Birači u Sjedinjenim Američkim Državama danas odlučuju o sastavu Kongresa, a rezultati međuizbora pokazaće da li će republikanci predsjednika Donalda Trampa sačuvati kontrolu nad oba doma ili će demokrate uspjeti da preuzmu većinu i ograniče prostor za sprovođenje politike njegove administracije.
Na glasačkom listiću nalazi se svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, kao i 35 od ukupno 100 senatorskih mandata. Birališta se otvaraju u različito vrijeme, zavisno od savezne države, počevši od pet časova ujutru, dok se posljednja zatvaraju najkasnije u ponoć.
Ishod glasanja posebno je važan za Trampovu administraciju, jer će odnos snaga u Kongresu uticati na mogućnost sprovođenja njenih političkih planova. Prema posljednjim anketama, demokrate imaju prednost u nacionalnom raspoloženju birača, a među glavnim temama koje utiču na njihovo opredjeljenje izdvajaju se ekonomska situacija i rast troškova života, pišu Nezavisne.
Članovi Predstavničkog doma biraju se na dvije godine, zbog čega se na svakim međuizborima odlučuje o svih 435 mjesta. Senatorski mandat traje šest godina, a ovog puta birači odlučuju o 35 pozicija.
Glasanje je moguće obaviti lično prije izbornog dana, putem pošte ili na biračkim mjestima 3. novembra. Kako je navedeno na zvaničnom portalu američke savezne vlade „Vote.gov“, rokovi za podnošenje zahtjeva za glasanje poštom razlikuju se od države do države. U pojedinim saveznim državama taj rok istekao je 27. oktobra.
Birači koji glasaju poštom pozvani su da listiće vrate što prije, jer u nekim državama moraju stići najkasnije na dan izbora. Popunjeni listići mogu se, u zavisnosti od propisa, predati i lično ili ubaciti u posebne glasačke kutije koje se nalaze na lokacijama određenim od izbornih vlasti.
Demokrate u prednosti prema anketama
Prema podacima portala „RealClearPolling“, demokrate u nacionalnim anketama imaju podršku 51,4 odsto birača, dok republikance podržava 43,2 odsto, što predstavlja razliku od 8,2 procentna poena.
Profesor prava i javne politike i direktor ankete Pravnog fakulteta Market Čarls Frenklin ocijenio je da pad Trampovog rejtinga i zabrinutost građana zbog ekonomije predstavljaju ozbiljan problem za republikance.
Istraživanje tog fakulteta, sprovedeno u Viskonsinu od 14. do 22. oktobra, pokazalo je da rad američkog predsjednika odobrava 37 odsto ispitanika, dok ga 61 odsto ne podržava.
Samo 16 odsto anketiranih navelo je da im je finansijski bolje nego prije godinu dana. Nasuprot tome, 42 odsto smatra da je u lošijem položaju, dok je isti procenat ocijenio da se njihova finansijska situacija nije promijenila.
Neizvjesna borba za Senat
Pojedine trke za Senat mogle bi imati presudan uticaj na konačan odnos snaga. Prema anketi CNN-a, demokrata Džejms Talariko u Teksasu vodi protiv republikanca Kena Pakstona sa 49 prema 43 odsto, dok u Mičigenu Abdul El-Sajed ima prednost nad republikancem Majkom Rodžersom sa 49 prema 42 odsto.
Posebna pažnja usmjerena je i na Aljasku, gdje se na glasačkom listiću nalaze dva kandidata istog imena – aktuelni republikanski senator Den Salivan i nezavisni kandidat koji je takođe registrovan kao republikanac.
Tramp je optužio demokrate da su angažovale drugog kandidata kako bi zbunile birače i umanjile podršku republikanskom senatoru. Ministarstvo pravde pokrenulo je pravne mjere i zatražilo izdvajanje pojedinih glasačkih listića dok traje istraga, dok je demokratska kandidatkinja Meri Peltola negirala bilo kakvu umiješanost.
Ovaj spor mogao bi da odloži konačne rezultate. Ukoliko ishod glasanja na Aljasci bude odlučivao o većini u Senatu, moguće je da se neće znati koja stranka je osvojila kontrolu nad tim domom Kongresa danima, pa čak i sedmicama nakon izbora.
Prema najnovijim anketama CBS njuza, demokrate imaju prednost u borbi za Predstavnički dom, dok bi kontrola Senata mogla zavisiti od neizvjesnih trka u Mejnu, Ohaju, Teksasu i drugim saveznim državama. Južnu Karolinu CBS je, s druge strane, označio kao jedno od izbornih poprišta na kojima prednost imaju republikanci.
Pravni sporovi prate izborni proces i u Kaliforniji. Sudija je izdao privremenu zabranu kojom je saveznoj vladi naloženo da prestane da zahtijeva od državnih i lokalnih izbornih zvaničnika da izdvajaju listiće ili ne broje određene glasove za koje postoji sumnja da potiču od stranih državljana.
Komentariši