Autor: INFO

  • Kirije u Banjaluci od 500 do 800 KM, studenti najmanje poželjni zakupci

    Kirije u Banjaluci od 500 do 800 KM, studenti najmanje poželjni zakupci

    Cijene kirija u Banjaluci rastu, a studenti za stan moraju izdvojiti od 500 do 800 KM. Stanodavci ih najmanje žele, a pojeftinjenja nema na vidiku, prenosi ATV.

    Kirije dostižu od 500 do 800 KM čak i za stanove namijenjene studentima, koji su ujedno najmanje poželjni zakupci. Jeftinih stanova gotovo više nema, a stručnjaci za nekretnine ne očekuju pad cijena u skorijem periodu.

    „Od 2022. godine do danas, cijene stanova pri kupovini su porasle za 100 odsto, dakle duplo su skuplji stanovi u novogradnji danas nego tada, logika nalaže da cijena najmova raste. S obzirom da je potražnja za kupovinom veća, a nemamo priliv stanovništva i potrebu za najmovima toliko to nije bilo proporcionalno, pa nisu rasle duplo kao u prodaji. Tako da nema više onih stanova za 300-350 KM što su nekad naučili studenti i te kategorije. Zakupce dijelimo u tri kategorije. Najniža grupa su studenti, neka srednja su porodice i treća kategorija koja je najinteresantnija stanodavcima su poslovni klijenti. Tu su cijene dosta veće“, kaže Dragan Milanović, predsjednik Udruženja posrednika za promet nekretnina Republike Srpske.

    Raspon od 500 do 800 KM namijenjen je „nižoj grupi“, a iznajmiti stan u centru za taj iznos gotovo je nemoguće.

    „Od kraja avgusta do početka oktobra, tada raste cijena, potražnja je veća. Studenti traže otprilike lokacije koje su bliže fakulteta ili da su dobro povezane javnim prevozom. Više nije centar grada nešto gdje se može naći jeftin stan“, kaže Milanović.

    Iz ugla stanodavaca studenti su najnepoželjnija kategorija.

    „Jedan razlog je što ne održavaju na najbolji način. Ako je noviji stan sa novijim namještajem, onda oni imaju taj rizik da će šteta biti veća od onoga što mogu da ostvare kroz zakup. Drugi razlog je što ulaze u rizik jer studenti nisu dugoročni zakupci. Stanodavac razmišlja ako će on doći u oktobru, a izaći u maju ili junu kada se završi godina, onda imaju prazan hod od nekoliko mjeseci neizdatog stana što im je gubitak. Mi ugovore sa vlasnicima nekretnina potpisujemo na godinu dana i najčešće je da se potpisuju ugovori na godinu i više“, kaže Milanović.

    Nisu svi studenti u istoj situaciji, napominje. Ima i onih u boljoj finansijskoj situaciji, pa roditelji ne prave prekid u iznajmljivanju.

    „Oni koji dođu u avgustu pa traže stan, to su oni koji traže bolje, kvalitetnije i jeftinije na boljim lokacijama. Oni koji žele da uštede jednu ili dvije najamnine dolaze kad počinje akademska godina i biraju ono što ima. Stanodavci su zahtjevni i stanovi koji se kupuju za izdavanje nisu jeftini. Uložen je veliki kapital za kupovinu tog stana i oni očekuju povrat za taj uloženi kapital“, kaže Milanović.

    Otprilike 20 do 30 odsto stanova u svakoj novoizgrađenoj zgradi, po njegovom mišljenju, investicijski su stanovi za iznajmljivanje.

    „Što se najmova tiče, ima vrhunaca kada je povećana potražnja. To je ovaj period avgust-oktobar. Oko Nove godine, praznika, januar, februar najmanje se ljudi odlučuju da mijenjaju stan. To je period kada najmanje ima potražnje. Ta cijena se koriguje po ponudi i potražnji. Nekada su vlasnici spremni da sačekaju da prođe taj period manjka potražnje, ne žele da spuštaju cijenu. Ako im je važno da se što prije izda, onda i koriguju cijenu“, kaže Milanović za RTRS.

