VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trišić Babić: Visoki predstavnik više nije potreban BiH, a do novembra sigurno neće biti imenovan

    Trišić Babić: Visoki predstavnik više nije potreban BiH, a do novembra sigurno neće biti imenovan

    Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić rekla je za RTRS da visoki predstavnik u BiH sigurno neće biti imenovan do novembra, a tada i do tada ćemo, kaže, vidjeti u kom pravcu će se događaji dešavati.

    – Od trenutka kada visoki predstavnik nije izabran u junu, a nisam ni očekivala da se to desi, sve je ukazivalo na to da neće ni biti za dogledno vrijeme izabran. I to u trenutku kada se pojavila dva kandidata. Bio je jedan kandidat kada je Francuska nominovala svog kandidata, tad je već bilo jasno da se visoki predstavnik neće tako brzo imenovati – rekla je Trišić Babić.

    Ona je istakla da se ništa neuobičajeno ne dešava, da BiH nema visokog predstavnika, ali se normalno radi.

    – Postoji parlamentarni život, vlada, vlada entiteta, događaji se odvijaju bez ikakvih problema, bez visokog predstavnika. Јa bih željela da vidim da je ovo trenutak, ovo što imamo, tu isto tako nepostojeću funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, da je to jednostavno neka međufaza u kojoj ćemo se mi ovdje svi, a ne mi u Republici Srpskoj, mi smo se odavno odvikli i otkačili od visokog predstavnika i Kancelarije visokog predstavnika, da je to jedna faza u kojoj će se Sarajevo isto tako prilagoditi da visoki predstavnik apsolutno nije više potreban u ovoj zemlji – rekla je Trišić Babić.

  • Minić: Vrijeme da se zatvori poglavlje međunarodnog protektorata

    Minić: Vrijeme da se zatvori poglavlje međunarodnog protektorata

    Nemogućnost dogovora u PIK-u o izboru visokog predstavnika još jednom pokazuje da je vrijeme da se zatvori ovo poglavlje međunarodnog protektorata u BiH, istakao je premijer Republike Srpske Savo Minić.

    Minić je ovo objavio na društvenoj mreži Iks, komentarišući to što Savjet za sprovođenje mira, koji nije predviđen Dejtonskim mirovnim sporazumom, danas nije postigao dogovor oko imenovanja novog visokog predstavnika.

    Luis Krišok ostaje vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH sve dok ne bude postignut dogovor o novom viskom predstavniku.

  • Ambasada SAD u Sarajevu: Nastavljamo s podrškom Landiju, ne razmatramo druge kandidate

    Ambasada SAD u Sarajevu: Nastavljamo s podrškom Landiju, ne razmatramo druge kandidate

    Sjedinjene Američke Države nastavljaju podržavati visoko kvalificiranog italijanskog kandidata, ambasadora Antonija Zanardija Landija, za sljedećeg visokog predstavnika u BiH, odgovor je američke Ambasade u Sarajevu za RTRS.

    – Sjedinjene Američke Države ne razmatraju nijednog drugog kandidata za tu poziciju. Luis Krišok je trenutno vršilac dužnosti visokog predstavnika, a izabra ga je Savjet za implementaciju mira nakon što evropske članice nisu uspjele postići konsenzus na sastanku održanom 3. i 4. juna – dodaje se u odgovoru.

    Ističu da će se Krišok povući s funkcije vršioca dužnosti nakon što PIK izabere novog visokog predstavnika.

    – Sjedinjene Američke Države smatraju da vršilac dužnosti visokog predstavnika Luis Krišok ima sva potrebna ovlaštenja za očuvanje stabilnosti u BiH i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma – zaključuje se u odgovoru Ambasade SAD u BiH za RTRS.

  • Dodik: Amerika danas zastupa stav koji Srpska već tri decenije ima o sudu u Hagu

    Dodik: Amerika danas zastupa stav koji Srpska već tri decenije ima o sudu u Hagu

    Predsjednik Milorad Dodik pozdravio je to što Amerika danas zastupa stav koji Republika Srpska ima već tri decenije o Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

    Dodik je naveo da državni sekretar SAD Marko Rubio, komentarišući Međunarodni krivični sud u Hagu, upozorava da bi američki vojnici i zvaničnici mogli biti prepušteni na milost i nemilost stranim sudijama, hiljadama kilometara daleko.

