VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK do petka potvrđuje predsjednika Republike Srpske

    CIK do petka potvrđuje predsjednika Republike Srpske

    Centralna izborna komisija BiH u prva 24 sata od utvrđivanja rezultata ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske nije zaprimila nijednu žalbu, i moguće je da već u četvrtak poslije podne ili petak ujutro donese odluku o potvrđivanju izbora.

    “Mislim da neće ići žalba CIK-u na utvrđivanje rezultata izbora”, rekao nam je kratko Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, koji je bio i kandidat ove stranke na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

    U samom CIK-u kažu da im nije stigla nijedna žalba.

    “Odluka o utvrđivanju donesena je u ponedjeljak i moramo čekati 72 sata da prođe da bismo donijeli bilo koju odluku”, rekao je “Nezavisnim” izvor iz Centralne izborne komisije BiH.

    Isti izvor navodi da to ne znači da eventualnih žalbi neće biti, ali sudeći po stavu SDS-a, teško je očekivati da će iko podnijeti žalbu na odluku o utvrđivanju izbora.

    Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH u ponedjeljak, odmah nakon završetka izbora, utvrdila je i objavila rezultate ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Prema tim podacima, Siniša Karan, kandidat SNSD-a, osvojio je 224.384 glasa, a njegov protivkandidat Blanuša 213.513 glasova.

    Na odluku CIK-a postoji mogućnost žalbe, i to tri dana za žalbe koje se odnose na zahtjeve za ponovno brojanje glasova i dva dana za žalbu Apelacionom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine.

    Žalba Sudu BiH takođe ide preko CIK-a, a procedura je takva da neka stranka žalbu dostavi CIK-u, CIK napiše izjašnjenje na tu žalbu i sve zajedno dostavlja Sudu Bosne i Hercegovine.

    Ponovljeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica. Odluku o ponavljanju izbora CIK je donio krajem prošle godine, i to nakon što su, kako su rekli, “utvrdili” brojne malverzacije na izborima koji su održani 23. novembra 2025. godine.

    Izbori su ponovljeni na biračkim mjestima u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći, Milićima i Brčko distriktu.

    Zanimljivo, iako su izbori poništeni zbog malverzacija prvenstveno onih koje se odnose da su ljudi glasali bez validnih ličnih dokumenata, na ponovljenim izborima izlaznost je bila veća nego 23. novembra 2025. godine, a i Karan, koji je bio kandidat SNSD-a, dobio je veći broj glasova nego ranije.

    Ponovljeni izbori održani su nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je u februaru 2025. godine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije.

    Posljedica te presude bila je oduzimanje mandata predsjednika.

    Prema nezvaničnim informacijama, CIK bi najdalje u petak mogao potvrditi rezultate prijevremenih izbora, a odmah nakon Karanu bi trebalo da bude uručen i sertifikat o dodjeli mandata, a nakon toga i zvanično bi trebalo da preuzme funkciju predsjednika Republike Srpske.

    Sam Karan je zahvalio Sergeju Lavrovu, ministru spoljnih poslova Ruske Federacije, na čestitkama povodom izborne pobjede i na snažnoj podršci politikama Republike Srpske koje za cilj imaju zaštitu ustavnih prava i nadležnosti Srpske.

  • Masakr u školi u Kanadi: Desetoro mrtvih u pucnjavi

    Masakr u školi u Kanadi: Desetoro mrtvih u pucnjavi

    U srednjoj školi u gradu Tambler Ridž, u kanadskoj provinciji Britanska Kolumbija, dogodila se pucnjava u kojoj je ubijeno deset osoba, uključujući i napadača, saopštile su lokalne vlasti.

    Pucnjava se dogodila oko 13.20 časova po lokalnom vremenu, prenosi BBC.

    Policija je u školi pronašla šest mrtvih osoba, dok je sedma preminula na putu ka bolnici.

    Još dvije osobe pronađene su bez znakova života u kući u blizini škole, a istražioci vjeruju da su ti smrtni slučajevi povezani sa napadom.

    Osoba koja je pucala pronađena je mrtva, a policija pretpostavlja da je sebi nanijela smrtonosne povrede.

    U bezbjednosnom upozorenju tokom napada osumnjičena osoba je identifikovana kao “ženska osoba u haljini sa smeđom kosom”, ali zvaničnici još nisu objavili ime niti pol napadača.

    Načelnik policije Ken Flojd izjavio je da je 25 ljudi zadobilo lakše povrede, dok su dvije osobe teže povrijeđene.

    Policija još nije saopštila koju vrstu oružja je napadač koristio niti starost žrtava.

    Premijer Britanske Kolumbije Dejvid Ebi rekao je da je policija stigla na lice mjesta dva minuta nakon poziva, čime je, prema njegovim riječima, spriječeno da tragedija bude još veća, prenosi B92.

    Iz školskog kompleksa, u kojem se nalaze osnovna i srednja škola, evakuisano je oko 1.000 učenika i nastavnika. Tambler Ridž je mali grad sa oko 2.400 stanovnika, smješten oko 1.200 kilometara od Vankuvera, u blizini granice sa Albertom.

