VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cijena nafte pala ispod 81 dolar

    Cijena nafte pala ispod 81 dolar

    Azijske berze u petak su imale mješovit učinak nakon blagih padova na Volstritu, dok je cijena nafte oslabila za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine. Istovremeno, rast cijena zlata i srebra pokazuje da investitori i dalje traže sigurnija utočišta usljed geopolitičkih tenzija.

    Cijene nafte u petak su pale, donoseći kratkotrajan predah nakon naglih skokova ranije ove sedmice, dok rastu strahovi u vezi sa proizvodnjom i snabdijevanjem zbog rata s Iranom.

    Američka referentna nafta WTI rano u petak je oslabila 1,2 odsto, na 80,07 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dostigla 81,01 dolar.

    Brent, međunarodni referentni tip nafte, pao je jedan odsto, na 84,59 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigao 85,41 dolar.

    Analitičari upozoravaju da bi dodatni rast cijena nafte mogao ozbiljno opteretiti globalnu ekonomiju. Ukoliko bi cijena dostigla 100 dolara po barelu i zadržala se na tom nivou, pojedini investitori i ekonomisti smatraju da bi to predstavljalo veliki pritisak za svjetska tržišta.

    Neizvjesnost u vezi sa daljim razvojem situacije ove sedmice izazvala je snažne i česte oscilacije na finansijskim tržištima, ponekad i iz sata u sat.

    Pad cijena nafte u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države odobrile privremeno, tridesetodnevno izuzeće Indiji za kupovinu ruske nafte, naveli su analitičari ING-a Voren Paterson i Eva Mantej u bilješci upućenoj klijentima. Kako ističu, to nije „prekretnica“, ali pokazuje nastojanje Vašingtona da ograniči rast cijena nafte.

    Dalje kretanje cijena zavisiće od stabilnog obnavljanja protoka kroz Hormuški moreuz nakon poremećaja u kretanju tankera u tom području. Procjenjuje se da oko petine svjetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz ovaj tjesnac između Irana i Omana.

    Terminski ugovori na američke indekse blago su porasli dok rat s Iranom ulazi u sedmi dan, a izraelski vazdušni napadi pogađaju prijestonice Irana i Libana. Fjučersi na indeks S&P 500 porasli su 0,2 odsto, dok su fjučersi na Dau Džons industrijski indeks bili viši 0,3 odsto.

    Na azijskim tržištima, južnokorejski Kospi oslabio je 0,8 odsto, na 5.536,40 poena, nakon veoma turbulentne sedmice. Indeks je u srijedu potonuo 12 odsto, da bi u četvrtak gotovo izbrisao taj pad skokom od skoro 10 odsto.

    Tokijski Nikkei 225 porastao je 0,4 odsto, na 55.518,63 poena.

    Hongkonški Hang Seng skočio je 1,6 odsto, na 25.713,49 poena, dok je šangajski kompozitni indeks ojačao 0,1 odsto, na 4.113,70 poena.

    Australijski S&P/ASX 200 pao je 1,1 odsto, na 8.845,30 poena.

    Tajvanski Taiex zabilježio je pad od 0,4 odsto, dok je indijski Senseks oslabio 0,6 odsto.

    Na Volstritu je u četvrtak indeks S&P 500 pao 0,6 odsto, na 6.830,71 poen. Industrijski Dau Džons oslabio je 1,6 odsto, na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq kompozit skliznuo 0,3 odsto, na 22.748,99 poena.

    Akcije proizvođača čipova Brodkoma skočile su 4,8 odsto nakon što je kompanija objavila kvartalnu dobit i prihode iznad očekivanja, što je pomoglo da se ublaže ukupni gubici na Volstritu.

    Akcije aviokompanija bile su među najvećim gubitnicima jer su više cijene nafte povećale troškove goriva, dok su stotine hiljada putnika ostale zaglavljene širom Bliskog istoka zbog rata.