    Kad je riječ o izgradnji, ističe da nema izgleda za pad cijena.

    „Cijene konstantno rastu. 2022. godine smo zbog globalnih cijena imali veliki rast. Te godine od 30-40 odsto rast. Od 2023. godine imamo taj blagi trend rasta. Nema udara na tržište nepredviđenih. To je ono što je nama poznato.“

    Eventualni pad ne bi došao preko noći.

    „Eventualno, kad bi došlo do smanjenja potražnje u jednom momentu, ni tada ne bi došlo do pada cijena odmah. Investitor radije produži dinamiku prodaje. Ako je do sada prodavao zgradu od 30 stanova za šest mjeseci, radije će je onda prodavati devet. Ako bi to bio konstantni pad potražnje, onda bi se ponuda prilagođavala. Viškovi na tržištu proizvode efekat pada cijena. Investitori tu potražnju prate, pa je ponuda veća. Sa aspekta kupaca to nije dobro. Visoke cijene stanova ne odgovaraju samo onima koji u tom momentu kupuju. Već kad kupe onda im odgovara da raste, jer niko ne želi da mu vrijednost nekretnine pada“, kaže Milanović.

  • „Od znanja ćuprija“ u Banjaluci: Sastaju se naučnici i zvaničnici

    „Od znanja ćuprija“ u Banjaluci: Sastaju se naučnici i zvaničnici

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i predsjednik Vlade Srbije Đuro Macut prisustvuju manifestaciji „Od znanja ćuprija – nauka i znanje u službi jedinstva i budućnosti srpskog naroda“, koja se održava na Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske, prenosi RTRS.

    Prisustvuju i predsjednik Milorad Dodik, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović i ministar za evropske integracije Srpske Zlatan Klokić.

    Jednodnevni susret naučnika iz Srbije, Republike Srpske i dijaspore organizuju vlade Srbije i Republike Srpske, a domaćin je Akademija nauka i umjetnosti Srpske. Cilj je okupljanje istaknutih naučnih radnika radi razgovora o mogućnostima saradnje i daljem pravcu razvoja naučne, kulturne i umjetničke misli.

    U prijepodnevnom dijelu predviđena su izlaganja ministra u Vladi Srbije Đorđa Milićevića, akademika Dragana Simeunovića, profesora Ranka Škrbića, dopisnog člana ANURS, i profesora Željka Budimira.

    Uslijediće izlaganja predstavnika dijaspore, među kojima su profesori Nešo Šojić, Saša Jašin, Biljana Turanjanin, Marjan Marjanović i Mladen Todorović, te doktor Davor Vukelić.

    U popodnevnom dijelu predviđena su izlaganja naučnika iz Srbije i Republike Srpske, među kojima su akademici Darko Tanasković, Dragan Stanić, Milan Nedeljković, Milovan Bojić i Elizabeta Ristanović, te profesori Draga Mastilović, Branko Rakić, Svetlana Šeatović i Jelena Drulović.

  • Pobuna odbornika SDS protiv Blanuše

    Pobuna odbornika SDS protiv Blanuše

    Četiri odbornika SDS u Skupštini Grada Bijeljina dala su punu podršku gradonačelniku Ljubiši Petroviću, koga je predsjednik SDS Branko Blanuša isključio iz stranačkog članstva dan poslije završetka opštih izbora, piše Srpska info.

    Reagujući na objavu lidera da je, prema statutu, odlučio da Petrovića izbaci iz članstva, odbornici Ilija Radić, Slavko Jović, Tatjana Pantić i Branimir Vuković na društvenim mrežama dali su mu punu podršku.

    „Ljubišu Petrovića može isključiti samo narod koji je stvarao Srpsku demokratsku stranku i niko više! Nakon poraza na opštim izborima i katastrofalnog rezultata kako kandidata za predsjednika Republike Srpske Branka Blanuše tako i Srpske demokratske stranke, umjesto preispitivanja prvo lične, a zatim i stranačke odgovornosti, Branko Blanuša je posegnuo za isključenjem gradonačelnika Bijeljine po nagovoru pojedinaca iz stranke kojima smeta Ljubiša Petrović, a ne zbog kršenja bilo kakvog statuta“, istakao je Jović.

