Autor: INFO

  • Vlada produžila direktnu podršku pri kupovini goriva do 15. novembra

    Vlada produžila direktnu podršku pri kupovini goriva do 15. novembra

    Vlada Republike Srpske produžila je mjeru direktne podrške građanima i privredi pri kupovini goriva, kojom su benzin i dizel jeftiniji za 10 feninga po litru, do 15. novembra 2026. Odluka je donesena zbog poremećaja na tržištu naftnih derivata, a pravo na umanjenje imaju pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj, prenose Nezavisne.

    Vlada je 1. aprila ove godine omogućila umanjenje iznosa za plaćanje bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva za 0,10 KM po litru. U mjeru je trenutno uključeno 45 trgovaca naftnim derivatima, sa 281 prodajnim mjestom širom Srpske.

    Na 30. sjednici u Banjaluci, danas, 8. oktobra, utvrđen je i Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za prvih šest mjeseci 2026. Prihodi i primici na opštem fondu ostvareni su u iznosu od 4,505 milijardi KM, šest odsto više u odnosu na rebalans za taj period i 15 odsto više u odnosu na finansijski plan za prvu polovinu godine.

    Rashodi i izdaci iznosili su 3,878 milijardi KM, devet odsto manje u odnosu na rebalans za šest mjeseci i šest odsto manje od operativnog budžeta za taj period.

    Inostrani dug u prvih šest mjeseci servisiran je redovno, za šta je izdvojeno 768,7 miliona KM. Za amortizaciju unutrašnjeg duga iz redovnih sredstava otišlo je još 267,2 miliona KM, ukupno 1,036 milijardi KM za te dvije namjene.

    Za projekte iz Programa javnih ulaganja Republike Srpske u prvoj polovini godine evidentirani su rashodi i izdaci od 102,6 miliona KM. Sproveden je i jedan postupak multilateralne kompenzacije i cesije, kojim su kompenzovani javni prihodi u iznosu od 32,1 milion KM.

  • Javna površina na Banj brdu za kafić uz početnih 185 KM mjesečno

    Javna površina na Banj brdu za kafić uz početnih 185 KM mjesečno

    Gradska uprava Banjaluka planira da na pet godina ustupi javnu površinu u neposrednoj blizini Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu za ugostiteljski objekat, uz početnu godišnju naknadu od svega 2.221 KM. Najveća finansijska ponuda ipak ne garantuje automatski lokaciju, prenosi BL Portal.

    Prema dokumentaciji koju je portal pregledao, početna cijena je deset feninga po kvadratnom metru dnevno, obračunata na osnovu objekta od 60,86 kvadrata. To je 2.221,39 KM godišnje, odnosno približno 185 KM mjesečno. Konačna cijena zavisiće od ponuda, a izabrani korisnik godišnju naknadu mora uplatiti unaprijed.

    Lokacija se dodjeljuje po kriterijumu najvišeg ponuđenog iznosa, ali nije klasična aukcija na kojoj se cijena međusobno diže. Firme ponude šalju u zatvorenim kovertama, a javno otvaranje zakazano je za sutra u 12 časova. Grad u dokumentaciji ipak koristi izraz „izlicitirani iznos“, iako usmenog nadmetanja nema.

    Pored novca, komisija ocjenjuje izgled i ekološku prihvatljivost objekta, sa najviše 20 bodova. Firma čije idejno rješenje dobije manje od 12 bodova ispada, čak i uz najveći iznos. Oglas ne objašnjava detaljno kako se finansijske ponude vežu za bodovanje, a kod jednakog broja bodova prednost ima onaj ko je ranije predao prijavu.

    Na Banj brdu planiran je montažno-demontažni kafić sa prizemljem i spratom, dvije otvorene bašte, natkrivenom i nenatkrivenom terasom. Urbanističko-tehničke uslove izradila je firma „ATRIJ“ iz Doboja još u februaru. Navedena je površina osnove, ali ne i ukupna površina bašti i terasa, niti je jasno da li će se njihovo korišćenje dodatno naplaćivati. Oglas predviđa i neposrednu pogodbu ako lokacija poslije oglasa ostane nedodijeljena.

    Objekat bi bio uz kompleks Spomenika palim Krajišnicima, nacionalnog spomenika BiH. Iz dostupne dokumentacije nije jasno koje su saglasnosti ustanova za zaštitu nasljeđa eventualno pribavljene.

    Ugostiteljstvo na izletištu nije nova ideja. Još 2015. otvoren je restoran „Novak Café & Restaurant“, u sklopu hotela „Trešnja“, u vlasništvu Duška Kalinića i Gordane Tešanović, tadašnje direktorice banjalučkog Doma zdravlja. Radio je pod franšizom porodice Novaka Đokovića, sa oko 80 mjesta u restoranu i pet terasa za oko 300 gostiju.

    Poslovanje nije donijelo očekivano. Godine 2020. najavljeno je da objekat nastavlja kao „Cherry“, bez franšize „Novak“. Ni to nije dugo trajalo. Hotel je stao u oktobru 2021, a preduzeće „Cherry“ likvidirano je 2022. Tešanovićeva je zbog zabrane automobilskog pristupa tužila Grad Banjaluku i tražila 886.939 KM izgubljene dobiti, ali je Osnovni sud zahtjev odbio.

    U avgustu 2024. na Banj brdu je otvoren novi vidikovac, a grad je najavljivao i dodatne turističke, rekreativne i ugostiteljske sadržaje. Novi kafić je još jedan pokušaj širenja ponude na izletištu čija je komercijalizacija i ranije izazivala rasprave, posebno zbog ograničenog pristupa automobilima.

