Autor: INFO

  • Vučić: Nikome nećemo dozvoliti da ruši izbornu volju naroda

    Vučić: Nikome nećemo dozvoliti da ruši izbornu volju naroda

    Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić govorio je večeras u emisiji Ćirilica na TV Prva o predizbornim aktivnostima, ponašanju opozicije i predstavnicima Studentske liste, prenosi B92.

    „Ja sam beskrajno zahvalan našim ljudima na podršci i to jutro kada sam odlazio iz Predsedništva, a čovek mora da bude svestan toga da će otići, možda pola sata sam se osećao kao usamljen čovek. Rekao sam idem u borbu. Deset godina sam verno služio kao predsednik republike svom narodu. Ne možete da verujete koliko teških odluka. Dovoljno je da pogledate kako neke stranke nisu bile u stanju da izdrže pritisak na društvenim mrežama na jedan dan. Mi smo uspevali da izdržimo velike pritiske i da se borimo za našu zemlju“, rekao je. „Moj posao je da budem uz narod i da budem sa narodom“, naglasio je. „Neverovatan je preokret u toku u Srbiji.“ Cijeli dan je u kampanji i beskrajno je umoran. „Ljudi su shvatili da nam je država u opasnosti“, dodao je, u trenutku kada je podnio ostavku.

    „Ljudi vide da se ne nudi nikakav program. Sve je mukotrpno stvarano, godinama pravili da bi nam sve to odjednom srušili. Mladi ljudi kažu da moraju da glasaju za mladost, ja to razumem, a onda se ispostavilo da oni imaju najstariju listu. Pa sve je suprotno od onoga što ste nam obećavali. Svi znamo šta je radio Šoškić, uništio dinar, Narodnu banku. To je čovek koji je radio sa sopstvenom firmom kao guverner Narodne banke“, rekao je. Ljudi ga, kaže, samo mole da pobijede. „Kada sve to sagledate i vidite da ljudi neće da im se deca na fakultetima bave politikom. Ja neću nikome da se dodvoravam.“ Objašnjava da više nije predsjednik, ali da ima odgovornost iako nije na funkciji.

    „Mi ćemo da prihvatimo izborni poraz, bude li ga, ako me pitate, osim da se desi neko čudo, a mislim da je to nemoguće. Ja govorim o onome što osećam, vidim. Nikome nećemo dozvoliti da ruši izbornu volju narodu, ko god bude to pokušavao da radi. Da uništava kutije, ruši izbore regularne mi to nećemo dozvoliti“, rekao je. „Uvek zaboravljate spoljni faktor. Ja neću da sprečavam izbornu volju. Izgubimo li izbore ja ću da čestitam.“

    Blokaderski slogan „mi znamo kako“ komentarisao je riječima da pojma nisu imali i da im je neko spolja namjerno rekao da to stave kako bi „pokazali Srbima da ćemo još jednom da ih uništimo“. „Ovo je osveta Srbiji zbog neuvođenja sankcija Rusiji“, zaključio je. Podsjetio je na period prije 2000. i politiku Vojislava Koštunice, Čovića, Batića, Obradovića i Đinđića, Hag, Klečku i privatizacije. „Srbija je tog dana izabrala nikakvo carstvo, nego poniženje“, dodao je.

    Na skupu u Tirani, rekao je, ministar spoljnih poslova Luksemburga Batelo pitao ga je zašto je jedini pametan u Evropi i neće sankcije Rusiji. „Jeste li me pitali kada ste uzimali vas 23 od 28 14 odsto teritorije? Jeste li nekada rekli žao nam je, izvinite? Što ste nas bombardovali?“ Od tog trenutka, kaže, ima najbolji mogući odnos sa Meloni. Lavrov mu je rekao: „Aleksandre nikada ti to neće zaboraviti, kao što nikada neće zaboraviti ono što si ih ponizio oko Srba kao genocidnog naroda.“ „Ja i dalje mislim da Srbija mora da osnaži svoj evropski put, ali da jasno kaže gde su granice. Ako postanem predsednik Vlade radiću na tome.“

    Kod njega, kaže, mora da postoji disciplina, red i rad, a kod njih se ne zna koga će postaviti za premijera, ali on zna da je to Šoškić. Jednom je bio kod Putina kući, bez prevodioca, donio ikonu. „Nije Ukrajina ništa učinila nama nažao.“ Nada se da rat može stati za pet ili šest mjeseci. „Ukrajina je nama prijateljska zemlja.“

    „Tramp je šarmantan, ali kada nešto reši gura do kraja.“ Rekao mu je da neće prihvatiti nezavisno Kosovo. U Bijeloj kući razgovor je trajao dva i po sata, sa četvoricom najvažnijih ljudi poslije Trampa.

