Autor: INFO

  • Iran neće dozvoliti da se SAD miješaju u izbor novog vrhovnog vođe

    Iran neće dozvoliti da se SAD miješaju u izbor novog vrhovnog vođe

    Iran neće dozvoliti Americi ili bilo kome drugom da se miješa u njegove unutrašnje poslove, kao što je proces izbora novog vrhovnog vođe, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

    “Ne dozvoljavamo nikome da se miješa u naše unutrašnje poslove. Na iranskom narodu je da izabere svog novog vođu. Oni su već izabrali skupštinu stručnjaka, a skupština stručnjaka će obaviti posao. To je samo stvar iranskog naroda i nikog drugog”, rekao je Arakči NBC Newsu.

    On je dodao da će uskoro biti obavljen izbor novog vrhovnog vođe.

    Arakči je komentarisao izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa da bi trebalo da on ima riječ u izboru novog vrhovnog vođe Irana da bi se izbjeglo ponavljanje vojne intervencije svakih 10 godina.

  • Stevandić: U Ujedinjenoj Srpskoj žene od početka imaju posebno mjesto

    Stevandić: U Ujedinjenoj Srpskoj žene od početka imaju posebno mjesto

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je u Trebinju, na proslavi povodom Međunarodnog dana žena, da žene imaju važnu ulogu u političkom djelovanju ove stranke još od njenog osnivanja.

    Stevandić je zahvalio članicama i simpatizerkama na dosadašnjem angažmanu i doprinosu radu partije, ističući da njihov rad ima značajan uticaj na politički i izborni rezultat.

    „Želim da vam se zahvalim na svemu što ste do sada uradile i na svemu što ćemo zajedno u budućnosti da uradimo“, rekao je Stevandić.

    On je naglasio da su žene imale posebno mjesto u Ujedinjenoj Srpskoj od samog početka, odnosno više od deset godina, te da su u periodu kada je stranka prvi put učestvovala u vlasti obavljale važne funkcije.

    „Nije bilo sumnje, kada smo prvi put osvajali vlast, da su žene kod nas bile direktori i ministri. Od osam naših pomoćnika ministara i sekretara u ministarstvima, mislim da je sedam žena“, naveo je Stevandić.

    Dodao je da žene predstavljaju važan dio političkog i izbornog potencijala svake stranke, te da u Ujedinjenoj Srpskoj, uz brigu o porodici, aktivno učestvuju i u radu partije.

    „Žene su važniji dio političkog i izbornog dijela svake partije. U Ujedinjenoj Srpskoj sam vidio da je to zaista tako, da pored brige o djeci i porodici imaju brigu o nama muževima i o partiji“, rekao je Stevandić.

  • Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Vlade regiona traže rješenja za vioke cijene goriva

    Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa širom jugoistočne Evrope najavljuju različite mjere kako bi ublažile udar na građane i privredu. Rast cijena energenata već izaziva zabrinutost zbog mogućeg novog talasa inflacije i dodatnog pritiska na životni standard.

    Cijena nafte na svjetskim berzama premašila je 92 dolara po barelu, a stručnjaci upozoravaju da bi rast mogao da se nastavi. Energetski stručnjak Almir Bečarević izjavio je za “Nezavisne novine” da bi litar dizela na pumpama u BiH već naredne sedmice mogao koštati i više od tri marke.

    „Ukoliko cijena nafte na berzama dostigne 150 dolara po barelu, možemo očekivati i cijene između 3,50 i 3,80 KM po litru“, kazao je Bečarević.

    U Republici Srpskoj se takođe očekuje poskupljenje. Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi cijene goriva u narednim danima mogle dostići granicu od tri marke po litru.

    „U narednim danima približavamo se cifri od 3 KM“, istakao je Savić.

    Podaci Federalnog ministarstva trgovine pokazuju da se maloprodajne cijene dizela u Federaciji BiH trenutno kreću od 2,41 do 2,96 KM po litru, uz razlike između pojedinih benzinskih pumpi i do 0,50 KM. U Banjaluci se cijena dizela trenutno kreće između 2,62 i 2,85 KM po litru.

    Iz Ministarstva navode da su razlike u cijenama posljedica prodaje ranije nabavljenih zaliha po starim cijenama, dok se nove isporuke formiraju prema aktuelnim troškovima na tržištu. U Federaciji BiH i dalje su na snazi mjere ograničenja marži, pa je za veleprodaju maksimalna marža ograničena na 0,06 KM po litru, a za maloprodaju na 0,25 KM.

