Kategorija: Vijesti

Investiciono – razvojna banka Republike Srpske bezuspješno je pokušala da zaplijeni toplovodnu infrastrukturu i drugu imovinu banjalučke Toplane.

Zbog neurednog vraćanja kredita od 7,8 miliona maraka, IRB je nedavno podnio zahtjev Okružnom privrednom sudu Banjaluka za upis zaloga nad imovinom Toplane, ali sud je taj zahtjev odbio.

Direktor Toplane Aleksandar Zolak objašnjava da je sud odbio zahtjev IRB i uvažio prigovor „Toplane“ da imovina predstavlja dobro od opšteg interesa koje ne može biti predmet izvršenja, ali kaže da je problem koji je napravila stara gradska administracija time samo gurnut pod tepih.

– ‘Toplana’ je od IRB dobila kredit od 7,8 miliona KM koji je iskorišten za izgradnju podstanica za grijanje na Starčevici i Kočićevom vijencu. Kada je 2018. godine počela sa radom ‘Eko-toplana’, ona je nastavila da koristi te podstanice, dok su obaveze po kreditu ostale staroj ‘Toplani“, kaže Zolak za Capital.

Pošto je „Toplana“ ostala bez prihoda iz kojih je servisirala taj kredit, on ističe da su počela kašnjenja sa otplatom rata kredita.

– Prihod ‘Toplane’ je sveden na 500.000 KM koliko godišnje dobija od ‘Eko-toplane’ na ime rente za korištenje naše infrastrukture i prihod koji se ostvari po osnovu sudskih presuda po tužbama protiv bivših korisnika. Taj prihod nije fiksan, prošle godine je bio nešto preko 200.000 KM i svake godine se smanjuje – objašnjava Zolak.

On kaže da je rata kredita bila manja od 100.000 KM, ali je kredit nekoliko puta reprogramiran i rata je u međuvremenu narasla na oko 180.000 KM koje „Toplana“ ne može plaćati.

Zolak objašnjava i da u ‘Toplani’ trenutno ima deset zaposlenih i prihod koji dobija služi da pokrije njihove plate.

– Pored toga, imamo i reprogram duga za struju prema kojem smo ‘Elektrokrajini’ dužni do 2031. godine mjesečno plaćati 25.000 KM. Ako IRB aktivira mjenice i blokira nam račun, neće postići mnogo, jer od naših ukupnih godišnjih prihoda može naplatiti maksimalno četiri rate po 180.000 KM, ali će ‘Toplani’ stvoriti problem i nagomilati dodatne dugove – kaže Zolak.

Prema njegovim riječima, rješenje je da se uključe gradonačelnik, a prije svega Skupština grada koja je za vrijeme bivšeg gradonačelnika Igora Radojičića odobrila sve odluke vezane za „Eko-toplane“.

Iz IRB-a nisu odgovorili na pitanja da li će aktivirati mjenice „Toplane“ ili će na neki drugi način zaštititi svoja potraživanja.

Podsjećamo, banjalučka „Toplana“ je u novembru 2016. godine ušla u grijnu sezonu sa 85 miliona maraka duga, bez sredstava za nabavku mazuta i sa praznim rezervoarima.

Gradska administracija na čelu sa tadašnjim potpredsjednikom SNSD Igorom Radojičićem koji je imao komotnu skupštinsku većinu procijenila je da je sistem gradskog grijanja neodrživ, jer se godišnje izdvaja oko deset miliona KM za nabavku mazuta, plus oko pet miliona za neophodne popravke.

Ukinuta kreditna linija

Vlada RS je preko kreditne linije „Zajmovi za pravna lica koja odredi Vlada Srpske“ odobrila 25 ugovora o zajmu ukupne vrijednosti od 65,5 miliona KM.

Iz te linije je i kredit banjalučke „Toplane“ od 7,8 miliona KM. Ta kreditna linija je ukinuta 2016. godine pod pritiskom Međunarodnog monetarnog fonda.

Rješenje je nađeno u tome da se po principu javno-privatnog partnerstva osnuje novo preduzeće „Eko-toplane” koje će grijati na biomasu, a za privatnog partnera je izabrano preduzeće „IEE“ iz Elnos grupe.

Radojičić, koji je u međuvremenu napustio SNSD i formirao sopstveni Nezavisni pokret „Svojim putem” nedavno je rekao da su „Eko toplane” osnovane da bi bilo saomoodrživo preduzeće i da je, za njegovog mandata, tako i bilo.