    O napadima na porodicu rekao je da su ga napadali jer je bio blag. „Danilu su cev puščanu stavljali na slepoočnicu da skine majicu na KiM, a onda je morao da kaže ‘nije skinuta majica’.“ Sutra ide u Valjevo, za koji dan u Novi Sad, i to će, kaže, biti najveći skup u istoriji Vojvodine. Podsjetio je na izmišljanja o pretučenom dječaku u Valjevu i naveo da su to radili ljudi sa Nove S i N1. „Hoću da ih pobedim i da uvedemo red u zemlji, ali nema više politike u školama i fakultetima.“

    O predstavniku Studentske liste Iliji Srdanoviću rekao je da bi klečao pred svjetskim liderima i da od njega nema šta da nauči. „Oni koji mu naređuju iz plenuma znaju da bih ga pojeo kao ‘panta pitu’.“ Pozvao je svoje ljude da ih tretiraju kao ljude.

  • Šta Dodiku još stoji na putu do Vlade

    Šta Dodiku još stoji na putu do Vlade

    Pobjeda SNSD-a na opštim izborima ponovo je otvorila pitanje može li Milorad Dodik preuzeti Vladu Republike Srpske, kako je pominjao u kampanji. Politička podrška nije jedini uslov. Dok su na snazi pravne posljedice pravosnažne presude koju je prošle godine donio Sud BiH, onemogućen je da preuzme premijersku funkciju, piše BL Portal.

    Pomilovanje je jedna od zakonskih mogućnosti da se prepreka ukloni. Računica po kojoj bi to mogli sami izglasati srpski i hrvatski član Predsjedništva nailazi na tumačenje da je, prema važećem Poslovniku, potreban konsenzus sva tri člana.

    Ognjen Tadić, Dodikov pravni i politički savjetnik, smatra da povratak nije nemoguć, ali da prvo moraju biti ispunjeni formalni uslovi. „Da bi se stvarno to desilo, morali bi se ispuniti formalni uslovi koji se odnose na prekid pravnih posljedica, što nije nemoguće“, rekao je. Predizbornu najavu posmatra i kao odgovor na kampanju Draška Stanivukovića, koji je nastupao sa porukom „Sigurno premijer“. „Nakon toga Stanivukovićeva kampanja de facto nije vrijedila ništa“, rekao je. Smatra da bi izbor za premijera mogao biti poruka o samostalnosti institucija i da bi Narodna skupština trebalo da prekine praksu koju ocjenjuje kao antidejtonsku. „Time bi se pokazalo da protivpravno nametanje zakona od strane Kristijana Šmita i odluke neustavnog Suda BiH ne mogu imati trajne posljedice i da je od presudnog interesa da se pojavi politički autoritet, kakav jeste Narodna skupština, koja prekida tu antidejtonsku praksu“, zaključio je.

    Akademik Vitomir Popović smatra da trenutno nema pravnih uslova, a izlaz vidi u pomilovanju. „Formalno-pravno nije moguće da Milorad Dodik postane premijer Republike Srpske. Međutim, ukoliko se dobije pomilovanje od strane srpskog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, onda se time omogućava da Srpska ima za premijera Dodika“, rekao je.

    U tom dijelu, po tumačenju drugih, postoji prepreka. Član 43. Poslovnika propisuje da Predsjedništvo konsenzusom odlučuje o poslovima koje mu prenese Parlamentarna skupština. Ovlašćenje za pomilovanje dodijeljeno mu je zakonom na nivou BiH, pa podrška dva člana, uz protivljenje trećeg, nije dovoljna. Tako je javno objasnio i ministar pravde Davor Bunoza, a isto je naglasio pravnik Damir Sakić.

    Scenario sa dva glasa pominjao je u finišu kampanje Slaven Kovačević, tvrdeći da bi pobjeda Željke Cvijanović i Darijane Filipović omogućila pomilovanje odnosom dva prema jedan. Prema preliminarnim rezultatima, saziv bi trebalo da čine Cvijanovićeva, Filipovićeva i Denis Bećirović. Sastav jeste povod za kalkulacije, ali rezultat ne mijenja način odlučivanja. Bećirović je poručio da pitanje do sada nije došlo pred Predsjedništvo i da bi ga, ako uđe u proceduru, ozbiljno razmotrili, ali je izrazio želju da do toga ne dođe. Ni promjena Poslovnika nije jednostavna: član 52. predviđa da se i Poslovnik i izmjene usvajaju konsenzusom.