    Slične zabrinutosti prisutne su i u ostatku regiona. U Srbiji državni nameti čine oko 55 odsto cijene dizela i 57 odsto cijene benzina, a analize pokazuju da bi smanjenje akciza za oko 20 odsto moglo značajno ublažiti rast cijena goriva.

    U Sjevernoj Makedoniji vlasti poručuju da će reagovati ukoliko dođe do naglog skoka cijena nafte, uz mogućnost smanjenja akciza ili PDV-a kako bi zaštitile životni standard građana. Istovremeno, inspekcije kontrolišu benzinske pumpe zbog sumnji da pojedini distributeri ograničavaju prodaju.

    U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez snažnije intervencije vlade benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litru, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi. Pritisak na tržište dodatno je pojačan poremećajima u globalnom snabdijevanju, posebno nakon zatvaranja Hormuškog moreuza, važnog pravca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.

    U Crnoj Gori opozicija upozorava na moguć domino-efekat i lančani rast cijena robe i usluga, te traži smanjenje akciza kako bi se ublažio pritisak na potrošače.

    Hrvatska takođe najavljuje moguće intervencije, uključujući ograničavanje cijena goriva, posebno uoči turističke sezone. Procjene pokazuju da bi prosječan rezervoar dizela mogao poskupjeti za više od deset evra, dok bi benzin mogao biti skuplji za nekoliko evra po punjenju.

    U svim državama regiona zajednički cilj je da se poreskom politikom, kontrolom cijena i drugim mjerama ublaže posljedice globalnih poremećaja na energetskom tržištu i spriječi nagli udar na životni standard stanovništva.

  • Putin: Odnosi Kijeva i Evrope su kao da “rep maše psom”, a ne obrnuto

    Putin: Odnosi Kijeva i Evrope su kao da “rep maše psom”, a ne obrnuto

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je situacija u odnosima između Kijeva i Evrope čudna i da izgleda kao da “rep maše psom”, a ne obrnuto.

    “Situacija je veoma čudna. Jer stičem utisak da se bavimo slučajem ‘repa koji maše psom’, a ne obrnuto”, rekao je Putin u intervjuu za novinsku agenciju Vesti Pavla Zarubina, prenosi agencija RIA Novosti.

    Putin je ocijenio da evropske zemlje sada žanju ono što su posijale u Ukrajini.

    “Ovo nisu naši postupci, to su postupci zapadnih zemalja, uključujući i evropske zemlje. Oni žanju ono što su posijali”, kazao je Putin.

    On je ocijenio da je situacija na globalnim tržištima energenata dostigla kritičnu tačku i da je ono što se dešava na evropskim energetskim tržištima prvenstveno rezultat pogrešne energetske politike evropskih vlasti.

    Putin je kazao i da je sukob u Ukrajini sistemska greška zapadnih zemalja.

    “Moglo bi se reći da je sve što se sada dešava nesumnjivo greška, prije svega zapadnih zemalja. Sistemska greška”, istakao je Putin.

    Prema njegovim riječima, kriza u Ukrajini nastala je zbog zapadne podrške puču u Kijevu, dok ukrajinska kriza nije nastala zbog postupaka Rusije, već zbog politike zapadnih država, prenosi Tanjug.

    “Na kraju krajeva, odakle je došla ta ista ukrajinska kriza? Nastala je iz podrške zapadnih zemalja državnom udaru u Ukrajini, a zatim i događajima na Krimu, a zatim i na jugoistoku Ukrajine, uopšte, Donbasu, Novorusiji. Odatle je sve počelo, odatle je sve poteklo”, rekao je Putin.

    Ruski predsjednik je ranije izjavio da bi Moskva mogla i prije roka u aprilu, kada zemlje Evropske unije planiraju da uvedu ograničenja na kupovinu ruskog gasa, da obustavi isporuke gasa EU i da se preusmjeri na druga tržišta.

