VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Geostrateški pravac Srpske – da Dejtonu, ne Bonu

    Trišić Babić: Geostrateški pravac Srpske – da Dejtonu, ne Bonu

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da je geostrateški pravac Srpske podrška Dejtonskom sporazumu i protivljenje OHR-u i bonskim ovlaštenjima koji nisu dio tog sporazuma.

    Trišić Babić smatra da će Srpska uspjeti u dogledno vrijeme da vrati neke svoje nadležnosti i ojača autonomiju koju je dobila Dejtonskim sporazumom.

    -Sve smo dali za Dejtonski sporazum i propatili smo jer smo se za njega borili. Predsjednik Milorad Dodik je prošao golgotu samo zato što se borio za Dejton – rekla je Trišić Babić.

    Ona je navela da se Srpska argumentima bori protiv OHR-a i bonskih ovlaštenja zajedno sa predsjednikom Dodikom, koji je imao intuiciju kako treba reagovati u određenim momentima.

    Ukazala je da je pozicija Republike Srpske u puno povoljnijem položaju nego što je bila prije par godina.

    Trišić Babić je istakla da EU pokušava da ostane faktor u BiH, ali nije u stanju to da ostvari, jer je razjedinjena.

    – Oni ne mogu da postignu nikakav dogovor, osim o sankcijama Rusiji. Kontadiktorni su kada je riječ o BiH, jer tvrde da zemlja neće moći da ide ka EU sa visokim predstavnikom, a istovremeno se zalažu da on ostane i vrši monitoring procesa -rekla je Trišić Babić.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska se već deset godina bori protiv toga.

    – Međutim, sve se odvija po scenariju predstavnice Stalne misije SAD u UN koja je na sjednici Savjeta bezbjednosti u maju jasno potvrdila stavove nove spoljnopolitičke orijentacije administracije Donalda Trampa da sve zemlje moraju naći svoj unutrašnji dogovor, sa SAD ne žele da se miješaju i bilo kome diktiraju na koji način da živi – navela je Trišić Babić.

    Podsjetila je da je predstavnica američke misije u UN jasno rekla da će SAD imati kandidata za visokog predstavnika ako se do kraja juna o tome ne postigne dogovor.

    – SAD su na sjednici Savjeta za sprovođenje mira otvoreno zaprijetile da će se povući iz finansiranja OHR-a i visokog predstavnika – rekla je Trišić Babić i ukazala da su se Sjedinjene Države od početka godine izašle iz 64 misije u okviru UN, pa im neće biti problem da to učine i u BiH.

    Ona je navela da EU nema novca da finansira OHR.

    – Osim toga, floskula iz Brisela da će sve nepravilnosti koje su se desile tokom mandata visokih predstavnika biti popravljene kroz monitorig tokom pristupanje EU, nije tačna i rukovodstvo Republike Srpske na te priče ne nasjeda – istakla je Trišić Babić na tribini “Geostrateški pravac Srpske.

    Ona je ocijenila da Brisel nije u stanju da prođe kroz monitoring i da se sve ove nepravilnosti isprave.

    Ukazala je da je snaga EU predimenzionirana, na šta ukazuje i to da Njemačka nije uspjela da izlobila da bude izabrana za nestalnu članicu UN, već su umjesto nje to postale Austrija i Portugal.

    – EU se više predstavlja da je jaka, nego što jeste – rekla je Trišić Babić.

  • Aćić: Liberalizovati propise za dolazak stranih radnika

    Aćić: Liberalizovati propise za dolazak stranih radnika

    Broj stranih radnika u Republici Srpskoj iz godine u godinu raste. Sve češće ih je moguće vidjeti na gradilištima, u ugostiteljstvu, sektoru dostave, ali i u fabrikama i drugim proizvodnim djelatnostima. Dok privrednici upozoravaju da bez angažovanja radne snage iz inostranstva teško mogu odgovoriti na potrebe tržišta, dio domaćih radnika izražava zabrinutost zbog moguće konkurencije i uticaja na visinu plata.

    Pitanje koje se sve češće postavlja jeste da li strani radnici zauzimaju radna mjesta koja bi mogli popuniti domaći radnici ili dolaze na pozicije koje su ostale upražnjene zbog dugogodišnjeg odlaska stanovništva i manjka radne snage.

    Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić istakao je da dolazak stranih radnika u Srpsku i dalje nije intenzivan, te da je proces izdavanja dozvola sporiji nego u zemljama okruženja.

    • Trenutno imamo oko 1.500 novih radnih dozvola i isto toliko zahtjeva za produženje postojećih. Međutim, donesena je odluka o izdavanju 700 novih i obnovi 300 dozvola, što pokazuje da je dinamika prilično ograničena u odnosu na region – rekao je Aćić.

    Prema njegovim riječima, administrativne procedure predstavljaju najveću prepreku, jer cijeli proces angažovanja stranog radnika traje i do sedam mjeseci.

    • Takva procedura šalje lošu poruku poslodavcima i usporava razvoj privrede i konkurentnost u odnosu na zemlje regiona. Najviše vremena odlazi na postupke pred diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dok se bezbjednosne provjere i aktivnosti Zavoda za zapošljavanje završavaju znatno brže. Kada postoji mogućnost zapošljavanja domaćeg radnika, procedura je daleko jednostavnija – naveo je Aćić.

    Dodao je da angažovanje stranih radnika za poslodavce predstavlja značajan trošak, jer se prije njihovog dolaska moraju obezbijediti brojni uslovi.

    • Da bi jedan radnik iz inostranstva došao i počeo da radi, poslodavac mora izdvojiti najmanje nekoliko hiljada maraka. Tu nisu samo troškovi dolaska, već i smještaj, ishrana, administrativne obaveze, kao i vrijeme potrebno da se radnik obuči i prilagodi poslu – rekao je Aćić.

    On smatra da je angažovanje stranih radnika postalo realnost sa kojom se suočavaju gotovo sve evropske zemlje, pa tako i Republika Srpska.

    • Mi ne govorimo o masovnom uvozu radne snage, već o popunjavanju nedostataka tamo gdje domaćih radnika jednostavno nema dovoljno. Moraćemo prilagoditi propise i približiti ih rješenjima koja postoje u Srbiji i Hrvatskoj – istakao je Aćić.

    Prema njegovim riječima, u narednom periodu biće potrebno razmatrati i ukidanje instituta radne dozvole, kako bi tržište rada bilo fleksibilnije i kako bi privreda lakše dolazila do potrebnih radnika.

  • Iranski list objavio “crnu listu”

    Iranski list objavio “crnu listu”

    Italijanske obavještajne službe pokušavaju da utvrde ko stoji iza teheranskog lista koji je uputio prijetnje premijerki Đorđi Meloni i proglasio je, zajedno sa ostalim zapadnim liderima, odgovornom za ubistvo iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, prenosi La Republika.

    Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei obećao je osvetu za smrt svog oca Alija, koji je ubijen u američko-izraelskom napadu na početku rata.

    List Hamšari, povezan sa gradskim vlastima Teherana, potom je objavio “crnu listu odgovornih” za ubistvo.

    Na spisku se, uz američkog predsjednika Donalda Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, nalaze i evropski lideri, uključujući italijansku premijerku.

    Italijanske službe istražuju ko stoji iza lista i da li se “crna lista” može smatrati zvaničnim stavom režima. Ne isključuje se ni mogućnost pozivanja iranskog ambasadora u Italiji na razgovor.

    Na spisku se nalaze:

    • Benjamin Netanjahu, izraelski premijer
    • Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
    • Izrael Kac, izraelski ministar odbrane
    • Bred Kuper, admiral i komandant američke Centralne komande (CENTCOM)
    • Pit Hegset, američki ministar odbrane
    • Marko Rubio, američki državni sekretar
    • Majk Hakabi, američki ambasador u Izraelu
    • Ejal Zamir, načelnik Generalštaba izraelske vojske
    • Đorđa Meloni, italijanska premijerka
    • Gideon Sar, izraelski ministar spoljnih poslova
    • Fridrih Merc, njemački kancelar
    • Emanuel Makron, predsjednik Francuske
    • Kir Starmer, britanski premijer u odlasku

    Pozadina lista Hamšari

    Kako navodi La Republika, Hamšari je dnevni list blizak gradskoj upravi Teherana, a njegova uređivačka politika odražava orijentaciju gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Alirezom Zakanijem, koji pripada najkonzervativnijem krilu iranske politike.