    Akcije American Airlinesa pale su 5,4 odsto, United Airlinesa pet odsto, a Delta Air Linesa 3,9 odsto.

    U drugim ranim jutarnjim trgovanjima u petak, američki dolar ojačao je na 157,80 jena sa 157,56 jena. Evro je ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.

    Cijena zlata porasla je 1,1 odsto, dok je srebro skočilo 2,7 odsto.

  • Tramp: Iran traži dogovor, ali je “malo zakasnio”

    Tramp: Iran traži dogovor, ali je “malo zakasnio”

    – Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran pokušava da postigne dogovor sa SAD-om, ali da je, prema njegovim rečima, za to “malo kasno”.

    Govoreći u Beloj kući na događaju u čast šampiona Glavne lige fudbala iz 2025. godine, kluba Inter Majami CF, Tramp je rekao da iranska strana traži način da postigne sporazum, preneo je CBS.

    “Zovu, pitaju: ‘Kako da postignemo dogovor?’ Rekao sam: ‘Malo kasnite'”, rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Američke Države trenutno žele da nastave borbe više nego Iran.

    On je naveo da američka vojska zajedno sa Izraelom nastavlja operacije protiv Irana.

    “Vojska Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa divnim izraelskim partnerima, nastavlja potpuno da uništava neprijatelja mnogo pre roka i na nivoima koje ljudi nikada ranije nisu videli”, rekao je Tramp.

    Prema njegovim rečima, američke i izraelske snage uništavaju iranske rakete i dronove i u tri dana su potopljena 24 broda iranske mornarice, dok su protivvazdušna odbrana, avioni, komunikacije i deo lansirnih rampi za rakete takođe uništeni.

  • Orban: Zelenski mi upućuje prijetnje dok mađarska opozicija staje na stranu Kijeva

    Orban: Zelenski mi upućuje prijetnje dok mađarska opozicija staje na stranu Kijeva

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da mu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upućuje prijetnje dok, kako je naveo, “mađarska opozicija staje na stranu Kijeva i Brisela”.

    Orban je naveo na platformi Iks da je plan EU i Ukrajine uspostavljanje proukrajinske vlade u Budimpešti koja bi slala mađarski novac Kijevu i odvojila Mađarsku od jeftinih ruskih energeneta.

    – Branićemo interese naše nacije. Računajte na to – poručio je Orban.

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je u četvrtak da niko ne može da prijeti Mađarskoj ili njenom premijeru, reagujući na izjavu Zelenskog da bi mogao “da da adresu jedne osobe u Evropskoj uniji” koja koči evropsku pomoć Kijevu, kako bi je ukrajinski vojnici “nazvali i porazgovarali s njom na svom jeziku”.

    – Ovo je prevazišlo svaku granicu. Ovo je Ukrajina. Ovo je vrsta “kulture” koja dolazi iz Kijeva. I ovo je čovek koga Brisel poštuje i zemlja koju žele da ubrzno prime u Evropsku uniju – napisao je Sijarto na platformi Iks.

    Dodao je i da bez obzira na to koliko Zelenski prijeti i koliko blisko sarađuje sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderom Evropske narodne partije (EPP) Manfredom Veberom, Budimpešta im neće dozvoliti da uvuku Mađarsku u rat.

  • Cvijanović sa Trampovim sekretarom za ekonomiju: Fokus na ekonomskim temama

    Cvijanović sa Trampovim sekretarom za ekonomiju: Fokus na ekonomskim temama

    Uvijek je zadovoljstvo i privilegija razgovarati sa Hauardom Latnikom, sekretarom za ekonomiju u administraciji predsjednika Trampa, poručila je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

    – Iskazala sam neizmjernu zahvalnost za srdačan prijem koji je upriličio u svom kabinetu, kao i za još jedan sadržajan i konstruktivan sastanak, ukupno treći, a drugi od početka godine – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži Instagram.

    Dodaje da je i ovaj put, glavni fokus bio na ekonomskim temama i mogućnostima konkretizacije saradnje, posebno u oblastima energetike i infrastrukture.