    Rok za prijave ističe u petak, 9. oktobra, u deset časova, a ponude se otvaraju dva časa kasnije. Rezultati bi trebalo da budu objavljeni u roku od tri radna dana. Naslovna fotografija u izvoru generisana je vještačkom inteligencijom i služi samo kao ilustracija, ne kao stvarni ili zvanično projektovani izgled objekta.

  • Peskov poručio da zamrzavanje konflikta ne vodi rješenju

    Peskov poručio da zamrzavanje konflikta ne vodi rješenju

    Zamrzavanje sukoba u Ukrajini neće pomoći njegovom rješavanju, a da bi se to postiglo potrebne su sveobuhvatne mjere, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RTRS.

    Rusija je, naveo je Peskov, uvjerena da rješenje u Ukrajini mora biti sveobuhvatno i da parcijalne mjere neće biti dovoljne.

    „Privremeno zaustavljanje ili zamrzavanje takođe neće pomoći“, naglasio je portparol Kremlja.

    U ovom trenutku, rekao je Peskov, nisu vidljive šanse za mirno rješavanje situacije u vezi sa Ukrajinom.

  • Brnabić: Povjerenje građana Ujedinjenoj Srpskoj priznanje je Stevandićevom radu

    Brnabić: Povjerenje građana Ujedinjenoj Srpskoj priznanje je Stevandićevom radu

    Predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić uputila je srdačne čestitke predsjedniku Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenadu Stevandiću povodom rezultata koji je njegova stranka ostvarila na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske.

    Kako je navela, povjerenje koje su građani ukazali Ujedinjenoj Srpskoj predstavlja priznanje Stevandićevom dosadašnjem radu i politici koju predstavlja, ali i podstrek za nastavak odgovornog rada u interesu građana Republike Srpske.

    „Želim Vama i Vašim saradnicima mnogo uspjeha u ostvarivanju ciljeva za koje ste dobili njihovu podršku. Posebno cijenim Vašu posvećenost očuvanju jedinstva srpskog naroda i njegovanju bliskih i bratskih odnosa Srbije i Republike Srpske. Uvjerena sam da ćemo, oslanjajući se na našu dosadašnju uspješnu parlamentarnu saradnju, nastaviti zajednički da radimo na jačanju neraskidivih veza Srbije i Republike Srpske, na dobrobit našeg naroda i svih naših građana“, napisala je Brnabić.

    Navela je da se raduje nastavku saradnje, uvjerena da će i u narednom periodu zajednički doprinositi jačanju veza parlamenata Srpske i Srbije, čijem je razvoju Stevandić lično dao značajan doprinos.

    „Uz najljepše želje za dobro zdravlje, ličnu sreću i uspjeh u daljem radu, primite, poštovani gospodine Stevandiću, izraze mog visokog uvažavanja“, napisala je u čestitki Ana Brnabić.

  • Vrata EU otvorena, BiH nije na listi pozvanih

    Vrata EU otvorena, BiH nije na listi pozvanih

    Poslije mjeseci čekanja, nagađanja i spekulacija Evropska komisija konačno je objavila dokument o tome kako EU vidi proširenje u narednom periodu. To je prvi konkretan dokaz, osim izjava političara i diplomata, da Brisel ovog puta zaista misli ozbiljno kad je riječ o širenju Unije, prenose Nezavisne.

    EU je najavila konkretne korake u postepenom integrisanju kandidata prije punopravnog članstva, a paralelno će samu Uniju spremati za nove članice reformama u odlučivanju.

    Donošenje odluka unutar EU i balans interesa članica i bloka kao cjeline jedno je od najosjetljivijih pitanja. U novom saopštenju Unija nije spremna da taj sistem reformiše u cijelosti, nego se fokusira na odluke vezane za proširenje. Umjesto da se veto može uložiti praktično na svakom koraku pregovora, ostao bi samo za finalnu fazu. Za zatvaranje poglavlja bila bi potrebna kvalifikovana većina, bez veta, kako je sada.

    Drugo osjetljivo pitanje je budžet. Iako se o tome mnogo ne govori da se Ukrajina dodatno ne opterećuje, jer je zemlja u egzistencijalnom ratu, neke članice koje inače imaju simpatije prema njoj spremne su da je blokiraju ako bi to značilo značajno manje budžetskih sredstava za postojeće članice. Pojednostavljeno, ako kolač ostane isti, a broj članica poraste, svaka zemlja koja iz evropskog budžeta dobija više nego što uplaćuje mogla bi dobijati znatno manje ako Ukrajina uđe. Novi prijedlog Komisije cilja na to da se sredstva sadašnjim članicama ne umanjuju.

    To pitanje je komplikovanije i zato što sredstva iz budžeta EU nisu zamišljena kao stalne dotacije, nego kao privremena pomoć dok zemlja ne podigne ekonomiju dovoljno da učestvuje na jedinstvenom tržištu. Tom logikom, zemlje na istoku EU, koje su proteklih desetak godina značajno uvećale bruto domaći proizvod, u jednom trenutku moraće da se odreknu dotacija u korist novih članica.

    Na pitanje šta dokument znači za BiH, Delegacija EU uputila je na izjavu šefa Delegacije Luiđija Soreke na Iksu. Soreka je naglasio da je mjera praktično dokaz da je proširenje spoljnopolitički prioritet EU. Proširenje je povezao i sa evropskom bezbjednošću, argumentom koji mnogi evropski političari koriste kod kuće da je proširenje u interesu i građana skeptičnih prema prijemu novih članica, posebno siromašnih zemalja zapadnog Balkana i istočne Evrope.

    BiH i njenim političarima poslao je jasnu poruku.