    Kod pomilovanja dovoljno je da jedan član uskrati saglasnost. Za odluke kod kojih Ustav dopušta preglasavanje postoji zaštita vitalnog interesa: bošnjački član može u roku od tri dana osporiti odluku, a protivljenje mora potvrditi dvotrećinska većina bošnjačkih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije u roku od deset dana.

    Zakon omogućava ukidanje ili skraćivanje zabrane vršenja dužnosti i određenih pravnih posljedica. Za premijersko mjesto presudno je šta piše u odluci: morala bi ukloniti zabrane koje sprečavaju preuzimanje funkcije. Samo oslobađanje od kazne to ne rješava. Postupak počinje molbom osuđenog ili drugog ovlašćenog lica. Molba ide Ministarstvu pravde, koje pribavlja podatke i prijedlog dostavlja Predsjedništvu. Podnošenje ne zaustavlja izvršenje sankcije.

    Politikolog Filip Matić mogućnost ne isključuje, ali je vezuje za uklanjanje prepreka. „Odgovor je da. Može da bude premijer, uz mnogo uslova“, rekao je. „Kako stvari stoje, po slovu važećih zakona, odluka je čista, a Dodik ne može obavljati javnu funkciju“, naglasio je. Politički dogovori morali bi imati pravno uporište, a još je rano govoriti ko preuzima Vladu.

    Pomilovanje nije jedina mogućnost. Krivični zakon predviđa i amnestiju, kojom se mogu ukinuti određene posljedice. Za djela iz tog zakona daje je Parlamentarna skupština, što zahtijeva odluku oba doma. Sud može odlučiti o prestanku određenih zabrana, ali je za ukidanje posljedice koja se sastoji u zabrani sticanja prava propisan rok od tri godine od izdržane, zastarjele ili oproštene kazne. Taj rok nije protekao. Promjenu bi mogla donijeti i odluka nadležnog suda kojom bi presuda bila ukinuta. Apelacija Ustavnom sudu nije uklonila osudu: Sud je 4. novembra 2025. odbio prigovore na pravičnost postupka i druge razmatrane povrede.

    Ako bi prepreka ipak bila uklonjena, predsjednik Srpske predlaže mandatara, a Vladu bira većina od ukupnog broja poslanika, najmanje 42 glasa u skupštini sa 83 poslanika, a njih Dodik nesumnjivo ima. „Malo je preuranjeno govoriti o tome. Moramo da vidimo kako će se odvijati stvari, prije svega u Federaciji, pa onda vidjeti na koji način, na kojim pravnim osnovama će ići Republika Srpska“, zaključio je Matić.

  • Govedarica u raskolu SDS-a: Stvari treba nazvati pravim imenom

    Govedarica u raskolu SDS-a: Stvari treba nazvati pravim imenom

    Raskolu u Srpskoj demokratskoj stranci očigledno nema kraja ni nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, na kojima je stranka doživjela debakl. Sukobi su eskalirali već u ponedjeljak ujutru, kada je predsjednik Branko Blanuša isključio gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića. Potom su se nizale prozivke, jedni su raspalili po Blanuši, a drugi ga pravdali, piše BL Portal.

    Reakcije su stizale od Milana Miličevića i Ognjena Bodiroge do Aleksandre Pandurević, koja je poručila da bi poslije debakla „Blanuša trebalo da podnese ostavku kao što su to uradili Mladen Bosić i Vukota Govedarica“. To je kod Govedarice izazvalo revolt. Kaže da nije podnio ostavku, već samo raspisao unutarstranačke izbore na koje se nije kandidovao.

    „Stvari treba nazvati pravim imenom. Imajući u vidu da sam danas u jednom kontekstu spomenut kako sam svojevremeno zbog lošeg izbornog rezultata 2018. godine podnio ostavku imam potrebu da ispravim takav navod jer on zaista ne odgovara istini. Pretpostavljam zašto postoji potreba za iznošenje takve teorije koja je u potpunosti netačna ali o tome nisam pozvan da govorim iako bih imao šta da kažem“, započeo je i dodao: „Naime, poslije Opštih izbora 2018. godine nisam podnio ostavku iako su pojedinci na njoj insistirali. Neki otvoreno a neki stidljivo. Stranku sam uveo u redovne unutarstranačke izbore koji su okončani krajem juna 2019. godine kada je u demokratskoj atmosferi Mirko Šarović dobio povjerenje u odnosu na Milana Miličevića. Svakako napomenuću da sam zbog teških povreda Statuta iz Srpske demokratske stranke isključio pojedine funkcionere tako da razumijem gospodina Blanušu.“

    „Dakle, niti sam podnio ostavku niti sam, kao što su neki pakosno znali da kažu, smijenjen već sam okončao svoj mandat tako što sam sproveo unutarstranačke izbore, prethodno donoseći odluku da se ne kandidujem za predsjednika Srpske demokratske stranke“, zaključio je.

