Autor: INFO

  • Nacionalne teme donose glasove u Srpskoj

    Nacionalne teme donose glasove u Srpskoj

    Afere „Vijadukt“ i „Serdarov“, koje su iz budžeta Republike Srpske „izbile“ stotine miliona KM, i sporne koncesije u Bukovoj Kosi kod Prijedora, na Ozrenu i Majevici, bile su okosnica predizborne kampanje opozicije u Srpskoj, piše Srpska info.

    Vladajuće stranke žižu interesovanja okrenule su prema navodnom pokušaju političkog Sarajeva da dalje prenosi nadležnosti Srpske na nivo BiH, odlasku Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika i borbi za prava i zaštitu Republike Srpske.

    Rezultati nedavno završenih opštih izbora najbolje su pokazali koje teme i dalje privlače najviše pažnje prosječnog srpskog birača s ove strane Drine. Nacionalno pitanje i zaštita vitalnih interesa Srba u BiH i dalje su ono što „drži“ pažnju.

    Politički analitičar iz Beograda i direktor PR agencije „Pragma“ Cvijetin Milivojević u više navrata je za Srpskainfo isticao da opozicija u Republici Srpskoj pravi „stratešku grešku“ insistirajući na kriminalizaciji vlasti i aferama koje je čine „lopovskom“.

    „Ljudi koji žive u lokalnim sredinama u kojima opozicione partije drže vlast takođe mogu da svjedoče o brojnim stvarima u svojim gradovima i opštinama koje nisu bile u skladu sa zakonom. Srbima u Republici Srpskoj i dalje su esencijalne teme zaštita vitalnih nacionalnih interesa i odbrana od pokušaja unitarizacije iz Sarajeva. Opozicija u Srpskoj pravi katastrofalnu grešku što ne insistira na tim pitanjima, umjesto što već godinama pokušava da pričom o kriminalizaciji vlasti dođe do pobjede“, govorio je Milivojević.

    U lokalnim sredinama gdje pojedini funkcioneri opozicije drže vlast, isticao je, situacija nije mnogo drugačija od one u kojima je na vlasti SNSD.

    „Opozicija pred opšte izbore govori o aferama vlasti i korupciji, a građani u lokalnim sredinama u kojima opozicija drži vlast svjedoče skoro istom obrascu ponašanja. Zbog toga ta priča ne može da donese pobjedu na opštim izborima“, poručuje Milivojević.

    Sociolog Ivan Šijaković za Srpskainfo kaže da se u potpunosti slaže s ocjenom da je licemjerno tražiti od glasača da kazne koruptivno ponašanje vlasti na republičkom nivou ako to isto, po njegovim riječima, rade opozicioni čelnici na lokalu.

    „Republika Srpske je namjerno tako pravljena da njene vodeće stranke narodu proturaju priču kako moramo biti zatvoreni i izolovani, da smo stalno ugroženi. Tu kuknjavu i ‘Kalimero logiku’ počeo je SDS, a to je nastavio Dodik kada je shvatio da to prolazi kod biračkog tijela“, kaže Šijaković.

    Aktuelna vlast, tvrdi, tu početnu tezu SDS dovela je do najvišeg nivoa.

    „Zato danas imamo ‘zarobljeno’ parče teritorije koje je pristalo na ropstvo. Većina građana izgleda da uživa u tome i to im je jedini duhovni i kulturni izlaz“, ističe Šijaković.

    Ko se drži takvih priča u kampanjama, navodi, ostvaruje najbolje rezultate.

    „Vladajući je narativ da će Republika Srpska da propadne ako nema onih koji se bore za srpstvo. Dodik i aktuelna vlast u tome su uspjeli, ali činjenica je da su ljudi u Srpskoj u nekoj vrsti kaveza. Ljudi, posebno mladi, svakodnevno odlaze iz Republike Srpske. Neće da žive u toj jednoj tjeskobnoj atmosferi. Vlast, s druge strane, računa na podršku ostarjelog dijela stanovništva koje nema kud, a priča o zaštiti ‘ugoženog srpstva’ kod njih uvijek najbolje prolazi“, zaključuje Šijaković.

