VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kako trajno riješiti problem parkinga u Banjaluci?

    Kako trajno riješiti problem parkinga u Banjaluci?

    Haos oko naplate parkinga u Banjaluci se nastavlja. Nova odluka o obavljanju komunalne djelatnosti upravljanja javnim parkiralištima stupila je na snagu 1. jula, ali izaziva nove političke i pravne sporove. Dok iz Gradske uprave tvrde da je riječ o obezbjeđivanju nesmetanog funkcionisanja komunalne djelatnosti, iz Skupštine grada poručuju da je gradonačelnik prekoračio zakonska ovlaštenja i ignorisao stav Ministarstva uprave i lokalne samouprave.

    Ključno pitanje više nije samo da li je odluka zakonita, već i kako trajno riješiti problem naplate parkinga u Banjaluci. Da li je potrebno donošenje nove skupštinske odluke, osnivanje ili reorganizacija preduzeća koje će upravljati parkingom, izmjene postojećih propisa ili postoji drugo zakonsko rješenje koje će omogućiti nesmetanu naplatu.

    – Parking je dio saobraćajnog sistema kada su u pitanju procesi u gradu i pripada komunalnim djelatnostima. Komunalnim djelatnostima, u skladu sa Zakonom o komunalnim djelatnostima, upravlja organ jedinice lokalne samouprave. Istovremeno, parking je alat koji reguliše saobraćajne procese u gradu – rekao je za RTRS je Danislav Drašković dekan Saobraćajnog fakulteta Panevropskog univerziteta Apeiron.

    Istakao je da danas, ne možemo očekivati da grad, koji je proglašen regionalnim centrom – bez obzira gdje se nalazi – ima uređen saobraćajni sistem bez zagušenja ako se parking ne naplaćuje.

    – Parking i javni prevoz su ključni alati za regulaciju saobraćajnog procesa u gradu. Potreban je snažan javni prevoz koji će biti dominantan u raspodjeli putovanja. Trenutno stimulišemo putovanja prema užem centralnom gradskom jezgru, gdje građani ne plaćaju parking, što dodatno podstiče korištenje automobila i smanjuje spremnost građana da pješače do svog odredišta – istakao je Drašković.

    S jedne strane, kaže on, imamo situaciju da se parking ne naplaćuje, a s druge strane javni prevoz učestvuje u ukupnom broju putovanja sa manje od 10 odsto.

    – Zbog toga dolazi do zagušenja, što nije problem samo Banjaluke, svi regionalni centri imaju sličan izazov.

    – Problem se ogleda u velikom broju automobila koji premašuje kapacitete gradskih saobraćajnica. Ako tome dodamo nizak koeficijent izmjene jednog parking mjesta, dolazimo do zaključka da su ta mjesta stalno zauzeta i da su putovanja uglavnom svakodnevna. U idealnom slučaju, trebali bismo imati parking površine na kojima u svakom trenutku postoji slobodno mjesto, kako bi ga koristili oni koji povremeno dolaze u grad – smatra Drašković.

    Naveo je da međutim, u postojećem režimu to nije moguće jer nema dovoljno parking mjesta.

    – Kada bi se uvele kategorije parkiranja – po vremenu zadržavanja i cijeni – mnogi građani bi se odlučili za javni prevoz, pod uslovom da on zadovoljava njihove potrebe. Strateški cilj je da javni prevoz bude brži, jeftiniji i udobniji od korištenja vlastitog automobila. Trenutno imamo problem zagušenja tranzitnih saobraćajnica, posebno u jutarnjim časovima. Zbog toga je potrebno hitno pronaći rješenje – rekao je on.

    Istakao je da je problem saobraćaja u gradu indirektno povezan sa cijenom i režimom parkiranja, koji trenutno stimuliše masovno korištenje automobila, posebno u svakodnevnim situacijama.

    – Nisam protiv korištenja automobila, ali nije realno očekivati da se u centar grada ulazi po svaku cijenu. Postoji mogućnost organizovanja parkinga na obodima grada, po povoljnijim cijenama, gdje bi se vršio transfer sa privatnog automobila na javni prevoz – istakao je Drašković.

  • Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Vučić: Neotvaranje Klastera 3 pokazalo bi da zasluge nisu jedini kriterijum

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da bi eventualna odluka da Srbija ne otvori Klaster 3 u pregovorima sa Evropskom unijom predstavljala dokaz da princip napredovanja na osnovu zasluga nije jedini kriterijum u procesu evropskih integracija.

    Vučić je ocijenio da bi takav potez pokazao kako napredak u pristupnim pregovorima ne zavisi isključivo od ispunjavanja postavljenih uslova.