    Ispostavilo se da banjalučki i sarajevski ogranci ne rukovode dobro strankom, ali ih to ne sprečava da se laktaju, objavila je Pantićeva.

    „Kada su ljudi iz Bijeljine, bastiona SDS, bili kandidati ispred SDS? Na potonjim izborima je SDS izgubila i tradicionalnu titulu najveće opozicione stranke. Narod nije prepoznao kandidate kao svoje predstavnike i to je razumljivo. Treba sjesti, napraviti analizu i shvatiti šta to nije bilo u redu, treba uvući rogove i civilizovano razgovarati. Sad mi se čini da SDS nikada te analize pravio nije, jer da jeste ne bi ovako prošli ove godine“, poručila je Pantićeva.

    Radić je Blanuši postavio pitanje „čiji je on igrač“.

    „Danas ste isključili Ljubišu Petrovića iz SDS, uz obrazloženje da je kršio Statut i podržavao kandidata druge političke organizacije. Ali jedno pitanje ostaje bez odgovora: čiji interes štitite ovakvom odlukom? Ljubiša Petrović nije nastao juče. On je izabran voljom građana Bijeljine i godinama je jedan od najprepoznatljivijih ljudi SDS u ovom gradu. Ako se politička neslaganja rješavaju izbacivanjem ljudi koji imaju drugačije mišljenje, onda se mora postaviti pitanje: da li se ovim čuva SDS ili se dodatno produbljuje njegov unutrašnji sukob“, pita Radić.

    Vuković je predsjednika uporedio sa pričom o „caru koji je ostao bez odijela“.

    „Kao plod kolektivne iracionalnosti uslijedila je i ishitrena odluka ‘cara koji je ostao bez odjela’ da iz Srpske demokratske stranke isključi Ljubišu Petrovića. Živimo u društvu kada se iskreni i hrabri ljudi koji misle svojom glavom sklanjaju, mnogima smetaju i ne uklapaju se! Istina često boli, ali je rijetko kada bila ovako ogoljena! Podrška bratu po Hipokratu, saborcu i našem gradonačelniku Ljubiši Petroviću“, poručio je Vuković.

    Blanuša je odluku donio dan poslije završetka opštih izbora u BiH. U obrazloženju se navodi da je Petrović, mimo statuta, u predizbornoj kampanji podržavao kandidata druge političke opcije za funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Stub rasvjete pao na knjižaru poslije sudara u Banjaluci

    Stub rasvjete pao na knjižaru poslije sudara u Banjaluci

    Dva lica povrijeđena su u saobraćajnoj nezgodi u Banjaluci u kojoj su učestvovala dva automobila, rečeno je Srni u banjalučkoj Policijskoj upravi, prenosi BL Portal.

    Nezgoda se dogodila u 1.55 časova na raskrsnici bulevara Cara Dušana i Ulice kralja Petra Prvog Karađorđevića. Učestvovala su putnička vozila „be-em-ve“ i „mercedes“.

    Povrede su zadobili vozač i suvozač u „mercedesu“.

    Jedan od automobila udario je u stub ulične rasvjete, koji je pao i oštetio obližnju knjižaru u prizemlju stambene zgrade i jedan klima-uređaj.

    Radnici elektrodistributivnog preduzeća saniraju oštećenje na uličnoj rasvjeti.

  • Eko toplane od 10. oktobra provjeravaju sistem

    Eko toplane od 10. oktobra provjeravaju sistem

    Eko toplane Banjaluka od sutra, 10. oktobra, počinju funkcionalne probe sistema daljinskog grijanja, tokom kojih će pojedinim korisnicima postepeno biti isporučivana toplotna energija. To ne znači da je počela sezona grijanja, pa iz preduzeća upozoravaju da se ne prijavljuje kvar ako radijatori još nisu topli, prenosi BL Portal.