  • Netanjahu: Izbor Karana ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske

    Netanjahu: Izbor Karana ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske

    Predsjednik Vlade Izraela Benjamin Netanjahu objavio je na Iksu čestitku Siniši Karanu na izboru za novog predsjednika Republike Srpske.

    – Ovaj snažan znak povjerenja u vođstvo SNSD-a i predsjednika Milorada Dodika ukazuje na put ka sve bližem prijateljstvu i saradnji između Izraela i Republike Srpske – naveo je Netanjahu.

  • Hoće li Ana Trišić Babić otvoriti pregovore s EU?

    Hoće li Ana Trišić Babić otvoriti pregovore s EU?

    U javnosti se sve češće spekuliše da bi za glavnog pregovarača BiH za članstvo u EU mogla biti imenovana Ana Trišić Babić, vršiteljica dužnosti predsjednice Republike Srpske i bliska saradnica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.

    Juče smo se obratili visokom zvaničniku EU, koji se direktno bavi pitanjima proširenja, i od njega smo nezvanično dobili informaciju da ove tvrdnje nisu tačne, ali da je bitno razjasniti kontekst.

    Imenovanje pregovarača nije posao EU

    Naime, kako nam je rekao naš sagovornik, EU nema pravo ni nadležnost da određuje ko će biti glavni pregovarač s EU, ali, kako nam je pojasnio, EU smatra da je važno da svojim partnerima u BiH sugeriše kakve karakteristike osoba koja bude imenovana na tu funkciju treba da ima. U EU smatraju da osoba mora prvo imati politički legitimitet, odnosno da se s njenim izborom slažu sve strane, ali da je takođe važno da osoba ima autoritet i mogućnost da aktivno vodi koordinaciju između različitih nivoa vlasti, kao i da posjeduje dovoljno znanja i kontakata u Briselu kako bi se pregovori lakše odvijali.

    EU traži kompetentnost i autoritet

    Rečeno nam je, na primjer, da bi EU snažno sugerisala da se imenuje osoba koja će biti zadužena za pregovore makar tokom jednog cijelog mandata, a da bi u najidealnijem slučaju bilo poželjno da ta osoba vodi pregovore od početka do kraja. Međutim, rečeno nam je da su neki bh. partneri tražili da se uvede princip rotacije između trojice pregovarača, ali da je u Briselu sugerisano da se to ne radi, već da, ako se baš ne želi imenovati jednu osoba za kompletan proces pregovora, da se imenuje jedna osoba tokom trajanja jednog mandata Savjeta ministara BiH.

    Takođe, kako nam je objašnjeno, ako se prihvati princip da će svaki novi saziv Savjeta ministara BiH imenovati novog pregovarača, onda nije ključno ko će biti osoba koja će ovaj resor voditi do narednih opštih izbora, ali da je važno da se ta osoba imenuje što prije.

    Pogodan moment za početak pregovora

    Naš izvor nam je pojasnio da sada postoji pogodan momenat da Evropski savjet i BiH organizuju prvu međuvladinu konferenciju, što bi bio formalni početak pregovora.

    “To je ključno, jer se stvara dobra atmosfera oko proširenja EU, koja neće trajati, a BiH je mora iskoristiti, inače gubi istorijski momenat”, rekao nam je visoki evropski zvaničnik u Briselu.

    Kako nam je rečeno, BiH treba da na to pitanje gleda na praktičan način: osoba koja će biti imenovana kao glavni pregovarač praktično će imati samo jednu dužnost – da otvori prvu konferenciju, nakon čega počinje tehnička priprema za početak pregovora, u kojoj je najvažnija stvar obaviti skrining.

    Suštinski, pregovori bi onda počeli tokom narednog mandata, a tada može biti imenovana sljedeća osoba. Sa druge strane, ako BiH ne imenuje sada osobu koja će otvoriti proces, sve se odgađa do unedogled.

    Trišić Babićeva uvodi BiH na evropski put?

    Naš sagovornik nam je rekao da su vođeni razgovori s političarima iz cijele BiH, uključujući i one iz Federacije, te tvrdi da su svi razumjeli o čemu se radi i da nije u redu da se EU optužuje da ona određuje ko će biti glavni pregovarač.

    “Mislim da se pogrešno interpretiralo ono što smo dogovorili svi zajedno. EU će podržati rješenje koje će dogovoriti lokalni partneri. Ali mi ćemo pomoći, da struktura i kompetencije glavnog pregovarača funkcionišu u skladu s Pravnom stečevinom EU”, objasnio nam je naš sagovornik.

    Ako bismo mogli interpretirati ono što nam je rečeno, Trišić Babićeva bi, ako bi dobila podršku svih u BiH, praktično uvela BiH na evropski put, a naredni mandat, odnosno osoba koja bude imenovana tada, bi taj proces vodila i, ako bude bilo efikasno, dovela do kraja. Ako pak ne bude dogovora, BiH će izgubiti tu šansu, te je vrlo moguće da se okolnosti promijene i ne bude bilo više mogućnosti da se proces započne.

