Ratni vojni invalidi u Republici Srpskoj, iako imaju pravo na oslobađanje od participacije, moraju sami da plate polovinu referentne cijene lijekova sa Liste B, a ukoliko izaberu skuplji preparat, snose i dodatnu razliku u cijeni. Istovremeno, nadležno Ministarstvo nema podatke o tome koliko je ljudi zbog nedostatka novca prinuđeno da odustane od propisane terapije.
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske za BL Portal pojasnili su da oslobađanje od participacije ne znači i potpuno oslobađanje od doplate za lijekove sa Liste B.
„Dakle, i oni osiguranici koji su oslobođeni plaćanja participacije za lijekove na Listi B plaćaju doplatu u iznosu od 50 odsto“, naveli su iz Fonda.
Razlika između Liste A i Liste B
Razlika je u načinu finansiranja lijekova. Kada je riječ o preparatima sa Liste A, Fond osiguranicima koji su oslobođeni participacije pokriva punu referentnu cijenu, odnosno iznos koji priznaje za određeni lijek.
Kod lijekova sa Liste B Fond finansira polovinu referentne cijene, dok preostalu polovinu plaća pacijent. Ukoliko se odluči za lijek čija je cijena veća od referentne, pacijent mora da plati i tu razliku.
To u praksi znači da ratni vojni invalid, bez obzira na kategoriju invaliditeta i ostvareno pravo na oslobađanje od participacije, mora imati vlastiti novac za dio propisane terapije.
Na problem dostupnosti skupih lijekova prije desetak dana upozorili su iz Saveza ratnih vojnih invalida Republike Srpske, ističući da pojedini preparati koštaju nekoliko stotina, pa čak i više od 1.000 KM.
Iz Fonda navode da je za lijekove sa Liste B tokom 2025. godine izdvojen više od 21 milion KM, ali da ne vode posebnu evidenciju o tome koliko je od tog iznosa utrošeno za liječenje ratnih vojnih invalida.
Ministarstvo ne zna koliko ljudi ne može da kupi terapiju
Posebno zabrinjava činjenica da nadležne institucije nemaju podatke o broju ratnih vojnih invalida koji zbog lošeg materijalnog položaja ne mogu da obezbijede propisane lijekove.
Na pitanje koliko je takvih slučajeva, iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske odgovorili su da ne raspolažu tim informacijama.
„Ministarstvo ne raspolaže podacima o RVI koji ne mogu kupiti propisanu terapiju, niti ima zakonskog osnova da vodi takvu vrstu evidencije“, naveli su iz Ministarstva.
Kao mogućnost pomoći onima koji nemaju dovoljno novca za liječenje, Ministarstvo je istaklo jednokratnu novčanu pomoć za zdravstvenu zaštitu. Ona se odobrava korisnicima čije zdravstvene potrebe prevazilaze njihove finansijske mogućnosti, u skladu sa kriterijumima koji se utvrđuju za svaku godinu.
Za ove namjene postoji posebna budžetska pozicija, ali podaci o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog nedostatka novca ne uspijeva da kupi propisanu terapiju nisu dostupni.
Prema procjeni Saveza ratnih vojnih invalida, u Republici Srpskoj ima oko 30.000 pripadnika ove kategorije, čije potrebe za liječenjem i rehabilitacijom postaju sve izraženije sa godinama.
Za doprinose i participaciju 12,3 miliona KM
Iz Ministarstva navode da je tokom 2025. godine za uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje i troškove participacije korisnika boračko-invalidske zaštite izdvojeno oko 12,3 miliona KM.
Doprinosi se uplaćuju za korisnike koji ne mogu ostvariti zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu.
Za septembar 2026. godine obračunati su doprinosi za 17.463 korisnika, u ukupnom iznosu od oko 1,1 milion KM.
Ipak, pitanje dostupnosti lijekova sa Liste B ostaje otvoreno, jer oslobađanje od participacije ne znači i oslobađanje od značajnog dijela troškova terapije, dok institucije nemaju evidenciju o tome koliko ratnih vojnih invalida zbog toga ostaje bez potrebnih lijekova.
Komentariši