VRBAS Media

Autor: INFO

  • CIK prvi put kaznio SNSD, SDS i Listu za pravdu i red zbog dezinformisanja javnosti

    CIK prvi put kaznio SNSD, SDS i Listu za pravdu i red zbog dezinformisanja javnosti

    Centralna izborna komisija BiH kaznila je SNSD, SDS i Listu za pravdu i red sa 39.000 KM zbog “dezinformisanja javnosti” i kako su rekli, objava lažnih informacija, a ovo je prvi put da se partije kažnjavaju po tom osnovu.

    Na kojem osnovu su izrečene kazne

    Kazne su izrečene po članu 16.17 a koji kaže da je “Političkim subjetima zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače”.

    SNSD je kažnjen sa 15.000 KM jer je Milorad Dodik, predsjednik te stranke u izbornom periodu širio dezinofrmacije. Kako je rečeno na sjednici CIK-a, u medijima i portalima se vidjelo da je Dodik iznio niz laži o članovima CIK-a i samom CIK-u kao instituciji.

    “Klevete nisu bile predmet odlučivanja i nisu osnov za sankciju već dezinformacije o CIK kao instituciji koja provodi proces i dezinformisanje birača”, rečeno je na sjednici CIK-a.

    Kazna za SDS: Sporni navodi i obrazloženje

    Dalje, SDS je kažnjen sa 12.000 KM jer je Aleksandra Pandurević, član te stranke prenijla lažne informacije koje se odnose na predsjednika CIK dovodeći to u vezu sa njegovim odlučivanjem.

    “Riječ je o širenju lažnih informacija i dezinformišu birači”, rečeno je na sjendici CIK-a.

    Kazna za Listu za pravdu i red: Slučaj i iznos

    Zbog istog slučaja, kaženjena je i Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović. Toj stranci je izrečena kazna od 12.000 KM.

    Podsjećanja radi, SDS i Lista za pravdu i red kažnjeni su jer su prenijeli informaciju da je supruga Jovana Kalabe, predsjednika CIK-a, imenovana za savjetnicu Siniše Karana, u to vrijeme SNSD-ovog kandidata za predsjednika Republike Srpske.

    Nakon te informacije CIK je bio podnio zahtjev SDS-a kojim se traži izuzeće Kalabe iz odlučivanja.

    SDS je zahtjev uputio nakon što je u medijima objavljena informacija da je supruga Kalabe imenovana za savjetnicu Karana. Taj zahtjev je odbijen, a CIK je odlučio da pokrene istragu.

    Kako je informacija širena: Blog i preuzimanje u medijima

    Tu informaciju prvi je objavio Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red, na svom blogu, a preuzeli su je još neki mediji.

    U tekstu je Vukanović, između ostalog, naveo da je Mirjana Dragoljić, supruga Kalabe, imenovana za Karanovu savjetnicu i glavnog inspektora u Odjeljenju za strateško planiranje Ministarstva unutrašnjih poslova.

    To imenovanje, navodno je kako je napisano, izvršeno dok je Karan obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova.

    CIK je juče odlučio i da se pokrene postupak protiv 77 političkih stranaka i obavijeste poreske uprave za sumnju da je osam političkih partija kršilo poreske propise.

  • Kremlj ne isključuje mogućnost da Tramp bude pozvan na paradu povodom Dana pobjede

    Kremlj ne isključuje mogućnost da Tramp bude pozvan na paradu povodom Dana pobjede

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio mogućnost da predsjednik SAD Donald Tramp bude pozvan na proslavu 81. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.

    – Za Trampa ćemo vidjeti, bar ćemo saznati da li će moći ili ne – rekao je on za ruske medije.

    Podsjetio je da je tokom proslave 80. godišnjice bilo dosta stranih gostiju i da ih je ruski lider Vladimir Putin sve primio.

    Kako je dodao, to je bila prilika i za bilateralne kontakte.

    – Teško će biti da se svake godine ponovi isti broj gostiju, ali Dan pobjede smo uvijek slavili, slavimo i slavićemo. Naravno, biće i gostiju iz inostranstva – lideri ZND – rekao je on

  • Brisel neće podržati američke gasne planove u BiH

    Brisel neće podržati američke gasne planove u BiH

    Evropska unija će, po svemu sudeći, hladno primiti interes američkih investitora u energetski sektor u BiH.

    Naime, barem prema odgovorima koje smo dobili iz Delegacije EU u Sarajevu, EU neće podržati energetska rješenja koja se ne baziraju na obnovljivim izvorima energije, u skladu s energetskim politikama EU.