  • Dodik ponovo najavljuje vraćanje nadležnosti, opozicija tvrdi da je riječ o staroj priči

    Dodik ponovo najavljuje vraćanje nadležnosti, opozicija tvrdi da je riječ o staroj priči

    Milorad Dodik najavio je da će Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti vraćanje nadležnosti koje su, prema njegovim riječima, Srpskoj pripale Dejtonskim sporazumom, uključujući vojsku, graničnu policiju, obavještajnu službu i fiskalni sistem. Poručio je da je „vjerovao da će doći do tog trenutka“, predstavljajući potez kao politički povratak na izvorne ustavne pozicije Republike Srpske.

    Ovakve najave dolaze godinu dana nakon potpuno drugačijih odluka parlamenta. Poslije presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcije predsjednika RS, Skupština je tada izglasala zabranu djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, VSTS i SIPA na teritoriji Srpske.

    Te mjere su, međutim, osam mjeseci kasnije povučene. Parlament je poništio ranije zaključke, a potom su ukinute američke sankcije Dodiku, članovima njegove porodice i saradnicima, kao i pojedinim povezanim firmama.

    Nakon njegovog nedavnog boravka u Vašingtonu i prisustva Molitvenom doručku, dio javnosti spekulisao je da su poruke iz SAD ublažene. Ipak, Stejt department je saopštio da ostaje pri stavu i upozorio na posljedice za sve „koji se ponovo uključe u destabilizujuće ili antidejtonske aktivnosti“, uz poruku da SAD „zadržavaju puna ovlaštenja da angažuju niz diplomatskih i drugih alata“.

    Zbog čestih promjena kursa, od zabrana institucijama BiH, preko njihovog poništavanja, pa do nove priče o vraćanju nadležnosti, opozicija i analitičari sumnjaju u ozbiljnost najava. Smatraju da se radi o već viđenom političkom obrascu koji se ponavlja pred izbore.

    Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Igor Crnadak tvrdi da iza najava nema konkretnih poteza. „Već smo čuli šta o tome misli Stejt department, što jasno potvrđuje da će Dodik samo nastaviti da priča. Narodna skupština je još prije više od četiri godine usvojila odluke o tome da se vraćaju i Vojska Republike Srpske, da se formira VSTS RS, da se formira Agencija za lijekove i niz drugih stvari. Ako je Dodik ozbiljan, a uvjeren sam da nije i da to neće uraditi, neka sve pošalju u Narodnu skupštinu. Neka vlada usvoji te zakone i urade ono za šta je Skupština već donijela odluke“, kaže Crnadak.

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić podsjeća da slični zaključci postoje još od 2021. godine i da ih opozicija tada nije podržala. „Opozicija nije glasala za te zaključke. Bila sam u tom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske, a nismo glasali jer smo znali da je to neprovodivo“, ističe Trivićeva.

    Ona dodaje da su upravo vlasti predvođene SNSD-om ranije prenosile nadležnosti na nivo BiH. „Vraćanje nadležnosti moguće je samo u dogovoru strana koje su se dogovorile da prenesu nadležnosti, a to su oba entiteta. Znamo da dogovora po tom pitanju s drugim entitetom nema. Dodik treba da odgovori na pitanje zašto je prenosio nadležnosti, da bi mogao uopšte da priča o njihovom vraćanju“, objašnjava Trivićeva.

    Prema njenim riječima, riječ je o predizbornoj retorici koja skreće pažnju sa svakodnevnih problema građana. „Oni bi trebalo da narodu daju odgovore na konkretna životna pitanja, poskupljenja, lošu ekonomsku situaciju, a ne da narod sluđuju temama za koje su sami svjesni da se neprovodive. Najgore od svega je to što Dodik priča o raspakivanju Dejtona, što bi bilo pogubno za Republiku Srpsku i srpski narod u cjelini“, poručuje ona.

    Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je retorika lidera SNSD po povratku iz SAD dodatno zaoštrena. „Iako je u ovom trenutku samo stranački šef, osokoljen stranačkim jastrebovima i “bliskošću” sa Trampovim vrijednosnim okvirom, Dodik nastavlja gdje je stao prije dogovora s Amerikancima. Istina, njegova secesionistička priča dobila je novi okvir. Vraćanje nadležnosti, samostalnost i nezavisnost RS više ne znače u njegovoj interpretaciji otcjepljenje. Republika Srpska ostaje država u državi i ostajanje u okvirima Dejtona nije protivno poziciji SAD. Mislim da je to pravac daljeg suptilnog lobističkog angažmana“, ocjenjuje Topićeva.

    Analitičar Velizar Antić tvrdi da postoji nesklad između riječi i poteza vlasti. „Dok idu ovakve izjave o vraćanju nadležnosti, njegovi poslanici usvajaju dokumente koji se šalju u NATO kao potvrda da nastavljamo saradnju s tom organizacijom“, kaže Antić.

