U posljednje dvije nedjelje, kaže, učinili smo velike stvari za Republiku Srpsku i sve njene ljude.
Evropa “hitno” treba da smanji zavisnost od američkih platnih sistema kao što su Visa i Mastercard.
Na to je upozorila Martina Vajmert, izvršna direktorka Evropske inicijative za plaćanja (EPI), grupe koja okuplja 16 najvećih evropskih banaka i finansijskih kompanija.
“Veoma zavisimo od međunarodnih platnih rešenja. Imamo dobre domaće sisteme kartica, ali ništa što funkcioniše preko granica. Ako tvrdimo da je nezavisnost ključna, potrebna je hitna akcija”, rekla je Vajmert u intervjuu za Fajnenšel tajms (FT).
Vajmert je istakla da banke i trgovci prepoznaju potrebu za izgradnjom evropske platne mreže koja funkcioniše preko granica, ali da je “geopolitički kontekst” učinio ovo pitanje centralnim i hitnim.
Visa i Mastercard činili su gotovo dve trećine kartičnih transakcija u Evrozoni 2022. godine, a 13 članica EU nema nacionalnu alternativu američkim provajderima, navodi Evropska centralna banka (ECB), dodajući da čak i tamo gde postoje domaći sistemi, njihova upotreba opada.
Evropski zvaničnici sve više brinu da bi američke platne kompanije mogle da zloupotrebe svoju moć u slučaju pogoršanja transatlantskih odnosa.
Mario Dragi, bivši predsednik ECB, upozorio je da “duboka integracija stvara zavisnosti koje mogu da se zloupotrebe kada partneri nisu saveznici”.
EPI, čiji su članovi između osalob BNP Paribas i Dojče Bank, je 2024. lansirao evropsku alternativu Apple Pay-u pod nazivom Wero, sa 48,5 miliona korisnika u Belgiji, Francuskoj i Nemačkoj, a planira širenje na onlajn i u prodavnicama do 2027. godine.
ECB napominje da su prethodne inicijative privatnog sektora, uključujući raniji plan EPI za konkurentsku karticu, pokazale “teškoće u skaliranju”, jer “učesnici imaju problem da usklade zajedničke standarde”.
Istovremeno, ECB promoviše digitalni evro kao inicijativu za jačanje monetarne suverenosti evrozone, a trgovci bi morali da ga prihvataju od 2029. godine.
Međutim, Vajmert upozorava da bi, u slučaju pogoršanja geopolitičkih tenzija, digitalni evro mogao da stigne prekasno.
“Problem je što će digitalni evro biti dostupan tek za nekoliko godina, možda i posle mandata (američkog predsednika) Donalda Trampa. Mislim da nam vreme curi”, zaključila je ona.
Cijene nafte porasle su u ponedjeljak za oko jedan dolar po barelu nakon što je američko Ministarstvo prometa upozorilo brodove pod američkom zastavom da izbjegavaju plovidbu uz iransku obalu tokom prolaska kroz Hormuški moreuz i Omanski zaliv, zbog povećanih bezbjednosnih rizika.
Fjučersi sirove nafte Brent porasli su za 1,08 dolara, odnosno 1,6 odsto, na 69,13 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta skuplja za 95 centi ili 1,5 odsto i iznosila je 64,50 dolara. Tržišta su reagovala na procjene da bi nove tenzije mogle ugroziti globalno snabdijevanje.
Agencija za pomorsku upravu pri američkom Ministarstvu prometa navela je da su se brodovi u tom području i ranije suočavali sa rizikom presretanja i ukrcavanja iranskih snaga, uključujući incident zabilježen početkom februara. Brodovima je preporučeno da se, prilikom prolaska prema istoku, drže bliže obali Omana.
Ovaj potez obnovio je strah od mogućih poremećaja u isporuci energenata, jer kroz Hormuški moreuz prolazi oko petina ukupne svjetske potrošnje nafte. Analitičari navode da se cijene trenutno više kreću pod uticajem geopolitike nego realnih tržišnih pokazatelja ponude i potražnje.