    – Za mene bi to bio dokaz onoga o čemu sam, nažalost, govorio: da zasluge nisu uvijek jedino mjerilo – rekao je Vučić.

    On je istakao da se princip pristupanja Evropskoj uniji zasnovan na zaslugama često predstavlja kao osnovni kriterijum, ali da bi eventualno neotvaranje Klastera 3 dovelo u pitanje takvu praksu.

    – Kada govorite o merit based, pošto ste to čuli kao od papagaja milion puta od svih ljudi iz regiona – merit based, merit based, merit based – sintagma, floskula jedna, koja bi se sada potvrdila da je baš floskula – rekao je Vučić.

    Dodao je da je, prema njegovim riječima, Evropska komisija ocijenila da je Srbija ispunila potrebne uslove za otvaranje Klastera 3, te da su sličan stav iznijele i pojedine najuticajnije članice Evropske unije.

    – Rekli Nemci, rekli Francuzi, rekli Italijani, rekli Španci, rekli Poljaci. Rekli Rumuni, šest najvećih – naveo je Vučić.

    On je poručio da će Srbija nastaviti da radi na evropskom putu, ali je naglasio da budućnost zemlje ne zavisi isključivo od odluka koje donosi Evropska unija.

    – Nastavljamo da radimo, ali važno je da brinemo o ekonomskom napretku naše zemlje i da gradimo dobre odnose sa svima – rekao je Vučić.

  • SAD gađale tanker i vojne ciljeve, Iran odgovorio napadima

    SAD gađale tanker i vojne ciljeve, Iran odgovorio napadima

    Sjedinjene Američke Države izvele su napad na naftni tanker koji je pokušavao da doplovi do ostrva Harg u Hormuškom moreuzu, u okviru pomorske blokade iranskih luka, dok je Teheran prvi put pogođen u najnovijem talasu međusobnih napada.

    Američka vojska saopštila je u četvrtak da je onesposobila prazan naftni tanker nakon što je, kako tvrdi, ignorisao više upozorenja. Prema navodima Vašingtona, na brod su ispaljene rakete „Helfajer“, koje su pogodile dimnjak plovila.

    Tokom srijede američke snage izvele su napade na iranske obalske odbrambene položaje i raketne sisteme, svega nekoliko časova nakon što su gađana skladišta i lansirni položaji krstarećih raketa na ostrvu Greater Tunb.

    Istovremeno su izvedeni i napadi na ciljeve u sjevernijim dijelovima Irana. Državni mediji izvijestili su o udarima na glavni grad Teheran, dok su stanovnici prijavili aktiviranje protivvazdušne odbrane širom grada u ranim jutarnjim časovima.

    Iran je odgovorio napadima usmjerenim prema Bahreinu i Kuvajtu. Za sada nema zvaničnih informacija o eventualnoj šteti ili žrtvama. Iranske vlasti tvrde da je u posljednjim američkim napadima poginulo više od 35 osoba, dok je više od 300 ranjeno.

    Najnovija eskalacija uslijedila je svega nekoliko dana nakon što je primirje između dvije strane, prema svemu sudeći, potpuno propalo, čime su dodatno pojačani strahovi od izbijanja novog rata punog intenziteta.

    Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su posljednji napadi bili usmjereni na iranske vojne kapacitete koji se, kako navode, koriste za ugrožavanje brodova koji prolaze kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za trgovinu.

    Iranski mediji objavili su da su mete napada bile četiri lokacije u blizini Ahvaza, kao i Bandar Abas, glavna iranska luka na Hormuškom moreuzu. Projektili su pogodili i područja u blizini Sirika i ostrva Kešm na jugu zemlje.

    Napetosti između Vašingtona i Teherana dodatno su porasle nakon što je Iran u subotu najavio zatvaranje Hormuškog moreuza, čime je ponovo doveden u pitanje prolazak trgovačkih brodova kroz pomorski prolaz kojim je prije rata transportovano oko 20 odsto svjetskih isporuka nafte i prirodnog gasa.

    Sjedinjene Američke Države su u srijedu obnovile pomorsku blokadu Irana, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) zaprijetila obustavom izvoza energenata iz cijelog regiona Bliskog istoka, poručivši da će „regionalni energetski izvoz ili biti omogućen svima ili nikome“.

    Rast tenzija odrazio se i na tržište energenata. Cijena nafte Brent premašila je u srijedu 85 dolara po barelu, što je više od 15 odsto u odnosu na period prije početka sukoba, ali i dalje znatno ispod gotovo 120 dolara, koliko je iznosila na vrhuncu krize.

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u srijedu da će Iran „uskoro biti poražen“, dodajući da Teheran želi postići dogovor. Dan ranije poručio je kako su američki pregovarači kontaktirali iranske predstavnike uz upozorenje da „moraju postići sporazum“.