    – Izrazila sam podršku planiranim američkim projektima u BiH, kao i zainteresovanost Republike Srpske za nove investicije iz SAD. Uvjerena sam da je jačanje ekonomske saradnje put ka razvoju, prosperitetu, ali i unapređenju sveobuhvatnih odnosa sa SAD – poručila je Cvijanovićeva.

  • Gradska uprava: Nema ukidanja škole i vrtića na Starčevici, u planu stotine miliona za razvoj

    Gradska uprava: Nema ukidanja škole i vrtića na Starčevici, u planu stotine miliona za razvoj

    Grad Banjaluka poručio je da izmjene pojedinih regulacionih planova ne znače odustajanje od javnih sadržaja, već pokušaj da se stvore realni uslovi za njihovu izgradnju, dok je istovremeno predstavljen i širi plan kapitalnih investicija vrijedan oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine.

    Iz Gradske uprave reagovali su nakon navoda u javnosti da se izmjenama dijela Regulacionog plana na Starčevici ukidaju planirane lokacije za školu i vrtić. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da za takve tvrdnje nema osnova i da su ovi javni objekti i dalje predviđeni na istim lokacijama.

    „Razumijem uznemirenost građana, posebno u moru netačnih natpisa koji se pojavljuju i koji nemaju veze sa istinom. Banja Luka ima više predviđenih lokacija za izgradnju vrtića koje smo ranije detektovali i obezbijedili, posebno u periodu kada se razgovaralo o izgradnji vrtića sredstvima iz budžeta Kabineta predsjednika Republike. Među tim lokacijama je i ona na Starčevici, koja ostaje planirana i danas“, rekla je Savić Banjac.

    Prema njenim riječima, izmjenama plana koristi se prilika da se planirani objekat iste namjene pomjeri sa privatnog na gradsko zemljište, kako bi se izbjegli dodatni troškovi otkupa i omogućila efikasnija realizacija projekta.

    „To nam daje mogućnost da Grad zadrži punu kontrolu nad svojom imovinom i da projekat realizuje u skladu sa najboljim ekonomskim parametrima. Razloga za paniku nema, škole i vrtići ostaju planirani upravo na lokacijama na kojima su i ranije bili predviđeni“, navela je ona.

    Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pojasnili su da su korekcije regulacionog plana urađene kako bi plan postao provodiv i kako bi se omogućila realizacija sadržaja koji su godinama planirani. Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Vuk Višekruna naglasio je da planom nije došlo do brisanja škole i vrtića.

    „Želim još jednom vrlo jasno da naglasim da su škola i vrtić predviđeni planom. Korekcijom plana nije došlo do brisanja ovih objekata, već su korekcije bile neophodne kako bismo stvorili realne preduslove da se ti objekti izgrade“, rekao je Višekruna.

    On je podsjetio da je prethodno plansko rješenje doneseno još 2008. godine, te da su se u međuvremenu struktura i razvoj naselja značajno promijenili. Kako je naveo, Grad raspolaže određenim zemljištem na tom području, ali zbog strukture parcela i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do sada nije bilo moguće pristupiti realizaciji planiranih sadržaja.

    U međuvremenu, iz Gradske uprave je potvrđeno i da će nacrt Regulacionog plana „Centar-jug“, koji predviđa izgradnju većeg broja novih objekata u užem centru grada, ponovo biti izložen javnosti na uvid sredinom marta.

    Prema obavještenju Odjeljenja za prostorno uređenje, građani će nacrt moći pogledati od 13. do 20. marta 2026. godine, kada će imati priliku da dostave primjedbe i prijedloge na predložena rješenja.

    Ovaj plan obuhvata prostor od 6,84 hektara u užem centru Banjaluke, omeđen ulicama Đure Daničića, Jevrejskom, Nikole Pašića, Milana Rakića, Slobodana Kokanovića i Gorana Radulovića Bimbe, kao i obalom rijeke Vrbas.