„Trgovina sirovom naftom ove sedmice imaće malo veze s fundamentima, a mnogo s premijom rizika povezanom s Iranom“, rekao je savjetnik za trgovinu naftom iz kompanije Ritterbusch and Associates.
Prethodno su cijene bile u padu, produžavajući prošlosedmične gubitke, nakon što su SAD i Iran signalizirali spremnost da nastave indirektne razgovore, koje su obje strane ocijenile pozitivnim. Ipak, tržište i dalje procjenjuje mogućnost novih sankcija iranskom izvozu.
Dodatnu neizvjesnost izaziva stav Vašingtona da pooštri sprovođenje sankcija na iransku naftu, dok Teheran najavljuje mogućnost presretanja tankera u regionu. Takvi rizici ublažili su procjene da će tržište ove godine ostati prezasićeno zbog povećane proizvodnje zemalja OPEK plus, kao i SAD, Kanade i Brazila.
Istovremeno, uvoz nafte u Indiju ostaje pod znakom pitanja, jer je trgovinski sporazum sa SAD povezan sa obustavom kupovine ruske nafte, što usporava sklapanje novih ugovora sa rafinerijama.
Ukupno gledano, kretanja cijena nafte trenutno su u najvećoj mjeri određena političkim tenzijama i bezbjednosnim procjenama, dok tržište pažljivo prati dalji razvoj odnosa između Vašingtona i Teherana.
Federalna uprava policije (FUP) završila je na lošem 101. mjestu na prestižnom takmičenju specijalnih jedinica “UAE SWAT Challenge” u Dubaiju, dok je SAJ Republike Srpske trenutno na dobrom 47. mjestu.
Ovi rezultati izazvali su brojne reakcije u javnosti, a federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak ponudio je za N1 objašnjenje koje uključuje bezbjednosne prijetnje, ali i obavještajne igre susjednih država.
“Nismo smjeli poslati najbolje”
Na pitanje voditeljke kako komentariše činjenicu da su specijalci iz RS-a bili daleko ispred, te da je FUP djelovao nespremno, Isak je odgovorio:
“Tačno je to. Ljudi su dobili poziv zadnji dan, spisak je pravljen u zadnji čas. Da sam ja sastavljao tim, to bi se radilo pet mjeseci ranije, trenirali bi zajedno. Ovako, sastavljen je tim samo da se ode i prezentuje, jer nam generalno nedostaje policijskih službenika.”
Isak je priznao da je rezultat loš, ali tvrdi da u Dubai nije otišla elitna postava, već tim sastavljen “u zadnji čas”.
Međutim, ključni razlog zašto u Emirate nisu otišli najspremniji specijalci, prema Isakovim riječima, leži u bezbjednosnoj situaciji u zemlji i prijetnjama koje dolaze od Milorada Dodika.
“Nisu nam najbolji otišli iz Sarajeva zbog Dodika i takvih kao što je on. Nismo ih smjeli poslati. Jer, ako te ljude pošaljemo, ko će sutra odgovoriti u trenutku da bude potrebno? Oni su tu da brane državu”, istaknuo je Isak, dodajući da su FUP-ovi timovi ranije u Americi i Turskoj uvijek bili među prva tri.
– Više puta smo rekli da ne možemo da se prepustimo entuzijastičnom sagledavanju onoga što se dešava, da je američki predsjednik Donald Tramp stavio Evropljane, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na njihovo mjesto i zahtijeva da se povinuju… Sve je to lijepo i u redu ako želimo da postignemo mir u Ukrajini, ali još nismo tamo – rekao je Lavrov, prenosi agencija TASS.
Prema njegovim riječima, vodeća pozicija Rusije na globalnom tržištu nuklearne energije predstavlja izazov za Sjedinjene Američke Države, koje žele da to promijene.
– U zemljama gde već imamo projekte i iskustvo, uključujući naše susjede i niz evropskih zemalja, Amerikanci rade na prekvalifikovanju svojih energetskih sistema prema njihovim standardima. Oni to ni ne kriju. A da ne pominjemo sankcije i tarife koje vrtoglavo rastu za zemlje koje ne slušaju Amerikance u vezi sa tim kako da rade sa Ruskom Federacijom – rekao je Lavrov.