    Tramp je ranije nagovijestio mogućnost proširenja američkih napada kako bi se ponovo otvorio Hormuški moreuz, uključujući prijetnju napadom na podzemni kompleks „Pikeks Mauntin“, koji se dovodi u vezu sa iranskim nuklearnim programom.

    Nekoliko sedmica nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali memorandum o razumijevanju s ciljem okončanja sukoba i obnove pregovora o nuklearnom programu, glavni iranski pregovarač Mohamad Bager Galibaf upozorio je da dokument ima smisla samo ukoliko se njegove odredbe sprovode.

    „Ako Iran neće imati nikakvu korist od memoranduma o razumijevanju, nemamo razloga da ga se pridržavamo“, poručio je Galibaf.

    Dodao je da bezbjednost njegove zemlje zavisi od, kako je naveo, „iranskih aranžmana“ u Hormuškom moreuzu, ocijenivši da Iran vodi „suštinski i egzistencijalni rat sa Amerikom“.

    Iranski vojni portparol izjavio je da je jedini način za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza poštovanje memoranduma od strane SAD. Analitičari smatraju da su nejasne odredbe sporazuma, uključujući dio koji se odnosi na odgovornost Irana za „bezbjedan prolaz brodova“, dodatno doprinijele konfuziji u odnosima dvije zemlje.

    Uprkos nastavku sukoba, Tramp je kasno u srijedu saopštio da je Iran dozvolio odlazak američke državljanke koja je, prema njegovim riječima, bila nepravedno zadržana u toj zemlji od kraja 2024. godine.

    „Sjedinjene Američke Države cijene ovaj gest dobre volje Irana“, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Advokat za ljudska prava Džared Genser identifikovao je oslobođenu državljanku kao Denu Karari, navodeći da joj od decembra 2024. nije bilo dozvoljeno da napusti Iran, te da se sada nalazi na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama.

  • Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Amidžić: FBiH je cilj opstrukcija Republike Srpske, a ne realizacija projekata

    Federaciji BiH je primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, rekao je Srđan Amidžić ministar finansija i trezora u savjetu ministara BiH za RTRS.

    – Za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija BiH prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije, razlog slabe realizacije je kasno usvajanje budžeta koje mi po pravilu uvijek imamo kada je na nivou BiH, s jedne strane, a drugi razlog su politički odnosi koji postoje, odnosno ne postoje na nivou BiH – rekao je Amidžić.

    Nerijetko, kaže Amidžić, imate situaciju da se priča o sekundarnim stvarima, o onim stvarima koje su bitne za život svih nas koji živimo u Republici Srpskoj, tako i u Federaciji.

    – Jednostavno te stvari se stavljaju u neki drugi plan i one se uslovljavaju na različite načine. Nama će tema biti sve osim onoga što je bitno za funkcionisanje ili za realizaciju nekih krupnih projekata, između ostalog to je pomalo dodatni dokaz koliko BiH ovako kako je strukturisana u ekonomskom smislu teško funkcioniše. I za mene iznenađenje da mi smo opstali do današnjih dana – istakao je Amidžić.

    Kaže da je iz tog razloga vrlo bitan kapacitet entitetskih budžeta, naročito kada se priča o Republici Srpskoj.

    – Mi vidimo da smo u proteklom periodu postojali neki prigovori prema tome koliki je budžet i hiljadu i jedna stvar ili obrazloženje, a oni nisu htjeli da prihvate da su to stvari koje je Vlada Republike Srpske morala da uradi i uzme u svoje ruke na takav način da postoje određeni projekti koji će da se realizuju, da li u oblasti niskogradnje, visokogradnje, podrške svih korisnika budžeta i na takav način da se prevaziđu svi problemi koji postoje na nivou BiH – istakao je Amidžić.

    Naveo je da je procenat planiranih realizacija projekata nizak i da on nikada neće biti veći iz razloga je Federaciji i BiH primarni cilj što manje prava odlučivanja Republici Srpskoj, a ne što više realizovanih projekata u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    – Mi u Republici Srpskoj nismo ni pretjerano očekivali više od projekata i realizacije zajedničkih poslova. Svi ti poslovi koji se nisu realizovali na nivou BiH, jednostavno se realizuju kroz budžet Republike Srpske. I s te strane ne vidim da će biti bilo ko od građana zakinut. Svjedoci ste da se grade bolnice, modernizacijom, rekonstrukcijom magistralnih puteva, dolazi do izgradnje autoputeva, izgradnje mostova i svih ostalih stvari. To su neke stvari koje smo, tobože, trebali uraditi zajedno kroz Plan rasta, ali kad smo vidjeli da se te stvari ne mogu završavati, premijer Srpske Savo Minić je preuzeo, odnosno Vlada je preuzela taj posao na sebe i ove, kao i prethodnih godina, i ti se poslovi završavaju – rekao je Amidžić.