    – Upravo to je srpski narod govorio godinama. Kada sud izgubi jednake aršine i postane sredstvo politike, prestaje biti mjesto pravde. Pozdravljam što Amerika danas zastupa stav koji Republika Srpska ima već tri decenije – napisao je Dodik na Iksu.

    Američki državni sekretar Marko Rubio pokrenuo je kampanju s ciljem ukidanja Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, tvrdeći da se taj međunarodni sud miješa u vojne i policijske operacije SAD, čime ugrožava američki suverenitet, prenosi list Gardijan.

    Američki Stejt department pokrenuo je kampanju za okončanje prijetnje koju predstavlja Međunarodni krivični sud američkom suverenitetu.

  • Hoće li gorivo u BiH premašiti 3 KM

    Hoće li gorivo u BiH premašiti 3 KM

    Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

    “Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

    Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

    Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

    “Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

    Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

    “Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

    Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

    Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

    “Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

    Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

    Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

    Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

    Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

    Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

    Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

    Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

    Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

    “Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

    Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

    Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

    Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

    Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

    Ukoliko se rast cijena nafte na svjetskim berzama nastavi i u narednim danima, cijene naftnih derivata u Bosni i Hercegovini vrlo lako bi mogle premašiti tri marke po litru, upozoravaju sagovornici “Nezavisnih novina”.

    Rast cijena nafte na svjetskim berzama mogao bi donijeti novo poskupljenje goriva

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, kazao je da su cijene nafte na svjetskim berzama u roku od 48 sati porasle do 86 dolara po barelu.

    “Već na benzinskim pumpama imamo određena povećanja cijena, što smo i ranije najavljivali, od pet do sedam feninga. Međutim, ukoliko se ovaj rast cijena zadrži još nekoliko dana, vrlo lako bismo mogli doći u situaciju da cijene naftnih derivata premaše tri marke po litru”, kazao je Bečarević.

    Ističe da je situacija na Bliskom istoku izuzetno napeta i trenutno se sve prati iz sata u sat.

    Blokada Ormuskog moreuza mogla bi dodatno povećati pritisak na cijene

    “Ukoliko se kriza dodatno produbi, posebno u slučaju blokade Ormuskog moreuza, bojim se da bi moglo doći do novog rasta cijena nafte”, pojašnjava Bečarević.

    Dodaje da je za detaljnije i sigurnije prognoze potrebno sačekati razvoj situacije u narednim danima.

    “Ipak, već sada je evidentno da je došlo do drastičnog poskupljenja – cijena barela nafte porasla je za oko 20 odsto. Ako se takav trend zadrži nekoliko dana, cijene naftnih derivata na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini mogle bi premašiti tri marke po litru”, rekao je Bečarević.

    Struka upozorava da bi gorivo moglo dostići tri KM po litru

    Milovan Bajić, potpredsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske i direktor “Krajinapetrola”, kazao je za “Nezavisne novine” da će cijena na pumpama u BiH zavisiti od daljeg kretanja cijena na svjetskim berzama, ali i od nabavnih cijena koje će formirati rafinerije.

    “Ukoliko se sadašnji nivo cijena zadrži, realno je očekivati da će gorivo na benzinskim pumpama dostići, pa čak i premašiti tri marke po litru”, rekao je Bajić.

    Podsjetio je da se promjene na svjetskom tržištu vrlo brzo odražavaju i na domaće tržište, posebno zbog toga što Bosna i Hercegovina gotovo u potpunosti zavisi od uvoza naftnih derivata.

    Cijene na pumpama u Banjaluci već povećane

    Sa jedne banjalučke benzinske pumpe naveli su da su u utorak, 14. jula, korigovali cijene goriva.

    Kako su kazali, cijena dizela povećana je sa 2,78 KM na 2,88 KM po litru, dok se benzin trenutno prodaje po cijeni od 2,72 KM po litru.

    Vlada RS produžila mjeru podrške za kupovinu goriva

    Vlada Republike Srpske produžila je u ponedjeljak do 15. avgusta ove godine mjeru direktne podrške pri kupovini goriva, kojom građani, preduzetnici i privredni subjekti ostvaruju popust od 10 feninga po litru benzina i dizela, dok će Inspektorat RS nastaviti pojačan nadzor formiranja cijena naftnih derivata.

