Autor: INFO

  • Cijena peleta do 830 KM, isporuka novih narudžbi u decembru

    Cijena peleta do 830 KM, isporuka novih narudžbi u decembru

    U dijelovima BiH nove narudžbe peleta neće biti primljene prije decembra. Proizvođači još voze količine ugovorene tokom ljeta, a tona sada košta od oko 640 do 830 KM, zavisno od proizvođača i klase, pišu Nezavisne.

    Banjalučki „Drvoprodex“ nove narudžbe trenutno ne prima. Još isporučuje ono što su građani naručili u junu i julu. Za „Nezavisne novine“ kažu da nove prijave planiraju od decembra, kad završe ranije ugovorene isporuke. Tona kod njih sada košta 640 KM. Nije poznato hoće li se cijena mijenjati.

    Sarajevska „Drvosječa“, sa predstavništvima u nekoliko gradova, takođe bilježi veliku potražnju, pa se na isporuku čeka nekoliko dana. Cijena zavisi od klase.

    „Pelet A2 klase trenutno je dostupan po cijeni od 790 KM po toni, dok A1 klasa dostiže i do 830 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi“, kazali su iz „Drvosječe“.

    U šipovačkom „Medeks promu“ tona košta 650 KM, plus prevoz.

    „Ljudi i dalje jako puno zovu i naručuju, velika je potražnja“, kazali su iz ove firme.

    Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, za „Nezavisne novine“ kaže da ko je unaprijed prodao količine prvo mora da ih isporuči, pa tek onda da prima nove.

    „Ako je neko prodao mjesec ili dva unaprijed, ne može dalje primati narudžbe, jer prvo mora namiriti ono što je već ugovorio. To je teška proizvodnja i uvijek se mogu pojaviti kvarovi, a ne može se garantovati ni da neće biti problema poput požara, zbog kojih proizvođač u određenom trenutku ne bi mogao ispoštovati narudžbe“, kazao je Ivanović.

    Nove narudžbe, navodi, uglavnom kreću kad ranije ugovoreno ode sa dvorišta.

    „Dosta tržišta je već namireno i ne bi trebalo biti puno problema u nekom narednom periodu. Vjerovatno su još neki dijelovi ukupnog tržišta ostali nenamireni. Uvijek je tu problem sa Sarajevom i nekim većim centrima, gdje su možda ljudi ograničeni skladišnim prostorom. Navike se moraju promijeniti, odnosno ne treba čekati sezonu da bi se nabavljao pelet, nego ga treba obezbijediti ranije“, rekao je Ivanović.

    Cijene se razlikuju od grada do grada. Proizvođače ipak upozorava da ne dižu cijenu naprečac.

    „Mislim da treba biti oprezan sa promjenama cijena, jer ne znamo kako će dalje sezona teći, odnosno da li će zima biti topla ili hladna. Ako se ode sa previsokom cijenom, to se može negativno odraziti na naredne sezone. Ne bi bilo dobro preći granicu koju građani bukvalno ne mogu sebi ni priuštiti ni ispoštovati. Onda takve potrošače tjeramo prema drugim energentima i kasnije imamo problem sa prodajom“, istakao je Ivanović.

    Troškovi proizvodnje, kaže, znatno su porasli, prije svega zbog goriva i sirovine.

    „Definitivno je vidljiv znatan rast cijena goriva, a to dosta utiče na sam proces proizvodnje, troškove otkupa sirovine i transport. Zatim imamo i rast cijene same sirovine, odnosno drveta koje proizvođači nabavljaju od onih koji prodaju svoje viškove ili direktno od proizvođača“, rekao je Ivanović.

    Sadašnje cijene drži blizu maksimuma, ali garanciju u ime proizvođača ne daje.

    „Ja mislim da je ovo maksimum i da cijene mogle ostati na sadašnjem nivou. Međutim, ne mogu to garantovati u ime proizvođača“, zaključio je Ivanović.

  • Čović: Sastanci sa pobjednicima izbora, tri grada u igri

    Čović: Sastanci sa pobjednicima izbora, tri grada u igri

    Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da bi prvi sastanci stranaka sa najviše glasova trebalo da budu već naredne sedmice. Razgovori bi, kaže, mogli biti u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. Kontakti sa pobjednicima iz druga dva naroda već su uspostavljeni, a za novi saziv domova naroda očekuje više delegata HDZ-a BiH nego u sadašnjem, prenose Nezavisne.