    Pandurevićeva ga je žestoko napala poslije isključenja Petrovića i upitala se je li Blanuša na sastanku sa Miloradom Dodikom prije izbora dogovorio taj potez. „Blanušina odluka o isključenju Ljubiše Petrovića iz SDS-a je nestatutarna, jer te odluke definiše Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti koji nikada nije donesen. Branko Blanuša je morao da podnese ostavku nakon što je izgubio u trci za predsjednika Republike Srpske. Ovakav rezultat SDS-a je sramotan. Blanuša je nakon izbora morao da podnese ostavku kao što su to svojevremeno uradili Mladen Bosić i Vukota Govedarica. Ostavka je znak moralne odgovornosti. Stranka koja je u rasulu nema luksuz da se rješava čovjeka koji ima najveću podršku u narodu“, rekla je. Smatra da želi da zakuca posljednji ekser u sanduk u kojem leži SDS.

    „Član sam SDS-a od 1992. godine i mnogo sam duže u ovoj stranci nego Branko Blanuša. Ne znam samo da li je i ovo isključenje Ljubiše Petrovića dogovoreno na sastanku kod Milorada Dodika. Sad može i mene nestatutarno da isključi. Svi u Gradskom odboru SDS-a u Bijeljini smo uz Ljubišu Petrovića“, navela je. Gradski odbor je u četiri navrata pisao da će izgubiti izbore i savjetovao šta da uradi, ali nije htio da posluša. „Samo nam je rekao: Pa šta i da izgubim, ja imam katedru“, rekla je.

  • Na Rači i dalje obustavljen saobraćaj zbog izlivanja nafte

    Na Rači i dalje obustavljen saobraćaj zbog izlivanja nafte

    Na graničnom prelazu Rača obustavljen je saobraćaj zbog izlivanja nafte nakon gašenja zapaljenog teretnog vozila, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske, javljaju Nezavisne.

    Uprava za indirektno oporezivanje saopštila je sinoć, 5. oktobra, da je i dalje obustavljen saobraćaj na međunarodnom prelazu Rača–Sremska Rača, nakon što je u večernjim satima na mostu između Bosne i Hercegovine i Srbije izbio požar na teretnom vozilu sa registarskim oznakama BiH. Kamion se zapalio na sredini mosta nakon što je napustio carinski terminal. U prikolici je bila pošiljka aluminijumskih ljestava koja je iz BiH izvožena u Rumuniju. Vatrogasci su vatru lokalizovali i ugasili.

    Na dionicama u usjecima u Srpskoj i Federaciji mogući su odroni, a u kotlinama je mjestimično smanjena vidljivost zbog magle. Zbog minerskih radova na dodatnoj traci za spora vozila saobraćaj će biti privremeno obustavljan na magistralnom putu Podromanija–Sumbulovac, prevoj Romanija, od 9 do 12 časova, u trajanju od 10 do 15 minuta. Od 7 do 15 časova, po potrebi pet do 10 minuta, obustave su i na putu granica Republike Srpske/BiH Lapišnica–Ljubogošta, mjesto Han Derventa.

    Zbog oštećenja mosta na putu Sastavci–Ustiprača saobraćaj ide jednom trakom, brzina je ograničena na 30 kilometara na čas, a zabranjen je prolaz vozilima čija dozvoljena masa prelazi 30 tona. Na dionici Gornji Jelovac–Prijedor jedan i na regionalnom putu Kozarac–Vodice, zbog klizišta, saobraćaj ide jednom trakom naizmjenično. Na ulazu u Orahovu, na putu Gradiška–Kozarska Dubica, aktivirano je klizište, brzina je ograničena na 20 kilometara na čas.

    Zbog klizišta, jednom trakom u dužini od 50 metara, saobraćaj ide na putu Prnjavor–Ukrina, u Vijačanima. Na putu Karanovac–Kneževo, u Ljubačevu, jednom trakom u dužini od 40 metara. Od 9 do 15 časova biće povremenih obustava od 10 do 15 minuta zbog sanacije i proširenja kolovoza.