Dodao je da je ruski pristup definisao predsjednik te zemlje Vladimir Putin, i to, kako je rekao, na osnovu ruskih državnih interesa.
– Ne prihvatamo metode trgovinskih, ekonomskih ili valutnih ratova, jer se zloupotreba dolara nastavlja u neviđenim razmjerama – rekao je on.
Tramp se obavezao da posjeti Kinu u aprilu nakon sastanka sa Sijem u Јužnoj Koreji prošle jeseni, ali Bijela kuća do sada nije zvanično objavila tačne datume putovanja.
Zvaničnik Bijele kuće rekao je da termini još nisu konačni.
Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Dvojica lidera razgovarala su telefonom prošle nedjelje o temama koje uključuju trgovinu i međunarodne sukobe, što se tumači kao uvod u predstojeći susret.
Tramp je naveo da je tokom razgovora pokrenuto i pitanje kineskog regiona Tajvana, koje, prema javnim izvještajima, nije bilo tema njihovog sastanka u Јužnoj Koreji u oktobru.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je Si tokom razgovora naglasio da je pitanje kineskog regiona Tajvana najvažnije uodnosima Kine i SAD, ističući da je Tajvan teritorija Kine i da Peking neće dozvoliti njegovo odvajanje.
U saopštenju se navodi i da Sjedinjene Američke Države moraju oprezno da postupaju po pitanju prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu.
Kina je ranije izrazila nezadovoljstvo zbog američke prodaje oružja kineskom regionu Tajvanu u vrijednosti od 11 milijardi dolara, odobrene u decembru, nakon čega je kineska vojska izvela dvodnevnu vojnu vejžbu sa bojevom municijom, za koju je saopšteno da je simulirala iznenadni napad na ostrvo.
Prema riječima američkog ministra finansija Skota Besenta, Si bi mogao da poseti Trampa tokom leta, bilo u Vašingtonu ili u Mar-a-Lagu.
Dvojica lidera bi takođe mogla da se sastanu na samitu G20 u Majamiju i na skupu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u Šenženu.
Prva nedjelja aprila poklapa se sa godišnjicom uvođenja Trampovih carina, kada je on na takozvani “Dan oslobođenja” uveo sveobuhvatne tarife Kini i desetinama drugih zemalja u okviru šire trgovinske reforme.
Pravno kvalifikovanje fizičkih napada na novinare i druge medijske radnike u BiH kao prekršaje predstavlja neadekvatan odgovor institucija i šalje opasan signal tolerancije prema nasilju nad novinarskom profesijom.
Poručili su to iz Udruženja “BH novinari”, nakon što je u Istočnom Novom Sarajevu fizički napadnuta novinarka Sanja Vasković kada je snimala mjesto gdje firma “Uniotec” gradi bazen. Ovo je, podsjetimo, drugi incident unazad nekoliko sedmica, pošto je prethodno zabilježen napad na novinarsku ekipu BN televizije u Bijeljini.
Udruženje “BH novinari” i Linija za pomoć novinarima najoštrije su osudili fizički napad na Vaskovićevu, glavnu urednicu portala Spin, koji se dogodio 7. februara dok je kao novinarka pokušavala istražiti temu o sječi drveća i izgradnji bazena u Istočnom Sarajevu.
Na gradilištu firme “Uniotec”, kako se navodi, novinarku je verbalno vrijeđao Ljubo Sladoje, otac vlasnika ove firme, a potom joj nasilno oduzeo mobilni telefon, ugrožavajući njenu sigurnost i pravo na slobodan rad.
“Ovaj napad nije izolovan incident, već novi primjer sve učestalijih pritisaka, zastrašivanja, prijetnji i fizičkog nasilja kojem su izloženi lokalni mediji i novinari u Republici Srpskoj, ali i širom BiH. Podaci Linije za pomoć novinarima pokazuju da je od početka 2026. godine zabilježeno 12 prijava napada i prijetnji novinarima i medijskim radnicima, uključujući fizičke napade, verbalne prijetnje, političke pritiske, ciljana zastrašivanja i SLAPP tužbe”, kažu iz Udruženja “BH novinari”.
