Kategorija: Vijesti

Republika Srpska je uspjela da proda cijelu količinu obveznica na Londonskoj berzi i to je zaista veliki uspjeh. To je trenutak u kojem jedna mala zajednica pokazuje da zna da stoji uspravno pred velikim svjetskim tržištima, istakao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik u kolumni za Glas Srpske.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

Taj uspjeh je umnogome još veći, s obzirom na to da je Republika Srpska to uradila kao entitet, a ne kao država, ali i da je tražnja za našim obveznicama bila dvostruko veća od ponuđene količine. To znači da je svijet prepoznao ono što mi odavno znamo – da je Republika Srpska stabilna, ozbiljna i sposobna da ispunjava svoje obaveze.

Oponenti u Srpskoj će, naravno, naći mnogo razloga za kritiku, kao na primjer da je visoka kamata, da se ne znaju kupci, da je Republika Srpska prezadužena i slično. Ali kritika je uvijek najglasnija onda kada činjenice govore drugačije. Pokazatelji daju sasvim drugu sliku. A činjenice, za razliku od političkih narativa, ne mogu se sakriti.

STABILNOST

Naravno da se države, ali i korporacije, zadužuju na berzi emisijom obveznica ili nekih drugih finansijskih instrumenata, ali to zavisi od njihovog boniteta. Svako ko razumije finansijska tržišta zna da kapital ide samo tamo gdje postoji povjerenje. Ako postoji sumnja da ste prezaduženi i ako postoji sumnja da vam je narušen bonitet, niko te obveznice neće ni kupiti. Finansijska tržišta ne poznaju političke simpatije – ona poznaju samo stabilnost i kredibilitet.

Sama činjenica da su institucionalni investitori kupili cijelu emisiju govori o tome da su procijenili da obveznice Republike Srpske imaju visok bonitet, a to znači da Republika Srpska ima dobru poziciju na međunarodnom finansijskom tržištu. To je priznanje koje se ne dobija iz političkih govora, već iz realne procjene snage jedne ekonomije. To može da smeta oponentima, ali od njih ne postoji bilo kakav prijedlog na ovu temu, već samo verbalna kritika. Republika Srpska je kroz svoju istoriju mnogo puta pokazala da je sposobna da ide naprijed uprkos sumnjama i osporavanjima.

ЈAVNI DUG

Što se tiče nivoa javnog duga, međunarodno kredibilan indikator zaduženja je odnos duga prema bruto domaćem proizvodu. U ekonomiji postoji jednostavno pravilo – brojke uvijek govore više od političkih komentara. Sve one koji kritikuju visinu duga Republike Srpske, taj parametar demantuje, jer i sa ovim zaduženjem, a prema projekcijama na kraju 2026. godine, on će iznositi između 32 i 33 odsto. To je nivo koji Republiku Srpsku svrstava među fiskalno stabilne ekonomije.

To je čini blago zaduženom u odnosu na sve zemlje EU, ali i u odnosu na mnoge svjetske ekonomije. Drugim riječima, Republika Srpska je daleko stabilnija nego što to njeni kritičari žele da priznaju. Primjera radi, taj odnos je u Njemačkoj već danas 71 odsto, u Velikoj Britaniji 114, u Francuskoj 128, u Italiji 151, u Španiji 110 odsto, a procjene stručnjaka su da će taj racio rasti u narednom periodu. U svijetu u kojem mnoge velike ekonomije nose teret visokog duga, Republika Srpska pokazuje fiskalnu disciplinu. Sa druge strane, najnižu stopu duga u odnosu na bruto domaći proizvod imaju Rusija i to 25,5 odsto, Saudijska Arabija 32,1, Tajvan 32,5, Irska 36,5.