    „Logično bi bilo da oni koji su dobili najviše glasova u jednom, drugom i trećem narodu međusobno komuniciraju i zakažu te sastanke. Siguran sam da ćemo iduće sedmice imati sastanke, bilo da su u Mostaru, Sarajevu ili Banjaluci. To je pitanje dogovora, ali partnerski su odnosi takvi da ne vidim tu problema“, rekao je Čović, a riječi je večeras, 6. oktobra, prenijela RTV Herceg-Bosne.

    Ti razgovori bili bi prvi i preliminarni. Na njima bi se, pojasnio je, utvrdila dinamika daljih pregovora.

    O podjeli funkcija kaže da je dio odnosa unaprijed jasan.

    „Znamo da će ovaj put Bošnjak biti predsjedavajući Savjeta ministara, a onda to samo po sebi traži neke dogovore i oko nekih drugih resora, ali rano je još oko tih detalja pričati. Najvažnije je da imamo jedno uvjerenje da smo završili proces izbora, da ostaje iza nas i da se okrenemo budućnosti“, istakao je Čović.

    Razgovore želi što prije, ali bez žurbe kad dođu konačni dogovori.

    Ključne prioritete HDZ-a BiH vidi u evropskom putu Bosne i Hercegovine i izmjenama Izbornog zakona.

    „To je prioritet svih prioriteta. Znači, radi Bosne i Hercegovine, ne samo radi hrvatskog naroda“, poručio je Čović.

    Pitanje predstavljanja Hrvata, smatra, treba riješiti prije narednog izbornog ciklusa. Očekuje da budući partneri tu temu odmah stave na sto.

    „Neke prijedloge već imamo u parlamentarnoj proceduri. Možemo ih završiti faktički odmah, a možemo drugačije razgovarati i o nekim drugim modelima. Međutim, taj posao treba ostaviti iza nas. Ustav se ne treba mijenjati za takve stvari, dovoljno je promijeniti Izborni zakon“, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

    Pored Izbornog zakona i evropskog puta najavio je i razgovore o Strategiji do 2040. godine. Taj dokument, kaže, trebalo bi da ponudi rješenja za pokretanje ključnih projekata koji bi doprinijeli ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

  • Trampova poruka odjeknula u regionu: Šta pobjeda u Srpskoj govori o odnosima Srbije i Amerike

    Trampova poruka odjeknula u regionu: Šta pobjeda u Srpskoj govori o odnosima Srbije i Amerike

    Donald Tramp kazao je da Amerika ima „veoma dobre odnose sa Srbijom“. Analitičari za „Blic“ u tome ne vide slučajnu podršku Vašingtona Beogradu, nego znak da se svijet mijenja u korist Srbije. Istu poruku, ocjenjuju, nose i rezultati izbora u Republici Srpskoj. Vašington će, kažu, biti spreman da sasluša Beograd i tamo gdje saglasnosti nema, uključujući Kosovo i Metohiju, prenosi Srpska info.

    Izjava stiže dvije sedmice pošto je državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio poslao sličan signal i izrazio nadu da će posjetiti Srbiju. Rubio i Marko Đurić u julu su prvi put otvorili strateški dijalog Amerike i Srbije, pa odnosi dvije države dobijaju drugačiju dimenziju.

    Diplomata Zoran Milivojević za „Blic“ kaže da Trampove riječi znače da Amerika Srbiju drži visoko na agendi.

    „To znači da je Vašington posebno zainteresovan da razvija odnose sa Beogradom u realizaciji svojih strateških ciljeva u našem regionu. Zbog toga treba očekivati dalje jačanje tih odnosa“, ocjenjuje Milivojević.

    U izjavi vidi i skrivenu poruku.

    „To što je Tramp rekao ukazuje na to da američkoj administraciji odgovara aktuelna vlast u Srbiji i da u Vašingtonu smatraju da odnosi sa Srbijom mogu imati perspektivu ako nakon izbora ne dođe do promjene politike“, analizira Milivojević.