    Naime, Vlada Republike Srpske je 13. jula na telefonskoj sjednici donijela odluku o produženju primjene Odluke o direktnoj podršci usljed poremećaja na tržištu naftnih derivata do 15. avgusta 2026. godine.

    Podsjećamo, Vlada Republike Srpske je na četvrtoj sjednici, održanoj 1. aprila ove godine, usvojila Odluku o direktnoj podršci, kojom je propisano da pravna lica, samostalni preduzetnici i fizička lica u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na umanjenje obaveze plaćanja prilikom kupovine bezolovnog motornog benzina i dizel-goriva u iznosu od 0,10 KM po litru na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

    Inspektorat RS nastavlja kontrolu formiranja cijena goriva

    Iz Inspektorata Republike Srpske saopšteno je da će republička inspekcija nastaviti kontinuiran nadzor nad formiranjem cijena goriva.

    “Povodom najava o mogućem rastu cijena tečnih naftnih goriva, usljed rasta cijene nafte na svjetskim berzama, republička tržišna inspekcija će i u narednom periodu nastaviti sa kontinuiranim nadzorom formiranja cijena goriva u Republici Srpskoj.

    Podsjetimo, cijene dizela su prije početka sukoba na Bliskom istoku krajem februara iznosile 2,25 do 2,29 KM, dok je benzin koštao 2,25 do 2,32 KM.

    Brent nafta premašila 86 dolara zbog krize SAD i Irana

    Cijena nafte brent je u utorak porasla na više od 86 dolara po barelu nakon novog rasplamsavanja sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, dok su evropski i američki berzanski indeksi uglavnom u padu.

    Prema podacima sa berze, cijena sirove nafte WTI porasla je za 3,38 odsto, na 80,791 dolar po barelu, dok je cijena nafte brent porasla za 3,49 odsto, na 86,235 dolara po barelu.

    Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da će Sjedinjene Američke Države naplaćivati taksu od 20 odsto na tankere koji plove kroz Ormuski moreuz, dodajući da će taj pomorski prolaz biti otvoren “sa ili bez Irana”, što je dodatno podstaknulo neizvjesnost na globalnom tržištu nafte.

  • Parlament smijenio predsjednika

    Parlament smijenio predsjednika

    Mađarski parlament usvojio je 17. amandman na Ustav kojim se omogućava prijevremeni prestanak mandata predsjednika države Tamaša Šuljoka, što predstavlja jednu od najznačajnijih političkih odluka otkako je na vlast došla vlada premijera Petera Mađara.

    Amandman je usvojen sa 139 glasova za i šest protiv, dok su poslanici Fidesa i njihovih saveznika bojkotovali glasanje, tvrdeći da se njime narušavaju demokratske institucije i ustavni poredak.

    Reforma donosi velike promjene u pravosuđu

    Osim promjene na čelu države, ustavni amandman uvodi obaveznu starosnu granicu od 70 godina za sudije Ustavnog suda, ograničava mandat poslanika na najviše 12 godina i predviđa osnivanje nove kancelarije za zaštitu i povrat državne imovine.

    Premijer Peter Mađar poručio je da je cilj reforme uklanjanje političkog nasljeđa bivšeg premijera Viktora Orbana i jačanje vladavine prava, dok je Orban potez vlasti oštro kritikovao, nazvavši ga napadom na demokratiju.

    Predsjednik ima rok od pet dana

    Prema usvojenom amandmanu, predsjednik Šuljok ima pet dana da potpiše zakon, a ukoliko to ne učini, vlada je najavila pokretanje postupka za njegov opoziv.

    Ovaj potez dolazi nakon ubjedljive pobjede Mađarove stranke Tisa na parlamentarnim izborima, čime je okončana šesnaestogodišnja dominacija Fidesa, pa analitičari ocjenjuju da Mađarska ulazi u period dubokih institucionalnih promjena koje će obilježiti naredne godine, navodi VOE.

     

     

     

  • Vlada Sjeverne Makedonije dobila osam novih ministara

    Vlada Sjeverne Makedonije dobila osam novih ministara

    Sobranje Sjeverne Makedonije izabralo je u ponedjeljak (13. jula) kasno naveče osam novih ministara u okviru prve rekonstrukcije Vlade premijera Hristijana Mickoskog, koja je uslijedila na polovini njenog mandata.