Što se tiče duga po glavi stanovnika, on je u Republici Srpskoj oko 3.000 evra, dok je prosječan dug u zemljama EU mnogo veći. To znači da Republika Srpska ulazi u budućnost bez tereta koji opterećuje mnoge razvijene ekonomije. Primjera radi: Njemačka 30.000 evra, Austrija 44.000, Italija 47.000, Grčka 35.000, Slovenija 21.000, Hrvatska 13.000 evra. Ove brojke jasno pokazuju da je fiskalni položaj Republike Srpske stabilan i održiv. Dakle, imamo nizak nivo duga po glavi stanovnika u odnosu na zemlje EU, da ne govorimo o drugim zemljama svijeta. To je rezultat odgovorne politike koja je u proteklim godinama čuvala stabilnost budžeta i finansija Republike Srpske.

KRITIČARI I REALNOST

Kritičari će kazati da se mi ne možemo porediti sa njima, ali podaci i povjerenje investitora govore drugačije. Na finansijskim tržištima nema mjesta za političke utiske – tamo postoji samo realna procjena vrijednosti i stabilnosti. Što se kamatne stope na međunarodnom tržištu kapitala tiče, u momentu prodaje naših obveznica Velika Britanija plaća 3,8 odsto kamatu za dvogodišnje obveznice, SAD četiri odsto na dvogodišnje obveznice, Njemačka tri.

Drugim riječima, cijeli svijet se danas zadužuje i svi traže načine da očuvaju stabilnost svojih budžeta. Gotovo je izvjesno da će kamatna stopa i na njihove petogodišnje obveznice premašiti pet odsto. Mi smo prodali petogodišnje obveznice po kamatnoj stopi od 6,25 odsto. U takvim globalnim okolnostima to je rezultat koji pokazuje da Republika Srpska ima kredibilitet na tržištu kapitala. Kada uzmemo u obzir prethodno navedeno, ta kamatna stopa je dobra.

Važno je razumjeti da tržišta ne nagrađuju političke izjave, nego stabilnost i odgovornu ekonomsku politiku. Naravno da bismo mi voljeli da je na nivou kamatnih stopa Njemačke ili SAD, ali to jednostavno nije moguće. Procjena stručnjaka je da će kapital na međunarodnom tržištu poskupjeti i da će kamatne stope i dalje rasti, jer su u direktnoj korelaciji sa stopama inflacije.

Drugim riječima, Republika Srpska je ovu emisiju realizovala u trenutku kada su globalna tržišta izuzetno nestabilna. Bilo bi dobro da su nam oponenti i kritičari ponudili ili našli mogućnost da plasiramo obveznice na nekoj drugoj berzi po cijeni, na primjer, od pet odsto i na neki duži rok. Ali odgovorna politika ne zasniva se na željama, nego na realnim mogućnostima. Naravno, mnogo je lakše kritikovati nego ponuditi rješenje.

RACIONALNA POLITIKA

I na kraju, opet kritičari postavljaju pitanje šta smo dobili sa ovom emisijom? Dobili smo mnogo više od jedne finansijske transakcije. Dobili smo, prije svega, međunarodni kredibilitet, ali i stabilnost budžeta u veoma složenoj situaciji u cijelom svijetu. To je signal da Republika Srpska ima svoje mjesto na međunarodnim finansijskim tržištima. Primjera radi, zarad budžetske stabilnosti, Njemačka će se samo u ovoj godini zadužiti za 512 milijardi evra i povećaće rashode kamata za 150 milijardi evra godišnje. Ako se najveće evropske ekonomije zadužuju da bi održale stabilnost, onda je jasno da Republika Srpska vodi potpuno racionalnu ekonomsku politiku. Slovenija je otišla korak dalje pa je čak emitovala jednu emisiju obveznica u iznosu od preko 500 miliona evra na kineskoj berzi u juanima.