    Naredne korake očekuje poslije izbora.

    „Mislim da će do napretka u odnosima Amerike i Srbije doći, prije svega, u oblastima u kojima se interesi poklapaju, kao što su, recimo, energetika i ekonomija. Naravno, opet pod uslovom da se politika Srbije ne promijeni poslije izbora“, navodi Milivojević.

    Izbore u Republici Srpskoj drži za najbolji primjer koliko znači „taj kvalitet koji Srbija ima sa tom komunikacijom sa najvažnijim faktorima u svijetu“.

    „Sa tom podrškom koju imate, neformalno, ali čak i direktno kada je Putin u pitanju, na jedan direktan način, ili Kine, ali i kada je riječ o novoj američkoj administraciji, sada vidite da oni, praktično, uvažavaju Srbiju i nalaze svoj interes u njoj, takvoj kakva jeste, kakvu Aleksandar Vučić ostavlja svom nasljedniku na mjestu predsjednika“, ocjenjuje Milivojević.

    Podrška Amerike Srbiji, dodaje, nije slučajna.

    „Ta podrška mnogo znači i može da bude tas na vagi, upravo zbog toga što se svijet mijenja i što promjene koje se sada dešavaju, posebno one u Americi i način na koji Amerika pristupa, idu u korist Srbije u budućnosti. I to, ponavljam, pokazuju izbori u Bosni i Hercegovini: šta znači podrška Rusije, Amerike, pa, ako hoćete, i Kine Republici Srpskoj. Politika koja je tamo vođena dobila je potvrdu, a ni sami nisu očekivali ovakvu pobjedu“, analizira Milivojević.

    To što Beogradu ide bolje sa Vašingtonom, a Prištini lošije, važno je i za Kosovo i Metohiju.

    „Američka administracija svakako računa na srpski korpus i zato će imati konstruktivan pristup i pitanjima oko kojih se ne slažemo, kao što je kosovsko pitanje. Vašington će biti spreman da sasluša interese i argumente druge strane, u ovom slučaju Beograda“, ocjenjuje Milivojević.

    Na Trampove riječi oglasio se i Marko Đurić, ministar spoljnih poslova Srbije u tehničkom mandatu. Nazvao ih je „snažnom potvrdom novog zamaha u odnosima dvije zemlje“.

    „Nadograđivaćemo ovaj temelj kroz naš strateški dijalog i konkretnu saradnju koja donosi korist objema državama“, napisao je Đurić na društvenoj mreži X.

    Đurić i Rubio otvorili su u julu prvu rundu strateškog dijaloga Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je time počelo novo poglavlje i uspostavljen institucionalni okvir za dalje strateško povezivanje. Razgovori su, kako je Stejt department opisao, početak novog poglavlja, a dijalog je zamišljen da političku saradnju pretvori u saradnju na nivou vlada, piše „Blic“.

  • Teška saobraćajka kod Šamca: Ima nastradalih, saobraćaj obustavljen

    Teška saobraćajka kod Šamca: Ima nastradalih, saobraćaj obustavljen

    U mjestu Crkvina, opština Šamac, jutros se dogodila teška saobraćajna nesreća, javljaju članovi Viber grupe „Patrole i radari“. Saobraćaj je, kako navode, potpuno stao, a među posljedicama ima i nastradalih.

    „Sve stoji pola sata“, navodi jedan od članova grupe, prenosi Srpska info.

    Zvaničnih podataka o stradalima, odnosno povrijeđenima, za sada nema. Nije poznat ni uzrok nesreće. Istu vijest prenio je i ATV.

  • „Od loše vlasti jedino je gora loša opozicija“: Analitičari o izborima u Srpskoj

    „Od loše vlasti jedino je gora loša opozicija“: Analitičari o izborima u Srpskoj

    Skeneri i biometrijska identifikacija birača bili su za opoziciju u Srpskoj gotovo uslov bez kojeg nema fer glasanja. Kad su te tehnologije ipak ušle u ovogodišnji izborni dan, preliminarni rezultat donio je ubjedljivu pobjedu kandidata vladajuće koalicije, uvjerljiviju nego u nekim ranijim ciklusima bez skenera. Srpska info pitala je analitičare da li je tehnika više pomogla vlasti ili opoziciji i da li je ta slika stvarno raspoloženje birača.

    Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković rezultat opozicije na opštim izborima zove prilično upozoravajućim, a ishod istorijskim debaklom.

    „Najteža situacija je za SDS, koja je od istorijske pala na nivo jedne minorne stranke koja više nije najvažnija stranka ni u opoziciji“, kaže Vuković.

    To, tvrdi, nastavlja totalnu propast i dezintegraciju opozicije u Srpskoj. Građanima je, kaže, trebalo ponuditi nove programe. Umjesto toga išlo se na kriminalizaciju i kompromitaciju vlasti, a to nije donijelo rezultat. Na ove izbore opozicija je ipak izašla i sa novim pokretima, među njima PSS, koji je glasačima dao drugu opciju.

    „Stanivukovićev PSS je, po mom mišljenju, osvojio čak i veći broj glasova nego što je bilo očekivano“, tvrdi Vuković.

    Dalje, smatra, sve opozicione stranke treba da se pogledaju u ogledalo i vide kolika im je stvarna snaga. Za SDS kaže da je potpuno urušen. Lično ga je iznenadio loš rezultat Jelene Trivić i Narodnog fronta, jer je tu stranku držao za ozbiljniju opciju. Kod ostalih opozicionih stranaka, dodaje, nema ništa pretjerano neočekivano.

    „Jasno je da opozicija mora nešto ozbiljno da uradi kako bi se pojavila kao nekakav važniji faktor na političkoj sceni. Ako toga ne bude, idemo u pravcu neograničene vlasti grupacije okupljene oko SNSD koja će trajati još jako dugo. Od loše vlasti jedino je gora loša opozicija“, zaključuje Vuković.

    Politička analitičarka Tanja Topić vidi godine oslonca na narativ protiv Milorada Dodika, korupcije, nepotizma i klijentelizma, bez ponuđenog izlaza.

    „Nisu nudili rješenja, nisu izlazili na teren, već su se nadali da će im mediji i saopštenja donijeti izbornu pobjedu. Bila je to salonska politika, previše ušminkana za prosječnog čovjeka iz naroda. Bili su godinama tobože ujedinjeni i prilično posvađani, pri čemu su ih tokom nekih izbornih procesa neki članovi napuštali i prilazili pod skute vlasti“, ističe Topićeva.

    Ovogodišnja saga oko imenovanja kandidata za izvršne funkcije, tvrdi, urušila je vjerodostojnost opozicije i kredibilitet kod njenih glasača. Obraćali su se, kaže, samo svojima.

    „SDS, koji je godinama bio na udaru vlasti, sad se našao između čekića i nakovnja – s jedne strane primat u opoziciji im je oteo koalicioni partner – Stanivukovićev pokret, a na drugoj strani počeli su se međusobno hvatati za vratove. Da bi se ono što je ostalo od opozicije konsolidovalo, potrebno je obaviti veliko pospremanje unutar stranaka“, tvrdi Topićeva.

  • Tri profesora istorije na jednom odjeljenju banjalučke Gimnazije

    Tri profesora istorije na jednom odjeljenju banjalučke Gimnazije

    Jedan razred banjalučke Gimnazije istoriju trenutno sluša kod tri profesora. Škola je do te podjele došla jer je profesorica otišla na bolovanje, a na birou nije bilo nijednog slobodnog profesora istorije, pa je časove morala rasporediti interno da učenici ne ispaštaju. Taj slučaj, piše Srpska info, slika je sve oštrijeg manjka prosvjetnih radnika u Republici Srpskoj.

    Direktorka Živka Bačinski kaže da je stručni kadar sada popunjen i da nijedan predmet ne drži nestručno lice, ali da kratke zamjene zapinju jer kandidati traže duži angažman.

    „Na sreću, trenutno imamo popunjen sav stručni kadar i nemamo nijedan predmet na kojem ne predaje stručna osoba. Što se tiče informacije o profesoru istorije, koleginica je na bolovanju do 31. oktobra. S obzirom na to da je u pitanju zamjena na mjesec dana, tu je uvijek teže naći nekoga. Kontaktirali smo Zavod za zapošljavanje, ali nisu imali nijednog profesora istorije kojeg bi nam poslali. Zato je aktiv profesora istorije odlučio da učenici ne smiju da trpe. Pola norme prihvatio je jedan profesor koji radi u Čelincu i nema punu normu, dok su preostalih osam časova preuzeli naši profesori iz škole“, rekla je ona.