    Cilj proba je provjera rada sistema pod pritiskom poslije višemjesečnog mirovanja.

    „Korisnicima će sukcesivno i djelimično biti isporučivana toplotna energija, kako bismo obavili provjeru rada sistema pod pritiskom, nakon međusezonskog perioda mirovanja“, naveli su iz preduzeća.

    Tokom provjera ne očekuje se da svi korisnici istovremeno imaju tople radijatore, pa apeluju da se Korisnički servis ne opterećuje prijavama hladnih radijatora.

    Ako voda curi na instalacijama, treba odmah reagovati i pozvati besplatan info-broj 0800 502 12. Ekipe će izaći na teren i ispustiti vodu iz dijela sistema dok kvar ne bude otklonjen.

    Prije sezone grijanja potrošačima se preporučuje da provjere unutrašnje i zajedničke unutrašnje instalacije: odzračivanje radijatora, aktiviranje kalorimetara i provjeru ventila i termostatskih glava. Te provjere trebalo bi da omoguće nesmetanu isporuku kad sezona počne.

  • Manjak od 14 milijardi kubika: Evropskoj uniji prijeti nestašica gasa

    Manjak od 14 milijardi kubika: Evropskoj uniji prijeti nestašica gasa

    Evropska unija mogla bi ove zime da se suoči sa manjkom prirodnog gasa od čak 14 milijardi kubnih metara, prenosi B92.

    To odgovara oko sedam odsto potražnje bloka i količini energije dovoljnoj za snabdijevanje između 10 i 12 miliona domaćinstava, upozoravaju izvještaji Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA) i Evropske mreže operatera prenosnog sistema za gas (ENTSO-G).

    Nedostatak bi mogao dovesti do daljeg rasta računa za energiju i mjera za smanjenje potrošnje ako EU ne obezbijedi dodatne količine na globalnom tržištu, već pod pritiskom zbog rata u Iranu i poremećaja u snabdijevanju, preneo je briselski Politiko.

    Rezerve u EU pale su na nešto više od 70 odsto kapaciteta, najniži nivo za ovo doba godine od početka evidencije 2011. Visoke cijene podstakle su trgovce da tokom ljeta prodaju gas umjesto da ga skladište za zimu, navedeno je u izvještaju IEEFA.

    Evropa ima ograničene mogućnosti za dodatne količine, jer su cijene na najvišem nivou u gotovo četiri godine, a ponuda je ograničena zbog rata na Bliskom istoku.

    Manjak ne znači nužno da će EU ostati bez gasa, ali bi količina uskladištenog energenta mogla biti za sedam milijardi kubnih metara manja nego što je potrebno. To bi primoralo zemlje da kupuju po visokim cijenama na nestabilnom tržištu ili da ograniče potrošnju ako dodatne zalihe ne budu dostupne. Ako ove zime iscrpe veći dio zaliha, naredne godine moraće da nadoknade veće količine, što bi moglo produžiti period niskih rezervi i visokih cijena.

    Izvještaj ENTSO-G o izgledima za zimu 2026/2027. upozorava da bi, uz ograničen uvoz tečnog prirodnog gasa i hladnu zimu, nivo skladišta mogao pasti na 11 odsto, osnovni nivo strateških rezervi koje se ne mogu lako koristiti. Da bi do kraja zime obnovile zalihe na 30 odsto i smanjile izloženost hladnim talasima, zemlje bi morale smanjiti potrošnju ili ograničiti dostupnost količina koje odgovaraju sedam odsto potražnje.

    Dodatni pritisak je zabrana dugoročnih ugovora o snabdijevanju ruskim tečnim prirodnim gasom, koja bi trebalo da stupi na snagu u januaru i smanji evropski uvoz za još sedam milijardi kubnih metara. Ruski gas ranije je služio za pokrivanje povećane zimske potražnje, a Evropa se sada više oslanja na skladištenje, navela je IEEFA.