  • Za pet godina dobit firmi u Srpskoj porasla 102 odsto, plate svega 23

    Za pet godina dobit firmi u Srpskoj porasla 102 odsto, plate svega 23

    Surova realnost radničke klase u Republici Srpskoj ponovo je ogoljena povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, koji se obilježava 7. oktobra. Dok se rezultati privatnih preduzeća i banaka mjere u milijardama maraka čistog profita, stotine hiljada radnika i dalje spaja kraj sa krajem, bori se sa podstanarskim kirijama, skupom hranom i troškovima mnogo većim od zarada, piše Srpska info.

    Najnovije istraživanje i analiza Saveza sindikata Republike Srpske pokazuju da ekonomija bilježi rast, ali da novostvorena vrijednost završava gotovo isključivo u džepovima vlasnika kapitala.

    Prema Savezu sindikata, od 2020. do 2025. ukupna neto dobit privrednih subjekata skočila je za 102,8 odsto, sa 1,88 na 3,82 milijarde maraka. Kad se uračuna inflacija, realni rast čiste zarade poslodavaca iznosi 56 odsto. Prosječna neto plata u istom petogodišnjem periodu realno je porasla za samo oko 23 odsto. Profit gazdama rastao je 2,4 puta brže nego plate onih koji su ga stvorili.

    Posebno drastičan je sektor trgovine. Realna dobit vlasnika lanaca i prodavnica uvećana je za 16,7 odsto, plate radnika za 3,6 odsto. Dobit trgovaca rasla je 4,6 puta brže od primanja radnika, a sektor je u jednoj godini zabilježio čistu zaradu od preko milijardu maraka.

    Dok se u javnosti često manipuliše podacima o rastu prosječne plate, struktura isplata pokazuje drugu sliku. Sindikat je utvrdio da 70,57 odsto zaposlenih prima platu do 1.800 KM, a skoro polovina, 46,91 odsto, radi za iznos do 1.450 KM. Najnižu zakonsku platu prima oko 51.500 radnika, a ispod nivoa potrebnog samo za osnovnu prehranu nalazi se 105.000 ljudi. Platu veću od 2.000 KM ima samo 16,34 odsto zaposlenih. Zbog niskih primanja 40,41 odsto radnika pored redovnog posla radi i dodatni da preživi mjesec.

    Da radnici ne traže luksuz, nego normalan život, potvrđuje i podatak da 94,15 odsto anketiranih smatra da je za dostojanstven život potreban mjesečni prihod od najmanje 2.000 KM, a 59,43 odsto ističe da je realan minimum 2.500 KM.

    Sa prosječnom platom od 1.695 KM i sindikalnom potrošačkom korpom od 2.937 KM prosječna radnička porodica ne može pokriti ni 60 odsto osnovnih potreba. Samo za hranu, stanovanje i režije ode 72 odsto korpe, 2.085 KM. Od 2020. do 2025. junetina je poskupila 120 odsto, kupus 114, hljeb 73 odsto.

    Posljedice su alarmantne. Prema istraživanju Saveza sindikata 37,4 odsto ispitanih priznalo je da aktivno razmišlja o trajnom odlasku iz Republike Srpske. U podacima je i poruka poslodavcima: oko dvije trećine onih koji planiraju odlazak ostalo bi kad bi dobili značajnije i pravednije povećanje plate.

  • Trogodišnji plan Željeznica Srpske predviđa gubitke od 75 miliona maraka

    Trogodišnji plan Željeznica Srpske predviđa gubitke od 75 miliona maraka

    Preduzeće „Željeznice Republike Srpske“ izradilo je trogodišnji plan poslovanja, a prema tom dokumentu gubitak kretaće se od 20 do 28 miliona maraka u periodu 2026–2028, prenosi BL Portal.

    Na sjednici Skupštine akcionara, zakazanoj za kraj oktobra u Doboju, među materijalom biće i plan od ove godine do zaključno sa 2028. Finansijski gubitak ove godine iznosiće 20,09 miliona, iduće 27,94 miliona, a u posljednjoj planskoj godini zacrtani rezultat je 27,41 milion maraka.

    Poslovanje je značajno opterećeno fiksnim troškovima. Za zarade, naknade zarada i ostale lične rashode ove godine biće potrebno oko 52 miliona maraka, što je polovina ukupnih troškova.

    „Troškovi amortizacije, sa učešćem od 17 odsto u ukupnim troškovima, planirani su u iznosu od 18 miliona KM u 2026. godini“, stoji u planu poslovanja ŽRS.