– Grad je kao suvlasnik ‘Eko Toplana’ imao profit i taj se novac slivao u budžet – rekao je Radojičić koji nije mogao da kaže šta se kasnije desilo i zbog čega se novac iz budžeta počeo izdvajati za „Eko toplane” zato što, kako je rekao, „nema uvid u poslovanje”.

On je naveo i još jedan razlog zbog koga se stara „Toplana“ drži u životu.

– U slučaju ekstremnih hladnoća, od minus 20 ili više, grad bi se dogrijavao na mazut preko stare toplane. To se posljednjih godina nije dešavalo, ali nikad se ne zna – rekao je Radojičić.

Iz aktuelne gradske administracije nisu odgovorili na pitanje medija šta je ustanovio Tim za reviziju koji je aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković formirao na početku svog prvog mandata 2020. godine sa zadatkom da istraži sve u vezi sa prelaskom na novi sistem grijanja.

Naveli su da je „Toplana” naslijeđena od prethodne administracije sa dugovanjima od 80 miliona KM i da se iz budžeta grada svake godine izdvaja oko četiri miliona KM za otplatu dugova za koje je grad bio garant.

– Nemoguće je likvidirati ovo preduzeće dok se ne izmire dugovanja, jer bi odlazak u stečaj i likvidacija ugrozio sistem grijanja – rekli su ranije medijima iz gradske uprave.

Pravobranilaštvo BiH zatražilo je od UIO BiH da obustave sve aktivnosti u sprovođenju Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača u postupku kupovine objekata u Banjaluci za potrebe UIO, tj. kupovine zgrade “Grand Tradea” u vlasništvu Mila Radišića, za 99,5 miliona KM, sve dok se o ovom slučaju ne izjasne nadležne pravosudne institucije.

Takođe, Pravobranilaštvo je od UIO BiH zatražilo da im dostave cjelokupnu tendersku dokumentaciju u vezi s ovom javnom nabavkom, a sve ovo je rezultat odgovora na zaključak Predstavničkog doma PS BiH, a kojim se od Pravobranilaštva tražilo pokretanje pravnog spora u vezi sa navedenom kupovinom Radišićeve zgrade.

No, prije nego što Pravobranilaštvo BiH pokrene bilo kakav upravni spor, oni su se pozvali na članove 44. i 213. (stav 2) Zakona o upravnom postupku BiH, te su se žalbom obratili Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, da bi se ta kancelarija prva izjasnila o ovom slučaju.

“Odredbom člana 213. stav 2. je propisano da tužilac, pravobranilac i druga tijela, kad su zakonom ovlašćeni, mogu izjaviti žalbu protiv rješenja kojim je povrijeđen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na štetu javnog interesa”, podsjećaju iz Pravobranilaštva BiH.

Iz Pravobranilaštva BiH podvlače da se podnošenjem žalbe Kancelariji za razmatranje žalbi BiH automatski obustavlja izvršenje osporavane odluke.

Sada se čeka stav Kancelarije, iz koje su za “Nezavisne novine” kazali sljedeće:

“Žalba je dostavljena našoj kancelariji. Sada izvjestilac ima 15 dana da prikupi sve informacije, a onda još 15 dana da se o tome izjasni”.

Ovo praktično znači da bi Kancelarija trebalo da se izjasni o žalbi do kraja avgusta, ili najkasnije prvoj dekadi septembra ove godine.

Jasmin Ermić, član Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH, nada se pozitivnim vijestima od strane žalbene kancelarije.

“Ukoliko Komisija za razmatranje žalbi ipak odbije žalbu, onda se Pravobranilaštvo BiH svakako u skladu sa zaključkom PD PS BiH treba obratiti Sudu BiH, da osporava odluku, odnosno da se pokrene upravni spor”, pojašnjava Emrić za “Nezavisne novine”.

Na pitanje šta bi se desilo ako bi sve odluke bile u njihovu korist, ali bi UIO na kraju odbio da ih sprovede, Emrić navodi da je PD PS BiH zaključkom zatražio od Pravobranilaštva BiH da se opet obrate Sudu BiH koji bi odlučivao o odgađanju predmetne odluke.

“Ovo što je sad krenulo to znači da se sada obustavlja izvršenje Odluke o kupoprodaji objekata za potrebe UIO, koja se osporava do konačne sudske odluke”, kazao je Emrić.