    Podsjećanja radi, američki investitori, među kojima je i velika američka firma “Bechtel”, koja je već decenijama aktivna u regionu, ali do sada ne i u BiH, žele da grade Južnu interkonekciju, gasovod koji bi tekući gas iz terminala na Krku trebalo da doveze do BiH. U BiH se trenutno razgovara o davanju koncesije američkom investitoru. U prvoj fazi planirano je pokrivanje gasnom mrežom u Federaciji, a nakon toga i u Srpskoj. Takođe, spominje se mogućnost i izgradnji gasnih elektrana. EU, međutim, ne dijeli ove planove i insistira na svojoj viziji energetske budućnosti BiH i zapadnog Balkana.

    “Energetska politika EU temelji se na prelasku na čistu energiju i ostvarivanju cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Osim što je važan element procesa pristupanja EU, za Bosnu i Hercegovinu ovo takođe predstavlja značajnu priliku za modernizaciju energetskog sektora, privlačenje investicija i unapređenje dugoročne energetske sigurnosti”, naglasili su oni u odgovoru “Nezavisnim”.

    Na naše pitanje da li bi, eventualno, EU bila spremna da finansira ili učestvuje u finansiranju američkih gasnih projekata, odgovorili su nam da se EU fokusira na podršku na prelazak na obnovljive izvore energije.

    “EU pruža značajnu finansijsku pomoć za podršku prelasku na obnovljive izvore energije, bolju energetsku efikasnost i poboljšanu digitalizaciju, uključujući i putem Reformske agende Bosne i Hercegovine u okviru Plana rasta. U zamjenu za napredak u ostvarivanju reformskih koraka, uključujući i energetsku tranziciju, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti do 976,5 miliona evra. Finansijska podrška EU ne obuhvata projekte koji bi povećali dugoročnu ovisnost o fosilnim gorivima ili bili u suprotnosti s klimatskim ciljevima”, objasnili su nam oni.

    Pojasnili su da postoji još jedan bitan razlog za odustajanje od izgradnje infrastrukture za fosilna goriva.

    “Važnost prelaska na čistu energiju ogleda se i u Mehanizmu EU za prilagođavanje ugljika na granicama (CBAM). Kako se CBAM bude postepeno uvodio, proizvodnja s visokim udjelom ugljika suočiće se s dodatnim troškovima prilikom izvoza u EU. Da bi ekonomija Bosne i Hercegovine ostala konkurentna, zemlja će morati smanjiti emisije i ulagati u čistiju energiju”, pojasnili su nam.

    Iz svega je jasno da bi izgradnja gasne infrastrukture u BiH mogla stvoriti probleme u ispunjavanju klimatskih ciljeva EU. Za EU je, kako nam je nedavno objašnjeno, gas tranzitno gorivo koje je prihvatljivije od uglja jer emituje manje štetnih čestica, ali bi trebalo da izađe iz upotrebe čim se u mrežu uvede dovoljno obnovljivih izvora, na čemu EU sada radi.

    Energetska politika predstavlja jedno od najvećih razmimoilaženja između Brisela i Vašingtona. Nova administracija Donalda Trampa u Americi želi razviti mrežu fosilnih goriva, uključujući i ugalj i naftu i gas, a globalno žele stvoriti ekonomska partnerstva sa zemljama koje bi uvozile američke energente, uključujući i gas. Iako EU i dalje kupuje američki gas, i nastaviće to barem još jednu deceniju, plan je da se Evropa što je moguće više učini samoodrživom kad su u pitanju energenti.

    EU, koja sama nema velike količine nafte i gasa, želi voditi nezavisnu energetsku politiku i akcenat staviti na hidropotencijale, vjetar, sunce i atome, u zavisnosti od zemlje do zemlje.

    Takođe, treba napomenuti da ovaj problem nije nov, jer je i bivša administracija Džoa Bajdena bila svjesna da će EU prestati finansirati gasne projekte, pa je Majkl Marfi, tadašnji američki ambasador u BiH, pokušao ubrzati planove za izgradnju Južne interkonekcije. U tom smislu, strategije Marfija i Džona Ginkela, sadašnjeg vršioca dužnosti ambasadora SAD u BiH, se ne razlikuju, osim što je istekao rok do kojeg su evropski investitori bili spremni da podrže finansiranje Južne interkonekcije.

    BiH bi se mogla naći u zanimljivom problemu, jer je zainteresovana da diverzifikuje svoje energetsko snabdijevanje od Rusije kupovinom tekućeg gasa, i otuda interes za Južnu interkonekciju. Istovremeno, činjenicom da se nalazi na evropskom putu moraće slijediti evropske klimatske ciljeve.