    Potražnja tokom zime porasla je u posljednje dvije godine, dok je uvoz ostao nepromijenjen, pa EU sve više troši uskladištene količine. Neto povlačenje iz skladišta u januaru ove godine dostiglo je 22,6 milijardi kubnih metara, u poređenju sa 18,8 milijardi u januaru 2025. i 17,8 milijardi u januaru 2024.

    Jedna od mogućnosti je povećanje uvoza LNG-a, koji EU sve više nabavlja iz SAD. Nadoknada nedostajućih količina po trenutnim cijenama koštala bi evropske zemlje dodatne tri milijarde evra, 12 odsto više nego za istu količinu prošle godine. Vijest prenosi Tanjug.

  • Četvrti „Vintage BL“ u nedjelju u Domu omladine, ulaz slobodan

    Četvrti „Vintage BL“ u nedjelju u Domu omladine, ulaz slobodan

    Banjaluka će u nedjelju, 11. oktobra, biti mjesto susreta ljubitelja starina, kolekcionarskih predmeta, vintage kulture i ručnog stvaralaštva, piše Alo.

    U Domu omladine biće održano četvrto izdanje sajma „Vintage BL“, sa bogatom ponudom unikatnih predmeta, antikviteta, ploča, knjiga, nakita i rukotvorina.

    Posjetioce očekuje 35 izlagača sa oko 4.700 predmeta, raspoređenih u kolekcionarski i kreativni dio, pa će na svoje doći i iskusni kolekcionari i oni koji tek otkrivaju vintage svijet.

    Kolekcionarski dio obuhvatiće vintage predmete, antikvitete, gramofonske ploče, knjige, numizmatiku, video-igre i druge stvari koje čuvaju duh prošlih vremena. Osim upotrebne ili kolekcionarske vrijednosti, često nose i posebne priče i podsjećaju na druga vremena.

    Poseban dio biće posvećen kreativnom stvaralaštvu. Posjetioci će moći da pogledaju radove mladih stvaralaca, ručno izrađen nakit, dekoracije i druge unikatne predmete. Takva ponuda prilika je da se pronađe nešto drugačije, detalj za dom, originalan modni dodatak ili poklon koji se izdvaja od uobičajene ponude.

    Vintage predmeti posljednjih godina privlače pažnju i zbog autentičnosti i zbog mogućnosti da se starim stvarima udahne novi život. Umjesto masovne proizvodnje i predmeta kakvi se mogu naći gotovo svuda, ovakvi sajmovi okupljaju one koji cijene originalnost, očuvanost, ručni rad i predmete sa karakterom.

    Organizatori poručuju da i ovog puta posjetioce očekuju predmeti vrijedni pažnje. Sajam je zamišljen kao prilika za razgledanje, razmjenu iskustava, upoznavanje izlagača i pronalazak neobičnih komada koji se rijetko sreću u svakodnevnoj kupovini.

    Četvrti „Vintage BL“ biće održan u nedjelju, 11. oktobra, u Domu omladine u Banjaluci, od 11 do 19 časova. Ulaz je slobodan. Namijenjen je svima koji vole starine, kolekcionarstvo, retro estetiku, kreativni rad i predmete koji imaju svoju priču.

  • Podaci iz posljednje ankete šokirali Austriju: Desničari traže pad vlade

    Podaci iz posljednje ankete šokirali Austriju: Desničari traže pad vlade

    Austrijska desničarska Slobodarska partija zatražiće naredne sedmice razmatranje odluke o izglasavanju nepovjerenja vladi, a posljednje ankete o popularnosti savezne vlade pokazuju da su desničari imali dobar razlog za taj potez, prenosi Klix.

    Nova anketa OGM-a za ServusTV otkriva istorijski najniži rezultat za SPÖ, Socijaldemokratsku partiju Austrije. Istovremeno, FPÖ, Slobodarska stranka Austrije, dostigla je 39 odsto, samo jedan procentni bod od granice od 40. To je, prema anketi, dosad najviši rezultat FPÖ-a u istraživanjima.