    Profesorica koja je na bolovanju ostaje u kontaktu sa kolegama, pa Bačinski ne očekuje posljedice po učenike.

    Godinama se manjak veže za matematiku i fiziku. Posljednjih mjeseci rupa se širi i na druge oblasti.

    „Nedostatak kadra više nije vezan samo za matematiku i fiziku, počinju da nedostaju i profesori drugih predmeta. Imamo profesora fizičkog koji je na bolovanju i jedva smo preko Zavoda za zapošljavanje našli zamjenu. Gimnazija je sama po sebi primamljiva profesorima pa se nekako snalazimo, zovemo PMF, dekane, borimo se na sve načine jer djeca ne smiju da ispaštaju. Znatno je teže manjim školama u manjim mjestima jer kadra na birou nema“, rekla je Živka Bačinski.

    Završila je Pedagošku akademiju i Prirodno-matematički fakultet, za ovaj poziv se spremala cijeli život i u prosvjeti je već 30 godina.

    „Danas se više ne može reći da su plate u prosvjeti loše, pogotovo u odnosu na period poslije rata kada ih nije ni bilo. Opala je opšta zainteresovanost mladih za rad u prosvjeti i opala je motivacija. Prisutna je ta želja za odlaskom u inostranstvo, iako ni vani nije sve tako bajno, mnogi odu pa se vraćaju“, dodala je ona.

    Na isti problem, povodom 5. oktobra, Svjetskog dana prosvjetnih radnika, ukazao je i Sindikat obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske. Prosvjetari, poručili su, zaslužuju veću pažnju, bolji materijalni i socijalni položaj i adekvatnije vrednovanje rada.

    Predsjednik Sindikata Dragan Gnjatić upozorava da je sve manje mladih na pedagoškim fakultetima i da te rupe već prazne sistem.

    „Prema podacima UN-a, u svijetu nedostaje oko 44 miliona prosvjetnih radnika, dok u Evropi i Sjevernoj Americi fali oko pet miliona. I kod nas je sve manje svršenih srednjoškolaca na pedagoškim fakultetima. Nastavnica koja treba da ide na trudničko bolovanje nema zamjenu jer na biroima nema profesora razredne nastave. Takođe, na biroima rada nema nijednog vaspitača u predškolskim ustanovama“, rekao je Gnjatić.

    Pozvao je i na snažniju zaštitu prosvjetnih radnika i djece od svih oblika nasilja u školama i vrtićima. Društvo u cjelini, poručio je, ima problem ako djeca za uzore budu imala loše primjere.

    Iz Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS stav je da je ulaganje u prosvjetne radnike ujedno ulaganje u djecu, obrazovanje i budućnost cijelog društva.

  • Reset na Dejton: Dva entiteta i tri konstitutivna naroda

    Reset na Dejton: Dva entiteta i tri konstitutivna naroda

    Jasno desno u Bosni i Hercegovini, ma koliko jau kali oni koji godinama građansko društvo koriste kao masku za unitarne namjere, znači povratak na formulu da se država sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tu formulu, po prebrojanoj volji birača, nose SNSD, SDA i HDZ BiH, i ona je jedina logika za vlast na nivou BiH, piše ATV.

    Lider stranke koja je apsolutnu pobjedu objavila sat i po po zatvaranju birališta, iako je te noći dobro znao ko je prošao s druge strane međuentitetske linije, nije gledao tuđe brojke. Gledao je suštinu.

    „Ovo mijenja mnogo štošta. Ovo redefiniše političke odnose u Bosni i Hercegovini, u Bosni i Hercegovini koja je skrnavila Dejtonski sporazum. Jedina šansa vidimo da se vratimo na izvorni Dejtonski sporazum, ako još uvijek hoće“, rekao je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik.

    Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH crvena su linija i za SDA. Neupućen bi iz toga izveo da SNSD i SDA dijele istu sliku države. Za zajedničku vlast presudnije je nešto prizemnije.