    Na auto-putu Kakanj–Lašva saobraćaj je zatvoren za sva vozila i preusmjeren dvosmjerno, suprotnom stranom. Zbog izgradnje poddionice Nemila–Vranduk zatvorena je poddionica Golubinja–Nemila, a vozila idu magistralnim putem. Na graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

  • Gdje glasaju birači sa Kosova i Metohije: Odluka RIK-a

    Gdje glasaju birači sa Kosova i Metohije: Odluka RIK-a

    Republička izborna komisija donijela je sinoć, 6. oktobra, odluku da birači na predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima čija su biračka mjesta na teritoriji AP Kosovo i Metohija, a ne mogu da glasaju zbog sprečavanja održavanja izbora od strane privremenih prištinskih institucija, ostvaruju pravo u Vranju, Raški, Kuršumliji i Tutinu, javljaju Nezavisne.

    Birači iz Kosovsko-pomoravskog upravnog okruga glasaće u Vranju, a birači iz Kosovsko-mitrovačkog, osim sa teritorije Zubina Potoka i Vučitrna, u Raški. Birači sa Kosovskog upravnog okruga, kao i birači iz Vučitrna, glasaće u Kuršumliji. Birači sa Pećkog i Prizrenskog okruga, kao i birači iz Zubina Potoka, glasaće u Tutinu.

    Lokalne izborne komisije za Prištinu, Gnjilane, Goru, Kosovsku Mitrovicu i Peć odrediće biračka mjesta, u saradnji sa organima uprave navedenih jedinica, najkasnije do 7. oktobra.

  • Kako su skeneri i biometrijska identifikacija promijenili izborni proces

    Kako su skeneri i biometrijska identifikacija promijenili izborni proces

    Dan nakon opštih izbora u BiH mogu se dati prve analize o korištenju novih tehnologija. Tehničkih problema je bilo, ali sistem nije doživio širi kolaps, javljaju Nezavisne.

    Za Predsjedništvo BiH trenutno je 4,39 odsto nevažećih listića, za predsjednika i potpredsjednike Srpske oko 4,7 do 4,8 odsto. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine nevažeće je 8,68 odsto, za Parlament Federacije oko 8,5, a kod Narodne skupštine udio se približava 10 odsto.

    Nisu se obistinile najave o nedovoljnom broju uređaja i operatera, nemogućnosti skeniranja i drugim katastrofičnim scenarijima. Nije prošlo ni bez problema na pojedinim mjestima, u snalaženju građana i u preglednosti listića. Nove tehnologije relativno su se dobro pokazale, nedostaci se mogu ispraviti do narednih izbora, a način glasanja trebalo bi da bude manje stran.

    Broj nevažećih za pojedinačne funkcije je oko četiri odsto, što je na nivou normalnog, dok je na listićima za stranačke liste oko deset, što je znatno više. Dio ljudi vjerovatno se nije snašao sa dodatnom sveskom na kojoj su redni brojevi kandidata po subjektima. Listići za entitetske i državne parlamente nisu dovoljno razgraničeni, pa je i to moglo zbuniti dio glasača.

    Za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva nevažećih je 3,9 odsto, za srpskog pet. Prosjek je ispod četiri, u okviru očekivanog. Nešto veći broj u Srpskoj pomalo čudi, jer su na listi bila samo tri kandidata. Za predsjednika i potpredsjednike Srpske bilo je 26.000 nevažećih, oko 4,8 odsto, slično Predsjedništvu, što pokazuje da su se građani Srpske malo teže snašli od onih u Federaciji.

    Na parlamentarnim listama problemi su veći. Za Predstavnički dom bilo je 118.000 nevažećih, ili 8,7 odsto. Za Narodnu skupštinu gotovo 10 odsto, što znači da je svaki deseti ili namjerno poništio listić ili nije znao kako da glasa. Za Parlament Federacije oko 8,5 odsto. To bi moglo poslužiti kao dokaz da se za naredne izbore način glasanja promijeni da se građani lakše snađu.

    Analitičari smatraju da su tehnologije demokratski iskorak, ali da same nisu dovoljne. Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i direktor Foruma građana Tuzla, kaže da je to dobar potez i da je godinama zagovarao uvođenje. „Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, kaže. Borbu za poštene izbore treba nastaviti uklanjanjem drugih nepravilnosti.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, takođe smatra da je korak pozitivan, ali ni blizu dovoljan. „Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer. Veliki iskorak u smanjivanju korupcije na dan izbora, sama činjenica da mrtvi nisu glasali, kao i da jedna osoba nije mogla glasati za više njih. Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo“, smatra.