  • Da li je iz napuštenog podruma kod Đačkog doma u Banjaluci ukraden radioaktivni materijal

    Da li je iz napuštenog podruma kod Đačkog doma u Banjaluci ukraden radioaktivni materijal

    Postavlja se pitanje da li je iz podruma zapuštene zgrade u blizini Đačkog doma u Banjaluci nestao radioaktivni materijal ili se olovni sanduci sa opasnim sadržajem i dalje nalaze tamo gdje su bili prije nego što je Institut za urbanizam, ekologiju i građevinarstvo Republike Srpske otišao u likvidaciju.

    Prema navodima izvora Srpskainfo, koji je dobro upućen u dešavanja u ovoj propaloj instituciji, sporni materijal je ukraden.

    Sagovornik, koji je godinama radio u Institutu, tvrdi da su se u podrumskim prostorijama nalazila dva olovna sanduka u kojima su bili smješteni instrumenti koji sadrže radioaktivne materijale.

    – U podrumu Instituta su se nalazila 2 olovna sanduka u kojima su pohranjeni instrumenti, koji sadrže i radioaktivne materijale. Dokumentacija o tome postoji i dio je zvaničnog sudskog spisa vezanog za likvidaciju Instituta – tvrdi naš sagovornik.

    Institut se nalazi u postupku likvidacije od februara 2022. godine. Njegova zgrada u Ulici Jasenovačkih logoraša, uz samu ogradu Srednjoškolskog doma i Ugostiteljske škole, već godinama propada. Objekat je zapušten, oronuo i zaključan.

    Prema dostupnim informacijama, instrumenti koji sadrže radioaktivne materije nestali su 5. februara, kada je provaljeno u napuštene prostorije Instituta.

    Da je tog dana izvršena krađa imovine iz zgrade potvrdili su i iz policije. Međutim, iz Policijske uprave Banjaluka navode da je riječ o krađi aluminijumskih panela, te da su počinioci uhvaćeni na licu mjesta.

    Na pitanja da li su iz prostorija Instituta nestali i olovni sanduci sa radioaktivnim materijalom, kao i zbog čega je neposredno nakon provale izvršena vanredna provjera radijacije u objektu, iz policije nisu odgovorili.

    – U vezi ostalih tih pitanja, potrebno je da kontaktirate druge institucije navedene u vašem upitu – poručili su iz PU Banjaluka.

    Iz Državne regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH za Srpskainfo je potvrđeno da je 9. februara izvršen vanredni inspekcijski nadzor u prostorijama Instituta.

    – Tokom ovog inspekcijskog nadzora utvrđeno je da na toj lokaciji ne postoji povišeno zračenje, odnosno da je ono u granicama prirodnog zračenja, pa stoga ne postoji opasnost po ljude i okolinu – navedeno je u odgovoru ove agencije.

    Ipak, ostaje nejasno ko je i zbog čega zatražio hitnu kontrolu radijacije svega četiri dana nakon prijavljene krađe aluminijumskih panela.

    Iz nadležne državne agencije navode da je zahtjev za kontrolu podnio „ovlašteni predstavnik“ Instituta – likvidacioni upravnik Goran Radivojac.

    Radivojac, međutim, nije odgovorio na poruke niti na pitanja koja su mu upućena elektronskom poštom, iako bi kao likvidacioni upravnik trebalo da ima uvid u stanje imovine Instituta.

    Pojedini izvori Srpskainfo tvrde da olovni sanduci već duže vrijeme nisu u podrumu i da danas postoje samo u dokumentaciji. Drugi, pak, smatraju da je priča o krađi aluminijumskih panela samo paravan za mnogo ozbiljniji problem o kojem se ćuti.

    Institut za urbanizam, ekologiju i građevinarstvo Republike Srpske od samog osnivanja pratile su brojne kontroverze i afere.

    Formiran je 2015. godine spajanjem Novog urbanističkog zavoda Banjaluka i Instituta za ispitivanje materijala i konstrukcija, uz najave da će postati važna naučno-stručna institucija u Republici Srpskoj. Međutim, ubrzo su ga počele pratiti optužbe za sumnjive poslove i netransparentno poslovanje.

    U javnosti su se pojavljivale informacije o milionskim ugovorima dogovaranim bez formalnih procedura, poslovima dodjeljivanim bliskim firmama i slaboj naplati potraživanja. Pominjalo se i da su najvredniji poslovi završavali kod kompanija povezanih sa Slobodanom Stankovićem, dok su nadležne institucije uglavnom ćutale.