    Istovremeno, odbornici Skupštine grada dali su podršku Planu kapitalnih investicija vrijednom oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja okvir razvoja ključne infrastrukture u Banjaluci.

    Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić istakla je da je riječ o osnovnom planskom dokumentu srednjoročnog infrastrukturnog razvoja grada.

    „Plan kapitalnih investicija je osnovni planski dokument srednjoročnog infrastrukturnog razvoja Banjaluke. Dokument je pripremila komisija koju je imenovao gradonačelnik, a u njegovoj izradi učestvovale su sve gradske potrošačke jedinice, kao i gradske i republičke ustanove koje djeluju na području grada“, rekla je Aničićeva.

    Kako je pojasnila, institucije i preduzeća su svoje prijedloge dostavili putem javnog poziva, nakon čega je komisija, u saradnji sa nadležnim odjeljenjima, utvrdila raspored realizacije projekata po godinama i izvorima finansiranja.

    Veliki dio planiranih projekata, dodala je ona, biće finansiran iz kreditnih sredstava, jer Grad ima značajne mogućnosti za kreditno zaduženje, dok su za pojedine projekte predviđeni i drugi izvori finansiranja, uključujući sredstva Vlade Republike Srpske.

    Među većim projektima navela je izgradnju mosta u naselju Dolac, za koji je u prvoj fazi planirano oko 15 miliona KM, dok je ukupna vrijednost projekta, prema procjenama iz 2019. godine, oko 35 miliona KM.

  • Od 14 miliona za most, nisu potrošena ni tri

    Od 14 miliona za most, nisu potrošena ni tri

    Rasprava o izgradnji mosta u naselju Dolac ponovo je otvorena u Banjaluci nakon što je Gradski odbor SNSD-a objavio da je od ukupno obezbijeđenih 14,4 miliona KM već potrošeno 2,65 miliona, iako radovi na mostu još nisu počeli.

    Istovremeno, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je nakon nedavnog sastanka u Vladi Republike Srpske da bi radovi na mostu mogli početi već tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat i budu riješene preostale imovinsko-pravne prepreke.

    U objavi na društvenim mrežama SNSD navodi da je novac za projekat obezbjeđivan kroz više godina, putem kredita i budžetskih sredstava, uz pitanje gradonačelniku gdje je završio ostatak novca s obzirom na to da most još nije počeo da se gradi.

    Kako su planirana sredstva kroz godine

    Prema podacima koji su dostupni iz javnih dokumenata i ranijih odluka gradske administracije, finansiranje projekta mosta u Docu planirano je kroz više različitih izvora.

    Prema navodima iz objave SNSD-a, ali i ranijim informacijama o finansiranju infrastrukturnih projekata u Banjaluci, sredstva su planirana po godinama na sljedeći način:

    2021. godina – 2,4 miliona KM kredit EBRD

    Grad Banjaluka je u okviru šireg programa infrastrukturnih projekata planirao sredstva iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj. Dio tog finansiranja bio je predviđen i za projekat mosta u Docu.

    2022. godina – 100.000 KM kredit EBRD

    U narednoj godini planirana su manja sredstva za nastavak pripremnih aktivnosti, prvenstveno za dokumentaciju i tehničke procedure koje prethode izgradnji mosta.

    2022. godina – 1,4 miliona KM vlastita sredstva

    Pored kreditnih linija, Grad je planirao i dio finansiranja iz vlastitog budžeta za projektovanje i pripremu projekta.

    2023. godina – 5,2 miliona KM kredit komercijalne banke

    U ovoj fazi planirano je dodatno kreditno zaduženje za nastavak pripreme projekta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

    2026. godina – 5,3 miliona KM novi kredit

    Skupština grada Banjaluka nedavno je usvojila odluku o novom kreditnom zaduženju u iznosu od 5,3 miliona KM, koje je namijenjeno prije svega rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i izradi projektne dokumentacije.

