Kategorija: Vijesti

Republika Srpska mora da ostane svoja i slobodna. To je zavjet generacija koje su se borile da srpski narod na ovim prostorima sam odlučuje o svojoj sudbini, poručio je predsjednik Milorad Dodik.

– Ne tražimo ništa tuđe i nikome ne osporavamo njegova prava. Ali nećemo dozvoliti ni da nama oduzimaju naša prava, identitet i slobodu – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

Srpska će biti jača što više budemo čuvali svoje jedinstvo, svoje nacionalne vrijednosti i kako kaže Dodik, vezu sa Srbijom.

– Јaka Srbija znači snažniji srpski narod, a snažna Republika Srpska znači sigurnu budućnost našeg naroda – napisao je Dodik, prenosi RTRS.

Danas je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, praznik ustanovljen je u znak njegovanja jedinstva srpskog naroda i nacionalnih simbola, ali i sjećanja na proboj Solunskog fronta.

Centralna svečanost obilježavanja Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije, održana je sinoć u Banjaluci u prisustvu zvaničnika Srpske i Srbije.

Predsjednik Milorad Dodik izjavio je da Srbi identitet ne grade iz mržnje prema drugima, već iz ljubavi prema svom narodu. Podsjetio je da se srpski narod borio za svoj rod, krsnu slavu, crkvu, svoje pismo i za slobodu i da se nikome ne pokori.

Predsjednik Vlade Republike Srbije Đuro Macut poručio je da će Srbija uvijek biti uz Srpsku i da je ovo najbolji način da pokažemo kako izgleda srpsko jedinstvo.

– Sloboda je riječ koja nas pokreće, koja podrazumijeva biće srpskog naroda – rekao je predsjednik Vlade Srpske Savo Minić. Dodao je da obilježavanjem ovog praznika Srpska i Srbija pokazuju da su jedinstven otadžbinski prostor, koji je, nažalost, uvijek predmet administrativnih granica.

Patrijarh Porfirije naglasio je da osjeća veliki blagoslov jer smo se sabrali da pokažemo da smo jedno, jedan narod, jedna vjera, jedna crkva, piše RTRS.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac ocijenio je danas da su pozivi na bojkot proizvoda iz Republike Srpske i Srbije posljedica nemoći aktuelne politike u Sarajevu i nastojanja da radikalizuju političku scenu.

Košarac je ukazao da je riječ o politici “trojke” koja pokušava da radikalizacijom političke scene ostane na vlasti u FBiH i kantonima, te da obezbijedi poziciju na nivou institucija BiH.

– To je politika /Elmedina/ Konakovića. Pokazali su maksimalnu šizofreniju usmjerenu protiv srpskog naroda, Srbije i Republike Srpske – rekao je Košarac.

On je upitao da li će oni koji pozivaju na bojkot biti dosljedni i kada je riječ o gasu koji u Sarajevo dolazi preko Srbije, kao i o uvozu robe neophodne za privredu i poljoprivrednu proizvodnju u FBiH?

– Hoće li reći da neće kukuruz, da neće pšenicu, da neće brašno? Pa recite to – kazao je Košarac i podsjetio da je Srbija više puta pokazala dobre susjedske odnose i izlazila u susret Sarajevu, uključujući i pandemiju virusa korona.

Košarac je ocijenio da pozivi na bojkot mogu imati posljedice i po privredu FBiH, ukazujući na kompanije sa sjedištem u tom entitetu koje posluju i u Republici Srpskoj.

– Šta ćemo sa trgovačkim marketima čije je sjedište u FBiH, a imaju poslovne jedinice u Republici Srpskoj? Da li je iko iz Republike Srpske rekao da to radi? – upitao je Košarac.

Ukazao je da bi značajan disbalans u poslovanju imale kompanije iz FBiH ukoliko bi Republika Srpska uzvratila istom mjerom i pozvala na bojkot proizvoda iz Federacije.

– Mnoge kompanije u zapadnoj Hercegovini ostale bi bez brendova čiju distribuciju rade po BiH – naveo je Košarac.