    Nakon konačnog finansijskog sloma Instituta ostali su dugovi, prazni računi i neodgovorena pitanja o imovini ove ustanove. Među njima je i ono zašto postupak likvidacije traje već četiri godine, daleko od očiju javnosti.

  • Kina želi smirivanje tenzija sa SAD uoči mogućeg samita Trampa i Sija

    Kina želi smirivanje tenzija sa SAD uoči mogućeg samita Trampa i Sija

    Kina je poručila da se nada kako će ova godina biti „prelomna godina“ za odnose sa njenim najvećim konkurentom, Sjedinjenim Američkim Državama, zadržavajući uglavnom pozitivan ton uoči očekivanog samita lidera dvije zemlje krajem mjeseca.

    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji, koji je u nedjelju govorio na konferenciji za novinare održanoj paralelno sa godišnjim zasjedanjem kineskog ceremonijalnog parlamenta, rekao je da je ovo „velika godina“ za odnose dvije svjetske sile.

    On je istakao da, iako postoje brojne razlike između dvije države, „dvoje šefova država lično održavaju dobre razmjene na najvišem nivou“, što pruža određenu „stratešku garanciju“ za bilateralne odnose.

    Američki predsjednik Donald Tramp trebalo bi da krajem marta posjeti Peking, gdje bi trebalo da se sastane sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom. Iako Vang nije direktno potvrdio ovu posjetu, jasno je nagovijestio da Peking želi manje zategnute odnose.

    „Dnevni red za razmjenu posjeta na visokom nivou već je na našem stolu. Ono što sada treba učiniti jeste da obje strane detaljno pripreme ovaj proces, izgrade odgovarajuću atmosferu, upravljaju postojećim razlikama i uklone nepotrebne distrakcije. Stav Kine je oduvijek bio pozitivan i otvoren, a ključ je u tome da nam se američka strana na pola puta približi“, rekao je Vang.

    Dvije zemlje su već godinama u sukobu po nizu pitanja, naročito otkako je Tramp tokom svog prvog mandata pokrenuo trgovinski rat sa Kinom.

    Prošle godine uveo je Kini najviše carine u okviru svojih globalnih tarifa, pozivajući se na veliki trgovinski deficit sa tom državom.

    Tramp i Si su u oktobru prošle godine postigli privremeno trgovinsko primirje, kojim je pauzirano uvođenje najviših carina, ali suštinska pitanja u odnosima dvije zemlje i dalje nisu riješena.

    Komentari kineskog ministra odražavaju sliku zemlje koja sebe vidi u usponu, ali istovremeno nastoji da odbrani ulogu Ujedinjenih nacija, koje se suočavaju sa rezovima i otpuštanjima nakon što su Sjedinjene Američke Države istupile iz više inicijativa UN.

    Vang je govorio i o inicijativi za globalno upravljanje, bezbjednosnoj inicijativi koju je kineski predsjednik Si prvi put predstavio u septembru prošle godine. Peking sada poručuje da će Ujedinjene nacije imati centralnu ulogu u tom konceptu.

    „Najjasnija poruka iz inicijativa za globalno upravljanje jeste da se vodeća uloga UN mora očuvati i ne smije biti uzdrmana; njegova ključna uloga treba biti ojačana, a ne oslabljena.“

    Kineski ministar ponovio je i poziv na hitan prekid vojnih operacija u Iranu.

    „Ovo je rat koji nije trebao izbiti i rat koji nikome ne donosi nikakvu korist. Snaga ne znači i pravo, a svijet se ne može vratiti na zakon džungle“, rekao je Vang.

    On je pozvao velike sile da „igraju konstruktivnu ulogu“ i da se vrate pregovorima kako bi se sukob okončao.

  • Kriza na tržištu nafte: Posljedice sukoba na Bliskom istoku uskoro će osjetiti i region

    Kriza na tržištu nafte: Posljedice sukoba na Bliskom istoku uskoro će osjetiti i region

    Predsjednik Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je da će posljedice krize izazvane situacijom na Bliskom istoku vrlo brzo osjetiti gotovo sve zemlje, uključujući i Srbiju.

    On je naveo da veliki nedostatak sirove nafte, koji je posljedica rata na Bliskom istoku, nije pojava koja se ranije nije dešavala. Ipak, kako ističe, ključno pitanje je koliko dugo bi takva situacija mogla trajati, jer bi dugotrajna nestašica mogla izazvati ozbiljnu ekonomsku krizu širom svijeta.