    Lokalni izbori, prvobitno zakazani za mart 2026. godine, odgođeni su zbog sukoba koji je u toku. List se prvenstveno obraća najradikalnijem dijelu biračkog tijela.

    Međutim, ostaje nejasno da li postoji bilo kakva veza sa režimom i da li najviši vrh iranske vlasti zaista dijeli stavove lista. Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je italijanska vlada zauzela oprezan stav nakon objavljivanja prijetnji.

    Italijanske obavještajne službe već neko vrijeme održavaju kanal za dijalog sa Teheranom, koji smatraju čvrstim i pouzdanim, te, kako navodi La Republika, niko nema namjeru da ga prekine.

    Podsjećamo, novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei juče je ponovio obećanje da će osvetiti svog oca i druge Irance ubijene u američko-izraelskim napadima.

    “Obećavamo da ćemo osvetiti vašu čistu krv i krv svih mučenika palih u ova dva rata od ruke njihovih zločinačkih i osramoćenih ubica”, poručio je Hamnei.

    On je rekao da “misija osvete” ne zavisi od njegovog prisustva ili prisustva drugih zvaničnika.

    “Bili mi ovdje ili ne, ovo obećanje biće ispunjeno. Uskoro će slobodni ljudi širom svijeta izvršiti svoj dio ove božanske misije”, dodao je Hamnei.

    Hamnei je još u subotu izjavio da je osveta za njegovog ubijenog oca “zahtjev nacije” koji se “svakako mora” sprovesti.

    U junu su Teheran i Vašington, uz posredovanje Pakistana, potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja rata i postizanja trajnog mirovnog sporazuma. Međutim, uprkos sporazumu, dvije strane su posljednjih dana ponovo razmijenile napade usljed eskalacije napetosti oko prolaska trgovačkih brodova kroz strateški Hormuški moreuz.

  • Tadić: Bećirovićeve laži pokazuju zle namjere političkog Sarajeva

    Tadić: Bećirovićeve laži pokazuju zle namjere političkog Sarajeva

    Bećirovićeve laži o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika pokazuju zle namjere političkog Sarajeva, rekao je pravnik Ognjen Tadić, gostujući u  Јutarnjem programu RTRS.

    Potvrdom veta srpskog člana Predsjedništva BiH u Narodnoj skupštini Republike Srpske otvoreno je pitanje da li je odluka o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika uopšte mogla stupiti na snagu. Uprkos tome, iz Kabineta Denisa Bećirovića Komisiji je upućen dopis sa zahtjevom da postupa po toj odluci.

    – Bećirović laže da je sekretar UNESK-a njemu dostavio noiminacije za dva strana člana u Komisiju. I kada sve to vidite, i postavite pitanje kome treba ovakva BiH, “oni” će opet reći “vi ste negativci i zašto postavljate takva pitanja”. Ovo je pitanje oko kojeg u Republici Srpskoj nema sukoba. To je jednako bitno za svakog građanina Republike Srpske, za svakog Srbina. I jedinstvo je produkt te okolnosti – poručio je Tadić.

    Tadić ističe da su predstavnici Srpske stalno gurani u prostor nekih problematičnih likova koji ne razumiju aktuelne tokove.

    – I to je tako od Nikole Poplašena nekada do Milorada Dodika danas. Međutim, niko od njih nije ugrozio Dejtonski sporazum, već su morali izmišljati neke odluke, zakone, kako bi naše predstavnike osudili i isključili iz javnog života. A s druge strane imate kršenje Dejtonskog sporazuma. Sarajevski političari svakodnevno donose odluke koje se krše sa Dejtonom, i nikome ništa – naglasio je Tadić.

    Prema njegovim riječima političkom Sarajevu ovo sve služi kao poligon za nekoliko ciljeva.

    – Pokušaj izgradnje bošnjačkog identiteta od 1993. godine, koji nema veze sa onim srednjovjekovnim, a koji pokušavaju utopiti u današnje standarde. Vidjeli smo nedavno da je bivši reis Mustafa Cerić rekao da se treba napraviti bosanska pravoslavna crkva. Nema koje pitanje nisu otvarali i pokušali otimati materijalna blaga od SPC, poput ikona ili jevanđelja. Ovom odlukom o imenovanju novih članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja je usvojena u januaru, te nastavkom u junu prokršen je Aneks 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma, prekršen je Zakon o platama, Poslovnik o radu, i sve i jedna odluka koja definiše rad i način odlučivanja same komisije – zaključio je Tadić.

  • Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu

    Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu

    Pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu već gotovo pet godina traje situacija u kojoj BiH nije imenovala novog sudiju, zbog čega Faris Vehabović nastavlja da obavlja funkciju u produženom, odnosno tehničkom mandatu. U međuvremenu, proces izbora njegovog nasljednika više puta je bio neuspješan, dok su posljednji pokušaj dodatno zakomplikovale nesuglasice u vezi sa dokumentacijom upućenom Savjetu Evrope.

    Tokom svog mandata Vehabović je učestvovao u odlučivanju u više predmeta koji su izazvali značajnu pažnju javnosti u BiH, uključujući presude poput “Pilav”, “Zornić”, “Baralija”, “Pudarić” i drugih. Dio političkih aktera u Republici Srpskoj smatra da su pojedine odluke Suda doprinijele jačanju koncepta građanske države, dok su ih predstavnici političkog Sarajeva ocjenjivali kao doprinos zaštiti ljudskih prava i otklanjanju diskriminacije.

    Proces izbora novog sudije iz BiH do sada je više puta zaustavljan. Prvi konkurs iz 2020. godine nije okončan izborom jer su se prijavile isključivo kandidatkinje, dok Savjet Evrope insistira da lista kandidata, po pravilu, obuhvati oba pola. Naredni konkursi nisu završeni imenovanjem iz različitih proceduralnih razloga, uključujući pitanja u vezi sa konkursnom dokumentacijom i primjenom propisa.

    Posljednji postupak otvorio je i pitanje uloge Ministarstva inostranih poslova BiH. Nakon što je Predsjedništvo BiH utvrdilo rang-listu od tri kandidata, Savjet Evrope vratio je dokumentaciju na doradu zbog izmjena koje su izvršene prije njenog upućivanja.

    Ministar inostranih poslova Elmedin Konaković odbacio je tvrdnje da je sadržaj dokumenta mijenjan.

    “Mi smo samo zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka morali, kako zakon nalaže, dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati. Nikakvih izmjena nije bilo”, rekao je Konaković.

    Govoreći o ulozi Ministarstva, dodao je da ono prosljeđuje dokumentaciju nadležnim institucijama, ali da u određenim situacijama procjenjuje da li bi određeni materijali mogli nanijeti štetu interesima BiH.

    Opozicioni i pojedini pravni stručnjaci smatraju da Ministarstvo nije imalo ovlaštenje da interveniše u aktu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, te očekuju da nadležne institucije utvrde da li je u tom procesu bilo nepravilnosti.

    Rad Farisa Vehabovića i ranije je bio predmet polemika. Kritike su se odnosile na njegove javne istupe i tekstove u kojima je komentarisao ustavno-pravna pitanja u BiH, kao i na njegovo učešće u pojedinim predmetima pred Evropskim sudom za ljudska prava.

    U javnosti se posebno izdvajao predmet “Slaven Kovačević protiv BiH”. Kritičari su ukazivali da je Vehabović učestvovao i u donošenju prvostepene presude i kasnije u radu Velikog vijeća koje je odlučivalo po žalbi, dok su iz Suda navodili da je postupano u skladu sa pravilima te institucije.

    “Osjećam obavezu da kada se razgovara o BiH, tu bude neko iz BiH, a ne da tu bude prazna stolica i da niko ne progovori bilo šta o BiH”, izjavio je ranije Vehabović.

    Pitanja su otvorena i nakon što je Evropski sud za ljudska prava odbacio apelaciju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika kao nedopuštenu. Dio stručne javnosti problematizovao je činjenicu da je predmet razmatrao sudija pojedinac, kao i relativno kratko vrijeme u kojem je donesena odluka u odnosu na trajanje drugih postupaka pred Sudom.

    “Čini se da je Evropski sud za ljudska prava propustio priliku da uđe u suštinu ove apelacije i riješio je na način da je upotrijebio sudiju pojedinca. Dakle, izvan svakog pravnog okvira će ostati šta je zapravo suština ovoga predmeta”, rekao je profesor Fakulteta političkih nauka Nevenko Vranješ.