    „Oni partneri koji su pokazali trajnu političku volju i usklađenost s evropskim standardima uskoro će dobiti indikativne mape puta s okvirnim rokovima za pristupanje. Zbog dugotrajnog političkog zastoja, BiH, nažalost, nije među njima.

    Ali vrata članstva u EU ostaju širom otvorena za BiH. Nakon nedavno održanih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka ka integraciji u EU trebalo bi da bude jedan od ključnih prioriteta novoformiranih vlasti.

    Na EU otpada više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH. Naši građani povezani su dubokim kulturnim, porodičnim i ekonomskim vezama. Geografski i istorijski, BiH se nalazi u srcu Evrope. Njena budućnost je u EU“, napisao je Soreka.

    Prevedeno na običan jezik, BiH zbog dugotrajne političke blokade neće biti među prvim zemljama koje će uživati nove benefite, ali mjesto u EU ima ako se politička klima promijeni. Vrata ostaju otvorena, ali zemlja mora izaći iz blokade.

  • Vučić: „Studentska lista“ ne nudi ništa

    Vučić: „Studentska lista“ ne nudi ništa

    Vučić: „Studentska lista“ ne nudi ništa, ako dođu na vlast biće gore nego 2000.

    „Ako dođu na vlast biće gore nego 2000. godine“: Vučić o Studentskoj listi

    „Studentska lista“ ne nudi ništa, poručio Vučić

    Vučić o Studentskoj listi: Ako dođu na vlast biće gore nego 2000.

    Na vlast gore nego 2000: Vučić kaže da Studentska lista ne nudi ništa

    Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandar Vučić večeras se obratio građanima i prošao najaktuelnije teme, prenosi B92.

    Na početku se osvrnuo na skupove u Pančevu i Valjevu, na kojima je bilo na hiljade ljudi.

    „Kako god okrenete, kad ima 9, 10, 11 hiljada, što mora da se kaže 15? Ali, bilo je lepo. Znate li kako je skupiti 100 hiljada ljudi?“, rekao je on.

    Bilo je, dodao je, pokušaja da se skupovi zaustave, ali detalje ne zna.

    „Ovo će biti veoma neizvesna i teška utakmica, što je veoma logično. Ne treba da ljudi misle da su oni posebno mudri. Ne, oni su se ujedinili svi, oni koji su protiv, da idu na izbore jer mrze jednog čoveka i hoće da ga sruše, čak iako nema funkciju. Kad im pročitate program, ne nude ništa. To je sramota čitati. Svaku debatu su ubedljivo izgubili, na one koje bi izgubili još ubedljivije nisu ni otišli“, istakao je.

    Preko milijardu i 300 hiljada, objasnio je, uloženo je iz inostranstva u nevladine organizacije u Srbiji. Veliki broj lista koje se dugo takmiče odjednom se povukao iz trke.

    „Čestitam ljudima koji poput Jovanovića i Đilasa, šta god mislio o njima, a kao što znate nije ništa lepo, čestitam im na tome što su pokazali da imaju bar nešto digniteta da se bore za svoje principe, za razliku do mnogih drugih.“

    Na to što premijer takozvanog Kosova Aljbin Kurti podržava „Studentsku listu“ rekao je da ih to ne zanima, jer Vučića mrze mnogo više nego Kurtija.

    „Zamislite odete u Valjevo. Imate nastavnike u Valjevskoj gimnaziji… Vladika Nikolaj je vezan za Valjevo. Njima lider ‘Studentske liste’ kaže da je vladika Nikolaj isto što i Alojzije Stepinac, i njih briga za to. Glasaće za njih samo da bi bili protiv onog kog im N1 kaže da mrze. Imate značajan deo ljudi u Valjevu koje to ne interesuje. Ovo je ideološki lider ‘Studentske liste’. Nenad Čanak takođe. Ovo su njegovi ideološki poslušnici na severu Srbije. On je predložio da se naša zemlja više ne zove Srbija, nego Republika Srbija i Vojvodina.“

    „Studentska lista“, objasnio je, polaže račune plenumu, ali niko ne zna ko plenum čini i ko ga kontroliše.

    „Večeras su u Nišu napali ženu. Imaju neverovatan pik na žene, ja to nisam video u životu. Niko od njih nikada nije rekao da im je žao. Neće niko da kaže da im je žao što je onaj čovek krvnički udario Ljiljanu Stjepanović. Veliki deo broj Srbije je to već video i prepoznao. Ako dođu na vlast biće gore nego 2000. godine.“

    Potom se osvrnuo na proteste protiv Miloševića 1996. i 1997.

    „Tada po prvi put vidimo kako izgleda kad je nešto spolja inicirano, sa željom da se skloni Milošević i da on bude okrivljen za sve što se dešavalo na prostoru bivše Jugoslavije. Naravno, bio je težak život, ali bio je teži ‘92 i ‘93 ali tada takvih protesta nije bilo. Posle napada na našu zemlju dolazimo do uspostavljanja potpuno novog poretka, apsolutno po diktatu spolja.“

    Mržnja je, dodao je, stvarana spolja kroz različite priče u javnosti.

    „Bar troje, četvoro znam ovde u studiju koji su bogatiji nego Marko Milošević, a to nisam ja. Ali koga briga za to? Posle pola godine ljudi na ulici koji su spaljivali Skupštinu kažu ‘šta sam ja radio’ ali od tog kajanja više nema ništa. Posle toga smo ostali bez Crne Gore, bez Kosova, sa ugla Zapada, ne i našeg, ostali bez 500.000 ljudi koji su ostali bez posla, do ruba propasti došli. Srbija se diže kao feniks iz pepela posle 2012. godine.“

    Poslije toga je, objasnio je, Majkl Davenport, koji je bio član engleske MI6, kroz medije širio priče o njemu, što je počelo nakon puta u Moskvu.