    „Ne možete imati toliko zaliha proizvoda da možete da ih potrošite u ovom periodu, dok ne prođe. Ne, to nema ni jedna zemlja, tako da će sve zemlje neminovno osjetiti. Osim onih koje su samodovoljne, koje mogu da proizvode onoliko sirove nafte kolike su potrebe te zemlje. Te države mogu da ublaže efekte“, rekao je Mićović za RTS.

    Cijene nafte juče su ponovo značajno porasle i približile se najvišem nivou od jula 2024. godine, jer sukobi na Bliskom istoku ozbiljno remete globalno snabdijevanje.

    Nafta Brent poskupjela je za više od tri odsto i dostigla nivo od oko 85 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) porasla za više od osam odsto, na približno 80 dolara po barelu, prenosi Trading Economics.

    Saobraćaj tankera kroz Ormuski moreuz uglavnom je obustavljen, dok je Iran saopštio da je raketom pogodio jedan naftni tanker.

    Dodatni pritisak na tržište izazvala je odluka kineske vlade da svojim najvećim rafinerijama naloži obustavu izvoza dizela i benzina.

    Pokušaji da se stabilizuje tržište, uključujući prijedloge o osiguranju brodova i organizovanju pomorske pratnje, za sada nisu uspjeli da umire investitore, koji sve više računaju na mogućnost produženog sukoba.

    U međuvremenu, podaci Američke administracije za energetske informacije (EIA) pokazuju da su zalihe sirove nafte u Sjedinjenim Američkim Državama povećane za 3,5 miliona barela i sada iznose 439,3 miliona barela, što je znatno iznad očekivanja i predstavlja određenu zaštitu od mogućih poremećaja u snabdijevanju.

  • Sudska prepiska bez epiloga: Dodik ostaje predsjednik SNSD

    Sudska prepiska bez epiloga: Dodik ostaje predsjednik SNSD

    Milorad Dodik i dalje je predsjednik SNSD, a trenutni razvoj događaja pokazuje da se ta situacija za sada neće promijeniti.

    Dok institucije razmjenjuju dopise i tumačenja, “pravne posljedice” o kojima se govori još uvijek nisu sprovedene. Zbog čega je to tako, ostaje otvoreno pitanje.

    Sud Bosne i Hercegovine, u aktu koji potpisuje sudija Sena Uzunović, kako se ispostavilo, nije od Osnovnog suda u Banjaluci tražio da odluči o brisanju Dodika iz registra kao predsjednika SNSD. Umjesto toga, zatraženo je izvršenje pravosnažne presude kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.

    U dopisu, koji je objavio portal Klix, navedeno je da pravne posljedice presude do danas nisu sprovedene.

    S druge strane, Osnovni sud u Banjaluci obavijestio je Sud BiH da je već odlučivao o zahtjevu Centralne izborne komisije BiH i donio rješenje prema kojem Dodik ostaje predsjednik SNSD. Prema njihovim navodima, ta odluka je pravosnažna od 25. decembra prošle godine.

    „Na dopis Suda Bosne i Hercegovine kojim je ukazao Osnovnom sudu u Banjaluci da do danas nije odlučeno o zahtjevu CIK BiH da izvrši pravne posljedice osude iz pravosnažne presude kojom je Sud BiH osudio bivšeg predsjednika Republike Srpske, ovaj sud je odgovorio i dostavio pravosnažno rješenje ovog suda kojim je tročlano vijeće odlučilo o zahtjevu CIK BiH. Navedeni odgovor i primjerak pravosnažne odluke je danas poslan iz ovog suda“, navodi se u odgovoru Osnovnog suda u Banjaluci za Srpskainfo.

    Profesor ustavnog prava Milan Blagojević i ranije je ocijenio da bi se situacija mogla razviti upravo na ovaj način.

    Prema njegovom mišljenju, sudija Uzunović je trebala postupiti drugačije i donijeti rješenje o izvršenju pravne posljedice brisanja Dodika iz sudskog registra kao predsjednika SNSD, umjesto da šalje zahtjev.