    Dok se čeka nastavak procedure izbora sudije iz BiH, ostaje otvoreno pitanje kada će Savjet Evrope dobiti novu, proceduralno usaglašenu listu kandidata, čime bi bio okončan višegodišnji tehnički mandat sadašnjeg predstavnika BiH u Evropskom sudu za ljudska prava.

  • Vučić: Proizvodnja humanoidnih robota u Šapcu počinje 22. ili 29. avgusta

    Vučić: Proizvodnja humanoidnih robota u Šapcu počinje 22. ili 29. avgusta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je danas da će kompanija Mint započeti proizvodnju humanoidnih robota 22. ili 29. avgusta i istakao da je sada sve dogovoreno sa investitorom.

    – Pozivam vas 22. ili 29. avgusta u Šabac. Konačno je dogovoreno sve sa investitorom – rekao je Vučić novinarima tokom posjete domaćinstvu Dragana Todorovića u Јadranskoj Lešnici kod Loznice.

    Fabrika robota u Šapcu, kako je rekao, biće bolja nego ona koju je posjetio u gradu u Đasingu, u provinciji DŽeđijang.

    – U Šapcu će biti čudo. Loznica će takođe i dalje da napreduje. Doveli smo Adient, ali moraće da se pojačava sad i Adientu treba malo pomoći – rekao je Vučić.

    On je istakao da je urađen stadion i brza saobraćajnicu do Loznice.

    – I sada treba ovo oko prelaza Šepak da uradimo, i onda nam ostaje do Malog Zvornika da produžimo preko Banje Koviljače, brzu saobraćajnicu i onda smo rješili sve, približili i Karakaj i Šepak i Republiku Srpsku i BiH i sve drugo. Tako da, to su strateški velike stvari – rekao je Vućić.

  • Minić: Apsolutno vjerujem našim institucijama i policiji

    Minić: Apsolutno vjerujem našim institucijama i policiji

    Apsolutno vjerujem našim institucijama i policiji, koja je u Palama tokom vikenda spriječila mnogo veće potencijalne probleme od onih koji se pominju u prijavama na rad policijskih službenika, rekao je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

    – Vjerujem i unutrašnjoj kontroli MUP-a Srpske, koja sve pritužbe detaljno ispituje.  Policija Republike Srpske bila je i uvijek će biti na strani svojih građana, u borbi protiv svih oblika kriminala i kršenja zakona – napisao je Minić na Iksu.

  • Gdje je zapela strategija borbe protiv narko-dilera u BiH?

    Gdje je zapela strategija borbe protiv narko-dilera u BiH?

    Već tri godine Bosna i Hercegovina nema važeću državnu strategiju nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga, čije usvajanje je, uz ostalo, “zapelo” i na prvoj riječi njenog naziva.

    Iz Ministarstva bezbjednosti BiH, naime, tvrde da su članovi Radne grupe za njenu izradu iz Republike Srpske problematizovali termin “državna” u njenom nazivu, a i nadležni u Republici Srpskoj poručuju da je taj termin neprihvatljiv.

    Stara istekla, nove nema

    Podsjećanja radi, Državna strategija nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH za razdoblje 2018-2023. je, kao što proističe iz njegovog naziva, istekla, tako da ona formalno više nije važeća.

    Pojedini delegati u Domu naroda parlamenta BiH su se raspitivali kada će biti donesena nova. Delegat Kemal Ademović je to pitanje postavio Savjetu ministara.

    Odgovorilo mu je Ministarstvo bezbjednosti BiH, koje navodi da je, na njihov prijedlog, Savjet ministara BiH još 25. jula 2023. godine donio Odluku o formiranju Radne grupe za izradu prijedloga Državne strategije i Državnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH za period 2024 – 2028.

    Pored toga, kako navode iz Ministarstva bezbjednosti BiH, Savjet ministara BiH je 12. februara 2025. donio Odluku o izmjenama Odluke o formiranju Radne grupe za izradu prijedloga državne strategije i državnog akcionog plana (2024 – 2028).

