VRBAS Media

Autor: INFO

  • Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražitelji u Novom Meksiku počeli su pretragu bivšeg ranča osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, gdje su pokojni finansijer i njegovi poznanici optuženi za seksualno zlostavljanje žena i djevojčica, saopštile su državne vlasti.

    Kako prenosi Rojters, američka savezna država Novi Meksiko postupa na osnovu novih informacija u dokumentima koje je u januaru objavilo Ministarstvo pravde SAD, uključujući optužbu da je Epstin naredio da se tijela dvije devojke sahrane u brdima u blizini pomenutog imanja.

    Agencija prenosi navode očevidaca koji tvrdi da je čuo lavež pasa i video vladino vozilo sa simbolom otiska šape, što sugeriše da je prevozilo životinje, kako napušta ranč.

    Takođe su primijećeni državna policija i vatrogasno-spasilačko vozilo.

    Prošlog mjeseca, Novi Meksiko je postao prva američka država koja je pokrenula zakonodavnu “komisiju za istinu” kako bi otkrila moguću javnu korupciju koja je omogućila Epstinu da tajno posluje na ranču 26 godina.

    Epstinovo imanje je prodato 2023. godine teksaškom biznismenu Donu Hafinsu, koji ga je preimenovao u Ranč San Rafael.

    Novi vlasnici sarađuju u istrazi i odobrili su pristup za pretragu, saopštilo je ministarstvo.

  • Vlada Srpske zakazala sastanak s naftašima

    Vlada Srpske zakazala sastanak s naftašima

    Cijene goriva u Republici Srpskoj rastu već više od sedam dana, a poskupljenja su počela gotovo odmah nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Distributeri su cijenu dizela povećavali gotovo svakodnevno.

    Trenutno se litar dizela na pumpama prodaje za oko 3 KM. Prije desetak dana prosječna cijena iznosila je oko 2,30 KM, što znači da vozači sada plaćaju oko 70 feninga više po litru. Za rezervoar od 50 litara to je dodatni trošak od približno 35 KM.

    U međuvremenu, pojedine zemlje regiona već su reagovale kako bi ublažile udar na potrošače. Vlada Srbije donijela je odluku o zabrani izvoza nafte i naftnih derivata do 19. marta, dok je Hrvatska ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena goriva. Iako su cijene blago povećane, cilj mjere je da se spriječe nagli skokovi na tržištu.

    Za razliku od toga, na nivou Bosne i Hercegovine za sada nema konkretnih poteza kada je riječ o zaštiti potrošača od rasta cijena goriva, koji bi se mogao preliti i na poskupljenje hrane i drugih proizvoda.

    Iz Vlade Republike Srpske saopšteno je da će ministar Ned Puhovac danas održati sastanak sa predstavnicima distributera i trgovaca naftnim derivatima. Tema razgovora biće stanje na tržištu, kao i moguće mjere koje bi mogle doprinijeti stabilnijem snabdijevanju i ublažavanju rasta cijena goriva u Srpskoj.

  • Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Cijene naftne na svjetskom tržištu naglo pale

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    Nakon velikog skoka cijena nafte na svjetskom tržištu, jutros je došlo do značajnog pada, što pokazuje koliko je tržište trenutno nestabilno.

    U ponedjeljak je recimo, cijena nafte tipa Brent koja je najvažnija referentna cijena za Evropu, naglo porasla i u jednom trenutku je dostigla oko 119 dolara po barelu.

    To je bio najviši nivo u posljednjih nekoliko godina. Razlog za rast bila je zabrinutost da bi sukobi na Bliskom istoku mogli poremetiti isporuke nafte na svjetsko tržište, posebno kroz važni pomorski prolaz Ormuškog moreuz, kojim prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom. Procjene su da kroz taj moreuz prođe petina svjetske naftne.

    Međutim, samo dan kasnije situacija se promijenila. Cijene su danas počele značajno da padaju, i u trenutku pisanja ovog teksta Brent nafta bila je pala na cijenu od 90,45 dolara po barelu.

    Podsjećanja radi, cijena nafte na svjetskom tržištu tipa Brent bila je oko 65 dolara.