    Iako je došlo do određenog popuštanja u strogim ekološkim kriterijumima, ponajviše pod pritiskom Njemačke i njenog kancelara Fridriha Merca, koji podržava energetske ciljeve EU, ali želi duži prelazni period i popuštanje standarda za auto-industriju u elektrifikaciji, po svemu sudeći evropska energetska politika neće se značajno mijenjati

  • Stanivuković najavio izgradnju parohijskog doma

    Stanivuković najavio izgradnju parohijskog doma

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković objavio je večeras na društvenoj mreži Iks da je, uz blagoslov Njegovog Visokopreosveštenstva mitropolita banjalučkog g. Jefrema, održan sastanak Organizacionog odbora povodom izgradnje parohijskog doma pri Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.

    Kako je naveo, na sastanku je razmatrano idejno rješenje budućeg objekta, te su analizirani njegova namjena i značaj za crkvenu zajednicu i vjerni narod. Usaglašeno je da se pristupi određenim izmjenama projekta kako bi parohijski dom u potpunosti odgovorio potrebama Srpske pravoslavne crkve i vjernika.

    Stanivuković je istakao da ga raduje činjenica da će Banjaluka dobiti još jedan važan duhovni i kulturni simbol, koji će, kako je naveo, biti na ponos budućim generacijama.

     

    Podsjećamo, prije dvije sedmice gradonačelnik i mitropolit Jefrem obišli su lokaciju budućeg parohijskog doma u centru grada koji bi trebao da se gradi na parceli u dijelu parka kod spomenika Banu Milosavljeviću. Tada je rečeno da su u toku završne pripreme za početak gradnje, kao i da je riječ o pratećem objektu Sabornog Hrama Hrista Spasitelja, koji će služiti za potrebe parohije i različite duhovne i administrativne aktivnosti.

    Ranije je objavljeno i da je Vlada Republike Srpske obezbijedila milion maraka za izgradnju parohijskog doma, te da su izmjenama regulacionog plana i zamjenom zemljišta između Srpske pravoslavne crkve i Grada Banjaluka stvoreni formalno-pravni uslovi za realizaciju projekta.

    Izmjenama regulacionog plana koje su usvojene prije osam mjeseci je definisano da se na površini od 273 kvadratna metra gradi poslovni objekat SPC-a sa dva sprata i potkrovljem ukupne površine 1267 kvadratnih metara, a koji će imati i podrumski prostor.

     

    Izgradnjom parohijskog doma kompleks Hrama Hrista Spasitelja dobiće dodatni sadržaj, a novi objekat trebalo bi da postane mjesto okupljanja, duhovnog rada i kulturnih aktivnosti u samom centru Banjaluke.
  • Putin bez žurbe ušao u 2026. godinu, Ukrajinci se nadaju preokretu

    Putin bez žurbe ušao u 2026. godinu, Ukrajinci se nadaju preokretu

    Istrošeni – ali daleko od poraženih – Ukrajinci su ušli u novu 2026. sa malo dobrih vojnih opcija, dok Rusija sporo napreduje na bojnom tlu.

    UAbu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tokom proteklog vikenda održani su pregovori o mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini, u kojima su učestvovale američka delegacija, ruska i ukrajinska delegacija, a najavljeno je da će razgovori biti nastavljeni 1. februara, prenosi Blic.

    Prethodna runda sastanaka u Abu Dabiju 24. januara trajala je tri sata, a prvi trilateralni sastanak održan je u petak uveče, a mediji su ih opisali kao “produktivne”.

    Prošle sedmice, mediji su prenijeli da su na razgovorima u Abu Dabiju delegacije SAD i Ukrajine namjeravale da predlože privremeni prekid “razmjene vatre”. Navedeno je da će Rusija obustaviti napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine u zamenu za prekid ukrajinskih udara na ruske tankere i rafinerije. Ipak, pitanje teritorije i kontrole nuklearne elektrane Zaporožje ostaju sporne tačke pregovora.

    Zajam nije dovoljan

    Ukrajini je preostalo malo dobrih vojnih opcija, iako je nedavno dogovoren ključni zajam EU težak 90 milijardi evra. Ovo će, kako piše “Gardijan”, pomoći Ukrajini da nastavi odbranu sadašnjim intenzitetom do kraja 2027, ali neće dovesti do suštinske promjene njihovih izgleda na bojnom tlu.

    Na kopnu bi, barem u početku, trebalo da se nastavi obrazac iz posljednje dvije godine. Rusija drži inicijativu od 2024, ali napreduje veoma sporo uz velike žrtve. Tokom 2025. rusko napredovanje iznosilo je u proseku 455 km² mjesečno, do kraja novembra, ali po cijeni od 382.000 poginulih i ranjenih, kako se procjenjuje.