    Za kočenje projekata, kaže Amidžić, razlozi su politički, što podrazumijeva što teže i što gori život u Republici Srpskoj.

    – U takvoj situaciji vi ćete imati neke političke poene u Federaciji. Kad sam govorio da je kod Zijada Krnjića, ovo sve politička kampanja i da to nema nikakve veze, on je govorio da to nije tačno, ali pročitao sam jedan od medijskih natpisa da će on biti nosilac liste u nekoj od bošnjačkih partija, nisam siguran kako se zove. On je vodio političku kampanju gdje pokazuješ da ti pokušavaš maltretirati Srbe, gdje je najbolja politička kampanja za njih u Federaciji. Ali ono što je planirao nije završio – rekao je Amidžić.

    Poručio je da Republika Srpska nije ništa izgubila.

    – Najveća laž koja postoji kad je kretanje ka Evropskoj uniji, kada pričamo o Planu rasta, to je finansijski gubitak. To je apsolutna laž. Kretanje ka EU ima svoj smisao iz razloga što geografski mi pripadamo tom prostoru i postoje određeni standardi, posebno oni u nekom prethodnom periodu koji su bili definisani kroz kriterijume kojima treba da teži Republika Srpska. To je najveći doprinos kad je u pitanju pristupanje EU – rekao je Amidžić.

    Poručio je da je lažni narativ da smo izgubili 970 miliona evra.

    – To je laž. Od tih 970 miliona evra koji se realizuju u jednom dužem vremenskom periodu, 700 miliona evra su krediti. Nisu to sredstva koja su data Republici Srpskoj i Federaciji, već su to sredstva za koje se zadužila Republika Srpska i Federacija. 280 miliona su grant sredstva – rekao je Amidžić.

    Podsjećamo, za finansiranje 110 projekata iz Programa javnih investicija Bosne i Hercegovine prošle godine utrošeno je 137 miliona maraka, odnosno nešto više od 40 odsto planirane realizacije. Istovremeno, usvajanje Reformske agende i dalje čeka neophodne odluke i dokumente, dok su zbog zastoja dovedena u pitanje značajna sredstva Evropske unije i realizacija brojnih infrastrukturnih i razvojnih projekata.

    U međuvremenu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH naredne sedmice razmatraće Prijedlog budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2026. godinu, dokument od kojeg zavisi funkcionisanje zajedničkih institucija, ali i finansiranje brojnih razvojnih programa.

    Šta je razlog slabe realizacije javnih investicija, koji projekti u Republici Srpskoj čekaju na realizaciju, koliko je Srpska izgubila zbog blokade evropskih sredstava i kakve su šanse da budžet bude usvojen u parlamentu.

  • “Blekrok” povećao profit, upravlja imovinom čija vrijednost premašuje mnoge države

    “Blekrok” povećao profit, upravlja imovinom čija vrijednost premašuje mnoge države

    Američka investiciona kompanija Blekrok (BlackRock) ostvarila je u drugom tromjesečju rast neto dobiti od 20 odsto, dok je vrijednost imovine kojom upravlja prvi put premašila 15 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra).

    Do takvog rezultata došlo je zahvaljujući snažnom rastu tržišta kapitala i velikom prilivu sredstava u fondove kojima se trguje na berzi, prenosi Rojters.

    Najveći svjetski upravljač imovinom saopštio je da je imovina pod upravljanjem na kraju juna dostigla rekordnih 15,34 biliona dolara (oko 13,1 bilion evra), dok je neto priliv sredstava klijenata iznosio 192 milijarde dolara (oko 164 milijarde evra).

    Najveći dio novih ulaganja usmjeren je u akcijske i obvezničke ETF fondove iz porodice iShares.

    Prilagođena zarada po akciji iznosila je 13,91 dolar, iznad očekivanja analitičara od 12,59 dolara, dok je operativna marža porasla na 45,9 odsto, što je najviši nivo u gotovo pet godina.

    Nakon objave rezultata, akcije Blekroka porasle su više od sedam odsto na pretberzanskom trgovanju.

    Kompanija je istovremeno nastavila širenje poslovanja u segmentu privatnih tržišta, nakon akvizicija kompanija Global Infrastructure Partners, HPS Investment Partners i Preqin, u koje je ukupno uložila oko 28 milijardi dolara (oko 24 milijarde evra).