    Dobre vijesti smanjuju strah investitora

    Do pada je došlo nakon izjava Donalada Trampa, predsjednika SAD koji je rekao da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro biti okončan.

    Takve poruke smanjile su strah investitora da će doći do velikog prekida u snabdijevanju naftom. Kada tržište procijeni da je rizik manji, cijena se obično brzo spušta.

    Stručnjaci kažu da je ovo jedan od najnestabilnijih perioda za tržište energije u posljednjih nekoliko godina. Nafta je u samo dva dana prvo snažno poskupjela, a zatim naglo pojeftinila, što pokazuje koliko geopolitičke krize mogu brzo promijeniti situaciju na tržištu.

    Analitičari smatraju da će tržište i u narednim danima slično reagovati, a u principu sve zavisi od situacije na Bliskom istoku i eventualnih odluka velikih proizvođača nafte. Ako se problemi budu usložnjavali, posebno u vezi Ormuškog moreuza cijene bi ponovo mogle rasti.

    Očekivano, promjene na svjetskom tržištu utiču i na cijene goriva, pa je jutros na pumpama u Banjaluci ta cijena iznosila od 2,95 KM do 2,99 KM i blizu je psihološke granice od 3 KM.

  • Da li Dodik traži novog partnera?

    Da li Dodik traži novog partnera?

    Odlazak Spomenke Stevanović u SNSD mogao bi se pokazati kao simbolična završnica procesa koji već mjesecima potresa DEMOS. Stranka Nedeljka Čubrilovića, nastala iz političkog raslojavanja DNS, sve više podsjeća na organizaciju koja se polako osipa, dok njeni kadrovi jedan po jedan pronalaze utočište u drugim partijama vladajućeg bloka.

    Takvi politički „transferi“ u Republici Srpskoj odavno više nikoga ne iznenađuju. U posljednjih nekoliko godina gotovo svaka manja ili srednja partija u vladajućem taboru prošla je kroz slične lomove. Sudbina DNS, koji je nakon snažnog izbornog rezultata 2018. godine doživio unutrašnji raspad, možda je i najbolji primjer kako se nekada stabilne političke strukture mogu rasuti u kratkom roku. Iz tog procesa nastali su i DEMOS i NPS Darka Banjca.

    Sličnu sudbinu doživjela je i Socijalistička partija Petra Đokića, iz koje se izdvojila Socijalistička partija Srpske na čelu sa Goranom Selakom. Kada se sve sabere, politička scena vladajućeg bloka u Republici Srpskoj danas izgleda znatno drugačije nego prije nekoliko godina, iako se formalno i dalje govori o istoj koaliciji.

    U takvom ambijentu sve češće se čuju spekulacije o mogućim novim političkim aranžmanima nakon opštih izbora koji slijede u oktobru. Jedna od ideja koja kruži političkim kuloarima jeste scenarij u kojem bi Milorad Dodik i SNSD, u slučaju povoljnog izbornog rezultata Draška Stanivukovića i njegovog novog političkog pokreta, mogli otvoriti vrata saradnji koja bi potpuno promijenila odnose unutar vlasti.

    Takav rasplet bi, prema pričama iz političkih krugova, značio i kraj za mnoge male partije koje su godinama bile dio vladajuće većine. Njihov politički kapital često je bio skroman u smislu broja glasova, ali je u koalicionim pregovorima znao biti znatno veći zahvaljujući mogućnosti da ucjenjuju partnere.

    Ideja o saradnji političkih suparnika, međutim, nije nova na ovim prostorima. Profesor i politički analitičar Drago Vuković podsjeća da se prije desetak i više godina ozbiljno razmatrala mogućnost koalicije SNSD i SDS. Tada je, smatra on, postojala prilika da se politički sistem oslobodi brojnih malih aktera koji su opstajali upravo zahvaljujući slabostima velikih stranaka.

    Po njegovom mišljenju, eventualna saradnja SNSD sa Stanivukovićevim pokretom imala bi drugačiji kontekst, jer Stanivuković iza sebe nema široku koalicionu mrežu stranaka, već prije svega političku infrastrukturu PDP. S druge strane, SNSD je i dalje okružen partnerima koji imaju određenu političku težinu.