    Bijela kuća je krajem prošle godine tvrdila da je Ukrajini suđeno da izgubi preostali dio Donjecke oblasti koji je još pod njenom kontrolom i u kojem se nalaze ključni utvrđeni gradovi. Ali, sudeći po sadašnjem tempu, Rusima bi za to bi bilo potrebno najmanje godinu dana i još 400.000 ili više ljudskih gubitaka.

    Ipak, ostaju pitanja o ukrajinskoj strategiji i otpornosti fronta na srednji rok, posebno imajući u vidu blago poboljšanje ruskih taktika. Kako navodi “Gardijan”, ukrajinska linija popustila je tri puta u posljednjih šest mjeseci:

    istočno od Dobropilja u Donjeckoj oblasti u avgustu

    sjeverno od Kupjanska u Harkovskoj oblasti krajem ljeta i početkom jeseni

    istočno od Huljajpola u Zaporoškoj oblasti u novembru

    “Ukrajina više nema kapacitet da iznenadi”

    Prema procjeni ekonomiste Janisa Klugea, Rusija i dalje mjesečno regrutuje oko 30.000 novih vojnika, što je dovoljno da nadoknadi trenutne gubitke, ali očigledno ne i da odlučujuće preokrene tok rata. Stopa regrutacije u Ukrajini je niža – tvrdnja o 27.000 mjesečno potkopana je drugim izvještajima koji sugerišu da je stvarna brojka tek trećina toga. Ipak, stopa gubitaka u zemlji vjerovatno je još manja – oko 10.000 mjesečno, bar sudeći po jednodnevnom izvještaju predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog iz avgusta (340 ranjenih, ubijenih i nestalih u jednom danu), pri čemu je ranjenih znatno više nego poginulih.

    Uprkos tome, neki Ukrajinci strahuju da su kontranapadi u posljednje dvije godine – prvo u rusku Kursku oblast u avgustu 2024, a potom radi usporavanja ruskog napredovanja u sektoru Pokrovska – stvorili stratešku slabost. Upad u Kursk, iako je nakratko podigao moral, srednjoročno je postigao malo toga, sem što je usporio ruska napredovanja na drugim mjestima.

    Poslije Kurska, čini se da Ukrajina više nema kapacitet da iznenadi protivnika na tlu, piše “Gardijan”.

    – Ukrajina mora da pređe u režim dinamične odbrane najmanje šest mjeseci. Prioritet bi trebalo da bude stvaranje rezervi – rekao je Bogdan Krotevič, bivši načelnik štaba ukrajinske brigade Azov i jedan od najpoznatijih ratnih veterana u zemlji.

    UAbu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, tokom proteklog vikenda održani su pregovori o mirovnom planu za okončanje rata u Ukrajini, u kojima su učestvovale američka delegacija, ruska i ukrajinska delegacija, a najavljeno je da će razgovori biti nastavljeni 1. februara, prenosi Blic.

    Prethodna runda sastanaka u Abu Dabiju 24. januara trajala je tri sata, a prvi trilateralni sastanak održan je u petak uveče, a mediji su ih opisali kao “produktivne”.

    Prošle sedmice, mediji su prenijeli da su na razgovorima u Abu Dabiju delegacije SAD i Ukrajine namjeravale da predlože privremeni prekid “razmjene vatre”. Navedeno je da će Rusija obustaviti napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine u zamenu za prekid ukrajinskih udara na ruske tankere i rafinerije. Ipak, pitanje teritorije i kontrole nuklearne elektrane Zaporožje ostaju sporne tačke pregovora.

    Ekonomski rat

    Gotovo potpuni zastoj na kopnu doveo je do alternativnih napora da se pobijedi ekonomskim sredstvima.

    Dok je Rusija pojačala bombardovanje ukrajinske energetske infrastrukture, Ukrajina je zauzvrat bombardovala nekoliko ruskih rafinerija nafte i dronovima cilja rusku “flotu iz sjenke”.

    Poreski prihodi od nafte najvažniji su izvor prihoda za Kremlj, a pali su za 34% u novembru.

    Jedna od nadi Kijeva je da će se Rusija nekako slomiti u naredne dvije godine, iako za sada i

    Šta je sa diplomatijom

    Događaji bi mogli najbrže da se razviju na političkom planu, posebno u Bijeloj kući, gdje i dalje postoji rizik da bi frustrirani američki predsjednik Donald Tramp mogao da obustavi razmjenu obavještajnih podataka sa Kijevom ako Zelenski nastavi da odbija ustupanje teritorije iako bi bilo pravo iznenađenje da SAD prestanu sa prodajom oružja Ukrajini.