    Plan prevoza robe za 2026–2028. rađen je na osnovu analize ostvarenog obima, stanja na tržištu i informacija od korisnika. Ove godine preduzeće planira 1.555.711 tona robe i 98.284.333 neto tonska kilometra.

    Prevoz putnika procijenjen je na 30.000 ove godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od jedan odsto u naredne dvije godine planskog perioda.

    „Plan prevoza putnika izrađuje se na bazi ostvarenja prevoza prethodnog perioda, promjena poslovne politike putničkog saobraćaja, stepena povećanja konkurencije drumskog saobraćaja, cijena prevoza, mobilnosti stanovništva i drugih parametara koji bi mogli imati uticaja na prevoz putnika u željezničkom saobraćaju u planskom periodu“, stoji u planu.

    Menadžment navodi da su u restrukturiranju svi krediti u inostranstvu, osim kredita Svjetske banke WB IBRD 88080, konvertovani u kapital, zajedno sa redovnom i zateznom kamatom zaključno sa početkom septembra 2020.

    „Planirani iznos redovne kamate po osnovu kredita koji su konvertovani u kapital iznose po 1.465.000 KM u sve tri planske godine. Navedene kamate ne terete finansijske rashode u planskim bilansima, iz razloga što se do kraja planskog perioda očekuje njihovo isknjiženje iz poslovnih evidencija na način konverzije ili dokapitalizacijom od strane većinskog vlasnika“, piše u planu.

    Na kraju prošle godine Željeznice su brojale 1.696 radnika, a u planskom periodu predviđeno je dalje smanjenje. Na kraju ove godine bilo bi 1.671, iduće 1.643, a posljednje planske godine 1.601 zaposleni, prenosi Glas.

    U planu menadžment podsjeća da je Vlada Republike Srpske prije dvije godine definisala novu organizaciju, po kojoj će preduzeće biti vertikalno integrisano sa tri sektora: zajednički poslovi, poslovi infrastrukture i poslovi operacija (putnički i teretni saobraćaj), sa odvojenim računovodstvenim politikama. U planskom periodu predviđeno je prilagođavanje toj organizaciji, sa jasno definisanom strukturom ljudskih resursa.

  • Izborni prag na pet odsto: Bakalar kaže da se preliminarni rezultati neće značajnije mijenjati

    Izborni prag na pet odsto: Bakalar kaže da se preliminarni rezultati neće značajnije mijenjati

    Član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ocijenio je da su protekli opšti izbori predstavljali istorijski iskorak u sprovođenju izbornog procesa zahvaljujući uvođenju novih tehnologija. Tradicionalnim izbornim manipulacijama, naglasio je, oduzeto je više od 90 odsto prostora, prenosi ATV.

    Gostujući na Federalnoj televiziji istakao je da su izbori uspješno organizovani iako Savjet ministara BiH nije odobrio novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta u CIK-u. Sa ograničenim kadrovima preliminarni rezultati sa više od 82 odsto biračkih mjesta bili su već oko 20 časova, a ubrzo je procenat porastao na 91,8.

    U trenutku obraćanja, naveo je, ostalo je približno dva odsto neobrađenih rezultata.

    „Preliminarni rezultati sigurno se neće promijeniti u značajnoj mjeri, s obzirom na to da imamo možda do ovog momenta nekih dva odsto neobrađenih, neprenesenih rezultata“, kazao je Bakalar, dodajući da se preostali rezultati provjeravaju radi otklanjanja matematičkih nelogičnosti.

    Krajnji rok za utvrđivanje rezultata je 20 dana od izbora, a zakonski rok za potvrđivanje 30 dana, izuzetno 45 dana kod složenijih žalbenih postupaka. Na pitanje da li žalbe i ponovna brojanja mogu promijeniti raspodjelu mandata odgovorio je da je to teoretski moguće, ali da se ne može prejudicirati.

    Biometrijska autentifikacija i novi uređaji, naglasio je, spriječili su glasanje u ime drugih i ubacivanje dodatnih listića.

    „Sada imamo mogućnost da imamo stvarnu izlaznost, da znamo koliko se ljudi zaista fizički pojavilo, koji imaju važeći identifikacioni dokument i koji imaju biometrijsku autentifikaciju“, objasnio je, procijenivši da je time tradicionalnim manipulacijama oduzeto više od 90 odsto prostora.