Države se snalaze u ovoj situaciji da održe stabilnost i likvidnost budžeta koja, u ovoj situaciji, nema cijenu. Upravo zato je uspjeh Republike Srpske na Londonskoj berzi mnogo više od finansijskog događaja – to je potvrda stabilnosti, povjerenja i snage jedne zajednice koja je kroz istoriju naučila da opstaje i pobjeđuje uprkos izazovima. Republika Srpska je i ovaj put pokazala ono što je pokazivala mnogo puta do sada – da zna da stoji čvrsto, da vodi odgovornu politiku i da ide naprijed.

Londonska berza je mjesto na kojem nema političkih simpatija – tamo postoji samo povjerenje u stabilnost i sposobnost da se obaveze ispune. Republika Srpska je to povjerenje dobila. Oni koji godinama ponavljaju da je Srpska izolovana danas se suočavaju sa jednostavnom činjenicom – kapital ide samo tamo gdje postoji sigurnost. A kapital je ovoga puta došao u Republiku Srpsku. U svijetu u kojem se velike države bore da očuvaju stabilnost svojih finansija, Republika Srpska je pokazala da ima snagu da bude dio globalnog finansijskog tržišta. Zato ovaj uspjeh nije samo finansijski rezultat – to je još jedna potvrda da Republika Srpska ide naprijed, stabilna, odgovorna i sigurna u svoju budućnost.

Republika Srpska mora iskoristiti sve resurse koje ima, pogotovo energetski potencijal, koji se može razviti uz pomoć visokobrazovanih stručnjaka. Imate vrijedne i obrazovane ljude i standar koji može da se održi bez finasijskog kolapsa. Mislim da je to sjajna prilika za američke kompanije da dođu ovdje i iskoristite tu energiju u skladu s tim, rekao je Donald Tramp Mlađi u intervjuu Borisu Malagurskom.

Postavljajući paralelu između njega i Igora Dodika, koji su sinovi dva državnika, Tramp kaže da ga je odrastanje uz oca, koji je važna politička ličnost, tjeralo da se uključi u ono u šta vjeruje njegova porodica i da Igor Dodik vjerovatno dijeli vrijednosti svoga oca.

– Čini se da postoji jasna paralela, jer se zalažemo u ono u šta vjerujemo, a onda te počnu proganjati. Američku politiku odlično poznajem, ali kada su u pitanju manje regije u svijetu nisam dobro upućen, Ali, čini se da postoji mnogo sličnosti koje mogu da razumijem jer sam i sam kroz to prošao – kaže Donald Tramp Mlađi.

Za USAID, organizaciju kojoj je predsjednik SAD Donald Tramp ukinuo finansiranje, a od koje je srpski narod decenijama unazad dobijao sredstva, Donald Tramp Mlađi kaže da je ova organizacija najveća prevara koja je učinjena Amerikancima, kada je u pitanju trošenje novca poreskih obveznika.

– Oni su imali isključivo političke ciljeve, a sve pod izgovorom da čine dobro širom svijeta. Kada malo zagrebete ispod površine shvatite da su na taj način finansirali sebi bliske osobe i da se taj novac opet vraćao u SAD. Govorimo o milijardama dolara. To je slučaj i sa novcem za Ukrajinu gdje se veliki dio vraćao u kampanju DŽoa Bajdena. Ono što je moj otac uradio neprocjenjivo je za buduće generacije – ističe Tramp Mlađi.

U svjetlu izbora u Mađarskoj koji se održavaju u nedjelju, Tramp Mlađi ističe da je to veliki događaj i da je Viktor Orban jedan od najistaknutijih zagovornika zapadnih vrijednosti.

– Istočna Evropa je posljednje uporište odbrane Zapada. Zato moramo podržati one koji se zalažu za te vrijednosti – dodaje Tramp Mlađi.

Na pitanje kako je “preživio” sve pritiske i optužbe da je ruski špijun i opstao na političkoj sceni, kaže da je vjerovatno u pitanju genetetika i takozvani “trampovski karakter”.

– Sve te optužbe su potpuna besmislica, ja sam samo branio one vrijednosti za koje se moj otac bori. Da li je u pitanju genetika ili nešto drugo, u nama postoji borbeni duh. Naš stil nije da se povučemo, mi se borimo i uzvraćamo udarce. Srećom, imamo podršku velikog broja ljudi – dodaje on.