    Postoji i nada da bi Trampovo približavanje Kremlju moglo da bude potkopano lošim rezultatima republikanaca na američkim međuizborima.

    Prema “Gardijanu”, najrealnija perspektiva Ukrajine jeste da pokuša da zadrži Rusiju u trenutnom zastoju, u nadi da će se vremenom nešto ipak promijeniti. Problem Kijeva je, međutim, u tome što – dokle god ruski predsjednik Vladimir Putin veruje da može nešto da dobije iz pregovora sa Trampom – on nije pod neposrednim pritiskom da obustavi borbe.

    ma malo neposrednih znakova otpora unutar zemlje, a ruska ekonomija i dalje raste, iako sporije nego ranije, sa prognozom rasta od 0,6% za 2025, prema podacima MMF-a.

  • Sve manje vremena za nove tehnologije na izborima

    Sve manje vremena za nove tehnologije na izborima

    Komisija zadužena za postupak javne nabavke novih tehnologija još nije pregledala sve ponude pristigle na tender raspisan u novembru prošle godine, a prema nezvaničnim informacijama, taj posao mogao bi biti okončan do kraja ovog mjeseca.

    Čak i ako do kraja ovog mjeseca bude izabran najpovoljniji ponuđač, i dalje je veliko pitanje hoće li biti vremena da se ta nabavka vrijedna 88 miliona KM dovede do kraja do oktobra 2026. godine.

    U CIK-u su nam samo kratko rekli da komisija trenutno radi na tome, da je dokumentacija obimna i da će, kada završi posao, Centralnoj izbornoj komisiji BiH predložiti izbor najpovoljnijeg ponuđača. Naglasili su i da konačnu odluku donosi Centralna izborna komisiji BiH na svojoj sjednici.

    Ipak, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, realno je očekivati je žalbe, jer gotovo je sigurno, a prema nezvaničnim informacijama, to očekuju i u CIK-u, da će oni koji ne dobiju posao na tenderu, uputiti žalbu.

    Rješavanje tih žalbi može trajati mjesecima.

    “Bez novih tehnologija nemoguće je sprovesti izbore. Zato sam i tražio izmjene Izbornog zakona BiH na način da to bude obaveza i, ako je potrebno, da održavanje izbora odgodimo za nekoliko mjeseci dok se procedura ne završi”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da postoje opstrukcije HDZ-a i SNSD-a koji pokušavaju sve kako bi spriječili nove tehnologije.

    Izmjene Izbornog zakona

    Inače, sam Grković je još prošle godine predložio izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju da se nove tehnologije moraju primijeniti na izborima 2026. godine. Te izmjene prošle su Predstavnički dom, ali ne i Dom naroda, gdje nikada nisu došle na dnevni red. Razlika između Grkovićevog prijedloga koji kaže da se nove tehnologije moraju primijeniti, sadašnji Izborni zakon BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit kaže da će se primijeniti kada se za to steknu uslovi.

    Podsjećanja radi, CIK je u novembru 2025. godine raspisao tender za nabavku novih tehnologija, tačnije, skenera i uređaja za biometrijsku identifikaciju birača. Tender je vrijedan 88 miliona KM sa PDV-om i prvobitan plan za otvaranje ponuda bio je 30. decembar, međutim, zbog žalbi, to je urađeno tek 2. februara.

    Četiri ponuđača na tenderu

    Ponudu na tender dostavila su četiri ponuđača. Firma “Provis” iz Bijeljine ponudila je da odradi cijeli posao za 104.110.500 KM plus PDV i to u roku od 180 dana sa produženom garancijom od pet godina.  Ponudu je dostavila i grupa ponuđača na čelu sa kompanijom “Planet Soft” iz Banjaluke sa cijenom od 57.707.261 KM. Njihov rok isporuke je 90 dana i produžena garancija, kao element ekonomski najpovoljnije ponude, iznosi pet godina.

    Kompanija “Artco Group” iz Sarajeva dostavila je ponudu od 79.791.281 KM bez PDV-a. Rok isporuke ovog ponuđača je 170 dana, a produžena garancija pet godina.

    “Smartmatic” iz Sarajeva dostavio je ponudu na 82,8 miliona KM bez PDV-a sa rokom isporuke od 139 dana. Ovaj ponuđač dao je popust na ovu cijenu od 8,2 miliona KM tako da je ukupna cijena ponude 74,5 miliona KM.