    U drugom kvartalu privatni kredit privukao je šest milijardi dolara novih ulaganja, dok je u infrastrukturne fondove uloženo 5,2 milijarde dolara.

    Izvršni direktor Blekroka Leri Fink izjavio je da kompanija i dalje bilježi snažan rast zahvaljujući povoljnim tržišnim uslovima i sve većem interesovanju investitora za ETF proizvode i privatna tržišta, uz cilj da do 2030. godine prikupi 400 milijardi dolara nove privatne imovine, prenosi Tanjug.

  • Kako poreski sistem nagrađuje sivu ekonomiju

    Kako poreski sistem nagrađuje sivu ekonomiju

    Godinama se u Republici Srpskoj održava poreski sistem koji, prema ocjenama ekonomista, više podstiče nego što suzbija sivu ekonomiju. Razlika između oporezivanja rada i oporezivanja dobiti toliko je velika da mnogim poslodavcima postaje finansijski isplativije da dio zarade radnicima isplaćuju mimo zvaničnih tokova.

    Primjer je jednostavan. Ukoliko radnik sa visokom stručnom spremom treba da dobije povećanje plate od 1.000 KM iznad minimalne zarade, poslodavac na taj iznos državi mora uplatiti oko 639 KM poreza i doprinosa. Međutim, ukoliko isti iznos ostane evidentiran kao dobit preduzeća, poresko opterećenje iznosi svega 100 KM, jer je porez na dobit 10 odsto, dok porez na dividendu u Republici Srpskoj ne postoji.

    Razlika od 539 KM po zaposlenom, upozoravaju stručnjaci, predstavlja snažan finansijski motiv da se dio plata isplaćuje „na ruke“, čime država ostaje bez značajnih prihoda, a najveći teret snose fondovi PIO i zdravstvenog osiguranja, kao i sami radnici kojima su zvanične plate znatno niže od stvarnih primanja.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da upravo ovakav odnos između poreza na dobit i opterećenja rada predstavlja jedan od glavnih razloga zbog kojih se razvija praksa isplate plata u kovertama.

    – Zbog niskog poreza na dobit i viših doprinosa na regularno isplaćenu zaradu, više se isplati poslodavcima da na ruke, dakle u koverti, dio onoga što je dobit isplate radnicima bez da na to plaćaju doprinose, s obzirom da to de fakto nije u zakonskim tokovima, odnosno ne prolazi račune samih radnika. Na taj način se, uslovno rečeno, pokušava zadržati radna snaga s višim nivoom primanja, a smanjiti teret dažbina na rad koji moraju poslodavci da obračunavaju i plaćaju. Povećanje stope oporezivanja dobiti je jedan od načina na koji se može prevenirati razvoj ovakve situacije. Međutim, što god su doprinosi viši u odnosu na oporezivanje dobiti, to će više motivisati poslodavce da na taj način pokušavaju da izvuku određenu korist za sebe, a da opet zadrže radnike – rekao je Mlinarević.

    Kao trajno rješenje, Mlinarević vidi duboku reformu poreskog sistema, koja bi podrazumijevala manje opterećenje rada uz povećanje zvaničnih zarada. Smatra da bi takva promjena mogla biti fiskalno neutralna, jer bi dio izgubljenih prihoda od doprinosa bio nadoknađen većom potrošnjom i rastom prihoda od PDV-a.

    – U nekom dugom roku jedini način jeste da se pokuša napraviti fiskalni plan koji bi podrazumijevao smanjenje doprinosa, ali uz povećavanje minimalnih zarada, pri čemu bi država trebala da analizira mogućnost da taj prijedlog bude budžetski neutralan. Kroz rast minimalnih zarada imali bismo manje prilive po osnovu doprinosa, ali bi se kroz veću potrošnju povećali prilivi od PDV-a i drugih oblika poreza na potrošnju. Državi je na kraju apsolutno svejedno da li će novac prikupiti kroz doprinose ili kroz PDV – budžet ne bi trpio, a sa druge strane radnicima bi ostala znatno veća oficijelna zarada – objašnjava Mlinarević.

    Osim što umanjuje prihode javnih fondova, ovakav sistem, kaže on, dugoročno šteti i zaposlenima, jer će se posljedice najviše osjetiti kada steknu uslove za penziju.

    – Zbog načina na koji se obračunava penzija preko ličnih koeficijenata, gdje se vaša tekuća zarada poredi sa prosječnom, a vaša je stalno na papiru bila na minimalcu, vi ćete biti u podređenom položaju kada budete ostvarili penziju. Ova reforma bi omogućila da se istinski sve uvede u legalne tokove i da se poboljša status radnika kroz javno iskazane, a ne skrivene plate – zaključuje on.