    Projekat i dalje bez glavnog projekta i dozvole

    Uprkos višegodišnjem planiranju i obezbjeđivanju sredstava, projekat mosta u Docu i dalje se nalazi u pripremnoj fazi.

    Iz Gradske uprave ranije je potvrđeno da most još nema izrađen glavni projekat niti građevinsku dozvolu, te da je izrada projektne dokumentacije i dalje u toku.

    Tek nakon završetka glavnog projekta moguće je pokrenuti postupak pribavljanja građevinske dozvole kod Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

    Grad najavljuje početak radova tokom ljeta

    Tema mosta u Docu bila je i dio razgovora na nedavnom sastanku u Vladi Republike Srpske kojem su prisustvovali premijer Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

    Tom prilikom razgovarano je o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu koje je potrebno za realizaciju projekta. Kako je navedeno, dio parcela pripada institucijama Republike Srpske, uključujući Vladu i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a postignut je načelan dogovor da se zemljište za projekte od javnog interesa ustupa bez naknade.

    „Most u Docu biće najveći, najviši i najvažniji infrastrukturni projekat koji Banjaluka očekuje. Riječ je o parcelama od oko 2.000 kvadratnih metara, čija se vrijednost procjenjuje na oko dva miliona KM, a koje pripadaju Vladi Republike Srpske i UKC-u. Dogovor je da sve što je u funkciji javnog interesa međusobno ustupamo bez naknade“, rekao je Stanivuković.

    On je dodao da bi, ukoliko Skupština grada da saglasnost i nakon rješavanja preostalih privatnih parcela, radovi na mostu mogli početi tokom ljeta.

    „Sa današnjim dogovorom i uz rješavanje još jedne do dvije privatne parcele, objektivno možemo očekivati početak radova tokom ljeta, ukoliko Skupština grada podrži projekat“, naveo je Stanivuković.

    Projekat koji je godinama predmet političkih sukoba

    Most u Docu već godinama je jedan od infrastrukturnih projekata oko kojeg se vodi politička rasprava između gradske administracije i skupštinske većine.

    Nakon promjene vlasti u Banjaluci 2020. godine, projekat je često bio predmet političkih optužbi i različitih interpretacija o tome u kojoj fazi se nalazi njegova realizacija.

    Most u Docu zamišljen je kao saobraćajna veza između centra grada i naselja Obilićevo i Starčevica, a prema ranijim najavama trebalo bi da ima četiri saobraćajne trake i poseban most za pješake.

    Cilj projekta je rasterećenje Gradskog mosta i poboljšanje povezanosti istočnog i zapadnog dijela grada.

    Ipak, i pored višegodišnjih najava, most još nije u fazi izgradnje, dok se projekat i dalje nalazi u administrativnim i tehničkim procedurama koje prethode početku radova.

    Ognjen Jokić, BL portal

  • Komunalni i infrastrukturni problemi prijavljivaće se na jednom mjestu

    Komunalni i infrastrukturni problemi prijavljivaće se na jednom mjestu

    Nestalo struje, pukla cijev, pojavila se rupa na putu ili je oluja napravila haos. Uskoro će za sve to biti dovoljan jedan broj 121. Banjaluka pokreće Operativno-komunikativni centar koji će građanima omogućiti da sve probleme prijave na jednom mjestu, 24 sata dnevno.

    Tako više neće biti lutanja između službi i telefona.

    –Građani će na jedan broj moći da prijave sve probleme, od nestanka struje i vode do rupa na putu ili drugih komunalnih problema. Naša uloga je da zaprimimo prijavu, obradimo je i proslijedimo nadležnom odjeljenju ili službeniku koji je zadužen za rješavanje tog problema – objašnjava Gavrilo Kerkez, šef Operativno-komunikativnog centra.

    Broj 121 biće dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, a građani će moći prijaviti infrastrukturne i komunalne probleme, ali i dobiti informacije neophodne za svakodnevno funkcionisanje.