    Vuković zato smatra da je malo vjerovatno da bi se vladajuća stranka u potpunosti odrekla svih dosadašnjih saveznika. Ipak, takav dogovor mogao bi imati posljedice po neke druge aktere, prije svega SDS, koji bi se mogao naći u nezavidnoj poziciji i dodatno oslabiti na političkoj sceni.

    U toj konstelaciji, dodaje on, postoji i mogućnost formiranja svojevrsnog „trećeg bloka“, što bi dodatno zakomplikovalo političku sliku i unijelo novu dozu konfuzije među birače.

    Radomir Nešković, takođe politički analitičar, stvari posmatra iz nešto pragmatičnijeg ugla. Po njegovoj ocjeni, sve političke kalkulacije u konačnici zavise isključivo od izbornog rezultata svake pojedinačne partije.

    Jednostavno pravilo politike, kako kaže, jeste da onaj ko dobije više glasova ima i veći uticaj u pregovorima o vlasti, bez obzira na političke simpatije ili lične odnose među liderima. Nasuprot tome, partije sa slabim izbornim rezultatom teško mogu računati na ozbiljan politički uticaj, čak i ako imaju snažne političke veze.

    Zbog toga će, prema njegovom mišljenju, sudbina stranaka poput Ujedinjene Srpske, NPS, SP, SPS, DNS ili DEMOS zavisiti prvenstveno od toga koliku podršku uspiju da dobiju na izborima.

    Nešković, međutim, ne vjeruje da bi pokret Draška Stanivukovića mogao ostvariti rezultat koji bi značajno promijenio političku ravnotežu. On procjenjuje da bi takav rezultat mogao biti na nivou onoga što ostvaruje Socijalistička partija, što bi, u političkom smislu, značilo relativno ograničen uticaj.

    Pored toga, ostaje otvoreno pitanje odnosa između Stanivukovićevog pokreta i PDP, odnosno da li će te dvije političke strukture nastupiti zajedno ili sa odvojenim listama.

    Sve to pokazuje da politička scena u Republici Srpskoj ulazi u period povećane neizvjesnosti. Raslojavanje manjih partija, spekulacije o novim koalicijama i mogući pokušaji preslagivanja političkih savezništava nagovještavaju da bi naredni izbori mogli donijeti više promjena nego što se na prvi pogled čini.

    Jer, u politici ponekad nije najvažnije ko je najglasniji protivnik, već ko je u pravom trenutku najkorisniji saveznik.

  • Vukanović proziva Trivić, SDS kalkuliše

    Vukanović proziva Trivić, SDS kalkuliše

    Možda se ne zna ko će biti kandidat na opštim izborima 2026. godine, ali je sve izvjesnije da će Lider liste za pravdu i red Nebojša Vukanović bez obzira na rezultat sjesti ponovo u opozicionu klupu u oktobru.

    Podrška kandidaturi Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH u oktobru sve je neizvjesnija. Osim što su njegovu odluku da se kandiduje podržali tek pojedinci iz SDS-a, Vukanović je ostao uskraćen podrške prirodnog saveznika Jelene Trivić i članova Narodnog fronta zbog čega je iznio teške optužbe na račun njih.

    Vukanović je komentarisao prijedlog poslanika Narodnog fronta u NSRS Željka Dubravca koji je poručio da lider Liste za pravdu i red treba da bude predsjednik Narodne skupštine.

    ”Strpljivo sam čekao reakciju drugih i najzanimljivija mi je reakcija Narodnog fronta gdje Jelena Trivić misli da je mudra pa isturi svog poslanika, bivšeg funkcionera DNS gospodina Dubravca”, rekao je Vukanović i podijelio izjavu Dubravca:

    ”Hoće li penzioneri vraćati novac”: Težak prijedlog Dubravca udara na sve u Srpskoj

    ”Ovo sad nije stav Narodnog fronta, ovo je moj lični stav. Vidimo kao kandidata za predsjednika Republike Srpske gospodina Blanušu, ja vidim i ljudi sa kojima sam komunicirao. Za člana Predsjedništva BiH je to Pokret Sigurna Srpska, gospodin Draško Stanivuković je mlad čovjek pun energije. Vidim za predsjednika NSRS gospodina Vukanovića koji je retoričan čovjek koji je naučio svako slovo tog poslovnika, koji voli medije i mediji vole njega. Koji ima percepciju razumijevanja politike i koji bi mogao pokazati kako se vodi NSRS. I vidim kao predsjednika Vlade gospođu Jelenu Trivić”, rekao je Dubravac na šta je Vukanović poručio da Trivićka preuzima najvažniju funkciju po Ustavu.