    „Shvatio sam da je krenula kampanja i spremao sam se za to ceo život. Ja sam se pripremao za sve to. Spremao sam se za demonstracije. Tada donosimo novi zakon o radu koji moraš da doneseš da bi došao bilo koji investitor. I svi kažu ‘gotov je’, sve je to u redu. U tom trenutku nemaju dovoljno institucionalnog i vanistitucionalnog pritiska za tri stvari koje sam rekao: negiranje rezultata, kriminalizaciju, i moju dehumanizaciju. Zbog toga moraju da registruju medije u Luksemburgu. Zvao se on Vargas, Šolak, nema veze. Uvek su to kontrolisale tajne službe. Tada kreće specijalna operacija po imenu ‘Vučić mora da padne’. Vučić ne odgovara Hrvatskoj, jer ona je tad bila regionalna sila.“

    Toj kampanji, rekao je, nije se moguće suprotstaviti.

    „Počeli su za pričama da mi otac nije otac, da mi je otac Albanac. I to na najpokvareniji način. Za svakog člana porodice. Sin kriminalac. I to morate da trpite sve. Neću da pričam šta su o Andreju pričali. Koga više zanima to što to nije istina? Koga zanima što ja nisam stvarno imao pušku već su je veštačkom inteligencijom okačili na pogrešno rame? Sad svi ćute oko zvučnog topa jer je to deo specijalne operacije. Oni su mene uništili u očima velikog broja ljudi. Ja nisam čovek, a ako nisam čovek, ne možeš da glasaš za tog.“

    Na predizborni spot sa flasterima rekao je da mu je teško da ga gleda. N1 nije htio da ga emituje zbog navodno spornih izraza.

    „Napravili smo jedan trik. Sve one užasne reči koje vidite na meni, sve su to oni rekli o meni, baš na toj televiziji. Nismo uzeli ni jednu reč koja je rečena negde drugde.“

    Veliki dio građana, rekao je, ipak racionalno pristupa glasanju.

    „Sa druge strane, ogroman deo Srbije na racionalan način ovo razume. Ne moraju da me vole, neki me čak i vole, ali postoji ono što želim i zbog čega sam ponosan što kada ljudi racionalno pristupe svemu, znaju da su dobro glasali i dobro birali.“

    Veliki dio tužilaštva, istakao je, koji ne može da zaštiti ni njega ni druge građane od dehumanizacije, radi za strance.

    „I da izgubim izbore, nisam hteo da se dodvoravam nikome. Garantujem vam, posle izbora, završiću sa politikom na fakultetima i u školama. I tužilaštvo će biti drugačije. To je sve rađeno decenijama. To je kad stranci krenu da ruše neku državu, i ovoga puta nisu uspeli. Meni je Makron zaista rekao: ‘neverovatno je šta si preživeo’. Oni sad uhapsiše 6.700 ljudi, od toga maloletnih koliko hoćete. Da je to Srbija uradila, ja bih visio u Briselu, ali Makron je korektan čovek i te stvari razume.“

    Osvrnuo se i na komentare blokadera o životnom standardu poslije 2012.

    „Lažni studenti vam sve vreme govore šta je od 2012. ali neće da vam kažu da je pre toga bilo deset puta lošije i koliko je sve napravljeno neupredivo bolje. Neće, jer ih to ne zanima. Znate što sam najponosniji? Što sam na čelu pokreta kog toliko napadaju spolja. Boriću se protiv onih koji tuku ženu i koji neće da se izvine što su napadali žene. I večeras su napali ženu u Nišu. Ako postoji neko na šta sam alergičan to je kad neko tuče žensku decu, žene. Ja imam ćerku. Zamišljam da neko tako povuče moju ćerku za kosu. Nema tog ko bi me zaustavio.“

    „Ne zanima me dan posle. Ako dobijemo izbore, to je kraj. I neće više biti politike na fakultetima, u školama, u tužilaštvu.“

    Na izjavu Marte Kos da će „mladost pobediti“ rekao je da ga ne zanima šta je rekla.

    „Ne zanima me šta je rekla Marta Kos. Jeste čuli šta je rekao Putin, Modi, Si Đinping? Poredite Martu Kos sa svima njima. Oni su nas naučili da kada neki stranaca kaže nešto ‘e sad su mu rekli, sad je gotovo’. Pritom, ova njena izjava nije ništa posebno. Znam da ona navija za njih. Svašta nešto je rekla, ali suština je u tome da nismo uveli sankcije Rusiji. Ne zanima me šta ćete da mi kažete. Srbija je u vreme Aleksandra Vučića najbrže napredovala u svojoj istoriji. To je ono što će morati da se pamti. A da ja budem neko kog će poštovati Si Đinping i Donald Tramp, dva najveća lidera sveta, Modi i Putin, razni evropski lideri, a da se plašim reči nekog evropskog komesara, ja sam to odavno prevazišao.“

    Sankcije Rusiji nije htio da uvede jer ne smatra da išta rješavaju i nije želio da Srbija kida tradicionalna prijateljstva zbog tuđih ratova.

    „Mislim da sam hrabro izdržao pritiske koje niko drugi ne bi izdržao. Mislim da veliki deo ruske javnosti ne razume koliko je to teško, ali znam da to znaju Putin, Ušakov, Lavrov, Peskov.“

    Ako dobije povjerenje, Vlada će sa 31 ministarstva pasti na 12.