    „Zahtjev nije odluka Suda BiH čije neizvršenje bi za posljedicu imalo krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, propisano Krivičnim Zakonom BiH. Hoću reći da je, umjesto zahtjeva, sudija Uzunović najprije trebala da donese rješenje o izvršenju pravne posljedice brisanja Dodika iz sudskog registra kao predsjednika SNSD, na koje rješenje bi postojalo pravo žalbe nadležnom vijeću Suda BiH, nakon čega je, po pravosnažnosti tog rješenja, isto kao odluku Suda BiH trebalo dostaviti Osnovnom sudu u Banjaluci koji bi po takvoj odluci morao da postupi, jer bi u suprotnom došlo do izvršenja krivičnog djela neizvršenja odluke Suda BiH“, rekao je Blagojević ranije za Srpskainfo.

    Postavlja se i pitanje da li sudija Uzunović, svjesno ili ne, izbjegava precizno definisati šta tačno podrazumijevaju „pravne posljedice“ presude.

    Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja ocjenjuje da je čitav proces od početka bio pogrešno postavljen i da je na kraju politički išao u korist Miloradu Dodiku.

    „Prvo, jer je od samog početka sve krenulo naopako, a drugo zato što je ovo suđenje zapravo išlo u startu u korist Miloradu Dodiku. Da to pojasnim. Zašto je sve naopako? Zato što je naše pravosuđe prihvatilo zloupotrebu ovlaštenja jednog stranca koji glumi moćnika i koji je nametnuo zakonsko rješenje na koje nema pravo. Stoga bi svaki član našeg pravosudnog sistema morao s gnušanjem odbiti takvo rješenje. Zato je za mene suđenje Sene Uzunović Miloradu Dodiku i pogrešno i kontraproduktivno i zato je za mene Sena Uzunović irelevantna osoba čije stavove treba jednostavno odbaciti. Ne može se i ne smije suditi nikome na osnovu nelegalnog silovanja zakona od strane visokog predstavnika“, kaže Šoja.

    On smatra da je cijeli postupak zapravo doprinio jačanju Dodikove političke pozicije.

    „Ovakvo pogrešno postavljeno suđenje donijelo je samo veliku političku korist Miloradu Dodiku i povećalo njegovu popularnost u narodu“, ističe Šoja.

    Dodaje da bi, prema njegovom mišljenju, drugačiji pristup mogao imati potpuno drugačiji politički efekat.

    „Više puta sam već izjavio da je bolje bilo da su stranci – koji znaju sve o svakome od političara, naročito ono što je sumnjivo – pronašli dokaze protiv Milorada Dodika da mu se može suditi za nelegalne aktivnosti. Tako mu se sigurno ne bi povećala popularnost u narodu. Dapače, bio bi raskrinkan. Ovo što je radila Sena Uzunović i svi oni koji su je podržavali samo je išlo Dodiku u korist i zato bi dobro bilo da Sena Uzunović ućuti i prestane se baviti Dodikom. A ukoliko mu želi pomagati, neka nastavi. Ne znam da li mu svjesno ili nesvjesno pomaže, ali pomaže mu sigurno. Meni je odavno jasno da mnogi političari iz Federacije koji tobože najžešće kritikuju Dodika zapravo su njegovi glavni pomagači i saradnici“, kaže on.

    Šoja smatra da Dodik neće izgubiti poziciju predsjednika SNSD zbog postupaka sudije Uzunović ili bilo kog drugog aktera koji insistira na zakonima.

    „U ovakvoj državi zakon se može primijeniti samo ako to politika odobri. Dodik ostaje predsjednik SNSD zato što tako žele Amerikanci koji u svakoj zemlji igraju na najprljavije igrače koje može kontrolisati“, zaključio je Šoja.

  • Lijepa tradicija u Kukuljama: Jarić i ove godine obradovao žene za 8. mart

    Lijepa tradicija u Kukuljama: Jarić i ove godine obradovao žene za 8. mart

    Povodom Međunarodnog dana žena – 8. marta, u mjestu Kukulje i ove godine nastavljena je tradicija darivanja žena.

    Odbornik Ujedinjene Srpske iz Srpca Slađan Jarić drugu godinu zaredom pripremio je 250 prigodnih paketa koji su podijeljeni sugrađankama kao znak pažnje, poštovanja i zahvalnosti za sve što žene svakodnevno čine za porodicu i zajednicu.

    Tokom dana obiđene su brojne kuće u selu, a ovom prilikom Jarić je sa mještanima razgovarao i uputio im iskrene želje za zdravlje, sreću i porodično blagostanje.