    ”Predsjednik NSRS lupa čekićem i vodi Skupštinu. Od ove četiri to je najnebitnija funkcija. Gospodina Dubravca sam upozorio, vrlo je drsko i bezobrazno da on koji je juče došao od Nenada Nešića bude selektor. Kao Igor Radojičić koji je došao iz SNSD-a. On i ostalo nemaju ni podršku naroda, niti moralnu ili bilo koju drugu težinu da nama drži slovo. Rekao sam mu da njegova liderka, Jelena Trivić, ćuti tri mjeseca i sad vidimo da podržava gospodina Stanivukovića. Nije ni čudo što je Stanivuković nedavno govorio pohvalno o njoj. I na konkretno pitanje, gospođa Trivić kaže da se odmah dogovore četiri funkcije i vidimo da bi ona uzela da bude predsjednik Vlade što je po Ustavu najvažnija funkcija”, rekao je Vukanović.

    Kresojević poručio Vukanoviću: Podržimo Stanivukovića za kandidata za predsjednika Srpske

    On je podsjetio i da je molio Davora Dragičevića, oca pokojnog Davida, da ne minira Draška Stanivukovića i Jelenu Trivić koji su obećali da neće ući u Narodnu skupštinu 2018. godine.

    ”Manifest Narodnog fronta je bio da su oni suprotnost Draška Stanivukovića i njegovog reketiranja. Kako su to sad Draško i Drina ’Trećina’ postali prihvatljivi. Kako je to sad kako reče Dubravac poslije sjednice Glavnog odbora iznio stav, to mi je rekao prvo u Skupštini. Ja sam mu rekao čovječe, nemoj da ti je palo negdje napamet da to kažeš u javnosti, nemojte da “isukam” mač, nemojte me provocirati. Želim da budem racionalan i morate me poštovati”, rekao je Vukanović.

    On ističe da je Lista za pravdu i red trebalo da ima mjesto šefa jednog odbora u NSRS, ali da ga je za bezbjednosni odbor ili mjesto u reviziji izminirao Vukota Govedarica, tadašnji šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS.

    ”Toliko sam puta bio korektan prema Jeleni Trivić i vidite kako mi ona vraća. Da se forsirao Stanivuković da on bude kandidat za člana Predsjedništva BiH protiv mene, a da je zamijenim Stevandića i lupam čekićem”, istakao je Vukanović.

    Vukanović nazvao Radojičića jeguljom, obračunavao se i sa poslanicima PDP-a

    On se osvrnuo i na komentar Jelene Trivić koja mu je prije nekoliko godina poručila da ne može da bude kandidat za ministra unutrašnjih poslova jer nema iskustva i da treba da vodi neku agenciju za borbu protiv korupcije.

    ”Šta da ja kažem, ne gospođo, nećete biti premijer. Ti ćeš da vodiš agenciju za borbu protiv korupcije. To bi bio haos. Neću namjerno, znam da bi gospođa Trivić da ja nju napadnem, pa da ima alibi da me ne podrži. To će gospođa Trivić morati dobro da objasni svojim pristalicama kako je gospodin Stanivuković preko noći postao prihvatljiv i mlad čovjek pun energije koji treba da bude kandidat za inokosnu funkciju, kako ga je predstavio njen poslanik Željko Dubravac”, poručuje Vukanović.

    Kandidatura bez podrške

    Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović nedvosmisleno je podržao odluku SDS-a da na predstojećim izborima kandidat za predsjednika Republike Srpske bude Branko Blanuša. Istovremeno je istakao i svoju kandidaturu za srpskog člana Predsjedništva BiH, ali mu podrška nije uzvraćena istom mjerom.