    „Ako nam ukažete poverenje, biće mala, snažna, efikasna, marljiva Vlada sa velikim promenama, možda će troje, četvoro, petoro od sadašnjih 31 da ostanu. U Vladi će biti kao u košnici, imaćete 20 sastanaka na dan, kad niste u Vladi, ići ćete na pet tačaka tog dana, bićete stvarno umori. Menjaćemo i na lokalu, rekao sam 50 odsto, a biće 60 ili 70 odsto. Ljudi su nezadovoljni. Narod je nezadovoljan načinom na koji se komunicira sa njima, vide da neće da se razgovara sa njima. Moraš da radiš, moraš da slušaš ljude. Nekad jesu u pravu, neka nisu. Zato sam pokušao da im objasnim, odem u Njujork, vratim se, odem u Pirot. Pokušao sam da objasnim, nemojte da vas zaslepe svetla velikog grada. Vole da odu u Atinu, Pariz, ali ne i u Žagubicu.“

    Duh preduzetništva kod naroda, objasnio je, razvijaće se još dugo. Za Novu Varoš najavio je konkretno.

    „U Novu Varoš stiže Jumkov pogon, tako da će između 80 i 100 žena biti zaposleno“, rekao je.

    Slični projekti idu i u drugim manjim sredinama, „kao u Rekovcu, kao i u Slavujevcu, u opštini Preševo“. Država, poručio je, mora da nastavi da dovodi investicije i tamo gdje nisu veliki industrijski centri.

    Krajnji cilj rušenja iz inostranstva, objasnio je, jeste to što je Srbija postala previše snažna.

    „Hoću da vam kažem da su opasnosti mnogo veće. Nemojte da smetnete s uma da je Hrvatska jaka regionalna sila koja je članica EU, koja želi da ima mnogo veći uticaj u Vojvodini. Kada su preuzeli vlast 2000. godine, sve što je vredelo od industrije, sve su to kupili Hrvati. Što je bila toliko žestoka kampanja protiv Alta banke? Zato što je Srbin preuzeo ideju tih Merkatora u Srbiji, a to ne sme da se desi. Zato moraju da sruše nekoga kao što sam ja, i ja sam srećan što je to tako. Ali boriću se do kraja sa narodom, koji to odlično razume, da pobedimo na izborima. Ako oni pobede, čestitaću im isto veče. Ako mi pobedimo, nikome neću dati da pokrade narodnu volju. Ne postoji ta sila koja može da me spreči da sačuvam narodnu volju. Nemojte da pričate šta ćemo dan, dva posle, nevažno je. Važna je jedino narodna volja.“

    Situacija, istakao je, nije ni blizu kao 15. marta.

    „Ni 15. marta nisu imali šanse sa sve 70 odsto policije koju su imali na svojoj strani. Jedinica komandanta Repca, Policijska brigada, jedina je bila na strani države, sada je mnogo drugačija situacija.“

    Na Srdanovićevo odbijanje da dođe na debatu rekao je da je on za svoju profesiju „delimično stručan“, da je neko to iskoristio i da zato ne želi duel.

    „Ako oni dođu na vlast, to će biti najveći cirkus u istoriji Skupštine. Ljudi, kako ne vidite da ‘Studentsku listu’ podržavaju Kurti, Đukanović i Plenković? Kako ste tako zaslepljeni? Da dobiju i 30-35 odsto glasova, ja ću da se čudim kako je to moguće.“

    Osvrnuo se i na poruke studenata iz Republike Srpske.

    „Vide ljudi kakva im je lista. Ko će da štiti srpske interese? Bakić, Hubač, Fric, Kokanović, koji je sekirom branio Violu fon Kramon… U Republici Srpskoj ljudi osećaju šta je Srbija. Važno je da ljudi znaju da država nije igračka. Mogao sam ja i danas da izbacim stolicu Srdanoviću i kamen za kupus. Znate zašto neću? Neću da time nipodaštavam sopstvenu državu i sopstvene protivnike. Pokazivaću veće poštovanje. To je bila najbolja metafora da ljudi vide zašto ne smeju da izađu na duel. Nije on mene stavio na ‘ignor’, čoveče, ti si narod stavio na ‘ignor’. Da je tri posto za tebe, ti ne smeš da ih staviš na ‘ignor’.“

    Na komentar blokadera da mu je plan osveta ako pobijedi rekao je da nema potrebe da se sveti.

    „Ja se ne svetim nikom, da se svetim, u ovom zemlji bi bilo sve drugačije. Ustav mi je kao Sveto pismo potreban. FDU je večeras napravio spot studentske liste, a to je protivustavno. Neće biti na fakultetima i školama nijednog grafita, a sada ih ima hiljade i hiljade. Za ovo dobijam najviše aplauza, neće ljudi više da šalju ljude u ovakve škole.“

    O predsjedničkim izborima trenutno ne razmišlja. Glava mu je, rekao je, „na parlamentarnim izborima“. O anketama može samo da konstatuje da je CRTA lagala da „Studentska lista“ ima prednost od 10 procenata.

    Još jednom se vratio na komentare Jova Bakića o vladici Nikolaju i Alojziju Stepincu.