Ali, dok iz Komisije za borbu protiv korupcije PD PS BiH očekuju dobre vijesti, kako od strane Komisije za razmatranje žalbi, Pravobranilaštva, a u krajnjoj liniji i od Suda BiH, oni su u informaciji koju im je dostavila Magdalena Papić, pravobranilac BiH, obaviješteni i o mogućim pravnim i praktičnim rizicima u ovom slučaju.

Naime, ističe se da je ishod žalbenog postupka pred Komisijom za razmatranje žalbi BiH trenutno neizvjestan zbog činjenice da je neizvjesno da li će ta komisija kao i Sud BiH prihvatiti Pravobranilaštvo BiH kao ovlašćenog podnosioca žalbe.

Nadalje, upozoravaju da postupak prikupljanja i analize dokumentacije potrebne za pokretanje upravnog spora iziskuje dodatno vrijeme, zbog čega, tvrde, postoji realna opasnost od isteka roka važenja ponude izabranog ponuđača.

Ako se to desi, poručuju, stiže novi problem.

“U tom kontekstu upozoravamo da bi usljed prolongiranja postupka i neizvjesnosti konačnog ishoda mogla nastupiti šteta po ugovorno tijelo, uključujući i mogućnost da izabrani ponuđač (Grand Trade) pokrene tužbu protiv BiH radi naknade štete zbog nemogućnosti realizacije ugovora, jer je ponuđač izabran”, navodi se u dokumentu koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, a koji potpisuje Magdalena Papić, pravobranilac BiH.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” pisale, uloga Pravobranilaštva BiH u ovom slučaju je ključna, jer, kako nam je pojasnio bivši pravobranilac Mlađen Mandić, Pravobranilaštvo je jedino koje se pita da li će biti sklopljen posao između UIO BiH i “Grand Tradea”, vrijedan 99,5 miliona KM.

“Pravobranilaštvo BiH po zakonu čuva imovinsko-pravne interese BiH, oni dakle zastupaju sve – od parlamenta do neke agencije. Pravobranilaštvo BiH je to koje daje mišljenje na svaki ugovor. Ako pravobranilac ospori nešto, neće da potpiše, onda od tog ugovora nema ništa. Ni Savjet ministara BiH niti bilo ko od njih nije pravno lice. Znači, ako bude kupovina te zgrade ili nešto drugo, ugovor bi trebalo da potpiše Pravobranilaštvo BiH, jer oni bez njega ne mogu zaključiti nikakav ugovor, ni kupiti bilo šta, čak ni čačkalicu ili kilogram luka”, rekao je Mandić tom prilikom.

S druge strane, iz SNSD-a su kazali da se od ove teme pravi politički performans, da proces javne nabavke nije nešto što Pravobranilaštvo BiH treba da kontroliše i prati, već da za to postoji Komisija za žalbe i sve institucije koje mogu da reaguju po tom pitanju.

Opštinama Grahovo, Drvar, Bosanski Petrovac i Glamoč odobreno je po milion KM.

Saopšteno je to iz Vlade Republike Srpske, odakle dodaju da je Vlada donijela danas, na 130. sjednici, Odluku o davanju saglasnosti na plan korišćenja sredstava za ovu godinu, od četiri miliona KM.

“Sredstva će biti iskorišćena za finansijsku podršku Vlade opštinama u Federaciji BiH sa većinski srpskim stanovništvom za realizaciju različitih vrsta projekata”, naveli su iz Vlade Republike Srpske.

Kako su dodali, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i načelnici ovih opština potpisali su 1. oktobra 2024. Protokol o podršci Republike Srpske opštinama u Federaciji BiH, sa većinskim srpskim stanovništvom (Grahovo, Drvar, Bosanski Petrovac i Glamoč).

“U Protokolu je navedeno da će Vlada Republike Srpske, u cilju očuvanja mira, stabilnosti, nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta, kao i u cilju intenziviranja i produbljivanja saradnje i međusobne zaštite, Budžetom Republike Srpske za 2025. godinu, obezbijediti sredstva u iznosu od 4.000.000 KM za finansijsku podršku za četiri opštine”, rečeno je iz Vlade Republike Srpske.

Republika Srpska se, dodaje se u saopštenju, obavezala da će u skladu sa Protokolom pružati finansijsku podršku i unapređivati saradnju sa tim opštinama u oblasti: privrede i korišćenja prirodnih resursa, turizma, poljoprivrede, zdravstva i socijalne politike, obrazovanja, kulture, sporta, saobraćaja i drugih oblasti od nacionalog značaja.