Ističe da su Bog, domovina i porodica za porodicu Tramp veoma važni i da je tako oduvijek bilo.

– To su vrijednosti koje su mi usađene od najranijeg djetinjstva. Mnogi za to nemaju snage, ali mi imamo sreće da možemo da ustrajemo i da idemo dalje. Ponekad mržnja i zloba s druge strane pojačavaju umjesto da uguše našu energiju – naglasio je Donald Tramp Mlađi.

Države članice Evropske unije (EU) od petka, 10. aprila 2026. godine, počinju s potpunom primjenom sistema ulaska i izlaska – EES (Entry/Exit System), čime završava njegovo postupno uvođenje i prelazi se na isključivo digitalno evidentiranje prelazaka vanjskih granica šengenskog prostora, izvijestio je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske.

Prema riječima hrvatskog ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, za građane Hrvatske i druge državljane EU nema promjena osim veće sigurnosti. Najveće novosti odnose se na putnike iz trećih zemalja.

– Umjesto dosadašnjeg pečatiranja pasoša, svi će se podaci evidentirati digitalno, uključujući putne isprave i biometrijske podatke. Time se omogućuje precizno praćenje dopuštenog boravka, otežava korištenje krivotvorenih dokumenata te automatski otkriva prekoračenje boravka. Uz to, države članice prvi put će razmjenjivati podatke o prelascima granice u stvarnom vremenu, što dodatno jača sigurnost – poručio  je Božinović.

Hrvatska je već aktivno uključena u sistem s oko 3,7 miliona evidentiranih putnika i približno 10 posto odbijenih ulazaka, što potvrđuje dosljednu provedbu šengenskih pravila.

Iako se tokom ljetne sezone mogu očekivati gužve zbog uzimanja biometrijskih podataka, granični prelazi dodatno su opremljeni i organizovani kako bi se čekanja svela na minimum, poručio je Božinović

EES je jedan od ključnih informacionih sistema Europske unije u području upravljanja granicama, kojim se modernizira i unapređuje granična kontrola za državljane trećih zemalja koji ulaze u šengenski prostor na kratkotrajni boravak.

Postupno uvođenje sistema započelo je 12. oktobra 2025. godine, što je državama članicama omogućilo adaptaciju tehničkih sistema i procedura te obuku službenika. Od 10. aprila 2026. godine sistem se primjenjuje u punom opsegu u svim državama članicama, objavio je hrvatski MUP.

Zamjenik ministra odbrane u Savjetu ministara Aleksandar Goganović izjavio je da su pripadnici Ministarstva odbrane i Oružanih snaga pravoslavne vjeroispovijesti dovedeni u nepovoljan položaj, jer im se osporava pravo na korišćenje vjerskih praznika, uz insistiranje da se odsustvo evidentira kao “vjerska potreba”.

Goganović je zahvalio Njegovom preosveštenstvu episkopu bihaćko-petrovačkom i vojnom vladici Sergiju, koji je, kako je naveo, prepoznao ozbiljnost problema, stao u zaštitu pravoslavnih Srba u zajedničkim institucijama i tim povodom zvanično uputio dopis nadležnim institucijama.

On je istakao da ovakva praksa predstavlja zadiranje u osnovna vjerska prava pravoslavnih Srba, podsjetivši da je i ranije ukazivao na ovaj problem i preduzimao pravne korake, uključujući obraćanje Žalbenom savjetu i Ministarstvu pravde u Savjetu ministara.

Goganović je u izjavi za Srnu najavio da će, nakon iscrpljivanja svih pravnih sredstava u upravnom postupku, pokrenuti upravni spor.

On je potvrdio da ima saznanja da je, zbog ovog problema, više službenika u zajedničkim institucijama već koristilo pravna sredstva pred Odborom državne službe za žalbe Savjeta ministara.