    Problematičan naziv

    “Radna grupa je, pored konstitutivnog, održala još dva radna sastanka. Članovi radne grupe iz Republike Srpske su prije održavanja prvog radnog sastanka pismeno zatražili od Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Savjeta ministara BiH smjernice i instrukciju za izradu strategije, problematizujući termin ‘državna’ u njenom nazivu”, navodi Ministarstvo bezbjednosti BiH.

    Naziv strategije je, dodaju iz Ministarstva, definisan Zakonom o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

    “Na prvom sastanku Radne grupe, održanom u onlajn formatu, članovi Radne grupe iz Republike Srpske naveli su da nisu dobili tražene smjernice i instrukciju od Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, zbog čega smatraju da je potrebno privremeno obustaviti rad Radne grupe, a potom su napustili onlajn sastanak”, tvrde iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

    Nisu došli na sastanak

    Kako dodaju, pozivu za učešće na drugom radnom sastanku, organizovanom u Sarajevu, članovi Radne grupe iz Republike Srpske se nisu odazvali.

    “S obzirom na to da u radu Radne grupe ne učestvuju imenovani predstavnici institucija iz cijele države, dalji rad na izradi ovih dokumenata pokazao se necjelishodnim, te je privremeno obustavljen”, kažu iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

    Sa druge strane, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, koje je jedan od 20 organa i institucija u sastavu Radne grupe, podsjećaju da je Vlada RS još 16. januara 2025. godine donijela zaključak kojim je, između ostalog, obavezala četiri ministarstva (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvo pravde, Ministarstvo prosvjete i kulture i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske), da ne učestvuju u izradi spomenutih dokumenata na nivou BiH.

    “Vlada je obavezala ministarstva da ne učestvuju u izradi tih dokumenata dok se ne realizuju zatražene izmjene odluke o formiranju Radne grupe za izradu državne strategije nadzora nad opojnim drogama, sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga i državnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH 2024 – 2028. godina, kao i dostavljanja jasne instrukcije i smjernica razvoja državne strategije od strane Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga BiH”, naveli su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    Obaveza za komisiju

    Takođe, kako dodaju, Vlada Republike Srpske obavezala je Komisiju za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Republike Srpske da uputi i dopis Ministarstvu bezbjednosti BiH sa zahtjevom za hitno pokretanje aktivnosti na izmjenama Zakona o suzbijanju i sprečavanju zloupotrebe opojnih droga BiH, kako bi se on uskladio sa ustavnim nadležnostima Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta i u nazivima strateških dokumenata ukinuo termin “državna”.

    “Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga BiH nije dostavila odgovor, odnosno smjernice za razvoj Državne strategije, a na traženje Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga Republike Srpske predstavnici iz Republike Srpske su ukazali i na neadekvatno uključivanje nevladinog sektora u izradu strategije, što je u suprotnosti sa dokumentima relevantnim za proces evropskih integracija i drugim međunarodno preuzetim obavezama BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

    Podsjećaju i da je ova oblast u Republici Srpskoj jasno definisana te da još od 2008. godine djeluje Komisija za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koju imenuje Vlada Republike Srpske, sa zadatkom da obavlja poslove koji su utvrđeni strategijama nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Republici Srpskoj. Novi dokument strategije je, kažu, u izradi.

    Upalili se alarmi

    Komentarišući odgovor koji je dobio od Ministarstva bezbjednosti BiH, Ademović ponavlja da BiH nema nikakvu strategiju od 2023. godine, dok istovremeno znamo, kako ističe, da je droga ušla i u osnovne škole.

    “Svi su se crveni alarmi popalili. Ovo pogađa svaku porodicu u BiH. Ja mislim da ova strategija neće biti donesena do 2028. godine, kada bi trebalo da bude donesena nova. Znam kako inače ide sa zakonima, da ide traljavo. Usaglašavaju se ne mjesecima, nego godinama”, kaže Ademović za “Nezavisne novine“.

    Organizovana borba

    Stručnjak za bezbjednost Nermin Pećanac, inače nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kaže da kod nas postoje dva problema – propisi se ne donose na vrijeme, a kada se i donesu, upitno je izvršenje.

    “Sarajevo je nekad bilo tranzit za droge, a sada je nažalost postalo destinacija. I BiH je njima bila tranzit, a sada je sve više destinacija. Organizovana borba, kao što joj samo ime kaže, mora podrazumijevati angažman svih institucija. Svi moraju biti uvezani i raditi na tome. Droga nema granica, isto kao voda i ne smijete dozvoliti da oni budu korak ispred policijskih agencija”, rekao je Pećanac.