    On smatra da se radi o političkoj taktici usmjerenoj ka biračkom tijelu. „I to upravo one nadležnosti koje je sam Dodik prenio sa Republike Srpske na centralni nivo vlasti. Ali, pod uticajem medija i žestoke propagande postoji veliki broj ljudi koji zaboravlja da je upravo Dodik prenosio te nadležnosti i da već desetak godina vrti istu priču o vraćanju prenijetih nadležnosti i nikako da to i sprovede u djelo, iako u potpunosti ima vlast u svojim rukama. Dakle, radi se o manipulaciji i jakoj propagandi koja održava biračko tijelo Milorada Dodika u uvjerenju da se upravo on bori za interese Republike Srpske, dok se u praksi održavaju dobri odnosi s NATO i svake godine im se šalju izvještaji o napretku zemlje“, zaključuje Antić.

    Na taj način, najnovije inicijative o vraćanju nadležnosti ostaju u sferi političkih poruka, dok konkretni potezi i dosadašnje odluke ukazuju na ponavljanje istog obrasca bez vidljivih promjena.

  • Vlada Srpske plaća duplo veće kamate jer izbjegava saradnju sa MMF

    Vlada Srpske plaća duplo veće kamate jer izbjegava saradnju sa MMF

    Vlada Republike Srpske, koja je najavila da će se na međunarodnom tržištu zadužiti za oko milijardu KM, mogla bi to učiniti pod znatno povoljnijim uslovima da ne izbjegava saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom.

    čekuje se da će se Vlada zadužiti po kamatnim stopama koje su postale uobičajene za njihova zaduženja, od 5,5 do 6 odsto, a u slučaju saradnje sa MMF-om kamata bi bila oko 2,5 odsto.

    – Neće oni uslove koje postavlja MMF, iako su oni već dugo jako blagi. Oni hoće pare bez uslova, a neka vraća neko. Na kraju će doći do MMF-a, moraće. Ne može se pričati o otcjepljenju i tražiti pare na svjetskom tržištu – kaže ekonomista Svetlana Cenić.

    Iz Ministarstva finansija Srpske saopšteno je da je tokom međunarodne finansijske konferencije „Euromoney Conference“ u Beču, od 12. do 14. januara, ostvarena intenzivna komunikacija sa predstavnicima vodećih međunarodnih finansijskih institucija i investicionih banaka.

    – To što preko Beča planiraju, tu će vjerovatno ove domaće banke nešto pokupovati. Onaj ko je inostrani, zaista kreditor ili kupac ili investitor, kako god hoćete, on procjenjuje rizik. Ako ocijeni da mu je rizik visok, ili traži enormnu kamatu, ili kaže „neka, hvala“. Svako drži do svojih para, samo mi ne – kaže Cenićeva.

    Ona smatra da bi kamata u slučaju zaduženja preko MMF-a bila „više nego duplo manja“.

    – Pogledajte sve ostale stand-by aranžmane i sve Extended Fund Facility, sve je to mnogo manja kamata. Ne možete porediti – objasnila je ona.

    “Poslije izbora će se vidjeti koliko para nema”

    Na pitanje šta to uslovima MMF-a toliko ne odgovara vlasti, odgovorila je da bi se vjerovatno tražile neke reforme, da se ne može ovako inflacija stvarati kroz povećanje plata, da se ništa ne radi na investicijama, da se mora odvojiti šta je opšta potrošnja…

    – Prošli put, kad su pregovarali, MMF im je dao iste uslove kao i EU, ali nisu ni to htjeli. Rekli su: „Evo, već kad ispunjavate za EU, i mi ćemo dati iste“ – kaže Svetlana Cenić.

    Dodala je da su vlasti Srpske to odbile uz obrazloženje da se ovi procesi moraju razdvojiti.

    – Vjerovatno bi tu bilo raznoraznih kresanja, a njima to ne odgovara. Pogotovo u izbornoj godini. Međutim, možete očekivati MMF i pregovore poslije izbora. Onda će se vidjeti koliko para nema – naglasila je Cenićeva.

    Ekonomista Milenko Stanić objasnio je da svaki investitor jasno postavlja uslove pod kojima će dati na raspolaganje svoja finansijska sredstva.

    – Problem je što MMF ima dobar monitoring, ima razgranatu mrežu na terenu, oni vrše kontrolu utroška sredstava i posebno vode računa da se stvaraju uslovi da dužnik ne dođe u situaciju da ne može vratiti kredit – rekao je Stanić.

    Dodao je da su zahtjevi MMF-a fiskalna disciplina, urednost plaćanja poreza i obaveza, urednost izmirenja svih budžetskih davanja, te smanjenje javne potrošnje.

    – Ako vi ta sredstva kredita ulažete samo u plate budžetskih korisnika i socijalnu zaštitu, onda nećete imati povrat tih finansijskih sredstava – naglasio je Stanić.

    Dodao je da to očigledno Vladi Republike Srpske ne odgovara i da se često odgađa izmirenje obaveza.

    “Institucija koja bi nam itekako dobro došla”

    – Vidimo te brojne koncesione sporove, ne uradi se ono što je dogovoreno i potpisano u sporazumima i onda nastaju mnogo teže posljedice. Riješe problem danas, a sutra stvore još veći. To je taj pristup koji ne odobrava MMF, zbog toga se zaobilazi ta institucija koja bi nam itekako dobro došla u ovom trenutku – kaže Stanić.