    Zaostatak za drugoplasiranom ÖVP-om značajan je. Narodna stranka osvojila je 21 odsto, napredak od jednog procentnog boda u odnosu na prethodno istraživanje. Razlika između FPÖ-a i ÖVP-a iznosi 18 procentnih bodova.

    Još je upečatljivija razlika prema SPÖ-u. Socijaldemokrate su na 12 odsto, 27 bodova iza FPÖ-a. Pretekli su ih Zeleni, na 15 odsto, tri boda ispred SPÖ-a.

    To se dešava u kontekstu krize rukovodstva socijaldemokrata. Plan je da se za privremene lidere imenuju šef parlamentarne grupe Filip Kuher i predsjedavajuća ženske grupe Eva-Marija Holclajtner. Prema statutima, stranačka konferencija mora se održati u roku od četiri mjeseca. Novo rukovodstvo trebalo bi biti imenovano najkasnije do početka februara.

    Ostaje nejasno ko će dugoročno voditi SPÖ. Ministar finansija Markus Marterbauer, koji bi trebalo da preuzme dužnost prorektora od Andreasa Bablera početkom 2027, do sada je ostavio otvorenom mogućnost kandidature na konferenciji.

    Od manjih stranaka NEOS je na 7 odsto. Komunistička partija Austrije dostigla je 4 odsto, tačno prag za ulazak u Nacionalno vijeće, pa bi po ovoj anketi teoretski bila u parlamentu.

    Slika je teška i za vladajuće. ÖVP, SPÖ i NEOS zajedno dostižu 40 odsto, a FPÖ sam 39. Posebno je uočljiv pomak na ljevici i centru-lijevo: SPÖ je pao na 12, Zeleni su na 15. Na izborima za Nacionalno vijeće 2024. SPÖ je osvojio 21 odsto.

    Trenutni nalazi su jasni: u anketi OGM-a FPÖ ima 39 odsto, a slijedi ga ÖVP sa 21.

  • Berlin ne želi ponovno otvaranje Sjevernog toka, razgovori ipak traju

    Berlin ne želi ponovno otvaranje Sjevernog toka, razgovori ipak traju

    Visoki ruski i američki zvaničnici razgovarali su o ulasku američkog investitora u gasovode Sjeverni tok, kojima je ruski gas stizao u Njemačku prije rata u Ukrajini, potvrdilo je pet izvora upoznatih sa situacijom za Rojters, prenosi BL Portal.

    U razgovorima su učestvovali Kiril Dmitrijev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Kušner, koji pokušava da posreduje u primirju između Rusije i Ukrajine, smatra da je sklapanje poslovnih dogovora ključno za obnovu mira. Takav sporazum omogućio bi američkim investitorima da zarade na isporuci energenata Evropi čim se rat završi.

    Dmitrijev i Kušner sastajali su se posljednjih sedmica u Moskvi i Njujorku. Iako nije potpuno jasno koliko su detaljno tada razgovarali o Sjevernom toku, tema je i dalje na stolu, izjavila su dva izvora.

    „Rusija će o svakom dogovoru morati da pregovara sa DFC-om (Američkom korporacijom za međunarodno razvojno finansiranje) i Ministarstvom finansija, a posao mora donijeti direktnu korist američkim poreskim obveznicima i kompanijama“, odgovorio je zvaničnik Bijele kuće. Isti zvaničnik tvrdi da se o Severnom toku „u posljednje vrijeme nije razgovaralo“.

    Dmitrijev, koji se otvoreno zalaže za obnovu prodaje ruskog gasa Njemačkoj, prošlog mjeseca sastao se sa predstavnicima američkog Ministarstva energetike i Ministarstva finansija o mogućim zajedničkim energetskim inicijativama.

    Još nije jasno koliko je Vašington zainteresovan za ponovno pokretanje isporuke ruskog gasa Njemačkoj, najvećem evropskom potrošaču energije. Jedan američki zvaničnik izjavio je da je takav dogovor malo vjerovatan zbog niza prepreka. Gasovodi su pod sankcijama SAD i Evropske unije, pa bi ponovno pokretanje bilo nezakonito.