Zahtijevaju od nadležnih institucija, policijskih organa i tužilaštava da fizičko nasilje prema medijskim profesionalcima tretiraju kao ozbiljna krivična djela, budući da su se fizički napadi u Bijeljini i Istočnom Sarajevu desili tokom obavljanja profesionalnih dužnosti, te imajući u vidu ulogu i značaj novinarske profesije u demokratskom društvu.
“Policija i pravosuđe u BiH moraju osigurati efikasne istrage i primjenu adekvatnih pravnih posljedica i sankcija za one koji prijete, napadaju ili zastrašuju novinare, u skladu sa domaćim krivičnim zakonodavstvom i međunarodnom praksom zaštite novinarske profesije”, rekli su iz Udruženja “BH novinari”.
Iz Policijske uprave Istočno Sarajevo su potvrdili da je o napadu na Vaskovićevu obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo, koji se izjasnio da u tom događaju nema elemenata krivičnog djela.
“Policijski službenici Policijske stanice Istočno Novo Sarajevo uručili su prekršajni nalog LJ.S. iz Istočnog Sarajeva zbog prekršaja iz člana 8. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske – vrijeđanje drugog lica. On je 7. februara 12.30 u Istočnom Sarajevu S.V. uputio riječi uvredljivog sadržaja, što je kod nje izazvalo osjećaj uznemirenosti i ugroženosti”, rekli su za “Nezavisne novine” iz PU Istočno Sarajevo.
Vaskovićeva kaže da nije saslušana ni u kakvom svojstvu, niti ju je neko pozivao u policiju.
“Ja zaista moram da kažem da u tom nekom stanju šoka ne razmišljam o tome šta će policija uraditi, niti bih trebala razmišljati i govoriti kako da radi svoj posao. Ispričala sam šta se desilo, momci koji su tu bili su mlađi, bili su ljubazni, sve je bilo s njihove strane u redu, ali mislim da nisu bili dovoljno upućeni na koji način se postupa sa novinarima. Ja se zaista nadam da neće ostati na ovome, da će prije svega Tužilaštvo da reaguje. Neka me zovnu, neka me neko pita, ja sam spremna da kažem šta se dešavalo. Ovim se šalje poruka da u ovom gradu, izgleda, može neko da sprovodi silu i da lokalni moćnici mogu da rade šta žele”, kaže Vaskovićeva za “Nezavisne novine”.
Napad na nju osudilo je i Udruženje nezavisnih medija “Umbrella”, te su naglasili da ovaj čin predstavlja nedvosmislen napad na fizički integritet novinarke, grubo kršenje slobode izražavanja i direktni pokušaj zastrašivanja medija.
“Udruženje ‘Umbrella’ smatra neprihvatljivim da se ovakvi slučajevi svode na prekršajne prijave i zahtijeva od policije da bez odlaganja dopuni izvještaj i kvalifikuje radnje u skladu sa stvarnim tokom događaja, te da nadležno tužilaštvo hitno preuzme predmet, izvrši pravnu kvalifikaciju djela i pokrene krivični postupak”, saopštili su iz ovog udruženja.
Podsjetimo, međunarodna organizacija “Human Rights Watch” (HRW) objavila je nedavno svjetski izvještaj o dešavanjima koja su obilježila 2025. godinu, a navedeno je da BiH sporo sprovodi reforme potrebne za unapređenje ljudskih prava, koje su, između ostalog, uslov za pristupanje Evropskoj uniji.
“Sloboda medija u BiH i dalje je ugrožena. Prema Indeksu slobode medija koji priprema organizacija ‘Reporteri bez granica’, BiH u 2025. godini je ponovo pala i sada se nalazi na 86. mjestu u svijetu po pitanju medijskih sloboda”, navodi se u izvještaju.
Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država biti neizbježan ako vještačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti, javlja Forbes.
U dugom intervjuu sa podkasterom Dwarkeshom Patelom, u kojem je učestvovao i saosnivač i predsjednik kompanije Stripe, John Collison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodilo Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaknuti rast BDP-a i olakšati otplatu duga.
Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izvještaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovno zaposliti.
“Bez AI-ja i robota mi smo potpuno gotovi”
“Bez vještačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom”, dodao je Mask. Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 biliona dolara iznose oko bilion dolara godišnje, čime već premašuju budžet američke vojske.