    U posljednjim istupima Vukanović je upravo prozivao predsjednicu Narodnog fronta Jelenu Trivić zbog ćutanja na njegovu kandidaturu, ali široku podršku nije dobio ni od SDS-a.

    Vukanović: Čudno mi je što Trivić ćuti, povlačenje Blanuše bio bi poraz

    Prijedlog da kandidat za predsjednika Republike Srpske bude Branko Blanuša došao je između ostalog od tvrde struje SDS-a koju predstavlja bijeljinski gradonačelnik Ljubiša Petrović. Od te tvrde struje podrška je stigla i za kandidaturu Nebojše Vukanovića. Međutim, nisu svi u SDS-u saglasni kada je u pitanju podrška Vukanoviću i dalo bi se zaključiti da će veći interes pregovarati sa liderom Pokreta Sigurna Srpska Draškom Stanivukovićem, nego sa Vukanovićem.

    Nedavno je bivši predsjednik SDS-a Mirko Šarović u svom javnom gostovanju poručio da je nesporna kandidatura Branka Blanuše, ali da za drugu inokosnu funkciju treba da se dogovore Draško Stanivuković i Nebojša Vukanović. Na to sve, primjetno je i pitanje predsjedniku SDS-a Branku Blanuši na gostovanju na mediju bliskom opozicionim strankama o problemima u bijeljinskom SDS-u čiji je šef upravo Ljubiša Petrović. Pored problema sa bijeljinskim SDS-om, otvoreno je postavljeno pitanje i o problemima u banjalučkom SDS-u u kojem predsjednik Željko Raljić neumoljivo vodi borbu protiv banjalučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića. Podvučeno, svi SDS-ovci koji zagovaraju otvorenu podršku Branku Blanuši za kandidata predsjednika Srpske i kandidaturu Nebojše Vukanovića su gotovo preko noći postali problematični dio SDS-a.

  • Budimpešta zabranila izvoz sirove nafte

    Budimpešta zabranila izvoz sirove nafte

    Mađarska Vlada zabranila je izvoz sirove nafte, dizela i benzina od 95 oktana, rekao je ministar ekonomije Marton Nađ.

    Nađ je naveo i da će biti oslobođene državne rezerve goriva za 45 dana.

    Premijer Viktor Orban rekao je sinoć da će Mađarska ograničiti cijene goriva kako bi zaštitila potrošače i preduzeća od rasta cijena nafte.

    Ograničene cijene biće dostupne za vozila registrovana u Mađarskoj.

  • Blanuša otkriva da li bi sarađivao sa Vladom Đajićem

    Blanuša otkriva da li bi sarađivao sa Vladom Đajićem

    Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša kaže da je prerano govoriti o eventualnoj saradnji sa bivšim direktorom UKC RS i još uvijek poslanikom SNSD-a u NSRS Vladom Đajićem, koji bi navodno mogao osnovati novu političku stranku.

    Blanuša otkriva da li bi sarađivao sa Vladom Đajićem
    „Prvo treba vidjeti hoće li uopšte formirati novu stranku i kakvu će političku poziciju imati – da li bliže opoziciji ili negdje između. Govoriti o saradnji s nečim što još ne postoji bilo bi neozbiljno“, rekao je.

    Dodao je da je s Đajićem ranije imao korektan privatni kontakt, ali da to nema veze s politikom.

    „Dok još nisam bio politički angažovan imao sam s njim jedan pristojan razgovor i pomogao mi je oko jednog pregleda. To je jedino iskustvo koje imam i ono nema nikakve veze s političkom saradnjom“, rekao je Blanuša za N1.

  • Sudbina Hard Rocka još neizvjesna: Planirana zgrada, ali spor oko zemljišta traje

    Sudbina Hard Rocka još neizvjesna: Planirana zgrada, ali spor oko zemljišta traje

    Prostor na kojem se nekada nalazio banjalučki kafić Hard Rock Cafe, jedno od prepoznatljivih mjesta gradske rok scene, godinama stoji zapušten i bez jasne namjene. Zbog toga su pažnju javnosti privukle planirane izmjene Regulacionog plana „Centar–Istok“, koje bi trebalo da definišu budući izgled ove lokacije u samom centru grada.