Uzorci uzeti iz rijeke Une hemijski su ispravni, a čekaće se nekoliko dana na mikrobiološku analizu, kako bi se ustanovilo šta je razlog zamućenja ove rijeke.

Potvrdio je ovo za “Nezavisne” Bojan Lukač, zamjenik načelnika opštine Novi Grad, koji kaže da rezultati analize vode uzete od ribolovačkog društva u Bosanskoj Otoci, gdje je voda bila najviše mutna, te tri uzorka vode uzete na području od Bihaća do Bosanska Otoke pokazuju da je voda hemijski ispravna. To potvrđuje i dokument iz Zavoda za javno zdravstvo USK.

On je, navodi, prethodnih dana u stalnoj komunikaciji sa Nijazom Hušićem, premijerom USK.

“Oni su preduzeli sve mjere i radnje za utvrđivanje uzroka zamućenja ispod Kostelskog buka. Međutim, eliminisane su sve činjenice da je došlo do pucanja kolektora, ili da su izvođeni građevinski radovi. Pripadnici MUP-a obišli su kompletnu dionicu od Kostelskog buka do entitetske granice i nisu primijetili ništa što bi pokazivalo da je to faktor zamućenja vode”, rekao je Lukač.

Navodi da je policija prekjuče dobijala razne dojave sa društvenih mreže, te su čitavu noć bili operativni, ali nisu naišli na nešto što bi upućivalo na uzrok zamućenja Une.

“Gotovi su rezultati uzoraka vode koji su uzeti na nekoliko pomenutih lokacija, a hemijski sastav vode pokazuje da je ona sasvim ispravna. Što se tiče mikrobiološkog sastava, to je procedura koja traje par dana”, rekao je Lukač.

Poručio je da, ako se utvrdi uzrok, i ako to u nekom slučaju bude ljudski faktor, očekuju od strane Vlade USK da preduzme sve mjere i radnje propisane zakonom i da ta lica budu najstrože kažnjena.

Juče je i Federalni vodni inspektor u saradnji sa Agencijom za vodno područje (AVP) rijeke Save iz Sarajeva, a na osnovu prijave Udruženja “Unski lađari”, uzeo uzorke na tri lokacije radi utvrđivanja mogućeg stepena zagađenja rijeke Une.

“Prve uzorke vode uzeo je opštinski vodni inspektora iz Cazina nedugo nakon zaprimanja dojave o onečišćenju, dok će dodatna analiza biti izvršena u laboratoriji AVP rijeke Save”, navodi se u saopštenju Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Ističu da je posebno zabrinjavajući vrlo nizak nivo rijeke Une, što može dodatno pogoršati ekološku situaciju i uticati na kvalitet života lokalnog stanovništva i biodiverzitet rijeke.

Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green team” Novi Grad, ističe da promjena boje vode u rijeci Uni zahtijeva hitnu analizu uzoraka, jer nije uzrokovana prirodnim fenomenom.

Istakao je da je evidentno da nečija krivica postoji i pozvao nadležne institucije u Unsko-sanskom kantonu, da u saradnji sa federalnim nivoom, ne zanemarujući važnost razmjene podataka sa nadležnima iz RS, što prije pronađu odgovore.

“Svi koji poznajemo Unu nekoliko decenija, znamo kako rijeka diše. Vrućina i algi je bilo i biće, bilo je raznih zamućenja, ali ovo što se dešava Uni u posljednje vrijeme nije uzrokovano prirodnim fenomenom”, kaže on.

I dok aktivisti i ribari upozoravaju na problem, nadležni iz dva krajiška grada imaju različita tumačenja situacije.

Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, rekao je za Fenu da se puno toga pisalo bez provjerenih informacija.

“Mi smo odmah reagirali putem komunalne inspekcije i zajedno s Nacionalnim parkom i Udruženjem ribolovaca izvršili kontrole na najkritičnijim lokacijama. Blaže zamućenje primijećeno je samo 200 metara nizvodno od mosta u Vrkašiću, a prije kolektora. Prema informacijama iz JP ‘Vodovod’, kolektor besprijekorno radi, voda se uredno prečišćava i ispušta zadovoljavajuće kvalitete”, kazao je Sedić i dodao da je uzrok kratkotrajnog zamućenja vjerovatno stara pomoćna cijev koja se koristi u slučaju začepljenja.