  • Slaven Kovačević tvrdi da je pokraden

    Slaven Kovačević tvrdi da je pokraden

    Slaven Kovačević, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdi da je na opštim izborima pokraden. Kao razlog za sumnju navodi nagli rast izlaznosti u pojedinim sredinama, glasanje nakon 19 časova i broj nevažećih listića. Poražen je od Darijane Filipović iz HDZ-a i smatra da objavljeni rezultati sadrže niz „nelogičnosti“, pa od CIK-a traži da ispita sporne podatke, javljaju Nezavisne.

    Posebno ukazuje na sredine u kojima je, kako navodi, HDZ na vlasti ili ima većinu, tvrdeći da je između 17 i 19 časova zabilježen rast koji smatra „operativno nemogućim“.

    „Nudim informaciju koju je CIK zvanično objavio o izlaznosti na dan 4. oktobra u 17 sati. Tada je u dijelovima naše zemlje, gdje je HDZ vlast ili većina, izlaznost u 17 sati bila 30-33 posto, a onda iznenada izlaznost prelazi 40 posto i to do 19 sati, što je operativno nemoguće. Pogledao sam zvaničnu informaciju CIK-a. Zašto? Ako prebrojimo takva mjesta, gdje je HDZ vlast, onda bi to izgledalo da je oko novih ili dodatnih 70-100.000 glasača ostvarilo svoje izborno pravo u samo dva sata. Da li stvarno mislite da može 70-100.000 glasača u par stotina mjesta ostvariti svoje biračko pravo u samo dva sata? Operativno? To je operativno nemoguće ili ako jeste kažite kako“, rekao je. U tim područjima, tvrdi, postoji velika razlika između biometrije i ukupnog broja listića.

    „Nije novo prebrojavanje listića ručnim metodom, kao adekvatan metod, pa da kažete da je broj glasova tačan, ovdje se radi da postoji lažan podatak o navodnoj izlaznosti, putem biometrije koja definira izborni rezultat kroz statistički prikaz izlaznosti, što definira i konačne izborne rezultate. Šta ako imate više glasačkih listića u odnosu na broj biometrijom utvrđenih glasača i to ide preko tih, instrukcijom rečenih dva posto. Šta onda? Hoćete li radi sebe, sve žalbe na takve anomalije, formalno odbaciti ili ćete ih uzeti u obzir? Hoćete li organizirati nove izbore na tim spornim mjestima, poništiti rezultate ili verifikacijom srušiti demokraciju?“, naveo je.

    Komentarisao je i glasanje iza 19 časova, što je u skladu sa pravilima ako su osobe poslije zatvaranja i dalje stajale u redu i ako biralište nije otvoreno na vrijeme. „Posebno, šta treba biti ako se glasanje desilo iza 19 sati, a da su glasovi kroz biometrijski sistem i skenere evidentirani sa stvarnim vremenom glasanja pokazuje da se glasalo skoro do u ponoć i onda nas ‘farbate’ da je to u korist glasača koji su stajali u redu. A Zakon? Hoćete li prihvatiti da nije bio red ispred biračkog mjesta, nego je neko organizovano slao birače nakon 19 sati, a da su to eventualno kao nestranački odbori prihvaćali? Je li takvo nešto stvar činjeničnog stanja ili preglasavanja, što CIK eventualno prihvata mimo važećeg zakona?“, navodi.

    „350.000 nevažećih glasačkih listića je čudno, vidio sam neko labavo objašnjenje, ali 60.000 nevažećih glasačkih listića samo za Predsjedništvo BiH je ozbiljno čudno, gdje je glasanje jednostavno i gdje obrazloženje uopće ne drži vodu. Šta sa tim, što cjelokupno mijenja ishod izbora? Hoće li opet biti ona situacija, vi to odbijete i to ostane kao nedemokratsko stanje, ali vi ste sebe formalno zaštitili? Ja to zovem, sistem štiti sam sebe, svjestan nepravilnosti. Mogao bi neko i krivičnu prijavu zaraditi. Do vas i vaše odluke je ovo“, poručio je.