    Istakao je da je MMF u junu izvršio dobru analizu fiskalnog sistema BiH, pri čemu su ukazali na ozbiljne probleme i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, da je fiskalni deficit u rastu i da je neophodna fiskalna disciplina, te da je potrebno formirati odgovarajuće rezervne fondove u budžetima kako bi se mogli pokriti udari, kao što su skokovi cijena energenata.

    – Sigurno je da to vlastima ne odgovara, nema prostora ni sredstava za budžetske rezerve i zbog toga je lakše tražiti izvore drugim pravcima nego sprovoditi politike MMF-a – dodao je Stanić.

  • Kakav je status parkinga u Banjaluci?

    Kakav je status parkinga u Banjaluci?

    Papiri koje komunalna policija Banjaluke ostavlja na vozilima čiji vlasnici nisu platili parking izazivaju zabunu – nije jasno da li predstavljaju kaznu, samo upozorenje ili informativnu poruku.

    Pokušaji da se iz Gradske uprave dobiju precizni odgovori o pravnom značaju ovih obavještenja, postupku slanja prekršajnog naloga, trajanju čuvanja fotografija u evidencijama i eventualnim pravima građana naišli su na opšte objašnjenje: „Parking u Banjaluci se naplaćuje u skladu sa zakonskim rješenjima i obaveza plaćanja važi za sve građane.“

    Nije precizirano šta zapravo slijedi kada neko pronađe obavještenje na svom automobilu.

    – Obavještenja ukazuju da tokom kontrole nije uplaćen parking. Svi ostali tehnički detalji regulišu se postojećim zakonima – navedeno je iz Gradske uprave.

    Drugim riječima, građani se pozivaju da plate parking, ali im se ne objašnjava koji akt to propisuje, koji je zvanični postupak i koja prava imaju.

    Advokat Aleksandar Jokić, koji je Ustavnom sudu Republike Srpske podnio inicijativu za ocjenu zakonitosti naplate parkinga u Banjaluci, ističe da ovakva nejasnost nije slučajna.

    – Da je pravni osnov jasan, građani bi dobijali obavještenja sa prekršajnim nalogom, uz navođenje relevantnog akta, kao što je ranije bio slučaj. Umjesto toga, ostavlja se papir bez pravne snage koji podstiče plaćanje iz straha – objasnio je Jokić.

    Pravnici upozoravaju da, dok ne postoji formalni prekršajni nalog, građani nemaju zakonsku obavezu plaćanja, a ne postoje ni rokovi ni mogućnost žalbe.

    Ranije, prije nego što je Ustavni sud RS proglasio neustavnom naplatu parkinga, obavještenja su sadržavala informaciju o predstojećem izdavanju prekršajnog naloga i navođenje odluke sa brojem službenog glasnika. Danas to više nije slučaj.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković objavio je odluku o naplati parkinga u Službenom glasniku BiH, a ne u Službenom glasniku Grada Banjaluka, što zakon zahtijeva.

    Zbog toga je Jokić podnio inicijativu Ustavnom sudu, tvrdeći da „Privremena odluka za obezbjeđivanje kontinuiteta u funkcionisanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima“ ozbiljno krši pravni poredak RS.

    Dodatni problem je i zaštita ličnih podataka. Advokat Dario Sandić podnio je prijavu Agenciji za zaštitu ličnih podataka jer, kako tvrdi, komunalna policija ne smije fotografisati vozila i registarske oznake niti pohranjivati te podatke.

    – Ako ne postoji zakonit osnov za naplatu parkinga, onda ne postoji ni osnova za prikupljanje i obradu ličnih podataka građana – naveo je Sandić.

    I pored ovih upozorenja, Gradska uprava Banjaluke i dalje tvrdi da su sve aktivnosti u skladu sa zakonom, ali odgovora na ključna pitanja – koji zakon i koji akt reguliše postupak – nema.

  • Drugi nosač aviona kreće ka Iranu

    Drugi nosač aviona kreće ka Iranu

    Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u intervjuu za portal Axios da razmatra mogućnost slanja drugog nosača aviona sa borbenom grupom na Bliski istok, kao deo priprema za potencijalnu vojnu akciju ukoliko pregovori sa Iranom ne daju rezultate.

    Sjedinjene Države i Iran obnovili su pregovore prošlog petka u Omanu, prvi put nakon dvanaestodnevnog rata u junu. Ipak, paralelno sa diplomatskim naporima, Vašington je započeo snažno vojno gomilanje snaga u Persijskom zalivu.

    “Ili ćemo postići dogovor, ili ćemo morati da uradimo nešto veoma teško, kao prošli put”, rekao je Tramp.

    Američki predsednik naveo je da očekuje da se druga runda američko-iranskih pregovora održi naredne sedmice. U tom kontekstu, potvrdio je da je jedna borbena grupa nosača aviona već na putu ka regionu, dok se razmatra i slanje dodatne.