    „Na izvjestan način, mi smo dioničarsko društvo. Svak ima kontrolni paket nečega i bez njega ne možete. Mi nećemo, naravno, praviti vlast s onim s kojim ne možemo da donosimo zakone, da funkcionalno uspostavimo Vijeće ministara, Federalnu vladu i slično. Radićemo s onima koji imaju dovoljno ruku i u Predstavničkom domu i u Domu naroda“, naveo je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

    Ista računica bliska je i Hrvatima. Koalicijski apetit odavno nije tajna, pogotovo sad kad ponovo imaju člana Predsjedništva.

    „Pristojno je da kao predsjednik stranke da čestitam pobjednicima i unutar bošnjačkog političkog prostora, kao i predstavnika Republike Srpske. Sve je to ono što je nas krasilo proteklo vrijeme. Neki su zamjerali što koalicijski kapacitet gradimo već četiri godine – s jednom, drugom ili petom političkom opcijom na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini, ali ozbiljna, odgovorna politika mora na taj način razmišljati“, istakao je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović.

    Najglasniji protiv te, po ATV-u jedine prirodne, koalicije jesu oni koji bi da odlučuju u ime sva tri naroda, a nemaju kapacitet ni za onaj kojem pripadaju. Poslije izbornog debakla ostalo im je udvaranje Bakiru Izetbegoviću.

    „Mi nikada u vlast, od vlasti da bi zadržali neku fotelju, to ne. Izbacivanje SNSD-a je projekat koji zahtijeva širu platformu. Podržaćemo tu SDA-ovu ili neku širu većinu ukoliko to bude put da se može izbaciti SNSD iz vlasti. Podržati? Ma, podržati. Ne moramo dobiti nijednu poziciju. Broj jedan prioritet je ne može SNSD biti vlast“, kazao je predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

    Pošto građane u Federaciji nije ubijedio, Konaković bi sada sina Alije Izetbegovića da ubijedi koliko mrzi Milorada Dodika i SNSD. Bakir, ma koliko mu Bošnjaci na izboru člana Predsjedništva poručili da im možda ne djeluje dostojan, nije adresa za nadmetanje ko je veći musliman. Gore po Konakovića: Izetbegović ga je počistio na izborima i zna da računa.

    Već u izbornoj noći lider SDA dobio je direktno novinarsko pitanje, postavljeno tako da ga je sramota, ali ga valja ponoviti: koliko je loše što je SNSD dobio ovoliko glasova i može li se SNSD ikako izbjeći. Loše je, kaže Izetbegović, ali dalje ide drugačije.

    „Vidjećemo. Stavićemo to na olovku sutra. Vjerovatno neće biti moguće, jer kao što rekoh, i oni su suvlasnici tih vlada. Ne bi rekao da će to biti moguće. Radite s onim koji su pobjednici, je li, koji imaju kontrolne pakete. Mi smo jedni od tih koji imaju kontrolni paket, vjerovatno SNSD i HDZ, pa ćemo onda vidjeti šta dalje i kako“, dodao je Izetbegović.

    Postoji računica u kojoj nema kontrolnog paketa od četiri delegata u klubu naroda u Domu naroda BiH, o kojem Bakir govori. Politička matematika, međutim, nije samo ona iz Izbornog zakona i uputstava za izbor delegata.

    U Predsjedništvu BiH naredne četiri godine sjediće tri pripadnika konstitutivnih naroda koje su birala tri naroda.

    „Želim da naš rad u sljedeće četiri godine kako institucije Bosne i Hercegovine mogu drugačije, da ne bude glavna tema je li 2:1 ili 1:2 nego da naše odluke budu takve u kojima se međusobno poštujemo i da naše odluke budu odraz onog koraka koji želimo naprijed za Bosnu i Hercegovinu“, istakla je novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH Darjana Filipović.

    Denis Bećirović, neprikosnoveni ali usamljeni pobjednik građanske opcije, već sprema teren za nova pravdanja zašto nije ispunio obećanja o Bosni koja nije ispunio ni dok je Željko Komšić sjedio u Predsjedništvu.