Troškovi servisiranja duga veći su i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ali američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećati godišnju odbrambenu potrošnju na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovno mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno.
Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD i kupiti vrijeme dok vještačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.
“Bez toga Amerika ide u bankrot”
“To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000% bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez vještačke inteligencije i robota”, predvidio je Mask. “Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga.”
Krajem novembra Mask je iznio slične tvrdnje u podkastu Nikhila Kamatha, rekavši da je primjena vještačke inteligencije i robotike “u vrlo velikim razmjerima” jedino rješenje za američku dužničku krizu.
Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije. “To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga”, dodao je Mask.
Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka
Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovno doveo do snažnog rasta troškova kamata.
Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svjetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.
Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.
Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog mjeseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.
Iako je, kako navode, “nemoguće” predvidjeti kada bi do sloma moglo doći, “neki oblik krize gotovo je neizbježan” ako se smjer fiskalne politike ne promijeni, poručili su iz odbora u izvještaju, prenosi Index.
U Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine uvezen 95.421 automobil, za koje su građani i firme, uključujući i plaćene dažbine, izdvojili skoro milijardu i po konvertibilnih maraka.
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila, dok su električna vozila prava rijetkost.
Prema njihovim podacima, tokom prošle godine na bh. puteve stigla su 9.292 nova automobila, dok je čak 86.129 bilo polovnih vozila.
Ukupna vrijednost uvezenih automobila iznosila je 1.145.335.182 KM, dok je na ime dažbina plaćeno dodatnih 262.720.176 KM.
Ako se uporede raniji podaci, jasno je da je prošla godina donijela rekordan broj uvezenih vozila u BiH.
Tako je 2024. godine uvezeno 89.207 automobila, dok je 2023. godine taj broj iznosio 72.237, a 2022. godine 55.224 vozila.
Prema njihovim podacima u ovoj godini, tokom januara uvezeno je 5.120 auta, u vrijednosti od 68.889.107 KM, od kojih su 333 nova, a 4.787 polovnih.
Koliko je uvezeno električnih vozila?
Naime, prema podacima, prošle godine uvezeno je ukupno 207 električnih vozila ukupne vrijednosti od 11.297.468 KM sa uračunatim dažbinama.
Dok je u 2024. godini uvezeno 230 električnih vozila, vrijednosti 13.889.048 KM”, kazali su iz UIO BiH.
Najskuplji uvezeni auto
Kako dodaju iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prošle godine najskuplji uvezeni auto bio je porše 911 GT3 RS, koji je vlasnika koštao ukupno 511.118 KM računajući i dažbine.
“U ovoj godinu najskuplji uvezen auto je mercedes benc G klasa G450, čija je vrijednost 302.806 KM sa uključenim dažbinama”, kazali su iz UIO BiH.
BiH i dalje evropski auto-otpad
Igor Gavran, ekonomski stručnjak, kazao je ranije za “Nezavisne novine” da omjer broja novih i polovnih automobila govori da je BiH i dalje evropski auto-otpad.
“Kod nas završavaju tehnološki i ekološki zaostala vozila velikih kilometraža i koja su često bliža reciklaži nego novim vozilima naprednih tehnologija kakva preuzimaju primat u razvijenijim ekonomijama”, kazao je Gavran.
Dodaje da je tužno da ove godine BiH nema ni podsticaje za kupovinu električnih i plug-in hibridnih vozila, kakve su imali ranije u Federaciji BiH.
“A da ne spominjem eventualne sistemske poticaje prevoznicima za obnovu voznog parka”, pojasnio je Gavran.
Ističe da je sve to štetno i za prirodu i zdravlje, povećava rizik za sve učesnike u saobraćaju, a i ekonomski je negativno, jer su starija vozila manje efikasna i skuplja za održavanje zbog isteka garancije i češćih kvarova.
Ekstremno visoke cijene
Komentarišući podatke da je neko u BiH platio automobili u vrijednosti većoj od 511.00 maraka, Gavran kaže da je riječ o izuzecima ekstremno visokih cijena, oni se odnose ili na rijetke ekstremno bogate pojedince ili na besramno rasipne vlasti.