    Američki zvaničnik potvrdio je da se unutar administracije vodi rasprava o raspoređivanju drugog nosača. U regionu se već nalazi nosač USS Abraham Lincoln sa pratećom flotom, uključujući borbene avione, krstareće rakete “tomahavk” i više ratnih brodova. Tokom rata u Gazi, SAD su u regionu istovremeno imale dva nosača aviona.

    Iako je naglasio vojnu spremnost, Tramp je izrazio optimizam kada je reč o diplomatiji, tvrdeći da Iran “veoma želi dogovor” i da sada pregovara ozbiljnije nego ranije, upravo zbog vojnog pritiska.

    “Prošli put nisu verovali da ću to zaista uraditi. Ovog puta je drugačije”, rekao je Tramp, aludirajući na odluku da u junu izvede napade na iranska nuklearna postrojenja.

    Glavna tačka sporenja ostaje iranski stav da pregovori mogu da se vode isključivo o nuklearnom programu, uz odbijanje da se odrekne prava na obogaćivanje uranijuma. Zbog toga pojedini tvrdi krugovi u Vašingtonu i Izraelu smatraju da sveobuhvatan sporazum nije moguć i da bi Tramp trebalo da se opredeli za vojnu opciju.

    Tramp je rekao da je “potpuno logično” da se svaki dogovor odnosi na iranski nuklearni program, ali je dodao da veruje da bi se moglo razgovarati i o iranskim balističkim raketama.

    “Možemo da napravimo sjajan dogovor sa Iranom”, poručio je američki predsednik.

  • Proizvođači obnovljivih izvora energije nezadovoljni ponašanjem Regulatora

    Proizvođači obnovljivih izvora energije nezadovoljni ponašanjem Regulatora

    Investitori u Republici Srpskoj koji imaju cilj da ostvare podsticaje na osnovu ulaganja u obnovljive izvore energije, tvrde da način na koji Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS) dodjeljuje preliminarna rješenja nije jednak za sve, te da se manipuliše listom čekanja na kojoj se oni nalaze.

    Ove tvrdnje demantuju iz RERS-a, te za “Nezavisne novine” poručuju da se sve radi prema ranijem akcionom planu, a sada Pravilniku o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i da svako ko je nezadovoljan može da se obrati nadležnim sudovima.

    Kako funkcionišu ovi podsticaji?
    Kako za “Nezavisne” pojašnjavaju oni koji tvrde da su oštećeni po pitanju dodjele podsticaja, postoji jasno definisana procedura dobijanja odobrenja za povlašćenu cijenu električne energije za otkup iz solarnih ili hidroelektrana.

    Program podsticanja iz obnovljivih izvora predviđa da će se određena količina te vrste energije podsticati. Po tom osnovu se dodjeljuju posebne kvote, a njima se, kako pojašnjavaju, bavi Operator sistema podsticaja (OSP).

    Regulatorna komisija za energetiju (RESR) je, dodaju, institucija koja je posrednik između zainteresovane strane za podsticaje i OSP.

    Navode da je ranije postojala lista čekanja po kojoj su se podsticaji dodjeljivali godinu po godinu, ali je 2020. godine ukinuta.

    Ali, tvrde da je prošle godine lista čekanja vraćena, te da su svi raspoloživi kapaciteti praktično razdijeljeni u prethodnih nekoliko mjeseci i to čak za nekoliko godina unaprijed, čime su brojni investitori koji su se ranije nalazili na listi, sada ostali bez podsticaja.

    Maksimović: RERS na svoju ruku dijeli dozvole
    Tvrde i da RERS sada samostalno, bez OSP dodjeljuje rješenja, što ne bi smio.

    “Sad se desilo da je regulator pitao operatora sistema, a OSP nije dostavio nikakvu informaciju zato što se kvote i potvrde ne mogu dodjeljivati u budućnosti, već za tu tekuću godinu. OSP nije htio da krši ta pravila i obavijestio je RERS da ne može izdati potvrdu za narednu godinu, već samo za tekuću. RERS je onda na svoju ruku izvršio izdavanje rješenja jer je u obrazloženju rješenja i napisao da oni imaju saznanja da kvote postoje. Bez obzira što kvote postoje, jasna su pravila, ne može RERS dodjeljivati taj kapacitet jer nije u njihovoj nadležnosti. To bi isto bilo kad bih ja dodijelio jednu sobu nečijeg stana, bez njegove dozvole”, tvrdi Siniša Maksimović iz Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora “Ozon”.

    Kako dalje tvrdi, ovo znači da RERS krši sopstvene Pravilnike.

    “Regulator je uvijek kod nas uvažavao povjerenje, dok u zadnje vrijeme to nije tako, i veoma je čudno. Ovo nas navodi na neku manipulaciju”, kaže Maksimović.

    Vraćena lista čekanja
    Sumnja da manipulacije postoje, dodaje, proističe iz toga što je ponovo uvedena lista čekanja, koja, kako kaže, ne postoji već nekoliko godina, a koja je, navodi, i tada ukinuta bez ikakvog valjanog objašnjenja.