    „Jovo Bakić je mnogo lukaviji nego što mislite. On nije Jovo Bakić nego lider ‘Studentske liste’. On je veoma opasan čovek i njegove namere prema Srbiji su zločinačke. Veoma opak i opasan čovek.“

    Sa Vladimirom Putinom, rekao je, ne slaže se uvijek, ali ruski predsjednik zna da on vodi računa o odnosima Srbije i Rusije. Zamoljen da komentariše sliku sa Donaldom Trampom, za koju su blokaderi tvrdili da se slikao sa kartonom, a ne sa predsjednikom SAD, rekao je:

    „Da li možete da verujete da u ovoj zemlji postoji bar 100.000 ljudi koji veruju da sam se slikao s kartonom i oni veruju da su pametni.“

    „Nisu mogli da mi nađu ni kuće ni račune u inostranstvu i zato me prvi na listi Srdanović goni. Moj greh je što sam vam pokazao koji će lekovi da budu jeftiniji. Jer to nisam imao pravo, a ja sam hteo da vas obradujem. Jedva čekam da idem u zatvor za to i za nepostojeći zvučni top.“

    „Studentska lista“ je jaka, istakao je, jer je u obojenu revoluciju uloženo mnogo para, ali vjeruje u pobjedu liste „Ujedinjena Srbija“.

    „Imam poruku. Hoću da se zahvalim svima vama, poštovani građani Srbije. Da vam kažem jedno veliko hvala što ste se borili, i što se i danas borite. Da sačuvamo tradicionalne vrednosti, da odbranimo državi, a to se radi olovkom i papirom. Nama nisu potrebne pesnice, nego olovka i papir. Srećan sam što sa vama mogu da se borim protiv svih onih koji bi da nam ruše državu. Molim vas da radimo još snažnije i da pokušamo da ih pobedimo 25. oktobra“, zaključio je Vučić.

  • Birači glasaju za jedne, mandate preuzimaju drugi

    Birači glasaju za jedne, mandate preuzimaju drugi

    I poslije opštih izbora 2026. imaćemo masovnu praksu da narod izabere jedne kandidate, a u njihove fotelje sjedaju drugi, baš kao i ranijih godina, prenose Nezavisne.

    Gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor već u ponedjeljak, nepun dan pošto su birališta zatvorena, izjavio je da ostaje na toj dužnosti i da neće prihvatiti poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske. To je potvrdila i načelnica Novog Sarajeva Benjamina Karić, koja ne ide u Skupštinu Kantona Sarajevo, nego ostaje na dosadašnjoj poziciji. Poput nje, ni načelnik Ilidže Nermin Muzur neće prihvatiti mandat u toj skupštini i neće se odreći načelničke funkcije.

    Poslije izbora održanih u nedjelju, 4. oktobra, ovakvih primjera u predstojećem periodu biće zasigurno na desetine. Dozvoljeno je, ali se postavlja pitanje da li je pošteno prema biračima.

    „Naravno da nije“, poručuje u izjavi za „Nezavisne novine“ Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. I mnoge druge stvari, dodaje, nisu bile poštene u minuloj predizbornoj kampanji.

    „Evo, sada se priča o nekim koalicijama, a kada pogledate analizu predizborne kampanje, izričito su bile naglašene crvene linije o tome ko će s kim koalirati, a ko s kim neće. Kada vi date povjerenje jednoj političkoj stranci, a onda ona nakon izbora koalira sa onom koju je prije toga proglasila neprijateljem, protivnikom, to je izdaja birača“, navela je Mujagićeva.

    Sa moralnog stanovišta, dodaje, ovo nije ništa novo.

    „Borba za mandate i za moć je nešto što već dugo gledamo. Nažalost, moralnost je davno istjerana iz naše politike“, istakla je Mujagićeva.

    Da prepuštanje osvojenih mandata nije pošteno prema biračima smatra i Vesna Čančar, predsjednica Demokratskog centra „Nove nade“ Foča, člana koalicije „Pod lupom“. Treba, kaže, mijenjati izborno zakonodavstvo i ovakve masovne pojave onemogućiti.

    „U zemlji u kojoj živimo mnogo stvari nije pošteno, pa ni to. Isto tako, kada osvojite mandat, pitanje je da li je on Vaš ili političke partije. Hiljadu tu ima stvari koje bi trebalo posložiti. Mislim da bi bilo korektno da se to riješi, jer Vam birači daju povjerenje i glas i od Vas očekuju da ih zastupate“, rekla je Čančareva za „Nezavisne novine“.

    Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u „Transparency Internationalu BiH“, kaže da praksa da se kandiduju popularni funkcioneri za koje se unaprijed zna da neće preuzeti mandat otvara ozbiljne etičke, ali i demokratske i političke dileme.

    „Glavni problem je, dakle, što se najpopularniji i najpotentniji političari guraju u prvi plan kako bi ‘povukli’ glasove, ali zapravo izigravajući izbornu volju i otvoreno varajući birače koji im poklanjaju povjerenje“, ističe Ožegović.

    Time se, dodaje, obesmišljava i preferencijalno glasanje, jer izabrani i sa legitimitetom ne ulaze u parlamente, a njihova mjesta zauzimaju oni koji nemaju stvarnu podršku.

    „Ovo nije pošteno prema biračima, ali naposljetku, birači su ti koji treba da prepoznaju i na vrijeme uskrate podršku onima koji će tu podršku zloupotrijebiti i koji ih neće zaista predstavljati. Zašto birači iz izbornog ciklusa u izborni ciklus uporno daju podršku ovakvim kandidatima, to je sad već drugo pitanje“, naglasio je Ožegović.

  • Kome su birači srušili planove?

    Kome su birači srušili planove?

    Narodna skupština Republike Srpske trebalo je da bude poprište velikih planova, ali su izborni rezultati nekima brutalno prizemljili očekivanja. Jedni su prije glasanja crtali desetine mandata, drugi tiho računali na nekoliko poslaničkih mjesta, a matematika je pokazala ko je dobro procijenio snagu, a ko je pucao previsoko, piše Srpska info.