    Na izborima je identifikovano 1.427.796 birača, ali je otvorio pitanje realnosti biračkog spiska na kojem je upisano čak 3.414.000 ljudi.

    Kod nevažećih listića zabilježen je pad u trci za Predsjedništvo BiH sa 6,65 odsto 2022. na 4,38 odsto, kao i na izborima za predsjednika Republike Srpske (4,73 odsto). Na nivou Parlamentarne skupštine BiH blagi rast je na 8,68 odsto, što Bakalar pripisuje promjeni navika birača i prilagođavanju novim glasačkim listićima.

    CIK može naložiti ponovno prebrojavanje po službenoj dužnosti ili na zahtjev političkih subjekata, ali isključivo uz priložene materijalne dokaze i tačno navedena biračka mjesta. Posebno se razmatraju situacije u kojima nepravilnosti utiču na prelazak praga od tri odsto ili raspodjelu mandata.

    Komentarišući navode Slavena Kovačevića u vezi sa glasovima Darijane Filipović, naveo je da do kraja radnog dana formalni prigovor te vrste nije zaprimljen.

    Kao korake za unapređenje predlaže proširenje biometrijske identifikacije na glasanje putem mobilnih timova i u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bolju obuku biračkih odbora i veće naknade za članove lokalnih izbornih komisija.

    Izložio je i lični stav o izmjeni izbornog zakonodavstva.

    „Kada govorimo o izbornom sistemu, moje mišljenje je da, radi smanjenja političke korupcije, izborni prag treba podići na pet odsto“, zaključio je Bakalar.

  • Lolić o obustavi BCG vakcinacije: Nema razloga za paniku

    Lolić o obustavi BCG vakcinacije: Nema razloga za paniku

    Privremena obustava vakcinacije BCG vakcinom u Republici Srpskoj ne treba da izaziva zabrinutost među roditeljima, jer odgađanje imunizacije za mjesec ili dva ne predstavlja značajan problem, izjavio je za „Nezavisne novine“ banjalučki pedijatar, magistar alergologije i kliničke imunologije Branislav Lolić, prenose Nezavisne.

    Nema razloga za paniku, ističe, a odluka o privremenoj obustavi mjera je predostrožnosti dok se ne utvrde sve okolnosti prijavljenih neželjenih reakcija.

    „Mislim da je ovo vakcina kod koje kašnjenje od mjesec ili dva ne predstavlja problem. Nema razloga za bilo kakvu paniku. Kao i kod svakog lijeka postoje moguće nuspojave koje se ne mogu uvijek predvidjeti. Upravo zato, kada se primijete neželjene reakcije, iz predostrožnosti se preduzimaju sve potrebne mjere kako bi se ispitalo o čemu je riječ“, rekao je Lolić.

    Najvažnije je, po njemu, da nadležne ustanove i stručnjaci sprovedu sve provjere, pa će se donijeti odluka o daljim koracima.

    „Znam da je u Hrvatskoj zabilježeno nekoliko slučajeva, ali ne znam sve detalje, jer sam i sam informacije dobio iz medija. Suština je da struka uradi svoj posao, da Institut za javno zdravstvo Republike Srpske sprovede sve potrebne kontrole i analize, a nakon toga biće donesena najpovoljnija odluka. Trenutno još nemamo potpune informacije“, naveo je Lolić.

    O djeci koja su vakcinu već primila kaže da roditelji nemaju razloga za pretjeranu zabrinutost.

    „Ne očekujemo probleme. Do sada su uglavnom bilježene lokalne reakcije, a oni koji još nisu primili vakcinu treba da sačekaju dalja uputstva nadležnih. Biće urađeno ono što je najpametnije i svakako nema razloga za paniku“, poručio je Lolić.

    Institut za javno zdravstvo Republike Srpske donio je odluku o privremenoj obustavi distribucije i preporučio privremenu obustavu primjene BCG vakcine bugarskog proizvođača „Bul Bio NCIPD Ltd“, nakon što su u Hrvatskoj prijavljene sumnje na ozbiljne neželjene reakcije kod djece. Iz Instituta je ranije potvrđeno da Republika Srpska trenutno nema BCG vakcinu drugog proizvođača, jer je bugarski bio jedini ponuđač u posljednjem postupku javne nabavke.