    Nakon što je lista čekanja ukinuta, tvrdi se da je regulatorni sistem funkcionisao po jasnom i strogo primjenjivanom principu, a to je da ukoliko nema raspoloživih kvota u skladu sa Programom, zahtjev za preliminarno pravo se odbija.

    A kako je lista čekanja ukinuta bez objašnjenja, tako je, tvrde, sada i vraćena, a nisu dobili odgovor na pitanja od kog trenutka i prema kojim kriterijumima se lista čekanja primjenjuje.

    “Kako je lista čekanja sada prihvatljiva i šta se dešava sa zahtjevima koji su u prethodnom periodu odbijeni upravo zato što lista čekanja nije postojala i da li će se oni retroaktivno primjenjivati? Mi smo stava da su zahtjevi na listi čekanja prije 6,7 godina trebali biti kontaktirani da se pitaju da li su zainteresovani još da im se obrate novim zahtjevom, pa onda nove zahtjeve obrađivati. Preko noći je uvedena ponovo lista čekanja i sutradan je bilo 100 zahtjeva. Ovo jasno ukazuje na određenu manipulaciju”, tvrdi Maksimović za “Nezavisne”.

    Petrović: ERS može izdati dozvolu samo za tekuću godinu
    Luka Petrović, generalni direktor “Elektroprivrede” RS kaže da je ERS samo korisnik i da u ovoj priči oni učestvuju samo u proceduri izdavanja potvrde za električnu energiju. Naglašava i da je jako bitno reći da ERS može da izdaje potvrde samo za tekuću godinu, u ovom slučaju je to 2026, a nikako unaprijed.

    “Mi možemo da izdamo tu potvrdu samo za tekuću godinu, tako da svi oni koji su dobili pravo na podsticaj u RERS, kod nas mogu da dođu po potvrdu samo za 2026. godinu, a ne mogu za 2027. jer ta godina nije kalendarski stigla”, navodi Petrović.

    Prema njegovim riječima, ovdje najveću odgovornost snosi Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske koja je mijenjala svoj Pravilnik.

    “Kako je moguće da je potrošena sva kvota, pa čak i za 2030. godinu, umjesto da su kao i dosad išli redoslijedom godinu za godinu. Ja ne znam da li su oni mogli da promijene Pravilnik ili ne i zašto su prvo ukinuli redove čekanja, a sada ih vratili. To je sigurno napravilo nezadovoljstvo među ljudima koji su npr. odbijeni za ova prava u 2023, 2024. ili 2025. jer smatraju da su tako oštećeni. A sad je red čekanja ponovo vraćen, a da su ti ljudi koji još uvijek nisu dobili kvote. Oni sada traže svoja prava jer sigurno da nisu u istom statusu sa ovima koji su pušteni na red čekanja u zadnja tri mjeseca”, poručio je Petrović.

    Šta kaže RERS?
    Na sve navedeno, iz Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske (RERS), odgovaraju da nije tačno da su raspoređene kvote do 2030. godine, već da RERS preliminarno rješenje i pravo na podsticaj može izdati isključivo godinu za godinu.

    Prema riječima Aleksandra Jegdića, sekretara RERS, ova institucija postupa identično od 2013. godine kada je i počela dodjela podsticaja, a da je jedina razlika do danas, to što je usvojen novi Zakon o obnovljivim izvorima energije 2022.

    Priznaje da je 2013. postojala lista čekanja i da je bila na snazi do 2020, te da nije ukinuta već je jednostavno okončana nakon što je Vlada RS saopštila da nema više količina za podsticanje.

    “Oni koji su u tom trenutku mogli dobiti podsticaje dobili su, oni koji nisu, nisu dobili. To je dakle okončano na takav način. Mislim da su veoma rijetki, iako ne mogu tačno da kažem, koji nisu dobili podsticaje tada ili neposredno nakon toga, jer je najveća gužva bila oko 2020. kad je postalo jasno da je to kraj”, kaže Jegdić.

    Ali nakon što je Vlada RS usvojila novi zakon, koji je stupio na snagu 2022. ponovo se pojavila velika zainteresovanost investitora, zbog čega je formirana odgovarajuća lista čekanja, koju u RERS zovu Lista kompletnih zahtjeva za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije na određeni dan, i koja se kako kažu redovno ažurira i dostupna je na njihovoj stranici u svakom trenutku.

    “Činjenica je prvo da je postojao vremenski vakuum između 2020. i 2022/2023. gdje je dosta ljudi već počelo, pribavilo papire, a to su oni što su ranije bili na listi čekanja, da je došlo do ogromnog interesovanja, pa se veliki broj njih prijavio odmah prijavio po donošenju novog zakona odnosno Programa podsticaja koji je pandan ranijem akcionom planu. Stupanjem na snagu novog zakona, Vlada RS je utvrdila cilj koji je potrebno ostvariti do 2030. godine, količine, toliko i toliko megavata itd. I to je nešto što je obavezujući cilj, minimalni. Takođe, zakon je jasno predvidio da se preliminarno pravo na podsticaje, koje ranije nije bilo na takav način već tri godine, sada se može izdati na godinu dana. To znači da kada se nama neko pojavi u septembru 2025. mi njemu dajemo preliminarno pravo i kažemo: ‘Vi ste do septembra 2026. dužni napraviti postrojenje i pribaviti upotrebnu dozvolu za njega kako bi to pokazali, a onda vam se ostavlja još neki vremenski period da ostvarite konačno pravo na podsticaje, a ono podrazumijeva pribavljanje certifikata i konačnog rješenja o pravu na podsticaje’. Zakon je dakle rekao da se izdaje na godinu dana. Dakle, neko ko je konkurisao u 2025. godini, on će ga koristiti faktički u 2026”, poručuje Jegdić.