    Govoreći o mjerama kojima država pokušava da ublaži ovaj problem, poput mogućnosti da poslodavci jednom ili dva puta godišnje isplate neoporezive naknade, Mlinarević smatra da takva rješenja imaju ograničen domet.

    – Tu dajete mogućnost da se legalno isplate prihodi radnicima, pa oni dobijaju priliku da u slučaju da žele da se kreditno zaduže da njihova prosječna plata raste. Ipak, ova plaćanja u koverti su problem jer kada odete u banku i tražite kredit, njima je jedino mjerodavan iznos koji ste prikazali na papiru i na osnovu toga procjenjuju vaš bonitet i mogućnost zaduživanja. Ovako bi bar imali formalno veće prihode – naveo je on.

    Komentarišući rekordnu prošlogodišnju dobit privrede Republike Srpske, koja je premašila četiri milijarde maraka, Mlinarević smatra da argumenti poslodavaca protiv povećanja minimalne plate ne stoje kada se uporede sa njihovim finansijskim rezultatima.

    – Kada govorimo o potrebi da se povećaju minimalne zarade imamo pritisak poslodavaca da će to uticati na njihovu profitabilnost, ugroziti poslovanje, dovesti do zatvaranja firmi i povećati nezaposlenost. U strahu od takvog razvoja situacije stvara se narativ gdje to djeluje kao vrlo opasna mjera i da je bolje sačuvati radno mjesto, pa makar i uz manje plaćanje, nego povećati zarade. A onda kada uzmete podatke o visini dobiti koju ostvaruju za jednu godinu, vidite da je tu neravnomjerna raspodjela i da bi povećanje minimalnih zarada u stvari samo bila redistribucija jednog dijela dobiti poslodavaca prema radnicima. Za određene djelatnosti imate ostvarene profite kakvih nema ni u jednoj normalnoj ekonomiji. Zbog niskih zarada ostvaruju ogromne dobiti u djelatnostima koje nisu sofisticirane u smislu tehnološkog sadržaja, a radi se čak i o nekim primitivnim djelatnostima koje su lake za organizaciju, gdje je jedini način da se obogatite taj da malo platite radnike. Kada pogledate disbalans između visine dobiti i zarada ljudi, na primjer u tekstilnoj industriji, ispada da mi porađamo milionere preko leđa običnih radnika i njihovih niskih zarada – naglasio je Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, povećanje plata ne bi ugrozilo poslovanje kompanija, već bi samo smanjilo njihove enormne profite.

    – Ne morate imati 100 miliona, možete imati 80 miliona dobiti. Nevjerovatno je da ćete vi zatvoriti posao zato što niste ostvarili 100, nego 80 miliona dobiti, jer bilo gdje drugo da krenete ne biste mogli to da zaradite nego samo ovdje kod nas. Na taj način bi se mogla razbiti ta fama o tome da je opasno podizati minimalne zarade. Poslodavci jako dobro znaju kakvo je stanje, pa tek sada, kada se pojavio ozbiljan deficit radne snage, počinju da dižu zarade koje su uvijek mogli da dižu, ali su koristili momentum i narativ da je minimalna zarada tolika da je objektivno nemoguće povećati je. U tim okolnostima su oni sticali ogromno bogatstvo – navodi ekonomski stručnjak.

    Na kraju upozorava da cijenu sadašnjeg sistema ne plaćaju samo radnici već i javni fondovi.

    – Naravno da je to gubitak, to je ozbiljan gubitak za Fond PIO i Fond zdravstvenog osiguranja. Kada bismo izračunali koji je to iznos, vidjeli bismo da je u pitanju značajan iznos – objasnio je Mlinarević.

  • Sastanak Govedarice i Dodika pod lupom SDS

    Sastanak Govedarice i Dodika pod lupom SDS

    Načelnik Gacka i nekadašnji predsjednik SDS, Vukota Govedarica, posljednjih dana našao se u središtu političkih polemika nakon što je potvrđeno da je razgovarao sa predsjednikom SNSD Miloradom Dodikom i ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Savom Minićem. Sastanak je izazvao kritike dijela opozicije, ali i pojedinih funkcionera njegove matične stranke.

    Informacija o susretu, koji je u javnosti okarakterisan kao „tajni“, izazvala je brojne reakcije. Govedarica nije negirao da je do razgovora došlo, ali tvrdi da je sastanak imao isključivo razvojni karakter.

    – Tema sastanka bili su infrastrukturni projekti i unapređenje života građana. O (skupštinskoj) većini se nije govorilo. Tema su bili projekti i kako unaprijediti život građana – izjavio je Govedarica.

    Na istoj liniji bio je i predsjednik Opštinskog odbora SNSD u Gacku Milinko Milidrag, koji je takođe poručio da fokus razgovora nije bio na političkim kombinacijama.