    Inače, u Bosni i Hercegovini ima 5.400 biračkih mjesta, a osim nabavke opreme za svako od njih, pravi logistički izazov biće prevoz, instalacija i demontaža te opreme, kao i upravljanje cijelim sistemom, a o čemu su nekoliko puta govorili na sjednici Centralne izborne komisije BiH.

    Osim toga, neophodno je izmijeniti i sam Izborni zakon BiH u dijelu koji govori o glasačkom listiću s obzirom na to da trenutne glasačke listiće, pogotovo one za kantonalne skupštine i entitetske parlamente ne može podržati nijedan skener.

  • Makron, Merz i Meloni u sporu oko budućnosti EU

    Makron, Merz i Meloni u sporu oko budućnosti EU

    Lideri svih zemalja Evropske unije sastaju se u četvrtak u belgijskom dvorcu, suočeni sa pritiscima američkog predsednika Donalda Trampa, agresivnom ekonomskom politikom Kine i hibridnim pretnjama Rusije. Ovi izazovi naterali su Brisel da preispita pristup diplomatiji i trgovini.

    Belgijski premijer Bart De Wever izjavio je da je svima jasno da kurs mora biti promenjen, ali da se ponekad oseća kao da se posmatra horizont sa komandnog mosta broda bez mogućnosti upravljanja.

    Međutim, među liderima postoje različite vizije o budućnosti EU. Sastanak u četvrtak ima za cilj da oblikuje predloge za naredni samit krajem marta. Dok se lideri približavaju dvorcu Alden Biesen iz 16. veka, razlike u pristupima postaju očigledne.

    Nemački kancelar Friedrich Merz i italijanska premijerka Giorgia Meloni zagovaraju deregulaciju, resetovanje odnosa sa SAD i sklapanje novih trgovinskih sporazuma, poput onog sa zemljama Mercosura. „Moramo deregulirati svaki sektor“, izjavio je Merz.

    Francuski predsednik Emanuel Makron ima drugačiji pristup. On smatra da EU mora zaštititi svoju industriju primenom „evropske preferencije“ u strateškim sektorima kao što su čista tehnologija, hemijska industrija, čelik, automobilska industrija i odbrana. „Moramo zaštititi našu industriju. Kinezi to rade, Amerikanci takođe“, rekao je Makron.

    Jedno od ključnih pitanja je koliko odbrambene potrošnje EU treba biti ograničeno na evropske proizvođače. Makron zagovara prioritet za EU kompanije, dok Merz i Meloni smatraju da nabavke treba da idu i kod stranih firmi.

    Lideri EU razgovaraće i o novim finansijskim instrumentima za zaštitu bloka u globalnoj trgovini, uzdrmanoj Trampovim carinskim merama i kineskim ograničenjima izvoza ključnih minerala. Makron ponovo predlaže zajedničko zaduživanje kroz „euroobveznice za budućnost“ kako bi se smanjila dominacija dolara.

    Merz i Meloni izbegavaju strategiju ekonomske modernizacije koju je predlagao bivši šef Evropske centralne banke Mario Dragi, koja podrazumeva deregulaciju, diversifikaciju trgovinskih veza, ulaganja u infrastrukturu i pojednostavljenje pravila u EU.

    Nemačka i Italija pozvaće lidere da smanje birokratiju, ojačaju jedinstveno tržište i obezbede ambicioznu trgovinsku politiku zasnovanu na zajedničkim pravilima. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da ekonomska snaga EU predstavlja osnovu njenog globalnog uticaja: „Naša moć na globalnoj sceni uveliko zavisi od naše snage na ekonomskom frontu“, kazala je.

    Zvanično istraživanje Eurobarometar pokazalo je da građani EU priželjkuju snažniju i ujedinjeniju Uniju, sa odlučnijim liderima usred vojnog pritiska, ekonomskih izazova i klimatskih promena. „Nikada nije bilo bolje vreme za evropske lidere da iskoriste ovu potražnju građana za snažnijim delovanjem“, rekao je Alberto Alemano, profesor prava EU u Parizu.

  • “EU hitno da snizi cijene energenata”

    “EU hitno da snizi cijene energenata”

    Austrijski kancelar Kristijan Štoker izjavio je da lideri Evropske unije moraju hitno da se usredsrede na snižavanje cena energenata.

    One, kako je naveo, “guše” evropsku industriju dodajući da politika zelene tranzicije ne može biti cilje ako će značiti osiromašenje, odnosno pad proizvodnje.

    “Najhitniji zadatak je snižavanje cena energije. Nijedan drugi faktor ne guši evropsku industriju u toj meri, niti bilo koje drugo pitanje istovremeno pogađa toliki broj država članica”, rekao je Štoker za Politiko.