    Ipak, iako je bilo predviđeno da se o tome raspravlja, izmjene ovog regulacionog plana nisu se našle na dnevnom redu posljednje sjednice Skupštine grada Banjaluka, jer većina odbornika nije podržala uvrštavanje te tačke.

    Prema predloženim izmjenama, na mjestu nekadašnjeg Hard Rocka planirana je izgradnja poslovno-stambenog objekta spratnosti P+5. Budući da je postojeći objekat već duže vrijeme u veoma lošem stanju, plan predviđa njegovo uklanjanje i izgradnju nove zgrade koja bi, prema urbanističkim rješenjima, trebalo da uklopi i uredi taj dio centra grada.

    Vlasnik spreman za realizaciju projekta

    Prema katastarskim podacima, zemljište na kojem se nalazio Hard Rock, kao i dio okolnog prostora, u vlasništvu je firme Hidroenergo d.o.o. i Grada Banjaluka.

    Vlasnik Hidroenerga, nekadašnji gradski odbornik Saša Kondić, navodi da je inicijativa za izmjenu regulacionog plana pokrenuta upravo zbog dugogodišnje zapuštenosti ovog prostora.

    „Na tom mjestu danas se nalazi ruševina koja ostavlja veoma loš utisak. Planirano je da se izgradi poslovno-stambeni objekat, a koliko mi je poznato inspekcija je već naložila rušenje postojećih objekata“, rekao je Kondić.

    On ističe da će dalja realizacija projekta zavisiti od usvajanja izmjena regulacionog plana.

    „Kada plan bude usvojen, biće jasno definisano koje parcele ulaze u obuhvat. Nakon toga Hidroenergo bi morao pokrenuti proceduru otkupa zemljišta od grada, u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju“, naveo je Kondić.

    Prema njegovim riječima, cilj projekta je da se prostor urbanistički uredi i poveže sa okolnim sadržajima, uključujući i dio kod pekare Manja, kako bi se riješio problem neuređenog prostora u samom centru Banjaluke.

    „Objekat je planiran sa prizemljem i pet spratova, ali visinom neće nadmašiti okolne zgrade. Postojeći objekti imaju prizemlje, galeriju i tri sprata, što znači četiri nadzemne etaže. Novi objekat neće imati galeriju, pa neće biti viši od postojećih zgrada niti će narušiti izgled tog prostora“, pojasnio je Kondić.

    Spor oko zemljišta i dalje otvoren

    Iako urbanistički plan predviđa novu zgradu, pitanje vlasništva nad zemljištem i dalje je predmet spora, tvrdi bivši vlasnik nekadašnjeg lokala.

    Siniša Tomić, vlasnik Hard Rock Cafea, kaže da imovinsko-pravni odnosi na toj lokaciji nikada nisu do kraja razriješeni.

    „Taj prostor je gradsko zemljište, odnosno opštenarodna imovina. Međutim, dio parcele na kojem se nalazio lokal pripada meni“, tvrdi Tomić.

    On navodi da nema pouzdane informacije o tome kakvi su dalji planovi za tu lokaciju.

    „Još ništa nije riješeno i nemam konkretne informacije šta je tačno planirano. Morao bih da se raspitam“, rekao je Tomić.

    Hard Rock Cafe zatvoren je 2012. godine upravo zbog dugotrajnog spora oko zemljišta. Lokal nije prestao sa radom zbog inspekcijskih mjera, već zbog pravne situacije koja je onemogućila dalji rad.

    Od kultnog mjesta do napuštene ruševine

    Situaciju je dodatno pogoršao požar koji je izbio u maju 2020. godine, nakon čega je objekat gotovo potpuno uništen. Od tada se na toj lokaciji nalazi ruševina koja već godinama podsjeća na nekadašnji život tog prostora.

    Nekada je, međutim, Hard Rock bio jedno od važnih mjesta banjalučke urbane i rok scene. Zajedno sa lokalima kao što su Castra, Irish pub, City pub, Mister X, Bourbon, Kutak, KAB i Maraton, bio je dio noćnog života koji je obilježio čitavu generaciju.