    Vakcinacija novorođenčadi u Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske obustavljena je nakon što je privremeno obustavljena u Hrvatskoj. BCG vakcina daje se poslije rođenja i štiti od najtežih oblika tuberkuloze, uključujući tuberkulozni meningitis i diseminovanu tuberkulozu.

    Privremena obustava vakcine istog proizvođača na snazi je od 6. oktobra i u Federaciji BiH, gdje se vakcina bugarskog proizvođača BB-NCIPD Ltd. primjenjuje od 2019, a do septembra 2026. dato je gotovo 125.000 doza. Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH do sada nisu prijavljene ozbiljne neželjene reakcije.

    „Ozbiljne neželjene reakcije nakon BCG vakcinacije veoma su rijetke. Među njima se mogu javiti gnojna upala limfnih čvorova, upala koštanog tkiva (osteitis ili osteomijelitis), kao i, u izuzetno rijetkim slučajevima, diseminovana BCG infekcija. Prema podacima iz dostupne stručne literature, osteitis ili osteomijelitis nakon BCG vakcinacije javlja se veoma rijetko, i to u rasponu od 0,01 do 30 slučajeva na milion primijenjenih doza. Ova komplikacija može se pojaviti i nekoliko mjeseci nakon vakcinacije, a prognoza liječenja uglavnom je dobra“, navode oni.

    Mogući simptomi uključuju lokalnu bol, otok u području kosti ili zgloba, izbjegavanje oslanjanja na zahvaćeni ekstremitet i ograničenu pokretljivost.

    „U Federaciji BiH tuberkuloza i dalje predstavlja javnozdravstveni problem. Prema godišnjem izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, tokom 2025. godine registrovan je 261 slučaj tuberkuloze, uz stopu obolijevanja od 12,2 na 100.000 stanovnika. Godinu ranije registrovano je 315 slučajeva, odnosno 14,7 na 100.000 stanovnika“, navode iz Zavoda, dodajući da je obuhvat BCG vakcinacijom u Federaciji BiH tokom 2025. iznosio 93 odsto.

  • Koliko zarađuju poslanici u NSRS i Parlamentu BiH

    Koliko zarađuju poslanici u NSRS i Parlamentu BiH

    Poslije izbora i prebrojavanja glasova novoizabrani narodni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH preuzeće mandate, ali i visoka primanja i povlastice o kojima obični ljudi mogu samo da sanjaju, piše Srpska info.

    Sudeći po primanjima koja ih čekaju, „imalo se za šta i boriti“, naročito kad je riječ o Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Narodna skupština Republike Srpske ima 83 poslanika. Primanja prvenstveno zavise od toga da li će zasnovati radni odnos u NSRS i postati profesionalni narodni poslanici.

    „U skladu sa Pravilnikom o platama i naknadama izabranih i imenovanih lica u NSRS, za obračun osnovne mjesečne bruto plate za profesionalnog narodnog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske utvrđen je koeficijent 54,14, te je njegova osnovna neto plata 3.712,80 KM, bez minulog rada“, naveli su iz NSRS.

    Poslanicima koji nisu u radnom odnosu u skupštini pripada mjesečna paušalna naknada od 2.502,52 KM neto.

    Pored osnovne plate ili naknade, funkcioneri u entitetskom parlamentu ostvaruju i dodatna uvećanja zavisno od pozicije u skupštinskim tijelima.

    „Po osnovu obavljanja funkcija u Narodnoj skupštini Republike Srpske navedena osnovna neto plata, odnosno naknada se uvećava za 544,50 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika kluba poslanika, 363 KM neto za obavljanje funkcije predsjednika skupštinskog radnog tijela i 181,50 KM neto za obavljanje funkcije zamjenika predsjednika kluba poslanika“, naveli su iz Narodne skupštine RS.

    Na državnom nivou primanja su znatno raskošnija. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH broji 42 poslanika, od kojih se 14 bira na području Republike Srpske.

    Sa novom osnovicom za obračun plata u institucijama BiH, koja za 2026. iznosi 690,86 KM, osnovna neto plata običnog poslanika u Predstavničkom domu, sa koeficijentom 8,40, iznosi 5.803,22 KM.

    Ako poslanik obavlja funkciju predsjedavajućeg komisije ili kluba, koeficijent raste na 8,50, pa je osnovna plata 5.872,31 KM. Za članove Kolegijuma Doma koeficijent je 8,70, što znači da osnovna neto plata bez dodataka iznosi 6.010,48 KM.