    “Zahtjeve rješavamo isključivo po redoslijedu”
    Na tvrdnje da je u prethodnih nekoliko mjeseci RERS riješio više od stotinu zahtjeva, Jegdić kaže da je u 2025. pristiglo čak 600 zahtjeva, ali da to ne znači da su svi riješeni, a onima kojima jesu, prava su dodijeljena isključivo za 2026, a ne dalje.

    “Zahtjevi su još uvijek kod nas na čekanju, raspoložive količine postoje za 2027, 2028, 2029. i 2030. Mi možemo čekati svako preliminarno pravo i izdati ga kako se taj vremenski period ostvaruje. Sad možemo izdati količine za februar 2027, u januaru 2027. za 2028. i sve tako redom. Mi na taj način poštujemo stranku i njeno pravo prema redoslijedu i zahtjev da ona stane u red. Sve suprotno bi značilo ulazak u sivu zonu, odnosno da mi dojavljujemo nekom kad postoje količine, što nije tačno. Mi smo prije tri dana odbacili 30 zahtjeva, jednostavno kako bih nekom objasnio da sam njegov zahtjev npr odbacio 29. decembra 2025, a 3. januara 2026. riješio 50 zahtjeva nekima koji su ih podnijeli tada. To se ne dešava. Nikome nismo dali količine unaprijed”, poručio je Jegdić.

    “Ko se smatra oštećenim nek se obrati sudu”
    Svi oni koji se uprkos rečenom smatraju oštećenim, Jegdić poziva da zatraže sudsku zaštitu, na šta, kako kaže imaju pravo.

    “Sve naše odluke su podložne sudskoj kontroli. Lista je transparentna, već sutra će biti kompletirana opet i biće vidljiva i znati tačan datum i vrijeme kompletiranja zahtjeva. Evidentirano je samo postrojenje, godina, opština i sve ostalo i vjerujte da sve rješavamo po redoslijedu, ne može onaj ko je 20 na listi da bude prvi”, rekao je.

  • Stoker: Visoke cijene energije guše evropsku industriju

    Stoker: Visoke cijene energije guše evropsku industriju

    – Čelnici EU moraju se hitno fokusirati na snižavanje cijena energije koje “guše” evropsku industriju, rekao je austrijski kancelar, Kristian Stoker, za “Politico” uoči neformalnog summita u Belgiji.

    “Najhitniji zadatak je snižavanje cijena energije”, rekao je Stoker. “Nijedan drugi faktor ne guši evropsku industriju toliko, a nijedno drugo pitanje ne utiče na toliko država članica istovremeno.”

    Stokerova poruka dolazi uoči samita EU u četvrtak, gdje će se čelnici okupiti kako bi pokušali dogovoriti zajednički program za pokretanje ekonomskog rasta i učiniti blok nezavisnijim.

    Njegova inicijativa dolazi usred niza komentara čelnika EU koji žele oblikovati program sastanka, a francuski predsjednik Emanuel Makron zalaže se za zajednički dug i evropsku politiku preferencija u intervjuu za nekoliko medija objavljenom u utorak ujutro.

    Komentari austrijskog kancelara odražavaju komentare drugih čelnika, uključujući češkog premijera Andreja Babiša i mađarskog premijera Viktora Orbana, koji su obojica pozvali EU da ukine ekološka pravila koja krive za visoke cijene energije.

    EU je već počeo ukidati dijelove svog pravilnika o zaštiti okoline
    “Pristup koji smo zauzeli sa Zelenim planom zasigurno nije bio održiv: u Austriji, na primjer, smanjenje emisija CO2 u konačnici je prvenstveno posljedica smanjenja proizvodnje”, dodao je Stoker, referišući se na značajan paket propisa o zaštiti okoline odobren tokom prethodnog mandata Komisije. “Postati zeleniji ne može biti naš cilj; to znači postati siromašniji.”

    EU je već počeo ukidati dijelove svog pravilnika o zaštiti okoline kao dio deregulacije koju podržava većina zemalja članica bloka. U zajedničkim dokumentima za raspravu, njemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni pozvali su na ubrzanje te deregulacije i stvaranje “kočnice za nuždu” za novo zakonodavstvo EU.

    “Srećom, preokret trenda je već započeo”, dodao je Stoker. “Kao sljedeći korak, zalagaću se za produženje besplatnih dozvola za emisije u okviru Sistema trgovanja emisijama EU za našu industriju. To će osigurati da domaća industrija ostane konkurentna i da se naše kompanije ne presele”, rekao je Stoker, a navodi “Politico”.