    „Prema onome što sam ja čuo, članica Predsjedništva BiH sada iz HDZ-a je javno obećala da želi da Bosna i Hercegovina ide u NATO savez. Ako je to tako kao što govori, to je 2:1 za NATO savez u Predsjedništvu. Javno govori da želi u Evropsku uniju, onda je to 2:1 za snage u Predsjedništvu koje žele u Evropsku uniju“, tvrdi bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

    Nije tajna da Hrvati žele Evropsku uniju i NATO. Možda ipak više žele izbornu jedinicu koja bi im garantovala da poslije svakih izbora u Predsjedništvu sjedi hrvatski član kojeg je birao hrvatski narod. Milorad Dodik poručuje da ne želi da neko shvata da sada imamo 2:1, pa ipak pita.

    „Kako su se sada sjetili te priče 2:1. Šta je bilo svih ovih godina – i kad sam ja bio član Predsjedništva i Željka kad je bila. Stalno je bilo 2:1“, dodao je Dodik.

    Željka Cvijanović se o novom odnosu snaga u Predsjedništvu ne oglašava. Ni ne mora: sa blizu 300 hiljada glasova na nedjeljnim izborima dobila je signal da Srbi u Republici Srpskoj imaju puno povjerenje u ono što radi.

    „Mogu da obećam da nikad neću izdati interese Republike Srpske i da ću uvijek imati na umu potrebu i interes svakog našeg čovjeka koji živi ovdje. Dakle, to nije samo obećanje – mislim da ono što smo radili do sada nas preporučuje i pokazuje kako ćemo raditi u narednom periodu“, kazala je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    Dežurni dušebrižnici za budućnost Bosne i Hercegovine odmah su poskakali: vlast SNSD-a, SDA i HDZ-a BiH, kažu, donosi blokade i četiri godine u kojima se ne dešava ništa bitno. I taj scenario je opcija. Ovakav odnos snaga legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda brzo će pokazati da li je, u ovom unutrašnjem i globalnom trenutku, i u jednoj verziji, Bosna i Hercegovina moguća država.

  • ERS gradi Kongresni centar u Trebinju, tender težak 309 miliona KM

    ERS gradi Kongresni centar u Trebinju, tender težak 309 miliona KM

    Elektroprivreda Republike Srpske raspisala je otvoreni postupak za projektovanje, izgradnju i opremanje Kongresnog centra u okviru Novog Trebinja. Procijenjena vrijednost radova iznosi 264 miliona KM bez PDV-a, odnosno 309 miliona KM s PDV-om, a poziv dolazi pošto su na terenu već krenuli prvi infrastrukturni radovi na jednom od najvećih planiranih urbanističkih zahvata u Bosni i Hercegovini.

    Iznos bez poreza svrstava ovaj objekat među najveće pojedinačne građevine predviđene u budućem Novom Trebinju, prenosi BL Portal.

    Dokumentacija pokazuje da centar neće biti samo dvorana za poslovne skupove. Obuhvat posla ide od arhitektonskog i tehničkog projektovanja, preko građevinskih i instalaterskih radova, do audiovizuelne opreme, namještaja, geoloških istraživanja i procjene uticaja na životnu sredinu. Zamišljen je kao prostor društvene, kulturne i umjetničke razmjene, ali i kao mjesto na kojem se okupljaju različite grupe korisnika.

    Unutra su predviđeni kongresi, poslovni događaji, edukativni programi, izložbe, koncerti, pozorišne predstave, stručne konferencije, sajmovi i ugostiteljski sadržaji. Namjera je da kompleks radi cijele godine, a ne samo povremeno.

    Koncept se ne pravi iz početka. Arhitektonsko rješenje već je izabrano na međunarodnom konkursu na koji je stiglo 39 radova iz svijeta. Pobijedio je zagrebački studio Nekoliko, u saradnji sa Markom Gusićem iz studija Argu. Kompleks će imati 30.000 kvadratnih metara i ležaće na području Novog Trebinja, južno od Grada Sunca.

    Kod izbora izvođača cijena nosi 60 posto bodova. U ekonomski najpovoljniju ponudu ulazi i procenat finansiranja koji obezbijedi sam ponuđač, pa se boduju i trošak osiguranja kredita, rok otplate, kamatna stopa, garantni period, rok izvršenja ugovora, naknada za nepovučena sredstva i trošak obrade kredita. Od izvođača se, dakle, traži i model finansiranja, ne samo sposobnost da projektuje i sagradi ovakav objekat.