Govoreći o odnosima prema Srbima u FBiH, Košarac je rekao da, osim poziva na bojkot, postoje i slučajevi u kojima ljudi ostaju bez posla, te da se nad Srbima vrši pritisak zbog njihovih stavova i aktivnosti na društvenim mrežama.

– Јedino sigurno mjesto za Srbe u BiH je Republika Srpska – rekao je Košarac.

Košarac je naveo da se, prema njegovim saznanjima, prati ko šta “lajkuje” na društvenim mrežama, nakon čega se na pojedince vrši pritisak, što je ocijenio kao pokušaj “disciplinovanja srpskog naroda”.

– Ne možete nas disciplinovati. Mi imamo svoju politiku, svoj fundament, svoju nacionalnu osnovu i patriotsku dimenziju, koja ne ugrožava nijednog Bošnjaka niti Hrvata – naglasio je Košarac.

Prema njegovim riječima, Srbi u Republici Srpskoj su lojalni Srpskoj i srpskom narodu, te je izrazio žaljenje što njihovi sunarodnici u FBiH doživljavaju neprijatnosti, piše RTRS.

Republici Srpskoj, Srbiji i svim Srbima, ma gdje živjeli, čestitam Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, istakla je srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

– Želim Republici Srpskoj, Srbiji i Srbima širom svijeta ma gdje oni živjeli da čestitam ovaj veliki praznik, dan koji nas okuplja, dan koji pokazuje naš ponos, dan koji govori o tome koliko je važna nacionalna zastava, koliko je važna sloboda u kojoj živimo i koji govori o tome koliko je važno da ostanemo okupljeni oko onog što su naši zajednički interesi – dodala je Cvijanović u objavi na društvenim mrežama.

Ona je napomenula da se u ovim trenucima treba sjetiti svih onih koji su Srbima darivali slobodu, podnijeli teške žrtve dajući živote ili dijelove tijela za ono što uživaju današnje generacije, ali i one koje tek dolaze, piše RTRS.

– Želimo da i oni uživaju u toj slobodi, da ne prestanu poštovati ono što su najveći ideali našeg naroda – istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da je jedinstvo ključna riječ i uvijek pretpostavka za uspjeh.

– Јedinstvo je pretpostavka za stabilnost, mir, okupljenost i za sve ono što treba zajedno da uradimo – rekla je Cvijanovićeva.

Izrazila je sigurnost da građani duboko poštuju ono što su srpske vrijednosti, satkane u srpskoj zastavi, trobojci.

– One vrijednosti koje su satkane u jedinstvu treba da nas drže zajedno i onda kada je teško, ali i kada u slavlju obilježavamo velike, lijepe, divne praznike i sve druge događaje – poručila je Cvijanovićeva.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Жељка Цвијановић (@zeljka.cvijanovic)

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je narodu Republike Srpske i Srbije Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, ističući da je jedinstvo obaveza prema generacijama koje su se borile za slobodu i državu.

Stevandić je istakao da je srpski narod dužan jedinstvo solunskim i svim ratnicima koji su obezbijedili slobodu i državu.

“Zastavu podignimo visoko kao neuništiv štit od svih neprijatelja. Sjenom trobojke pokrijmo naš zajednički životni prostor, koji ne poznaje granice, ali nikog ne ugrožava”, poručio je Stevandić u čestitki povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave državni je praznik koji se 15. septembra praznuje u Srbiji i Republici Srpskoj, a simbolično je ustanovljen na dan kada se obilježava proboj Solunskog fronta.

Ustanovljen je 2020. godine s ciljem osnaživanja jedinstva srpskog naroda u Srbiji i Srpskoj, ali i jačanja kulta nacionalne zastave.

Vozače u Republici Srpskoj danas, 14. septembra, očekuju posebna ograničenja na više putnih pravaca i na području Banjaluke. Od 12 do 24 časa zabranjen je saobraćaj teretnim vozilima čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona na ključnim trasama, a posebne mjere uvedene su povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Zabrana važi na pravcima GP Rača – Bijeljina, Bijeljina – Brčko – Šamac – Modriča – Šešlije – Johovac, Čatrnja – GP Gradiška, Gradiška – Klašnice – Banjaluka, auto-putu Banjaluka – Doboj odnosno Johovac, te auto-putu Gradiška – Banjaluka. Ograničenje se ne odnosi na teretna vozila javnih i komunalnih službi, niti na vozila angažovana na aktivnostima u vezi s obilježavanjem svečanosti.