    Njegova poruka dolazi uoči samita EU zakazanog za četvrtak, na kojem će se lideri okupiti kako bi pokušali da usaglase zajedničku agendu za podsticanje ekonomskog rasta i jačanje nezavisnosti Unije.

    “Pristup koji smo imali sa Zelenim dogovorom svakako nije bio održiv. U Austriji je, na primer, smanjenje emisija CO2 pre svega rezultat pada proizvodnje”, rekao je Štoker, ocenivši da “zelenija politika ne može biti cilj ako to znači osiromašenje”.

    Štoker je dodao da je “preokret već započeo” i najavio da će se zalagati za produženje besplatnih dozvola za emisije u okviru sistema trgovine emisijama EU, kako bi se očuvala konkurentnost evropske industrije i sprečilo premeštanje kompanija van Unije.

    Izjave austrijskog kancelara uklapaju se, prema oceni Politika, u sve intenzivniju debatu među evropskim liderima o pravcu ekonomskih i energetskih politika.

    Francuski predsednik Emanuel Makron ranije je zagovarao zajedničko zaduživanje i politiku evropskih preferencija, dok su pojedini lideri, poput češkog premijera Andreja Babiša i mađarskog premijera Viktora Orbana, pozvali na ukidanje ekoloških propisa koje smatraju odgovornim za visoke cene energije.

    Evropska unija je već započela ublažavanje pojedinih ekoloških propisa u okviru procesa deregulacije, koji podržava većina država članica.

    Nemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni u zajedničkim dokumentima pozvali su na ubrzanje tog procesa i uvođenje “kočnice za vanredne situacije” kada je reč o novom zakonodavstvu EU.

  • Mještani Vareša u borbi protiv trovanja ljudi i prirode

    Mještani Vareša u borbi protiv trovanja ljudi i prirode

    Mještani Vareša i aktivisti udružili su se u borbi protiv trovanja ljudi i prirode olovom te drugim metalima, a zatražili su od nadležnih da preispitaju dozvolu za rudnik olova i cinka te raskinu koncesioni ugovor za istraživanje i eksploataciju hroma u slivu rijeke Krivaje, na lokalitetima Duboštica i Tribija.

    Miroslav Pejčinović, predsjednik Ekološke udruge “Opstanak” Vareš, za “Nezavisne novine” ističe da su se okupili u utorak naveče u prepunoj sali da bi izabrali upravna tijela ovog udruženja, te ukazali na problem sa rudnicima u Varešu.

    Na prvom mjestu zdravlje ljudi

    “U svom obraćanju sam jasno poslao poruku da nam je na prvom mjestu zdravlje ljudi, odnosno zaštita okoliša. Prema Ustavu BiH, jedno od temeljnih prava je pravo na zdrav okoliš, što mi ovdje nemamo. Mi samo imamo napade kompanija i koncesionara sa dva kraja opštine Vareš, i to rudnika olova i cinka Rupice te pokušaj istraživanja rudnika kroma u dijelu opštine Vareš koji se oslanja na opštinu Olovo i sliv rijeke Krivaje”, priča Pejčinović.

    Iako je, kako kaže, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica saopštio da je nivo olova “očekivan za područja sa industrijskom aktivnošću”, oni ipak samo uvažavaju mišljenje Svjetske zdravstvene organizacije koja navodi da je jedini sigurni nivo olova u krvi nula, a da je sve ostalo prekoračenje, te da ima štetne posljedice za ljude.

    “Tražimo poduzimanje svih mjera od nadležnih institucija jer ni nakon dva testiranja javnost nije upoznata da je ijedna institucija nešto poduzela. Jedino što imamo izvješće od 30. decembra o inspekcijskom nadzoru od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove, ali u njemu nije naložena nijedna mjera kompaniji da bi nešto trebali poduzeti vezano za enormnu razinu prekoračenja zagađenosti zraka sa česticama prašine od 2,5 milimikrona i zagađenosti tla sa pet teških metala, jer su pored olova tu i živa, cink, krom, kadmij te arsen”, naglašava Pejčinović.

    Traže ponovno testiranje ljudi

    Zato su i zatražili da se svi podaci o testiranim ljudima prezentuju javnosti.

    “Mi čak i u centru Vareša imamo pojavu olova u krvi, i to kod katoličkih svećenika koji su tu u crkvi, što znači da nije samo evidentirano u industrijskoj zoni. Tražimo i ponovno testiranje ljudi koji su se prvi put testirali, kojih je 44, a ako se pokaže da je razina olova u krvi kod svih ostala ista, to će značiti da su te mjere koje su navodno poduzeli, ali ih nisu dali javnosti, dale rezultat”, dodaje on.