    To su bila mjesta okupljanja gdje su ljudi slušali muziku, družili se i provodili noći, stvarajući prijateljstva i uspomene koje mnogi Banjalučani pamte i danas.

    Na bini Hard Rocka nastupali su brojni regionalni izvođači, među kojima su Hladno pivo, Neno Belan, Psihomodo pop, Rambo Amadeus i Tito & Tarantula. Klub je bio i važna scena za lokalne bendove koji su upravo tu često imali priliku da prvi put nastupe pred širom publikom.

    Posebno mjesto u istoriji ovog prostora ima činjenica da je Margita Magi Stefanović svoj posljednji koncert održala upravo u Hard Rock Cafeu u Banjaluci.

    Ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene, postojeći objekat biće uklonjen, a na njegovom mjestu izgrađena nova poslovno-stambena zgrada. Time bi se okončala dugogodišnja urbanistička i pravna neizvjesnost oko ove lokacije, ali bi i definitivno nestao jedan od simbola nekadašnje banjalučke rok scene.

  • Šobot o novoj bolnici u Trebinju: Važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite

    Šobot o novoj bolnici u Trebinju: Važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite

    U Bolnici “Sveti arhiđakon Stefan – 9. januar” u Trebinju, urađeni su prvi složeni kardiološki pregledi, čime je učinjen važan korak ka unapređenju zdravstvene zaštite ,ali i saradnje UKC Republike Srpske i trebinjske Bolnice, rekao je direktor UKC-a Republike Srpske Nikola Šobot, gostujući u Јutarnjem programu RTRS-a.

    – Rezultat je to višegodišnjeg rada i saradnje. Sproveli smo čitav niz edukacija kako za ljekare  tako i ta medicinski kadar, očekujući otvaranje Bolnice u Trebinju, i dočekali smo taj dan. Oko 80 odsto pacijenata ostaje u Trebinju, što znači da dobijemo najbolji način zbrinjavanja ove vrste pacijenata, jer svi znamo da je to i trka sa vremenom – istakao je Šobot.

    UKC Republike Srpske u Banjaluci svakako će biti rasterećen, jer Bolnica u Trebinju imaće mnoge stvari koje nemaju ni klinike u okruženju.

    – Fokus je na sali za kataterizaciju, nema ni Dubrovnik takvu salu. To je jedan novi nivo zbrinjavanja kardiovaskularnih bolesnika, Hercegovina je to zaslužila. Otvorilo se čitavo jedno polje novih usluga – dodao je Šobot.

    U toku je i preseljenje Klinike za onkologiju u okviru UKC-a, koja je nedavno otvorena.

    – Orijentisani smo da u preseljenju ne ugozimo ni jednog pacijenta. Dobili smo vrhunski objekat, idemo korak po korak. Do kraja marta sve će biti preseljeno i neće više biti stare lokacije, gdje su planirane neke nove aktivnosti – poručio je Šobot.

    Najveći problem kada je u pitanju medicinski kadar biće na palijativnoj njezi.

    – Broj kadra će diktirati dinamiku svega. Stalno je otvoren konkurs za primanje u radni odnos srednje medicinskog osoblja. Nemam strahova da ćemo ostati bez kadra. Stvara se stereotipna priča da je sve loše, pa i zdravstvo, a to sigurno je tako – naglasio je Šobot.

    On je odgovorio i na pitanje da li grad Banjaluka zaslužuje svoju opštu bolnicu, ili je dovoljan UKC Republike Srpske.

    – Treba uraditi ozbiljnu studiju da vidimo da li Banjaluka zaslužuje svoju Bolnicu. Treba biti realan, postavlja se pitanje i kadra. Јa trenutno mislim da nema mogućnosti, ali neka tema ostane aktuelna za raspravu – zaključio je Nikola Šobot.

  • Dok Srbija i Hrvatska uvode mjere, u BiH cijene goriva divljaju

    Dok Srbija i Hrvatska uvode mjere, u BiH cijene goriva divljaju

    Dok cijene goriva širom regiona rastu zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, vlade pojedinih zemalja već su reagovale kako bi ublažile udar na građane. U Bosni i Hercegovini, međutim, vlasti i dalje ne preduzimaju konkretne mjere, dok se cijene na pumpama mijenjaju gotovo svakodnevno.