S druge strane, Armin Halitović, gradonačelnik Bosanske Krupe, smatra da fotografije i opažanja građana pokazuju da problem potiče iz Bihaća.

“To definitivno dolazi od Bihaća jer su tragovi zamućenja vidljivi već u bihaćkom naselju Pokoj, pa sve do Kostela, Srbljana i Grmuše. Uzeti su uzorci, ali dok ne stignu analize, ne možemo sa sigurnošću reći o čemu se radi. Ne bih nagađao, ali je jasno da nije krenulo iz Bosanske Krupe”, rekao je Halitović.

Iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za “Nezavisne” kažu da je u utorak uzet uzorak vode iz rijeke Une u Novom Gradu.

“Mi očekujemo da bi rezultati mogli biti gotovi početkom iduće sedmice, a ukoliko bi slučajno bilo nekih nepravilnosti u uzorcima koji bi mogli naškoditi zdravlju građana, javnost će biti blagovremeno obaviještena. S obzirom na to da je tu uslugu od nas tražilo preduzeće ‘Vodovod’ Novi Grad, sve informacije o rezultatima moraćete zatražiti od njih”, naveli su iz Instituta.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine zakazao je sjednicu za 18. avgust ali se na njoj neće naći zahtjev odbrane Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske kojim se traži privremena mjera i obustava izvršenja pravosnažne presude.

Podsjećanja radi, Dodik je pred Sudom BiH osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, a njegova odbrana od Ustavnog suda BiH zatražila je privremenu mjeru, odnosno da se obustavi izvršenje pravosnažne presude do konačne odluke Ustavnog suda BiH.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ovom trenutku nije u mogućnosti dati informaciju o datumu sjednice na kojoj će biti razmatrana apelacija, odnosno zahtjev za privremenu mjeru apelanta Milorada Dodika. Ustavni sud BiH predmete rješava po hronološkom redu, osim izuzetaka utvrđenih članom 25. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Članom 25. Pravila propisano je hitno postupanje, između ostalog, u odnosu na zahtjeve za donošenje privremene mjere. Napominjemo da od novembra 2022. godine Ustavni sud radi u otežanim okolnostima i sa nepotpunim sastavom jer Narodna skupština Republike Srpske odbija da izvrši svoju ustavnu obavezu da izabere sudije na upražnjene sudijske pozicije. Iz navedenog razloga ne mogu se održavati sjednice Velikog vijeća na kojima se u normalnim okolnostima donosio veliki broj odluka (gotovo 99 % svih odluka), kao ni sjednice Malog vijeća koje u normalnim okolnostima odlučuje o privremenim mjerama. U datim okolnostima Ustavni sud je prisiljen predmete rješavati isključivo na plenarnim sjednicama, na koje se može uputiti samo ograničen broj predmeta. Trenutno je u Ustavnom sudu u radu 13.106 AP predmeta i 16 U predmeta. U ovom trenutku postoji veći broj apelacija drugih apelanata u kojima je također sadržan zahtjev za donošenje privremene mjere”, rekli su Nezavisnim u Ustavnom sudu BiH.

Dalje su naveli da Ustavni sud BiH nema mehanizme kojima može uticati na otklanjanje ovog problema, ali nastoji svojim organizacionim prilagođavanjima rada novonastalim okolnostima ublažiti njegove posljedice kako bi ovakva situacija imala što manje uticaja na postupke po predmetima pred Ustavnim sudom.

Radovi na brzoj cesti kod Gradiške biće završeni prije planiranog roka, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”.

Kako nam je rečeno, kompletni radovi biće završeni do kraja avgusta, a prethodni rok za završetak radova, koje izvodi “Integral inženjering”, bio je polovina septembra.

Međutim, kao što smo već pisali, završetak radova neće značiti mnogo dok se ne otvori granični prelaz s hrvatske strane. S bh. strane Uprava za indirektno oporezivanje BiH izgradila je kompletan prelaz u skladu s evropskim standardima s velikim parkingom za kamione. U prethodnom sazivu Savjeta ministara BiH, koji je koliko-toliko normalno radio, bila je pokrenuta inicijativa s Hrvatskom da se izgradi integrisani granični prelaz koji bi služio za obje zemlje, ali to nije bilo moguće dijelom i zbog priprema Hrvatske da uđe u Šengen.