    Za izbor novih članova Vlade glasalo je 69 poslanika, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo s obzirom na to da opozicioni zastupnici nisu prisustvovali glasanju.

    Novi ministri su Jeton Šasivari, koji će voditi Ministarstvo pravde, Borče Serafimovski na čelu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Agon Ferati kao ministar za odnose među zajednicama, te Sašo Klekovski kao ministar zdravstva.

    Takođe, novi ministri su Sedat Sulejmani kao ministar turizma i kulture, Đoko Velkovski kao ministar socijalne politike, demografije i mladih, te Ivan Stoiljković, koji je sa pozicije ministra za odnose među zajednicama izabran za ministra lokalne samouprave, te Erdžan Demir, ministar bez resora.

    Brojni izazovi

    Mickoski je ocijenio da rekonstruisana vlada donosi novu energiju, novi tempo rada i veću odgovornost u nastavku mandata, ističući da cilj promjena nije politička promocija pojedinaca, nego nastavak procesa reformi i razvoja države.

    “Ne tražim povjerenje za pojedince niti za jednu političku partiju, već za nastavak procesa u kojem je država ponovo stala na noge, obnovila temelje i pokazala da može graditi, stvarati i pobjeđivati”, poručio je Mickoski u obraćanju parlamentu.

    Dodao je da pred Vladom ostaju brojni izazovi, ali da vjeruje kako Sjeverna Makedonija može postati uspješna evropska država zahvaljujući radu, znanju, snažnim institucijama i stabilnom ekonomskom razvoju, prenijela Politika.

    Rekonstrukcija na pola mandata

    Rekonstrukcija ove vlade uslijedila je nešto više od godinu dana nakon njenog izbora i rezultat je dogovora partnera u vladajućoj koaliciji koju čine VMRO-DPMNE, koalicija VLEN i pokret Za našu Makedoniju (ZNAM).

    Prema obrazloženju Vlade, cilj promjena je povećanje efikasnosti rada pojedinih resora i jačanje kapaciteta izvršne vlasti za sprovođenje reformi, realizaciju infrastrukturnih projekata i ispunjavanje ekonomskih prioriteta u nastavku mandata.

    Istovremeno, ključna ministarstva poput finansija, unutrašnjih poslova, odbrane i spoljnih poslova ostala su bez promjena, što vlast smatra garantom kontinuiteta u oblastima od strateškog značaja.

    Burna rasprava

    Parlamentarna rasprava trajala je cijeli dan, a obilježile su je oštre polemike između predstavnika vlasti i opozicije.

    Poslanici opozicionih stranaka zatražili su izvinjenje od Ivana Stoiljkovića zbog, kako su naveli, uvredljivih izjava iznesenih tokom rasprave.

    Predsjednik Sobranja Afrim Gaši u više navrata prekidao je sjednicu i sazivao koordinacije šefova poslaničkih grupa kako bi smirio tenzije, ali nakon što njihovi zahtjevi nisu prihvaćeni, zastupnici opozicionih stranaka napustili su sjednicu prije glasanja.

    Opozicija je ocijenila da rekonstrukcija nema reformski karakter, već predstavlja političku preraspodjelu funkcija unutar vladajuće koalicije i uvod u moguće prijevremene parlamentarne izbore.

    Promjene u sastavu Vlade

    Prije izbora novih ministara Sobranje je razriješilo dosadašnje ministre pravde, poljoprivrede, zdravstva, turizma i kulture, socijalne politike, lokalne samouprave i ministra za odnose među zajednicama, kao i ministra bez portfelja Šabana Saliua.

    Vlada Mickoskog izabrana je 23. juna 2024. Prethodno je početkom juna iste godine dobio mandat za formiranje vlade. Čine je koalicija predvođena VMRO-DPMNE, koalicija VLEN i pokret ZNAM, a izvršna vlast ima 20 ministarstava, tri ministra bez resora i pet potpredsjednika Vlade, prenosi Fena.

    Rekonstrukcijom je premijer nastojao ojačati rad Vlade u drugoj polovini mandata, uz najavu intenzivnijeg sprovođenja ekonomskih reformi, jačanja javnih investicija i nastavka procesa evropskih integracija.

