao je Tramp.

    Iako je priznao da Teheran još uvijek posjeduje određeni raketni arsenal, ocijenio je da su njihovi ukupni kapaciteti sada veoma mali i bezopasni.

    „Iran je bio nasilnik Bliskog istoka i neće me maltretirati“, zaključio je Tramp.Rubio pokrenuo kampanju protiv Međunarodnog krivičnog suda: Traži pritisak na saveznike SAD

  • Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića i još šestoro zbog tragedije u Novom Sadu

    Potvrđena optužnica protiv Gorana Vesića i još šestoro zbog tragedije u Novom Sadu

    Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu novosadskog Višeg javnog tužilaštva zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

    Optužnica je potvrđena protiv bivšeg ministra građevinarstva i infrastrukture Gorana Vesića, njegove pomoćnice Anite Dimoski i bivše direktorke Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković.

    Svi optuženi terete se za krivično djelo izazivanje opšte opasnosti.

    Sud je potvrdio i optužnicu protiv još troje optuženih – Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića.

    Oni se terete za teško djelo protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim djelom nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova.

    Kako su prenijeli srpski mediji, svim optuženima zaprijećena je kazna zatvora do 12 godina.

    Podsjećamo, u padu tek rekonstruisane nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine poginulo je 16 osoba.

  • Hljeb preko noći poskupio

    Hljeb preko noći poskupio

    U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

    Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

    Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

    Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

    -Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

    Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

    U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

    Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

    –Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama –  kaže ona za Srpskainfo.

    Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

    -Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe –  govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

    -To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

    -Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

    Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

    A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

    Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

  • Selaković: Muzej ćirilice na jesen sa velikom izložbom i u Srpskoj

    Selaković: Muzej ćirilice na jesen sa velikom izložbom i u Srpskoj

    Muzej ćirilice u Rači kod Bajine Bašte tokom jeseni će organizovati prvu veliku izložbu o zabrani ćirilice kroz istoriju, koja će biti predstavljena i Republici Srpskoj u okviru manifestacije “Dani Srbije u Srpskoj”, izjavio je ministar kulture Srbije Nikola Selaković.

    – Tema izložbe će biti zabrana ćirilice kroz istoriju, jer je ćirilica uvijek bila i ostala jedan od prvih stradalnika prilikom okupacija ili napada na našu zemlju i na naš narod – rekao je Selaković tokom posjete ovom muzeju.

    On je naveo da je Ministarstvo kulture Srbije izdvojilo oko 213.000 evra za četvrtu fazu radova na Muzeju ćirilice, čiji je cilj promocija upotrebe srpskog pisma i doprinos razvoju ovog kraja kroz kulturni turizam.

    – Muzej ćirilice nije ustanova koja treba samo da štiti eksponate i nasleđe, nego ustanova čiji je zadatak da se bavi popularizacijom i širenjem svesti o zaštiti ćirilice kao matičnog pisma srpskog jezika i Srba – istakao je Selaković.

    Selaković je naveo da su sredstva obezbijeđena u okviru projekta “Gradovi u fokusu”, što je nastavak kapitalnog nacionalnog projekta u oblasti kulture, vrijednog gotovo milion evra.

    On je naveo da je Ministarstvo u prethodne tri godine u ovaj projekat uložilo oko 811.000 evra, a opština Bajina Bašta oko 128.000 evra, saopšteno je iz Ministarstva kulture Srbije.

    – Uloženo je u staru seosku školu, koja već godinama nije bila u funkciji, a sada je postala najmlađa nacionalna ustanova kulture u Srbiji – Muzej ćirilice – napomenuo je Selaković.

    On je dodao da je ovaj muzej u prva četiri mjeseca rada posjetilo oko 5.000 ljudi, iako još nema stalno zaposlene i funkcioniše uz pomoć volontera.

  • Cvijanović: Naš stav jasan i nepromijenjen – jedini ispravan put za BiH unutrašnji dijalog domaćih lidera

    Cvijanović: Naš stav jasan i nepromijenjen – jedini ispravan put za BiH unutrašnji dijalog domaćih lidera

    Današnji sastanak delegacija SNSD-a i HDZ-a BiH u Mostaru bio je odlična prilika za otvoren i direktan razgovor o trenutnoj političkoj situaciji i funkcionisanju institucija, istakla je potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović.

    ​- Naš stav ostaje jasan i nepromijenjen – jedini ispravan put za BiH je unutrašnji dijalog domaćih lidera, strogo poštovanje Dejtonskog sporazuma i vraćanje na slovo Ustava, bez ikakvih pritisaka, nametnutih rješenja ili preglasavanja konstitutivnih naroda. Hvala domaćinima na konstruktivnom sastanku i srdačnom dočeku – dodala je Cvijanovićeva u objavi na društvenoj mreži Iks.