    Tramp bi mogao da ukine ili ublaži američke sankcije, ali bi mu to bilo znatno teže ako demokrate osvoje kontrolu nad Kongresom na međuizborima narednog mjeseca. Njemačka i druge evropske države, koje troše milijarde evra na naoružavanje i obnovu vojski, žestoko bi se usprotivile ponovnom otvaranju.

    Portparolka njemačkog Ministarstva privrede i energetike naglasila je da su Sjeverni tok i ruski gas u Evropi pod sankcijama i da je Njemačka u međuvremenu pronašla alternativne izvore. Svako ponovno pokretanje traži odobrenje vlade, a Berlin to ne želi.

    Njemačka je prije rata više od polovine gasa kupovala od Rusije upravo preko dva gasovoda Sjeverni tok. Rad je obustavljen nakon što je Moskva drastično smanjila isporuke, a u septembru 2022. gasovodi su dignuti u vazduh u sabotaži za koju još niko nije odgovarao.

    Razgovori se vode u trenutku dubokog nepovjerenja Evrope prema ruskim namjerama. Ranije ove godine čelnici pet evropskih obavještajnih službi izjavili su za Rojters da Rusija zapravo ne želi brz završetak rata, nego razgovore sa Amerikancima koristi da progura profitabilne poslove.

    Odnosi Rusije i Njemačke, jednog od najvećih vojnih oslonaca Ukrajine, pali su na najniže grane, a Berlin optužuje Moskvu za organizovane hibridne napade. Dio njemačkih poslanika upozorava da bi ovi poslovi samo ojačali Kremlj dok vodi rat.

    „Ovo bi mogao da bude prljav posao koji će Evropu skupo koštati. Amerikanci i Rusi će podeliti zaradu“, rekao je Mihael Kelner, njemački poslanik koji je vodio energetsku politiku neposredno poslije početka rata.

    Vladajuća koalicija protivi se ponovnom pokretanju, dok Alternativa za Njemačku, trenutno najpopularnija stranka, traži da se isporuka gasa ponovo uspostavi. Dmitrijev bi se sa rukovodstvom AfD-a trebalo da sastane početkom naredne godine o povratku ruskog gasa na njemačko tržište.

    Prodaja udjela američkom investitoru suočava se sa velikim preprekama. Gasprom ima 51 odsto, 31 odsto dijele dvije njemačke kompanije, a ostatak pripada francuskoj i holandskoj. Dva njemačka akcionara žele da zadrže udjele da očuvaju uticaj Berlina ako Gasprom odluči da proda svoj dio, tvrdi još jedan izvor.

    Nekoliko dana poslije sastanaka u Moskvi Kušner je u Kijevu izjavio da je sa evropskim kolegama razgovarao o tome kako je rat podigao cijene energije, zalažući se za „sporazume o prosperitetu“ koji bi podstakli mir i dali „liderima razlog za optimizam“.

    Dogovor o gasu, iako bi odgovarao Kremlju, podijelio bi njemačko društvo i Evropu. Poljska i baltičke zemlje odlučno odbacuju svaku energetsku saradnju. Poljski politički vrh pomno prati pregovore i oštro im se protivi, navodi izvor upoznat sa stavom vlade u Varšavi.

    Kušner i Dmitrijev istovremeno pregovaraju i o prodaji drugog paketa poslova, od naftnih rafinerija do benzinskih stanica u Evropi i drugdje, u vlasništvu Lukoila, potvrdila su još dva izvora.

    „Kada je reč o Lukoilu, Stiv Vitkof i Džared Kušner dogovorili su sa DFC-om značajnu uplatu unaprijed i dio dobiti koji ide direktno Sjedinjenim Državama“, potvrdio je zvaničnik Bijele kuće za Rojters. Vijest prenose EUpravo zato i Rojters.

  • Građane BiH čeka novo pravilo za ulazak u EU: ETIAS stiže krajem 2026.