Tehnički gledano, ne postoji pravilo koje bi spriječilo Hrvatsku i BiH da izgrade zajednički granični prelaz, čak i ako je Hrvatska u Šengenu, jer Evropsku komisiju jedino zanima da postoje tehnički uslovi da se kontroliše ulaz u šengensko područje ljudima i robi. Međutim, postoje praktična ograničenja zašto je ta procedura mogla biti komplikovanija u ovom slučaju. Prvo se odnosi na činjenicu da je u to vrijeme Hrvatska završavala pregovore s Evropskom komisijom o ulasku u Šengen, i svaka izmjena ili dodatna provjera koju bi Brisel trebalo da provede mogla bi u praktičnom smislu uticati na proces. Drugi se odnosi na fizičke kapacitete da li bi takav prelaz u praktičnom smislu mogao da obezbijedi sve vrste kontrola koje bi robni saobraćaj podrazumijevao, a da sve bude u skladu sa šengenskim pravilima.

Osim toga, nezvanično se govori da je Hrvatska zainteresovana da prelaz najviše kategorije bude izgrađen u Svilaju na koridoru 5c zbog činjenice da je taj koridor važniji za EU od auto-puta Banjaluka – Gradiška, ali i zbog činjenice da Hrvatska želi da pomogne hrvatskom stanovništvu u tom području koje bi dobilo važan međunarodni granični prelaz.

U Hrvatskoj su nam, pak, na direktno pitanje negirali da postoji bilo kakva veza između prelaza Gradiška i prelaza Svilaj.

U najnovijem odgovoru Ministarstva finansija Hrvatske o statusu radova na graničnom prelazu za koji su oni nadležni, rečeno nam je da su građevinski i zanatski radovi, kao i opremanje objekata novog graničnog prelaza završeni.

“Preostali radovi iz nadležnosti Ministarstva finansija odnose se na uređenje okoline, saobraćajnih ostrva i promjenjive signalizacije te zavise od završetka radova na saobraćajnim površinama u zoni graničnog prelaza i snabdijevanja saobraćajnom opremom. Navedeni radovi te radovi na izgradnji pristupnih saobraćajnica s hrvatske strane na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH u ingerenciji su ‘Hrvatskih cesta’ d.o.o”, rekli su nam oni.

Na pitanje kada bi prelaz mogao biti otvoren, uputili su nas na Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova Hrvatske.

“U vezi sa planom završetka tih radova upućujemo na ‘Hrvatske ceste’ d.o.o. U tom smislu, nakon završetka svih radova s obje strane granice u koordinaciji s bh. stranom novi granični prelaz biće pušten u funkciju”, rekli su nam oni.

Kao po već ustaljenom običaju, nikakav odgovor od strane bh. institucija na naša pitanja o eventualnom otvaranju prelaza nismo dobili.

Povodom Međunarodnog dana mladih, članovi Omladine Ujedinjene Srpske organizovali su humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za višečlanu porodicu iz Udruženja roditelja i djece „4+“.

Tokom akcije, prikupljeni su odjeća, obuća, igračke i školski pribor, kako bi se porodici obezbijedila podrška uoči nove školske godine. Cilj aktivnosti bio je podizanje svijesti o značaju pomoći višečlanim porodicama, kao i promovisanje porodičnih vrijednosti u zajednici.

Predsjednik Mladih Ujedinjene Srpske Miloš Ćurković tom prilikom je poručio: „Živimo u vremenu gdje su porodične vrijednosti na udaru od strane Zapada, koje nametanjima žele da sruše stub jednog društva. Svako ko se bori za očuvanje tradicije i porodice stavlja se u rang sa ratnicima koji ispred sebe imaju daleko moćnijeg neprijatelja.“

Predstavnici Omladine Ujedinjene Srpske istakli su da mladi u okviru ove organizacije aktivno rade na promociji zdravog društva, afirmaciji kulturnih vrijednosti i unapređenju pravnog položaja mladih, učenika i studenata. Kroz različite projekte i inicijative, nastoje da podstaknu solidarnost, humanost i međusobno uvažavanje.

Ujedinjena Srpska najavila je da će i u budućnosti nastaviti sa organizovanjem sličnih humanitarnih i društveno korisnih aktivnosti, te pozvala sve građane, institucije i privredne subjekte koji su u mogućnosti da im se pridruže u ovakvim akcijama.