    Međutim, takvo objašnjenje nije uvjerilo dio opozicije. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović tvrdi da je iza zatvorenih vrata postignut politički dogovor koji bi mogao dovesti do promjene skupštinske većine u Gacku.

    – Vukota radi iste stvari kao nekad Obren Petrović, kada je dočekivao pred Opšte izbore 2018. godine Dodika u Doboju i minirao ga, zbog čega je bio izbačen iz SDS. Dodik je napravio tajni pakt sa Vukotom, kao i još nekim ljudima u SDS – ustvrdio je lider Liste Za pravdu i red, Nebojša Vukanović.

    Prema saznanjima Srpskainfo iz vrha SDS, upravo je ovaj sastanak pokrenuo raspravu unutar stranke o tome da li je Govedarica, kao načelnik opštine, imao mandat da razgovara sa predsjednikom SNSD o bilo kakvim pitanjima koja bi mogla podrazumijevati političku saradnju.

    Izvori navode da je Glavni odbor SDS još ranije usvojio odluku, potvrđenu i prije nekoliko mjeseci, kojom je svim gradskim i opštinskim odborima zabranjeno sklapanje sporazuma ili koalicija sa SNSD na lokalnom nivou.

    Predsjednik Glavnog odbora SDS Jovica Radulović potvrdio je da takva odluka i dalje važi.

    – Nemam sve informacije o navodnom sastanku koji se dogodio u Gacku. Ukoliko se potvrde kao tačne informacije da je, navodno, dogovorena neka saradnja između SDS i SNSD u toj lokalnoj zajednici, potpisnici takvog sporazuma ispred SDS sigurno će snositi posljedice – poručuje Radulović.

    Podsjećanja radi, delegati SDS iz Gacka nedavno su podnijeli neopozive ostavke na funkcije u republičkim organima stranke zbog neslaganja sa odlukama predsjednika SDS Branka Blanuše.

    Ostavke su tada podnijeli Vukota Govedarica, Aleksandar Ćeranić, Branko Čabrilo, Miroslav Vuković, Milan Grubačić, Savo Starović i Dušan Adžić.

    Predsjednik SDS Branko Blanuša kaže da je stav stranke po pitanju odnosa sa SNSD jasan, ali da ne želi da komentariše događaj dok ne bude upoznat sa svim okolnostima.

    – Zaista ne znam i nisam upućen šta se dešavalo na tom sastanku u Gacku. Ako se radilo o dogovoru koji bi trebalo da pomogne realizaciju nekih infrastrukturnih projekata u Gacku, koji se ne mogu ostvariti bez dogovora s republičkim vlastima, onda takve dogovore podržavam – kaže Blanuša za Srpskainfo.

    Istovremeno podsjeća da odluka Glavnog odbora SDS o nesaradnji sa SNSD ostaje na snazi.

    – Ne znam da li se Govedarica zaista sastajao s Dodikom. Kao što sam više puta govorio, ne volim da govorim o stvarima s kojima nisam upoznat – poručuje Blanuša.

  • Broj poginulih u dva zemljotresa u Venecueli povećao se na 4.829

    Broj poginulih u dva zemljotresa u Venecueli povećao se na 4.829

    Broj poginulih u dva zemljotresa u Venecueli prošlog mjeseca povećan je na 4.829, saopštio je predsjednik Nacionalne skupštine te zemlje Horhe Rodrigez.

    On je rekao da je broj povrijeđenih u zemljotresima koji su se dogodili 24. juna ostao nepromijenjen i da iznosi 16.740, prenio je Rojters.

    Rodrigez je naveo da je 17.907 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

    Dva snažna zemljotresa pogodila su Venecuelu 24. juna – prvi zemljotres jačine 7,2 stepena pogodio je područje oko 160 kilometara zapadno od Karakasa, a poslije 39 sekundi uslijedio je snažniji potres, jačine 7,5 stepeni.

  • Tramp: Iran oslobodio Amerikanku zadržanu u zemlji od 2024. godine

    Tramp: Iran oslobodio Amerikanku zadržanu u zemlji od 2024. godine

    ​Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 16. jula, da je američka državljanka Dena Karari, koja od 2024. godine nije mogla da napusti Iran, oslobođena i da se vraća u SAD.

    “Sada je bezbjedno van Irana i u dobrom je stanju”, napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth Social, zahvalivši Iranu na njenom oslobađanju, prenio je CNN.

    Kararinu identifikaciju potvrdio je njen advokat Džared Genser, koji je rekao da se 53-godišnja Amerikanka vraća u Sjedinjene Američke Države.