    Novi ministri

    Jeton Šasivari (pravosuđe)

    Borče Serafimovski (poljoprivreda, šumarstvo i vodoprivreda)

    Agon Ferati (odnosi među zajednicama)

    Sašo Klekovski (zdravstvo)

    Sedat Sulejmani (turizam i kultura)

    Đoko Velkovski (socijalna politika, demografija i mladi)

    Ivan Stoiljković (lokalna samouprava)

    Erdžan Demir (ministar bez resora)

  • Kovačević: Konaković otvoreno priznao da institucije BiH služe za progon Srba i Hrvata

    Kovačević: Konaković otvoreno priznao da institucije BiH služe za progon Srba i Hrvata

    Izjava lidera NiP-a Elmedina Konakovića, koji je rekao da su ojačali institucije BiH koje će se suočiti sa izjavama lidera Srba i lidera Hrvata, me jako iznenadila. Јer rijetko kad u politici dobijete tako otvoreno priznanje da neko kontroliše pravosudne institucije i da te pravosudne institucije služe za progon Srba i Hrvata, odnosno demokratski izabranih lidera Srba i Hrvata, rekao je za RTRS portparol SNSD-a Radovan Kovačević.

    – To su nam saopštili Dino Konaković i njegove stranačke kolege. Dakle, da oni kontrolišu pravosudne institucije kako bi se suočavali, odnosno sukobljavali, kako bi potčinjavali Srbe i Hrvate u BiH – ističe Kovačević.

    Istkao je da je to skandalozno i da očekuje reakcije.

    – Dakle, ovdje mora da uslijedi reakcija. Kakve su to oni institucije osnažili? Za šta? Kakvu izjavu su dali lider SNSD-a Milorad Dodik i lider HDZ-a BiH Dragan Čović koja ugrožava bilo koga? Šta su rekli? Da se zalažu za saradnju srpskog i hrvatskog konstitutivnog naroda,  ali ne protiv trećeg konstitutivnog naroda u BiH. Pa Dodik je rekao da poštuje konstitutivnost hrvatskog naroda na isti načina koji poštuje konstitutivnost i bošnjačkog i srpskog naroda. Šta je to za osudu? Oni koji poštuju Dejton, to bi trebali da pozdrave – naveo je Kovačević.

    Naglasio je da je problem što bošnjačke stranke ne poštuju Dejtonski sporazum, nego, kako je istakao, hoće BiH kojom samo oni vladaju, a vladali bi nad Srbima i nad Hrvatima.

    – Problem je u tome što im je savez SNSD-a i HDZ-a BiH rekao da zaborave na to. I zato se oni na taj način tako sramno bune – jasan je Kovačević.

    Kovačević je podsjetio na izjavu Dodika i Čovića da je potrebna izborna jedinica za izbor hrvatskog člana Predsjedništva.

    – A zašto je potrebna? Zato što moramo biti ravnopravni kao tri naroda i moramo imati pravo svi da izaberemo svoje predstavnike. A onda oni kažu da to ne dolazi u obzira, da je to rušenje nečega. I kažu treba sistemski obezbijediti proporcionalnu zastupljenost. Izvinite, mi već predugo slušamo tu njihovu podvalu – rekao je Kovačević.

    Kovačević je podsjetio da nema proporcionalne zastupljenosti u Ustavu BiH.

    – Postoji ravnopravnost tri konstitutivna naroda. To što oni sad misle da ih ima nešto više, da treba da ih bude više u strukturama vlasti, pa na to mogu da zaborave – dodao je Kovačević.

    Naglasio je da je u potpunoj suprotnosti sa Dejtonskom sporazumom koji oni navodno kao štite.

    – Dakle, mora se obezbijediti ravnopravnost tri konstitutivna naroda. I moraju se poništiti odluke svih visokih predstavnika u BiH. Moraju izabrani predstavnici naroda i građana u BiH preuezeti odgovornost za BiH. To je jedini način da BiH opstane. Ukoliko žele da BiH opstane, evo mi smo im ponudili platformu i za dogovor i za opstanak BiH. Ukoliko ne žele, pa to je onda već njihov izbor. I neka im je srećno sa njihovim izborom – zaključio je Kovačević.