    Postupak nije podijeljen na lotove, jer projektovanje, izvođenje i opremanje treba da ostanu jedna cjelina, sa jedinstvenim rokovima, rizicima, garancijama i odgovornošću. Ponude se primaju do 20. novembra 2026. u 11 časova, a otvaraju se sat kasnije u Trebinju.

    Poziv je uslijedio nedugo pošto su počeli prvi radovi na Novom Trebinju, o čemu je nedavno pisao BiznisInfo.ba. U Volujcu je krenula pristupna infrastruktura za novi dio grada, planiran na oko 380 hektara, sa približno 25.000 stanovnika. Tu su predviđene hiljade stanova, poslovni sadržaji i puna javna infrastruktura, uz školu, vrtić, sportsku dvoranu, dom zdravlja, zelene površine i nove saobraćajnice.

    Na otprilike osmini ukupne površine planirano je oko 2.700 stambenih jedinica. Grad je ranije najavio da dio stanova želi graditi sa privatnim investitorima, tako da pojedine kategorije stanovništva dobiju cijene znatno ispod tržišnih.

    Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić najavio je ovaj poziv još pri početku izgradnje pristupne saobraćajnice. Sada je poznata i cifra: 264 miliona KM bez PDV-a. Prva faza te saobraćajnice, vrijedna oko 3,5 miliona KM, već se izvodi, a izvođač je mostarski HP Investing. Dugoročno je predviđen i novi most preko Trebišnjice.

    Time projekat Novog Trebinja iz višegodišnjih planova prelazi u izvođenje još jednim konkretnim korakom.

  • Studenti sa Pala poručili: Naši generali nisu zločinci, a Srpska nije genocidna

    Studenti sa Pala poručili: Naši generali nisu zločinci, a Srpska nije genocidna

    Na studentskom domu u Palama večeras su osvanuli transparenti kojima studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu poručuju da ne prihvataju da ih u matici Srbiji nazivaju genocidnima i da srpske generale proglašavaju zločincima. Na jednom od natpisa piše: „Naši generali nisu zločinci! Republika Srpska nije genocidna, izdali ste nas!“

    Kako BN prenosi, riječ je o reakciji na pojedince i političke stranke koji Republiku Srpsku označavaju kao „genocidnu“, a srpske generale kao zločince. Studenti su redakciji dostavili i fotografije postavljenih transparenta.

    „Tako nešto slušamo u federalnom Sarajevu i na njih smo navikli, ali krajnje je drsko i bezobrazno da nas tako identifikuju u našoj matici Srbiji“, kazali su studenti.

    Iste poruke čule su se nedavno i na protestu u Novom Pazaru, koji je organizovala Studentska lista zajedno sa pojedinim opozicionim liderima u Srbiji.

  • Asfaltira se kružni tok kod „Audi servisa“, završetak se očekuje uskoro

    Asfaltira se kružni tok kod „Audi servisa“, završetak se očekuje uskoro

    Nakon višemjesečnih radova i ranijih prekida, napokon je počelo asfaltiranje kružnog toka kod „Audi servisa“ u Banjaluci, javljaju Nezavisne.

    Na lokaciji se postavlja prvi sloj asfalta, a potpuni završetak i puštanje raskrsnice u saobraćaj očekuju se uskoro. Izgradnju, vrijednu 2,48 miliona KM, finansiraju Putevi Republike Srpske. Radovi su počeli još u martu 2024, ali su ubrzo obustavljeni. Izgradnja je ponovo pokrenuta 23. decembra 2025, a intenzivniji radovi nastavljeni su u februaru ove godine.

    Riječ je o kružnoj raskrsnici na ukrštanju Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića, jednoj od najfrekventnijih tačaka u tom dijelu grada. Projektom je predviđena raskrsnica sa dvije trake, odnosno unutrašnjim rotorom ukupne širine 11 metara. Očekuje se veća protočnost i rasterećenje raskrsnice na kojoj su se, posebno u špicu, često stvarale kolone.