    Naglasio je da podržava novi sistem glasanja i elektronskog prebrojavanja, ali da je CIK „ostavio određena pitanja koja mogu u cijelosti promijeniti sliku rezultata izbora“. „Očekujem da u ovim svim spornim situacijama djelujete objektivno i po zakonu. Ništa više niti manje od toga, ali će svaka manipulacija biti evidentirana i pravno razmotrena. Sistem koji štiti sam sebe nije sistem“, dodao je.

    Kovačević je osvojio 72.128 glasova, a mandat Darijana Filipović sa 109.827.

  • Ko je ispunio očekivanja, a ko podbacio

    Ko je ispunio očekivanja, a ko podbacio

    Velika očekivanja prije izbora, kada je riječ o mandatima za Narodnu skupštinu Republike Srpske, imali su skoro pa svi, međutim poslije izbora situacija je za neke potpuno drugačija, javljaju Nezavisne.

    Milorad Dodik je prije izbora istakao da će SNSD imati 35 mandata. Slično je rekao i Igor Dodik, organizacioni sekretar i kandidat, navodeći da odstupanje može biti jedan mandat više ili manje. Tako se i desilo. Prema podacima CIK-a, SNSD je osvojio 195.321 glas, što bi trebalo da donese 33 ili 34 mandata.

    Tanja Vukomanović, šefica Kluba poslanika PDP/PSS, rekla je da očekuju da udvostruče broj poslanika, a imali su ih šest. Očekivanja su se ostvarila: 70.497 glasova i 12 ili 13 poslanika. SDS je želio 13 mjesta, a po trenutnim podacima trebalo bi da dobije 11, sa 60.833 glasa.

    Po pet mjesta vjerovatno će imati DNS–NPS, SP–Demos–NDP i Ujedinjena Srpska, koja je 2022. imala četiri. Iz DNS–NPS su prije izbora rekli da očekuju pet. Iz SP–Demos–NDP očekivali su sedam ili osam. Nenad Stevandić nije htio da govori o konkretnom broju. DNS–NPS ima 27.844, SP–Demos–NDP 27.350, a Ujedinjena Srpska 26.651 glasova.

    Sedam mandata očekivali su i iz SPS-a, ali ako ne dođe do promjene imaće četiri, sa 23.182 glasa. Nebojša Vukanović je očekivao od osam do deset, a kako stvari stoje trebalo bi da dobije četiri. Lista „Za pravdu i red“ išla je zajedno sa PDP RS i osvojila 23.080 glasova.

    Iz Koalicije za državu očekivali su tri direktna i dva kompenzaciona. Prema trenutnim podacima imaće nešto manje, ali glasovi Bošnjaka iz inostranstva mogu preokrenuti situaciju. Za sada imaju 14.162. Vlado Đajić, predsjednik Volje naroda Srpske, očekivao je osam, a nije dobio nijedan. Stranka ima 6.561 glas. U skupštinu bi, prema svemu sudeći, ušla i Republička stranka Srpske, sa jednim mandatom i 8.241 glasom.

    Rezultati nisu konačni. Nisu uneseni svi podaci sa biračkih mjesta, a nedostaju i pošta, glasovi iz odsustva, mobilni timovi i DKP.

    Od deset političara sa najviše glasova, devet je iz SNSD-a i jedan iz Pokreta Sigurna Srpska. Najviše ima Igor Dodik, 19.248, pa Draško Stanivuković sa 16.448. Slijede Danijel Jošić sa 10.959, Goran Maričić sa 9.857, Mikajlo Lazić sa 9.573, Miroslav Bojić sa 8.791, Nina Bukejlović sa 8.109, Zoran Stevanović sa 7.944, Miloš Gvero sa 7.186 i Bojan Savić sa 7.021.

    Nijedan glas nisu osvojili Tijana Vernački i Slobodan Ivanović iz Stranke „Život“, ni Dragica Ruškić iz Republičke stranke Srpske.

  • Njemačka sprema promjene, od 2027. dolazi novi trošak

    Njemačka sprema promjene, od 2027. dolazi novi trošak

    Njemačka vlada postigla je dogovor o velikoj reformi obaveznog osiguranja za dugotrajnu njegu, a promjene koje bi trebalo da stupe na snagu od 2027. donijeće veće troškove pojedinim kategorijama, prije svega zaposlenima bez djece i osobama sa višim primanjima, javljaju Nezavisne.

    Dogovor je postignut poslije teških pregovora unutar koalicije kancelara Fridriha Merca. Nacrt je usvojen nakon razgovora konzervativnog bloka predvođenog CDU-om i Socijaldemokratske partije. Sistem pokriva ljude kojima je zbog starosti, bolesti ili invaliditeta potrebna pomoć u svakodnevnom životu, ali je pod pritiskom zbog starenja stanovništva. Već ove godine prijeti deficit koji se mjeri milijardama evra. Reforma je dio šireg paketa na kojem je insistirao Merc, uprkos nezadovoljstvu dijela javnosti i nesuglasicama partnera.