Prema njegovim riječima, kako je definisao i nastojatelj Kancelarije pravoslavnog dušebrižništva u Ministarstvu odbrane, ovim problemom ugrožen je sam vjerski život pripadnika Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH, jer se narušavaju zagarantovana prava iz Zakona o praznicima Republike Srpske, koji bi, kako ističe, trebalo da se primjenjuje prema mjestu prebivališta, u skladu sa odlukom Savjeta ministara.

On je naglasio za Srnu da su u Republici Srpskoj Zakonom o praznicima jasno zagarantovana prava svih vjerskih zajednica, dok na nivou zajedničkih institucija, kao i u federaciji BiH ta prava nisu sistemski uređena, što, kako je ocijenio, otvara prostor za proizvoljna tumačenja i diskriminaciju pravoslavnih Srba.

Goganović je najavio da će o svemu informisati predsjednika Milorada Dodika i srpskog člana Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.

On je podsjetio da se i američka administracija predsjednika Donalda Trampa zalaže za zaštitu hrišćanstva od samovolje islamskog svijeta, te da je ovo što se dešava u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama BiH klasičan primjer kršenja vjerskih prava pravoslavnih hrišćana zaposlenih u zajedničkim institucijama BiH.

Njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko-petrovački Sergije saopštio je juče da je obavijestio funkcionere na nivou BiH da su ugrožena vjerska prava i slobode pravoslavnih pripadnika u Ministarstvu odbrane u Savjetu ministara i Oružanim snagama BiH.

Episkop Sergije, koji obavlja dužnost vojnog episkopa, naveo je u dopisu da je ove godine ministar odbrane u Savjetu ministara Zukan Helez narušio praksu da potpisuje odluke o bogosluženjima, u kojima se detaljenije reguliše i pitanje evidentiranja vjerskih praznika za Božić i Vaskrs, čime su na grub način uskraćena osnovna vjerska prava zaposlenih.

Povodom  izjave Donald Trump Jr. iznesene tokom boravka u Banjoj Luci, u kojoj je istakao da Republika Srpska i BiH ima značajnu razvojnu šansu u sektoru električne energije, Udruženje proizvođača energije iz obnovljivih izvora-u osnivanju izražava saglasnost sa ovom ocjenom, ali i potrebu da se ukaže na ozbiljne prepreke koje trenutno ugrožavaju realizaciju tog potencijala.

Republika Srpska i BiH zaista raspolaže izuzetnim prirodnim resursima – prije svega u oblasti solarne i hidro energije – koji mogu biti temelj energetskog razvoja, izvoza i privlačenja investicija. Međutim, u praksi se proizvođači iz obnovljivih izvora suočavaju sa sve izraženijim problemima u vezi sa otkupom električne energije.

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo:

drastičnih padova otkupnih cijena električne energije, posebno u periodima visokog sunčevog zračenja,
čestih situacija u kojima proizvedena energija praktično nema tržišnu vrijednost (cijene bliske nuli),
nepostojanja stabilnih i dugoročnih modela ugovaranja (PPA),
nedovoljno razvijenog tržišta električne energije i izostanka funkcionalne berze,
ograničenih mogućnosti balansiranja i skladištenja energije.

Ovakvo stanje dovodi u pitanje održivost postojećih projekata, ali i obeshrabruje nove investicije – upravo suprotno od onoga što je neophodno da bi Republika Srpska i BiH iskoristila svoju razvojnu šansu o kojoj je govorio gospodin Trump Jr.

Udruženje smatra da je ključni naredni korak:

Uspostavljanje uređenog i transparentnog tržišta električne energije, uključujući funkcionalnu berzu.
Kreiranje modela dugoročnih ugovora o otkupu električne energije koji će omogućiti stabilnost prihoda proizvođačima.
Razvoj sistema skladištenja energije (baterijski sistemi) kako bi se ublažili tržišni viškovi.
Aktivnija uloga regulatora i institucija u zaštiti domaćih investicija i obezbjeđivanju predvidivog poslovnog okruženja.
Bez rješavanja ovih pitanja, potencijal koji postoji u sektoru električne energije ostaće nedovoljno iskorišten, a Republika Srpska i BiH će propustiti priliku da se pozicionira kao regionalni lider u oblasti obnovljivih izvora energije.