    Istakao je da je cilj ove akcije da se ženama pokaže da njihova uloga u društvu i porodici nije zaboravljena, te da mali znak pažnje može donijeti veliki osmijeh.

    Kako je poručeno, upravo su osmijesi sugrađanki najveća nagrada za ovakve gestove.

    Na kraju je svim ženama upućena čestitka povodom 8. marta, uz želju da praznik provedu u dobrom zdravlju, sreći i okružene pažnjom svojih najbližih.

  • Doktorica iz BiH u utrci za “medicinski Oscar”: Prva istražila Ozempic za psorijazu

    Doktorica iz BiH u utrci za “medicinski Oscar”: Prva istražila Ozempic za psorijazu

    Doc. dr. Jelena Petković-Dabić iz Bosne i Hercegovine našla se među 18 finalista ovogodišnje nagrade International Medis Awards, jednog od najuglednijih međunarodnih priznanja za medicinska istraživanja koje se često naziva i „medicinski Oscar“.

    U kategoriji dermatologije nominovana je nakon što je stručni žiri razmotrio 243 naučna rada pristigla iz 11 država, pri čemu je njih 196 ispunilo uslove za dalju evaluaciju.

    U fokus nominacije došlo je njeno istraživanje koje se bavi uticajem lijeka Ozempic na pacijente koji istovremeno imaju psorijazu i dijabetes. Riječ je o prvom kliničkom istraživanju u svijetu koje je ispitivalo ovu kombinaciju, iako se Ozempic primarno koristi u terapiji dijabetesa.

    Prema rezultatima studije, nakon tri mjeseca terapije kod pacijenata su zabilježena značajna poboljšanja. Uočeno je smanjenje psorijaznih promjena na koži, niži nivo šećera i masnoća u krvi, kao i opšte poboljšanje kvaliteta života ispitanika.

    Zaključci istraživanja ukazuju da bi ovaj lijek u budućnosti mogao imati značajnu ulogu u liječenju gojaznih pacijenata koji boluju od psorijaze i dijabetesa tipa 2.

    Klinička studija trajala je više od tri godine i obuhvatila je 31 pacijenta sa teškim oblikom psorijaze, dijabetesom tipa 2 i gojaznošću.

    “Ova nominacija nije samo lični uspjeh, već priznanje za rad cijelog tima. U istraživanju su učestvovali kolege iz Centra za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci, kao i stručnjaci sa Klinike za kožne i polne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske”, rekla je Petković-Dabić.

    Istakla je i da je jedan od najvećih izazova tokom rada bio pronalazak dovoljnog broja pacijenata koji zadovoljavaju sve kriterijume za uključivanje u studiju.

    Prema njenim riječima, rezultati dodatno potvrđuju da je psorijaza multisistemska bolest, te da promjene na koži predstavljaju samo jedan dio šireg zdravstvenog problema.

    Ova bolest često se javlja zajedno sa drugim stanjima poput dijabetesa, hipertenzije, povišenih masnoća u krvi, gojaznosti, ali i depresije. Zbog toga je, kako navodi, važno da se pacijenti posmatraju kroz širi zdravstveni kontekst i da se paralelno liječe sve povezane bolesti.

    Petković-Dabić naglašava da joj je ulazak u finale ove nagrade dodatni podsticaj za nastavak naučnog rada. Trenutno radi na nastavku studije, odnosno tzv. follow-up istraživanju, u kojem je period praćenja produžen sa tri na 12 mjeseci.

    Preliminarni rezultati tog dijela studije, kako ističe, veoma su ohrabrujući, a rad bi uskoro mogao biti objavljen u jednom od prestižnih međunarodnih naučnih časopisa.

    Govoreći o radu u nauci u Bosni i Hercegovini, navodi da su ograničeni resursi i nedostatak vremena česti izazovi, ali smatra da to ne bi trebalo obeshrabriti mlade istraživače.

    “Kada nakon dugog rada dođete do rezultata, shvatite da ste doprinijeli razvoju medicinske prakse i možda pomogli mnogo većem broju ljudi nego što je to moguće samo kroz svakodnevni rad u ambulanti”, poručila je ona.

    Svečana dodjela nagrada International Medis Awards planirana je za 12. mart u Ljubljani.

    (Fokus)