“Dok je poneki privatni vlasnik možda i pošteno zaradio novac za takvo vozilo, u BiH to često nije slučaj, ničim se ne može opravdati kada se u vrhu liste najskupljih uvezenih vozila nalaze ona namijenjena vlastima u kojima se voze budžetski paraziti koji ni svoju platu nikada nisu opravdali”, kategoričan je Gavran.
Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.
Ekonomista Milenko Stanić upozorio je da je to duplo više nego što za slična zaduženja plaćaju zemlje Evropske unije.
Premijer Srpske Savo Minić izjavio je prošle sedmice da Republika Srpska planira da se dugoročno na međunarodnom tržištu zaduži za pola milijarde evra, odnosno oko milijardu KM.
– Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Ali je veoma bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu – rekao je Minić.
Prema riječima Stanića Vlada Republike Srpske, s obzirom na obim planiranog zaduženja u novom budžetu, praktično prinuđena da dio sredstava potraži u inostranstvu, jer su domaći izvori ograničeni.
– Domaće tržište je limitirano. Ne zato što u bankama nema novca, depoziti postoje i teoretski bi mogli pokriti i do 2 milijarde KM zaduženja, ali je problem izloženost bankarskog sektora prema javnom sektoru, koja je već oko 20 odsto. To je granica preko koje se ne može – objašnjava Stanić.
Zbog tih ograničenja, dodaje on, budžet mora da traži međunarodne izvore finansiranja, ali problem je i u načinu na koji se ta zaduženja realizuju.
– Iako je Vlada obavezna da zaduženja budu transparentna, Narodna skupština daje samo okvirne saglasnosti dok pojedinačna zaduženja realizuje Vlada, a građani ostaju bez informacija. A morali bi znati kome duguju, jer upravo oni kroz poreze pune budžet – naglašava Stanić.
Prema njegovim riječima, sredstva će se najvjerovatnije obezbijediti od investitora sa kojima vlast ima političke veze.
– Pretpostavljam da će to biti neko od investitora sa kojima vlada još ima neke konekcije da li je to Mađarska, Saudijska Arabija ili Srbija koja je uvijek na raspolaganju…Problem je kod tih netransparentnih zaduženja, a ona su uvijek takva kad ne znamo ko je dao novac, što će cijena uvijek biti veća – rekao je Stanić i podsjetio da je planirano odlukom Narodne skupštine da kamatna stopa bude između 5,5% i 6%,
On podsjeća da se zemlje Evropske unije zadužuju po kamatama od 2,5 do 3 odsto, dok je u Federaciji BiH prosječna cijena zaduženja oko 3,5 odsto.
– Mi idemo na 5,5 do 6 odsto. Da je održana saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, kamata bi sigurno bila oko 2,5 odsto. Ovako, zbog netransparentnosti i političkog dogovaranja, plaćamo znatno skuplje – tvrdi Stanić.
Posebno problematičnim smatra način na koji Narodna skupština unaprijed definiše raspon kamatne stope.
ko unaprijed kažete da ćete se zadužiti po kamati između 5,5 i 6 odsto, zašto bi bilo koji investitor ponudio nižu stopu? Niža kamata je moguća samo uz veliku konkurenciju investitora, a ovdje je očigledno nema – naglašava on.
Stanić podsjeća da je osnovno pravilo da se država zadužuje za investicije koje stvaraju novu vrijednost i omogućavaju vraćanje kredita.
– Kod nas se već 30 godina vrtimo u krug. Zadužujemo se da bismo vraćali stare dugove, dok javna potrošnja raste. Investicije su minimalne – kaže Stanić.
Prema njegovim riječima, ovogodišnjim budžetom za ulaganja u infrastrukturu i privredne investicije planirano je svega oko 150 miliona KM, što je izuzetno skromno u odnosu na budžet koji je veći od 7 milijardi KM.
– To jasno pokazuje da nova zaduženja dominantno idu na otplatu ranijih kredita. Samo za kamate ove godine planirano je između 245 i 270 miliona KM. To je cijena pogrešnog smjera u kojem se kreću javne finansije – dodao je Stanić.