Udruženje proizvođača energije iz obnovljivih izvora u osnivanju, ostaje otvoreno za dijalog sa svim relevantnim akterima – institucijama, regulatorima, investitorima i međunarodnim partnerima – kako bi se zajednički definisala održiva rješenja.

Osnovni sud u Banaluci proglasio je Amira Pašića Faću krivim za ugrožavanje sigurnosti Ćamila Durakovića, potpredsjednika RS, saznaje portal “Avaza”.

Kako se navodi u presudi, on je prijetnje upućivao na društvenoj mreži TikTok i to na na način da mu je govorio “Dođi ovamo, taj imunitet skloni, pa da ti zube ovako uhvatim i otkinem, majku ti j**em mrtvu”, “Da te uhvatim za usta i ovako te razvalim”, “Volim bih da te vidim, da te ovako opalim štosom, da ti oko izbijem”.

Navodi se da ga je konstantno vrijeđao i upućivao mu razne psovke, a da je za sve saznao od svoje kćerke i vozača, zbog čega je osjetio strah za vlastitu sigurnost i sigurnost članova porodice.

Faćo je osuđen na novčanu kaznu od 2.000 KM, koju je dužan isplatiti u pet mjesečnih rata od trenutka pravosnažnosti presude.

Navodi se ukoliko ne plati kaznu u cjelosti ili djelimično u određenom roku, bit će određeno prinudno izvršenje, a ako ni nakon toga u roku od jedne godine ne bude isplaćena, onda će biti zamijenjena zatvorskom i to na način da će dan zatvora iznositi 100 KM, odnosno morao bi ukupno u zatvoru provesti 20 dana.

Interesantno je da za skoro istu stvar, prema Krivičnom zakonu FBiH u pritvoru boravi već šest mjeseci i provesće najmanje još mjesec, dok je u RS prema presudi dužan samo isplatiti novčanu kaznu.

Sin američkog predsjednika Donald Tramp Mlađi završio je jednodnevnu posjetu Banjaluci tokom koje se obratio na panel-diskusiji u Banskom dvoru i imao neformalne razgovore sa zvaničnicima Republike Srpske.

Avion u kojem je Tramp Mlađi odletio je sa banjalučkog aerodroma Mahovljani.

Tokom obraćanja na panel-diskusiji, kojoj su prisustvovali zvaničnici Srpske, Tramp Mlađi kao poslovnu priliku za region i Republiku Srpsku vidi povezivanje sa američkim investititorima u IT sektoru.

Kada je riječ o Republici Srpskoj i njenim šansama za razvoj, na prvom mjestu je, kaže, električna energija. druga je korišćenje resursa, a treća obrazovana radna snaga.

Istakao je da Amerikanci mogu mnogo da nauče dolaskom u Republiku Srpsku, a prije svega kako funkcioniše svijet.

Govoreći o odnosima SAD i EU i njihovom mogućem uticaju na Zapadni Balkan, Tramp Mlađi je rekao da je često na raznim biznis konferencijama u svijetu čuo da je EU katastrofa koju treba popraviti zbog njenog uticaja na vrijednosti i zapadnu civilizaciju.

“Jedini način na koji to mogu popraviti je da ne stoje sami sebi na putu”, rekao je Tramp Mlađi.

Nakon panel-diskusije, Tramp Mlađi je razgovarao sa zvaničnicima Republike Srpske u prijatnoj i opuštenoj atmosferi.

Tramp Mlađi je došao u Banjaluku na poziv organizacionog sekretara SNSD-a Igora Dodika.