    On je njen odlazak iz Irana nazvao “malim čudom”, navodeći da je prošle sedmice pretrpela težak srčani udar i da postoje ozbiljne zabrinutosti za njeno zdravstveno stanje.

    Prema Genserovim riječima, Karari je u Iran otputovala radi posjete porodici, ali su joj prilikom pokušaja odlaska iz zemlje oduzeti američki i iranski pasoš.

    Kasnije je više puta ispitivana i bila je podvrgnuta zabrani izlaska iz zemlje zbog aktivnosti svoje humanitarne organizacije Fondacija Deca Mer, koja je pružala pomoć siromašnoj djeci u Iranu.

    Advokat je naveo da joj je zabrana izlaska u međuvremenu istekla i da je ranije dobila pasoše nazad, ali da joj nije bilo dozvoljeno da napusti zemlju.

    Dodao je da su njen slučaj tokom pregovora između SAD i Irana pokrenuli američki zvaničnici, nakon čega joj je omogućeno da pređe granicu i napusti Iran.

    Genser je istakao da ona nikada nije formalno optužena za krivično djelo, iako je, prema izvorima upoznatim sa slučajem, bila privedena, optužena i puštena uz kauciju uz zabranu izlaska iz zemlje.

    On je pozvao iranske vlasti da odbace preostale optužbe protiv saradnika Fondacije Deca Mer i oslobode druge američke državljane koji se i dalje nalaze u pritvoru ili pod zabranom napuštanja zemlje.

    Prema navodima američkih zvaničnika, najmanje šest američkih državljana nalazi se u pritvoru u Iranu, uključujući Rezu Valizadeha i Kamrana Hekmatija, koje je američka vlada označila kao “nepravedno pritvorene”.

  • Vens: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

    Vens: Epstin imao veze sa vrhom američkih i izraelskih obavještajnih službi

    Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da je osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin imao veze sa najvišim nivoima američkih i izraelskih obavještajnih službi, dodajući da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa pogrešila u načinu na koji je objavila dokumenta u vezi sa Epstinom i ocijenivši da je cio proces bio loše vođen, posebno komunikacija sa javnošću.

    Vens je u podkastu Džoa Rogana rekao da je Epstin “očigledno imao veze sa najvišim nivoima američkih obavještajnih službi”, kao i “sa najvišim nivoima izraelskih obaveštajnih službi”, navodi u srijedu američki Forbs.

    Govoreći o Epstinovim vezama sa bivšim izraelskim premijerom Ehudom Barakom, koje su ranije bile predmet medijskih izveštaja, Vens je rekao da je Epstin, kako smatra, bio povezan sa “elementima izraelske duboke države koji pripadaju lijevom centru”, prenosi Tanjug.

    “Nije bio posebno povezan sa desnim centrom izraelske politike. U Americi je bio povezan sa svima, imao je prijatelje među republikancima i među demokratama”, rekao je Vens.

    Američki potpredsjednik je istakao da aktuelna administracija snosi odgovornost za način na koji su objavljeni dokumenti o Epstinu.

    “Ako ljudi žele da kažu da smo pogrešno rukovodili objavom dokumenata o Epstinu, krivi smo. Pogrešno smo to uradili, posebno kada je riječ o komunikaciji”, rekao je Vens.

    Odgovarajući na Roganovo pitanje šta je administracija trebalo da učini, Vens je rekao da je dokumenta trebalo objaviti što je prije moguće, ali je dodao da je bilo potrebno vrijeme da se uklone podaci koji bi mogli da otkriju identitet žrtava.

    Na Roganovu primedbu da su među zatamnjenim imenima bila i ona za koja se ne čini da pripadaju žrtvama, Vens je rekao da su neke osobe koje su označene kao navodne žrtve istovremeno bile označene i kao navodni saučesnici, zbog čega je, kako je naveo, ponekad teško povući jasnu granicu.

    Vens je priznao da je povjerenje američke javnosti u cio taj proces oslabilo nakon što je bivša državna tužiteljka SAD Pem Bondi desničarskim influenserima podijelila fascikle sa dokumentima pod nazivom “Epstinovi dosijei”, od kojih je veliki dio već bio dostupan javnosti.

    Dodao je da vjeruje da je Bondi time pokušala da odgovori na “aktuelni politički trenutak”.

    Govoreći o Trampu i njegovim ranijim vezama sa Epstinom, Vens je rekao da nikada nije video dokaze da je Tramp učestvovao u bilo kakvim nezakonitim radnjama koje uključuju maloljetnike.

    On je dodao da Tramp, kada dosijee o Epstinu naziva “prevarom”, misli na, kako je rekao, “apsurdnu” tvrdnju da je na bilo koji način povezan sa pedofilijom.