  • Dijaspora održava i ekonomiju i potrošnju

    Dijaspora održava i ekonomiju i potrošnju

    Bh. dijaspora koja živi širom Evrope i svijeta iz godine u godinu šalje sve više novca u Bosnu i Hercegovinu, a prema mišljenju ekonomista, oni dobrim dijelom na taj način održavaju ekonomiju i domaću potrošnju.

    Šta pokazuju novi podaci Centralne banke BiH?

    Trend sve većeg priliva novca nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, kada su ukupni transferi iz inostranstva bili 1,326 milijardi maraka, od čega se na doznake odnosi 956,6 miliona maraka.

    Pokazuju to podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.

    Oni potvrđuju rast novčanih doznaka, ali i ostalih tekućih transfera, pod šta spadaju i socijalna davanja.

    Naime, prema njihovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine stiglo je oko 25 miliona maraka više novca kroz personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, jer je u prvom kvartalu lani taj iznos bio 931,39 miliona KM.

    Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, u prvom kvartalu ove godine oni su iznosili 370 miliona, od čega se na socijalna davanja odnosi 339,54 miliona, dok su od januara do marta lani ostali tekući transferi bili 314,71 miliona KM, od čega 287,49 miliona marka socijalnih davanja.

    Zašto su doznake iz dijaspore važne za ekonomiju BiH?

    Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovo uobičajena slika priliva novca iz inostranstva od doznaka koji daleko prevazilazi priliv po osnovu stranih ulaganja i potvrđuje kako dobrim dijelom dijaspora održava u životu našu ekonomiju i održava domaću potrošnju iznad nivoa koji odgovara stvarnom životnom standardu.

    “Domaćim vlastima je očito lakše osigurati priliv novca izvana tako da potiču građane na iseljavanje, poslije čega šalju novac svojim porodicama, nego da poboljšaju poslovno okruženje i potiču investicije ili povratak iseljenih građana”, kaže Gavran.

    On dodaje da je važno napomenuti da je stvarni iznos priliva po ovom osnovu daleko veći, jer se značajna sredstva prenose i mimo formalnih tokova novca.

    Kako građani vide sve veću zavisnost od novca iz inostranstva?

    Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da joj ovaj broj djeluje kao mali s obzirom na iskustvo iz njenog okruženja koje potvrđuje da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.

    “Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.

  • Elek smijenjen sa svih funkcija

    Elek smijenjen sa svih funkcija

    Nedeljko Elek sinoć je (12.jula) smijenjen sa svih funkcija, potvrđeno je za ATV.

    Elek je isključen i iz članstva u Savezu nezavisnih socijaldemokrata.

    Elek je obavljao funkciju direktora kompanije “Sarajevo-gas” iz Istočnog Sarajeva, a bio je i predsjednik Upravnog odbora Olimpijskog centra “Јahorina”, prenosi ATV.

    Elek je smijenjen sa pozicije direktora “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo, gdje je svih pet članova bilo je za zamjenu Eleka. Za novog direktora imenovan je Igor Đokanović.

    Nakon Skupštine akcionara, očekuje se i njegova smjena sa mjesta predsjednika Upravnog odbora Olimpijskog centra “Јahorina”.

    Elek se juče, 12. jula, oglasio na društvenoj mreži X, o slučaju policijske racije u Palama, gdje je oštro kritikovao Željka Budimira, ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    “Nesposobni ministar, jak u teoriji, a slab u praksi, i korumpirani lokalni šerif nisu uspjeli da smisle ništa pametnije od prebijanja paljanske djece. Sramota! Svim oštećenim izmiriću sve prekršajne kazne i troškove postupka. Pozivam na smirivanje tenzija između Paljana i MUP-a”, poručio je Elek.

    Podsjetimo, nakon policijske racije u diskoteci “Enigma” na Palama, desetine mladih zatražilo je medicinsku pomoć zbog, kako kažu, policijske brutalnosti, a dva dana nakon incidenta pojedini političati zatražili su odgovornost MUP-a, u kojem, s druge strane, kažu da je urađeno sve po zakonu.