    Poslije prethodnog povećanja stopa zaposleni izdvajaju 3,6 odsto oporezivog prihoda, a osobe bez djece 4,2. Cilj je da se spriječi opšte povećanje za sve, ali neće svi biti pošteđeni. Zaposlenima bez djece ukupna stopa od 1. januara 2027. trebalo bi da poraste na 4,5 odsto. Dodatni doprinos raste sa 0,6 na 0,9, odnosno za 0,3 procentna poena. Prema procjenama njemačkih medija, mjera bi 2027. sistemu donijela približno 3,3 milijarde evra.

    Od 2027. raste i granica prihoda do koje se obračunavaju doprinosi. U odnosu na mjesečni limit od 5.812,50 evra u 2026, prag bi trebalo da bude veći za 300 evra. Ko zarađuje iznad sadašnje granice plaćaće doprinose na veći dio prihoda, čime se sistem usklađuje sa već planiranim povećanjem granice za obavezno zdravstveno osiguranje.

    Od 1. januara 2028. trebalo bi da bude uveden dodatni doprinos od 0,52 procentna poena za određene supružnike i životne partnere osigurane preko nosioca, koji sada ne plaćaju sopstvene doprinose. Izuzeci su ako osiguranik ili suosigurani partner ima dijete mlađe od 12 godina, brine o djetetu sa invaliditetom ili ako partner kod kuće njeguje člana porodice kojem je utvrđen najmanje drugi stepen potrebe za dugotrajnom njegom. Djeca i dalje mogu biti u porodičnom osiguranju bez doprinosa.

    Mjere štednje uključivale su i strože kriterijume za procjenu potrebe za njegom i nivo pomoći, ali se SPD usprotivio dijelu prijedloga. „Ovo ne smije biti samo paket rezova“, poručio je kopredsjedavajući SPD-a, ministar finansija i vicekancelar Lars Klingbajl, koji je kritikovao Mercov pristup i upozorio da su potrebne i sistemske promjene. Do početka sjednice nije bilo izvjesno da će partneri postići kompromis. Nacrt još mora dobiti saglasnost parlamenta.

  • Na letu Er Srbije za Beograd uhapšen sveštenik

    Na letu Er Srbije za Beograd uhapšen sveštenik

    Avion Er Srbije, koji je juče, 5. oktobra, poslijepodne trebalo da poleti iz Splita za Beograd, evakuisan je nakon što je 75-godišnji putnik osoblju rekao da se u avionu nalazi bomba, a potom da se samo šalio. Policija ga je uhapsila, a poslije kontradiverzionog pregleda utvrđeno je da eksplozivne naprave nema. Avion je nešto prije 19 časova poletio za Beograd, javljaju Nezavisne.

    Polijetanje je bilo zakazano za 15.20. Policija je saopštila da je 75-godišnjak oko 15.25, dok se nalazio u avionu prije polijetanja, osoblju rekao da je u avionu bomba, a zatim da se šalio. Letjelica je evakuisana, a pregledani su avion, putnici i prtljag.

    „Na splitskom aerodromu obavljen je kontradiverzioni pregled aviona, putnika i prtljaga. Pregledom nije pronađena eksplozivna naprava te je avion s putnicima napustio aerodrom. Nad uhapšenim 75-godišnjim muškarcem u toku je kriminalistička istraga zbog sumnje da je počinio krivično djelo lažne uzbune“, saopštila je splitsko-dalmatinska policija. Slobodna Dalmacija nezvanično saznaje da je uhapšeni sveštenik.

    Putnik Vinko Paić ispričao je za Dnevnik.hr da je u avion iznenada ušlo nekoliko policajaca, neki u uniformi, neki u civilu. „Kroz prozor sam vidio policijsko vozilo pored aviona. Izveli su jednog prosijedog gospodina koji je sjedio u trećem ili četvrtom redu“, rekao je. Putnici u početku nisu znali šta se događa. Kad je stjuardesu pitao, odgovorila je: „Spomenuo je riječ bomba.“ Nekoliko putnika je zbog straha napustilo avion, a pilot je oko 15.40 preko razglasa saopštio da svi moraju izaći jer avion mora biti pregledan. Istraga zbog lažne uzbune nastavljena je.