    Građane BiH čeka novo pravilo za ulazak u EU: ETIAS stiže krajem 2026.

    Državljani Bosne i Hercegovine neće izgubiti pravo na bezvizna putovanja u zemlje Evropske unije, ali će poslije početka primjene Evropskog sistema za informacije i odobravanje putovanja (ETIAS) morati pribaviti elektronsko odobrenje prije puta, prenosi BL Portal.

    Prema informacijama Evropske komisije dostavljenim Feni, početak rada očekuje se u posljednjem kvartalu 2026, ali tačan datum još nije utvrđen.

    Iz Komisije naglašavaju da ETIAS nije viza i da ne mijenja bezvizni status građana BiH. Riječ je o dodatnom bezbjednosnom mehanizmu za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim sa evropskim državama obuhvaćenim sistemom.

    „ETIAS nije viza i ne mijenja bezvizni status građana Bosne i Hercegovine“, ističu iz Evropske komisije.

    Poslije početka rada slijedi šestomjesečni period tokom kojeg odobrenje neće biti obavezno, iako će se putnicima preporučivati da ga pribave. Zatim je predviđen dodatni šestomjesečni period odgode, tokom kojeg će odobrenje u pravilu biti obavezno, ali će postojati ograničeni izuzetak za određene putnike koji prvi put prelaze spoljašnju granicu poslije završetka početnog prelaznog perioda. Po isteku oba perioda putnicima koji podliježu obavezi, a nemaju važeće odobrenje, može biti odbijen ulazak.

    Zahtjev će se podnositi elektronski, a velika većina podnosilaca trebalo bi da dobije odluku u roku od 96 sati. Odobrenje služi za putovanja u 30 evropskih zemalja obuhvaćenih sistemom. Na granici će službenici provjeravati ima li putnik važeće odobrenje.

    Cilj je da se bezbjednosne i druge provjere obave prije putovanja, čime bi se, prema očekivanjima evropskih institucija, mogle ubrzati granične procedure. Zasad nema konkretnih procjena koliko bi se čekanje na granicama sa Hrvatskom moglo skratiti.

    Naknada iznosiće 20 evra, uz izuzetke za određene kategorije. Zahtjev može biti odbijen ako se utvrdi da putnik predstavlja bezbjednosni rizik, rizik od nezakonitih migracija ili visok epidemiološki rizik. Razlozi mogu biti i korišćenje putne isprave prijavljene kao izgubljena, ukradena ili poništena, nedostavljanje traženih dokumenata ili opravdana sumnja u vjerodostojnost podataka. Građani kojima zahtjev bude odbijen imaće pravo žalbe, a informacije o postupku biće u obavještenju o odbijanju.

    Komisija upozorava na neslužbene stranice koje nude navodno izdavanje odobrenja, iako sistem još nije počeo s radom.

    „Naš savjet građanima Bosne i Hercegovine je jednostavan: postoji samo jedna službena internet stranica, europa.eu/etias“, poručuju iz Evropske komisije.

    Građanima se savjetuje da ne unose lične i finansijske podatke na sumnjivim stranicama niti plaćaju usluge posrednika koji se predstavljaju kao službeni. Nekoliko mjeseci prije početka primjene Komisija pokreće informativnu kampanju u BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana.

    Novi sistem funkcionisaće uporedo sa evropskim Sistemom ulaska i izlaska (EES), ali imaju različite uloge. ETIAS služi za prethodnu provjeru i izdavanje odobrenja, dok EES evidentira ulaske i izlaske državljana trećih zemalja na spoljašnjim granicama država koje ga primjenjuju. Pristup ličnim podacima u ETIAS-u biće ograničen na ovlašćene korisnike, u skladu sa nadležnostima, uz propisane mjere zaštite i nadzor.

    Za građane BiH najvažnije je da bezvizni režim ostaje na snazi, ali će elektronsko odobrenje, poslije završetka prelaznih perioda, postati dodatni uslov za putovanja u zemlje obuhvaćene sistemom, prenosi Avaz.