    Nakon što operater OKC zaprimi prijavu, ona će biti proslijeđena nadležnoj gradskoj službi, a od njih će se tražiti povratna informacija kako bi građani u što kraćem roku dobili odgovor. Informacije će, u zavisnosti od želje građana, biti dostavljane telefonom ili putem e-maila.

    U početnoj, testnoj fazi, Operativno-komunikativni centar će prvenstveno služiti za potrebe civilne zaštite i reagovanje u vanrednim situacijama i elementarnim nepogodama. Nakon toga planirano je postepeno uključivanje i drugih gradskih službi.

    -Krenućemo sa civilnom zaštitom, a onda ćemo postepeno uključivati komunalnu policiju, inspekcije, odjeljenje za saobraćaj i druge službe – objašnjava Kerkez. On ističe da su operateri ključni dio sistema, jer će upravo oni biti prvi kontakt građana sa centrom.

    -Srce centra nisu ni šef, ni bilo koji drugi službenik, već operateri koji će 24 časa dnevno primati pozive i davati prve informacije građanima – naglašava on i dodaje da će u prvoj fazi u centru raditi 6 operatera, što je minimalan broj potreban za organizovanje smjenskog rada tokom 24 časa.

    Poseban akcenat biće stavljen na komunikaciju sa medijima, naročito u situacijama kriznog informisanja.

    -Kada su vanredne situacije u pitanju nama je jako važna komunikacija sa medijima i tzv. krizno komuniciranje, jer nemoguće je informacije plasirati pravovremeno bez medija. Sve važne informacije koje budemo imali proslijeđivaćemo medijima. Jer, bez obzira na sve aplikacije i sve što ćemo raditi, mediji imaju najveću moć da informaciju prenesu javnosti – ističe Kerkez.

    Iako broj 121 već postoji i u Srpskoj funkcioniše preko Republičke uprave civilne zaštite, Banjaluka će biti prva jedinica lokalne samouprave koja ima vlastiti operativno-komunikativni centar.

    Kerkez ističe da je centar razvijan po evropskim standardima, a iskustva su preuzeta iz zemalja zapadne Evrope, posebno iz Slovenije.

    -Ovo je kapitalni projekat koji nije pravljen za godinu ili dvije, već za decenije koje dolaze – poručuje on i dodaje da se radi i na unapređenju aplikacije „Građanska patrola“, koja bi ponovo trebalo da postane važan kanal komunikacije između građana i grada, piše Srpskainfo.

  • Novi potez Helsinkija: Nuklearno oružje na stolu

    Novi potez Helsinkija: Nuklearno oružje na stolu

    Finska je u četvrtak izjavila da planira ukinuti ograničenja koja zabranjuju nuklearno oružje na svom tlu, kako bi zemlju uskladila s NATO-ovom politikom odvraćanja nakon pridruživanja savezu 2023. godine.

    “Vladin prijedlog omogućio bi u budućnosti unošenje nuklearnog oružja u Finsku ili prevoz, isporuku ili posjedovanje istog u Finskoj, ako je povezano s vojnom odbranom Finske”, rekao je novinarima ministar odbrane Anti Hakanen.

    Dodao je:

    “U svim ostalim situacijama osim ovih razloga za izuzeće, uvoz, prevoz, isporuka i posjedovanje nuklearnog eksploziva i dalje bi bili zabranjeni”, rekao je ministar.

    Hakanen je rekao da se sigurnosno okruženje Finske i Evrope “temeljno i značajno promijenilo i pogoršalo” nakon ruskog sukoba sa Ukrajinom 2022. godine.

    Nordijska zemlja odustala je od decenija vojne nesvrstanosti kako bi se pridružila NATO-u u aprilu 2023. godine

    Povjerljive informacije
    Ali, Helsinki se mogao upoznati s nuklearnom odbranom NATO-a tek nakon što je postao punopravni član jer se radi o povjerljivim informacijama, rekao je Hakanen.

    Predložena promjena politike Finske zahtijeva izmjene Zakona o nuklearnoj energiji i kaznenog zakona.

    Desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, izjavila je da je njen prijedlog poslan na konsultacije do 2. aprilaa te se nada da će novi zakon stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi “Defence Talk”.

  • Đajić: Okružni sud poništio moju smjenu sa čela UKC-a RS

    Đajić: Okružni sud poništio moju smjenu sa čela UKC-a RS

    lado Đajić, bivši generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci, objavio je da je Okružni sud Banjaluka poništio odluku o njegovoj smjeni sa čela najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj.

    “Povodom nezakonite smjene sa mjesta generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, kao i presude Okružnog suda u Banjaluci poništene odluke o navedenoj smjeni, smatram svojom obavezom da se obratim javnosti”, napisao je Đajić na svom Facebooku nalogu i dodao:

    Đajić: “Ovo nije pitanje jedne funkcije”
    “Ovo nije pitanje jedne funkcije, već pitanje poštovanja zakona, institucija i prava u Republici Srpskoj. Odluka suda jasno pokazuje koliko je važno da se institucije i pojedinci uvijek vode zakon i pravda”.

     

    Đajić je naveo i da kao poslanik u Narodnoj skupštini RS, ali i kao čovjek koji se dosljedno zalaže za poštivanje prava i institucija, misli da je važno otvoreno i odgovorno govoriti o ovoj temi.

    Najavio obraćanje medijima 6. marta ispred NSRS
    Najavio je da če se petak, 6. marta, u 12 časova obratiti medijima ispred Narodne skupštine Republike Srpske u Banjaluci.

    “Javnost ima pravo znati istinu, a zakon mora biti iznad svega”, zaključio je Đajić.

    Smjena Vlade Đajića
    Podsjećamo, Vlade Republike Srpske smjenila je Vladu Đajića, nakon kompromitujućeg snimka koji je objavljen, a čiji je akter.

    Prije smjene, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio je da je Vlado Đajić, sam sebe razriješio svih funkcija, a nakon što je u javnosti objavljen video snimak na kojem se vidi kako Đajić razgovara sa jednim muškarcem o narkoticima.

    Nakon njegove smjene, na čelu UKC-a Rs je imenovan Nikola Šobot.

    Đajić je izgubio i funkciju prvog čovjeka banjalučkog SNSD-a, a za predsjednika Gradskog odbora izabran je funkcioner ove stranke Goran Maričić.

  • Banjalučka policija o udesu na brzoj cesti: Vozač pobjegao nakon nezgode

    Banjalučka policija o udesu na brzoj cesti: Vozač pobjegao nakon nezgode

    Jutros su se na brzoj cesti Banjaluka–Laktaši dogodile dvije saobraćajne nezgode, zbog čega se saobraćaj na pojedinim dijelovima ove dionice odvija otežano.

    Jedna nezgoda dogodila se oko 7 časova u mjestu Glamočani, a u njoj su učestvovali nepoznati vozač sa nepoznatim teretnim vozilom, koji je napustio lice mjesta, i vozač motocikla marke BMW.

    Iz Policijske uprave Banjaluka za „Nezavisne novine“ su naveli da je vozač motocikla zadobio tjelesne povrede.

    „U toku je vršenje uviđaja. Preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku vozača“, saopšteno je iz policije.

    Zbog ove nezgode saobraćaj se na tom dijelu puta odvija jednom saobraćajnom trakom.

    Prema informacijama čitalaca „Nezavisnih novina“, jutros se dogodila još jedna saobraćajna nezgoda na istoj brzoj cesti.

    Jedan udes dogodio se iz pravca Laktaša kod bivšeg FIS-a, dok se drugi dogodio iz pravca Banjaluke prema Laktašima, kod tržnog centra „Robot“.

    Na društvenim mrežama navodi se da je u jednoj od nezgoda pao vozač motocikla, dok se u regionalnoj Viber grupi o stanju na putevima vozačima savjetuje da koriste alternativne pravce zbog gužve na ovoj dionici.