    Jedno je ono što stranke žele, drugo ono što javno prognoziraju, treće ono što im građani zaista daju. Od najave SNSD-a o 35 mandata, preko udvostručenja PSS-a, do stranaka koje su najavljivale sedam, osam ili deset mandata, procjene sada stoje uz ono što je donio glas birača.

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik prije izbora bio je uvjeren da će partija u Narodnoj skupštini imati 35 poslanika. Prema preliminarnim rezultatima SNSD ima 195.321 glas, što bi trebalo da donese 34 mandata, od čega 27 direktnih i sedam sa kompenzacione liste.

    U PSS-u su uspjeli u namjerama. Očekivali su da udvostruče broj poslanika i udvostručili su ga. Imali su šest, sada bi trebalo da imaju 12, devet direktnih i tri kompenzaciona.

    Do sada najveća opoziciona stranka to više nije. SDS je sa 13 mandata spao na 11. Pad je, doduše, počeo mnogo ranije.

    Kod DNS-NPS ambicije su takođe bile veće od rezultata. Predsjednik DNS-a Nenad Nešić nedavno je u intervjuu za Srpskainfo rekao da koalicija očekuje osam mandata. Za sada ih čeka pet, čime su, u svakom slučaju, postali druga po snazi stranka u vladajućoj koaliciji.

    Ista očekivanja prije izbora imao je predsjednik SPS-a Goran Selak. Ranije je za Srpskainfo rekao da očekuju da podrška bude „uvećana najmanje dva puta“ i da budu najjača partija u koaliciji sa SNSD-om. Trenutna matematika donosi im četiri mandata.

    Iz koalicije SP-Demos-NDP očekivali su sedam ili osam mandata, a prema trenutnoj računici čeka ih pet poslaničkih mjesta.

    Ni Lista za pravdu i red nije krila ambicije. Na izbore su izašli zajedno sa PDP RS, uz očekivanje da budu jedno od najvećih iznenađenja, ali su dobili četiri mandata.

    Predsjednik „Volje naroda Srpske“ Vlado Đajić očekivao je čak osam mandata. Rezultat je nijedan.

    Sa nešto manjim očekivanjima u trku je ušla predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić. Za Srpskainfo je rekla da bi bili zadovoljni sa pet mandata. Narodni front nije prešao cenzus.

    I Republička stranka Srpske prije izbora slala je poruke o rastu podrške. Sa velikog skupa u Bijeljini krajem septembra poručeno je da stranka „sigurno ide po drugi direktan mandat“ u Izbornoj jedinici 6. Na kraju je jedan direktan mandat, koji je pripao lideru Slavenku Ristiću.

    Izbori su pokazali da je najlakše prije glasanja dijeliti mandate. Teže je ubijediti birače da ih zaista daju. Neke stranke pogodile su ono što su najavljivale, neke su ostale nekoliko mandata kratke, a neke su od velikih planova došle do nule. U politici se, na kraju, ne broje želje, već glasovi.

  • „Sporazum s Iranom više nije nešto što želim“

    „Sporazum s Iranom više nije nešto što želim“

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da više nije posebno zainteresovan za sporazum s Iranom, u trenutku kad američki mediji javljaju da Pentagon priprema opcije za moguće nove velike napade na tu zemlju, prenosi ATV.

    „Mislim da sporazum zapravo nije nešto što želim, ali oni su nam spremni ponuditi bilo šta da prestanemo“, rekao je Tramp sinoć na predizbornom skupu republikanaca u San Antoniju u Teksasu.

    Dodao je da njegov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i dalje radi na pregovorima i da „radi veoma dobro“.

    „Ali oni nikada neće imati nuklearno oružje“, poručio je Tramp.

    Izjava dolazi poslije izvještaja En-Bi-Si njuza i Aksiosa da administracija razmatra obnavljanje velikih američkih vojnih operacija protiv Irana. En-Bi-Si njuz, pozivajući se na američkog zvaničnika i osobu upoznatu s razgovorima, objavio je da su Tramp i tim za nacionalnu bezbjednost razgovarali o mogućim novim operacijama u narednim sedmicama.

    Poslije sastanka u Kemp Dejvidu vojska je pripremila nove opcije koje predsjednik može razmotriti. Odluka o napadu još nije donesena.

    Aksios navodi da je Pentagon prije nekoliko dana naložio američkoj Centralnoj komandi da završi pripreme za mogući nastavak velikih borbenih operacija. Prema izvorima, eventualni napadi mogli bi uključivati intenzivno bombardovanje iranske energetske infrastrukture, drugih infrastrukturnih objekata i nuklearnih postrojenja. Izvori Aksiosa kažu i da bi do napada moglo doći prije američkih međuizbora 3. novembra, ali Tramp još nije donio konačnu odluku.

    SAD i Iran u junu su postigli memorandum o razumijevanju kojim je uspostavljeno primirje i predviđen niz koraka ka ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza. Dogovor se raspao prije nego što su ozbiljno počeli pregovori o iranskom nuklearnom programu. Vašington sada traži sveobuhvatniji sporazum, Teheran posljednjih sedmica predlaže kraći, sličan junskom.

    Tramp je ranije ove sedmice tvrdio da je problem u pregovorima to što se ne zna „ko vodi Iran“. Teheran je to odbacio i optužio američku administraciju za protivrječne poruke.

    Istovremeno, rat s Iranom i visoke cijene goriva postali su važna politička tema uoči međuizbora. Asošijeted pres navodi da se Tramp suočava s nezadovoljstvom dijela birača upravo zbog visokih cijena goriva i nastavka sukoba.