  • Stevandić: Odlučnost Republike Srpske dovela do toga da se niko ne zalijeće na stolicu visokog predstavnika

    Stevandić: Odlučnost Republike Srpske dovela do toga da se niko ne zalijeće na stolicu visokog predstavnika

    Odlučnost Republike Srpske dovela do toga da se niko ne zalijeće na stolicu visokog predstavnika, rekao je za RTRS predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, reagujući na nemogućnost dogovora u PIK-u o izboru novog visokog predstavnika.

    – Svi treba da znaju da je Republika Srpska svojomu upornošću istrpila pokušaj da nas potpuno unište, i Vladu Srpske i predsjednika i Narodnu skupštinu Srpske. Narodna skupština Srpske je bila odlučujuća brana koja je vratila autoritet i Vlad i predsjednika Srpske i onemogućila da ti ljudi budu bukvalno protjerani, kada budu pod međunarodnom torturom – rekao je Stevandić.

    Stevandić je istakao da je Milorad Dodik ostao u političkom smislu glavna figura, jer iz njegove partije su i predsjednik Vlad i predsjednik Republike Srpske.

    Rekao je da je Republika Srpska stvorila geopolitičke uspjehe u Moskvi, Vašingtonu, Pekingu i u dijelu evropskih zemalja.

    – Nije lako sjesti u tu stolicu u vrijeme novog geopolitičkog reseta svijeta, gdje su se Srbi dobro uklopili i gdje imaju spoljnopolitičke alate – rekao je Stevandić.

    Dodao je da će odlučnost sačuvati Republike Srpske.

    – Došli smo u poziciju da se sa nama razgovara i da se i mi pitamo – jasan je Stevandić.

  • Vučić: Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD, radujem se strateškom dijalogu

    Vučić: Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD, radujem se strateškom dijalogu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je i dalje posvećen privlačenju američkih investicija, da Srbija mora da ima dobar odnos sa SAD i da se raduje početku strateškog dijaloga sa tom zemljom.

    On je u intervjuu za Fajnenšel tajms rekao da je drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trampa smatrao “velikom promjenom” u odnosu na njegov prvi mandat.

    – Ovaj put su još više posvećeni poslovnim pitanjima i vrlo su spremni da dovedu finansijske i druge vrste investitora u Srbiju – rekao je on.

    Dodao je i da je energetski sektor idealan za američke investicije.

    – Kroz energetski sektor, (Amerikanci) mogu da imaju pravi uticaj i uticaj u godinama i decenijama koje dolaze – rekao je on.

    Govoreći o NIS-u on je izrazio uvjerenje da će MOL preuzeti ruski udio, čime će se smanjiti uticaj Moskve na energetski sektor Srbije i širi region.

    Rekao je da su SAD i Rusija riješile “nešto što je između njih” i da je Beograd dobio “neku vrstu prijateljskog upozorenja” da se izuzeće od sankcija možda neće obnoviti kada istekne krajem jula.

    – Amerikanci su jedini narod koji može da riješi sve probleme – rekao je on.

    Vučić je rekao i da je EU na neki nalin kriva za podsticanje protivljenja Trampovim investicijama u regionu, uključujući i Albaniju, gdje je projekat povezan sa zetom američkog predsjednika DŽareda Kušnera, izazvao Flamingo revoluciju.

    – Evropljani su veoma podržavali sve one koji su bili protiv takve vrste investicija. To sam odmah prepoznao. Zato je (Kušner) stao, a i mi smo stali u ranoj fazi. U Albaniji je došlo do druge faze, a sada su oni u mnogo većim problemima nego što smo mi bili – rekao je on.

    Vučić je odustajanje od projekta izgradnje hotela na mjestu nekadašnjeg Generalštaba u Beogradu nazvao svojim velikim neuspjehom i dodao da je potcijenio odlučnost Evrope da se odupre većem američkom komercijalnom prisustvu u regionu.

    – Nisam shvatao koliko je važno za Evropu da pokaže Amerikancima ko je pravi gazda na kontinentu. EU brine o svojim interesima. Da li zaista vjerujete da bi bili oduševljeni kada bi vidjeli američke investitore kako zauzimaju njihovo mjesto ovdje? – zaključio je Vučić.