    Ali, kako kaže, ukoliko dođe do povećanja i za jednu jedinicu, to znači da tu treba primijeniti sve druge mjere, a jedna od njih, koju je propisao Zakon o rudarstvu FBiH, u članu 39, tačka tri, je da nadležno ministarstvo oduzima dozvolu za rad te obustavlja eksploataciju jer je ugroženo zdravlje ljudi.

    Raskinuti koncesioni ugovor

    “Tu je i drugi problem koji se tiče istraživanja kroma na lokalitetima Duboštica i Tribija te tražimo od nadležnog kantonalnog ministarstva da se raskine koncesioni ugovor, jer je koncesija za zemljište od pet kvadratnih kilometara najbogatije i najbolje šume dodijeljena privatnom licu suprotno odluci Ustavnog suda BiH i Zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je donio visoki predstavnik. Oni su izvodili određene istražne radove iako ne posjeduju sve dozvole, a nikad nisu dobili vodnu saglasnost”, rekao je Pejčinović.

    I Aarhus centar u BiH, zajedno sa Udruženjem građana “Fojničani” Maglaj, uputio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma detaljne komentare i primjedbe na Nacrt rješenja o obnovljenoj okolišnoj dozvoli za rudnik u Varešu.

    Kako navode, postupak obnove okolišne dozvole za rudnik Rupice zasniva se na pretpostavci da operater već postupa u skladu s propisima i da nema potrebe za dodatnim, nezavisnim i cjelovitim sagledavanjem rizika.

    “Govorimo o projektu koji podrazumijeva eksploataciju oko 800.000 tona rude godišnje, odlaganje više od 500.000 tona jalovine godišnje i dugotrajan, kontinuiran industrijski zahvat u prostoru. Takvi kapaciteti po svojoj prirodi nose ozbiljne, dugoročne i kumulativne rizike po tlo, vode, zrak i, najvažnije, zdravlje ljudi”, navode iz Aarhus centra u BiH.

  • Zelenski kontra Trampa

    Zelenski kontra Trampa

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da će se izbori održati tek nakon prekida vatre i uspostave sigurnosnih garancija, dok Rusija nastavlja napade na Kijev, Dnjepar i druge gradove, uz nova razaranja i civilne žrtve.

    Zelenski je rekao da će Ukrajina krenuti u izbore tek kada budu osigurane sve potrebne sigurnosne garancije i postignut prekid vatre s Rusijom, odbacujući tvrdnje da planira raspisati glasanje pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država.

    “Krenut ćemo u izbore kada budu osigurane sve potrebne sigurnosne garancije. Veoma je jednostavno to učiniti: uspostaviti prekid vatre i bit će izbora”, kazao je Zelenski.

    Naveo je i da bi, ako Rusija pristane, bilo moguće “okončati neprijateljstva do ljeta”. Izbori u Ukrajini faktički su suspendirani od ruske invazije 2022. godine zbog uvođenja ratnog stanja.

    Zelenski je naglasio da Sjedinjene Američke Države moraju pojačati pritisak na Rusiju ako žele da rat bude okončan do ljeta, napominjući da nije jasno hoće li Moskva učestvovati na mirovnim pregovorima koje posreduje Washington iduće sedmice.

    “To ne zavisi samo od Ukrajine, već i od Amerike, koja mora izvršiti pritisak, izvinite što to kažem, ali drugačije ne može: mora izvršiti pritisak na Rusiju”, rekao je Zelenski.

    S druge strane, danas je u ranim jutarnjim satima Kijev pretrpio “masivan” napad ruskih projektila, s pogođenim različitim objektima u glavnom gradu, saopćili su zvaničnici.

    Gradonačelnik Vitalij Kličko objavio je na Telegramu da su pogođene stambene i nestambene zgrade na obje strane rijeke Dnjepar, koja dijeli grad. Iako žrtve nisu zabilježene, na teren su upućeni timovi hitne medicinske pomoći.

    Napadnuta je i istoimena jugoistočna metropola. Potvrdio je regionalni guverner Oleksandr Ganža, navodeći da su oštećene privatne kuće i automobili, dok su sirene za zračnu opasnost u Kijevu i Dnjepru ostale uključene i dugo nakon ponoći.

    Jučer su, u ruskim napadima, usmrtili četiri civila u različitim naseljima jugoistočne oblasti, saopćio je regionalni guverner. Prema riječima Oleksandra Ganže, napadi su se dogodili u tri manja mjesta u blizini grada Sinelnikove, istočno od regionalnog centra Dnjepar.