  • Šta je pozadina saobraćajnog kolapsa u Banjaluci

    Šta je pozadina saobraćajnog kolapsa u Banjaluci

    Banjalučani danima troše vrijeme, gorivo i živce u kolonama, a ni danas nema predaha. Radovi, izmjene režima i zastoji običnu vožnju kroz grad pretvaraju u neizvjesno putovanje. Pritisak na gradske saobraćajnice vidi se i u podatku MUP-a Republike Srpske: na području Banjaluke evidentirano je više od 103.000 registrovanih vozila, prenosi BL Portal.

    I jutros su gužve bile na ključnim raskrsnicama, pa su pojedini vozači morali da se vraćaju i traže drugi pravac. Zaobilaženje sve teže donosi olakšanje, jer se saobraćaj sa opterećenih glavnih pravaca preliva u okolne ulice.

    Saobraćajni stručnjak Milenko Jaćimović upozorava da se iza kolona prepliće nekoliko problema, od rasta broja vozila do neusaglašenih radova i rješenja koja, po njemu, dodatno otežavaju vožnju i ugrožavaju bezbjednost.

    Prema ovogodišnjim podacima koje je BL portalu dostavio MUP Srpske, na području grada trenutno ima 103.357 registrovanih vozila. Prošle godine bilo ih je 100.832. Razlika je 2.525 vozila. MUP navodi i da je broj novoregistrovanih ove godine 2.525, a tokom 2025. bilo ih je 3.389. Svi podaci odnose se na grad Banjaluka.

    Jaćimović kaže da rast godinama traži ozbiljnije planiranje.

    „Već je preko 100.000 registrovanih vozila u Banjaluci. Porast je broja i novih vozača, a statistika kaže da je u zadnjih 10 godina svake godine u Banjaluci bliže 3.000 novoregistrovanih vozila. Odjeljenje za saobraćaj i puteve Gradske uprave ‘spava’ – promjene motorizacije i opterećenja su toliko brze da se svake godine mora imati strategija šta raditi da se smanji zagušenje saobraćaja“, kaže Jaćimović za BL portal.

    O obimu uvoza govore i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U Carinskoj ispostavi Banjaluka od 1. januara do 30. septembra ove godine ocarinjeno je 7.374 vozila.

    Posebno opterećen ostaje Istočni tranzit, gdje radovi na kružnoj raskrsnici kod Audijevog servisa otežavaju prolaz. Poslije višemjesečnih radova i ranijih prekida počelo je asfaltiranje, a završetak se očekuje uskoro. Dok se čeka rasterećenje, zastoj osjećaju i vozači koji idu kroz Borik ili stižu iz Starčevice. Gužve su zahvatile i okolne bulevare, Aleju Svetog Save i Gundulićevu ulicu.

    Jaćimović ukazuje na potez kod Lesnine, Audijevog servisa i Ekonomskog fakulteta.

    „To je jedna transverzala koja je značajno usporila i zakomplikovala komunikaciju i iz Starčevice prema centru i prema tranzitu. To se ogromno reflektuje na stvaranje gužvi“, objašnjava on.

    Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve Gradske uprave kažu da radovi ulaze u završnu fazu i mole vozače za strpljenje.

    „Za ovu vrstu radova neophodna je privremena izmjena režima saobraćaja. Riječ je o privremenoj situaciji koja prati završnu fazu jednog značajnog saobraćajnog projekta, čiji je cilj upravo bolji protok vozila i smanjenje zadržavanja na ovom potezu. Očekujemo da će završetkom cijelog projekta biti stvoreni uslovi za bezbjednije i efikasnije odvijanje saobraćaja“, navode iz ovog odjeljenja.

    Za funkcionisanje grada, upozorava Jaćimović, presudan je i raspored radova. Kad se u kratkom roku otvori više gradilišta na važnim saobraćajnicama, vozačima se sužava izbor pravaca.

    „Ni u kom slučaju se ne bi trebalo, niti struka to preporučuje, da se u jednom intervalu od dva mjeseca na četiri-pet lokacija kreće sa izgradnjom kružnih tokova ili sanacijom puteva, jer onda potpuno zakomplikujemo saobraćaj“, kaže Jaćimović.

    Pokušaj da se izbjegne jedna kolona često završi ulaskom u drugu. Pritisak se prenosi sa raskrsnice na raskrsnicu, a zastoji zahvataju i ulice koje bi trebalo da budu rasterećene.

    Posebno upozorenje ide na račun reklama i drugih sadržaja u kružnim tokovima, koji, po njemu, odvraćaju pažnju.

    „Stalno govorimo, nemojte postavljati kojekakve reklame unutar kružnih tokova! Juče sam za samo dva sata monitoringa po saobraćajnicama kod Lazareva i Delta centra vidio tri saobraćajne nezgode u kružnom toku. Dok dođe policija i napravi uviđaj, na tom kružnom toku saobraćaj je u potpunom kolapsu“, upozorava Jaćimović za BL portal.

    To pokazuje koliko dodatni zastoj otežava već opterećen saobraćaj. Gradskim vlastima zamjera i odnos prema upozorenjima struke.

    „Onaj ko vodi grad neće da sluša struku, iako istraživanja jasno kažu da se unutar kružnih tokova ne postavljaju bilbordi i objekti koji odvraćaju pažnju“, ističe on.

    Završetak raskrsnice kod Audijevog servisa trebalo bi da olakša prolazak tim dijelom grada. Jaćimovićevo upozorenje ipak ide na dugoročnu organizaciju: rast broja vozila mora pratiti plan kojim se usaglašavaju radovi, čuvaju prohodni pravci i smanjuju zagušenja. Do tada Banjalučani cijenu čekanja plaćaju svakodnevno, izgubljenim satima, potrošenim gorivom i sve manje strpljenja za volanom.