    Na sve iznose ide i dodatak na minuli rad od 0,50 odsto po godini staža, pa poslanik sa 20 godina iskustva po tom osnovu dobija još oko 580 KM mjesečno.

    Prava zlatna koka za parlamentarce na nivou BiH je širok spektar naknada uz osnovnu platu: topli obrok, naknada za odvojeni život koja može iznositi do 690,86 KM, troškovi smještaja u istom iznosu, a rad u komisijama i radnim tijelima donosi još novca.

    Ukupna mjesečna primanja poslanika u Predstavničkom domu koji žive van Sarajeva dostižu između 6.800 KM i više od 8.500 KM, što pokazuje da parlamentarne klupe u Sarajevu ostaju jedno od najplaćenijih i najsigurnijih radnih mjesta u javnom sektoru.

  • „Vještačka“ zvuči lažno: Tramp za pojam superinteligencija

    „Vještačka“ zvuči lažno: Tramp za pojam superinteligencija

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je svako ko koristi pojam vještačka inteligencija neprijatelj i obnovio poziv da se upotrebljava izraz superinteligencija, prenosi RTRS.

    Pažnju je usmjerio na zamjenu pojma vještačka inteligencija pojmom superinteligencija, tvrdeći da riječ „vještačka“ zvuči lažno.

    Na društvenoj mreži „Trut sošl“ naveo je da njegova administracija više voli taj pojam jer je prihvaćeniji i tačniji.

    Milijarder Ilon Mask već je najavio planove za preimenovanje kompanije „Spejs Iks VI“ u „Spejs Iks SI“.

    U deklaraciji o bezbjednosti koju su krajem septembra potpisale sve veće tehnološke kompanije u Bijeloj kući takođe se koristi pojam superinteligencija.

  • Vrijednost bitkoina pala na 73.540 evra

    Vrijednost bitkoina pala na 73.540 evra

    Vrijednost bitkoina danas je u 15.00 časova na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnenс pala za 1,45 odsto, na 73.540,62 evra, prenosi RTRS.

    Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 29,58 milijardi evra, manje nego juče.

    Indeks straha i pohlepe za bitkoin danas je na nivou 64, u kategoriji „pohlepa“, nešto gore u odnosu na jučerašnjih 71 u istoj kategoriji.

    Vrijednost itirijuma pala je za 1,54 odsto, na 2.260,54 evra, a bajnenс koin za 1,25 odsto, na 678,67 evra.

    Kriptovaluta solana pala je 3,79 odsto, na 100,11 evra, a avalanš za 5,53 odsto, na 9,42 evra.

    Telegramova kriptovaluta gram, koja je zamijenila tonkoin na berzi, pala je 2,97 odsto, na 1,26 evra.

    Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i solanom.

  • Brent na 105,16 dolara: Cijene nafte u porastu

    Brent na 105,16 dolara: Cijene nafte u porastu

    Cijene nafte na svjetskom tržištu danas su u porastu poslije izvještaja o snažnim eksplozijama u prijestonici Saudijske Arabije, prenosi RTRS.

    U Londonu je cijena sirove nafte „brent“ iz Sjevernog mora veća za pet odsto i iznosi 105,16 dolara po barelu.

    U Njujorku je cijena svijetle sirove nafte porasla za 5,1 odsto i sada je 92,75 dolara po barelu.

    Rast cijena nafte uzrokuje inflaciju na globalnom nivou, uključujući i Ameriku.

  • Zaharova o izborima 25. oktobra: Nadamo se kontinuitetu rusko-srpskih odnosa

    Zaharova o izborima 25. oktobra: Nadamo se kontinuitetu rusko-srpskih odnosa

    Odnosi Rusije i Srbije nastavljaju da se razvijaju uprkos tenzijama i antiruskoj histeriji širom svijeta, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, prenosi RTRS.

    „Nadamo se da će kontinuitet rusko-srpskih odnosa biti očuvan na dobrobit naših naroda i nakon parlamentarnih izbora 25. oktobra“, navela je Zaharova na Iksu.

    Ranije je izjavila da Moskva pažljivo prati situaciju u prijateljskoj Srbiji uoči izbora i da izuzetno cijeni kurs Aleksandra Vučića, koji je obavljao funkciju predsjednika Srbije u uslovima snažnih pritisaka Zapada na Beograd.

    Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji biće održani 25. oktobra.