    Vlada Srbije odlučila je da do 19. marta zabrani izvoz nafte i naftnih derivata, nastojeći da stabilizuje domaće tržište. Hrvatska je, s druge strane, ponovo aktivirala mehanizam regulacije maloprodajnih cijena benzina i dizela. Iako su cijene blago povećane za nekoliko centi, cilj je spriječiti nagle i nekontrolisane skokove.

    U Bosni i Hercegovini situacija je drugačija. Cijene goriva rastu bez jasne intervencije vlasti, a dizel je već dostigao gotovo 2,90 KM po litru. Građani se suočavaju sa stalnim poskupljenjima, dok izostaje reakcija institucija koje bi mogle ublažiti posljedice globalnih poremećaja.

    Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da je problem prije svega u nedostatku koordinacije i sporoj reakciji nadležnih.

    „Naš ključni problem je odsustvo sinhronizacije i vjerovatno nedostatak reakcije na pritisak javnosti. Ukoliko se ovakav trend nastavi, a posebno jer se dešava da se na realna povećanja dodaju i špekulativni motivi, to može dovesti do većeg rasta cijena nego što bi objektivno trebalo“, ističe Mlinarević.

    Prema njegovim riječima, jedno od mogućih rješenja bilo bi privremeno smanjenje akciza na gorivo. On navodi da bi izmjene zakona o akcizama omogućile Savjetu ministara BiH da u vanrednim situacijama na određeni period, primjerice dva mjeseca, smanji akcize i tako ublaži posljedice globalnih tržišnih šokova.

    Ipak, Mlinarević upozorava da bi takva odluka značila i manji priliv novca u budžete.

    „Svako smanjenje akciza znači i smanjenje prihoda u budžetima, što bi ih učinilo manje operativnim. Moguće je i da vlast računa da će početna reakcija javnosti s vremenom splasnuti i da će se građani jednostavno prilagoditi novim cijenama“, dodaje on.

    On smatra da bi donosiocima odluka trebalo omogućiti fleksibilnije mehanizme djelovanja u kriznim situacijama. Privremeno smanjenje akciza, ograničeno na određeni period, moglo bi poslužiti kao instrument za ublažavanje iznenadnih tržišnih šokova.

    Govoreći o ulozi robnih rezervi, Mlinarević navodi da one mogu imati važnu stabilizujuću funkciju.

    „Robne rezerve su uvijek dobro imati, jer u slučaju potpunog prekida snabdijevanja mogu spriječiti paralizovanje života i nagle skokove cijena izazvane panikom i špekulacijama“, kaže on.

    Iako robne rezerve ne mogu dugoročno stabilizovati tržište zbog velikog obima potrošnje, mogu poslužiti kao privremeni zaštitni mehanizam dok se ne pronađu sistemska rješenja.

    U međuvremenu, građani već osjećaju posljedice rasta cijena. Od početka marta litar dizela poskupio je za oko 60 feninga, što predstavlja rast od približno 25 odsto. Dok je početkom mjeseca prosječna cijena bila oko 2,30 KM, sada se kreće oko 2,70 KM, a na pojedinim pumpama ide i do skoro 2,90 KM.

    Zbog straha od daljih poskupljenja i mogućih nestašica, potrošači su počeli praviti zalihe goriva. U Grupaciji za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Srpske navode da je prodaja u posljednjih sedam dana udvostručena.

    Građani sve češće toče gorivo i u kanistere kako bi se obezbijedili za naredni period i izbjegli dodatne troškove ukoliko cijene nastave rasti.

    Prema ranijim procjenama, stanovnici Republike Srpske godišnje potroše oko 610 miliona litara goriva, odnosno približno 1,7 miliona litara dnevno. Od toga čak 80 odsto otpada na dizel.

    U redovnim okolnostima dnevna potrošnja dizela iznosi oko 1,3 miliona litara, ali je u posljednjim danima gotovo udvostručena i dostiže oko 2,6 miliona litara dnevno.

    Samo tokom jedne sedmice građani su kupili oko 18,2 miliona litara dizela, za šta je izdvojeno približno 50 miliona konvertibilnih maraka.