Na istim pravcima od 12 do 24 časa zabranjen je i prevoz eksplozivnih materija, naoružanja i vojne opreme. Izuzetak je prevoz protivgradnih raketa za potrebe Protivgradne preventive Republike Srpske.

U Banjaluci od 12 do 24 časa zabranjen je saobraćaj motornim vozilima čija masa prelazi 3,5 tone, osim vozila javnih i komunalnih službi i onih koja učestvuju u obilježavanju. Zabrana ne važi na Ulici Rade Radića, Bulevaru vojvode Stepe Stepanovića, Bulevaru vojvode Petra Bojovića, Bulevaru srpske vojske, ulicama Knjaza Miloša i Branka Popovića, odnosno istočnom tranzitu. Izuzeti su i magistralni put Manjačkih ustanika, Omladinska i Krajiških brigada do raskrsnice sa Ulicom Ranka Šipke, odnosno zapadni tranzit.

Na većini puteva u Republici Srpskoj saobraćaj se jutros odvija nesmetano, ali iz Auto-moto saveza Republike Srpske upozoravaju na povećanu opasnost od odrona i brojne dionice na kojima se izvode radovi, kako prenose Nezavisne. Na graničnim prelazima zadržavanja jutros nisu duža od 30 minuta. Do kraja septembra u funkciji je i granični prelaz Krstac na putu Gacko–Nikšić.

Vozači koji putuju prema Banjaluci treba da računaju na zastoje zbog obnove magistralnog puta Klašnice–Banjaluka, poznatog kao brza cesta. Zbog radova dolazi do formiranja dužih kolona, pa iz AMS-a pozivaju na strpljenje. Izmijenjen režim saobraćaja zbog radova je i na pravcu Klašnice–Šargovac–Banjaluka, kao i u Trnu. Radovi utiču i na pravce Razboj Ljevčanski–Srbac, Laktaši–auto-put i Razboj Ljevčanski–Laktaši.

Na auto-putu Gradiška–Banjaluka, na dionici Mahovljani–Glamočani, zbog proširenja javne rasvjete režim saobraćaja mijenja se radnim danima i subotom od 7 do 17 časova.

Na magistralnom putu Podromanija–Sumbulovac izvode se minerski radovi u okviru izgradnje dodatne trake za spora vozila. Povremene potpune obustave traju radnim danima i subotom između 9 i 12 časova, od 10 do 15 minuta.

Na ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog izmijenjen je režim zbog rekonstrukcije i dogradnje mosta preko Majevičkog kanala. Vozila ukupne mase do 3,5 tone koriste privremenu obilaznicu uz gradilište, a teža vozila preusmjeravaju se na regionalni put kroz Veliku Obarsku. Radovi su i u Patkovači na putu Bijeljina–Zvornik, gdje se grade trotoar, autobusko stajalište i pristupne rampe u zoni osnovne škole. Izmjene postoje i na magistralnim putevima kod Modriče i Bijeljine zbog izgradnje auto-puteva, kao i na pravcu Rača–Bijeljina u rejonu Balatuna i Trnjaka.

Saobraćaj je usporen zbog klizišta na pravcima Kozarac–Vodice, Gradiška–Kozarska Dubica kod ulaza u Orahovu, Bušletić–Zelinja, Ugljevik–Glavičice u mjestu Ugljevik Selo, te Foča–Dobro Polje u Tuhaljima. U Ljubačevu, na regionalnom putu Karanovac–Kneževo, zbog klizišta vozila prolaze jednom trakom u dužini od 40 metara. Sličan režim je u Vijačanima na putu Prnjavor–Ukrina, gdje se jednom trakom vozi u dužini od 50 metara. Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci–Ustiprača saobraćaj se odvija jednom trakom. Na magistralnom putu Dobro Polje–Miljevina vozila do 3,5 tone prolaze jednom kolovoznom trakom, a teža se preusmjeravaju na alternativne pravce.

U Federaciji BiH za sva vozila obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Jajce–Crna Rijeka u Podmilačju. Vozila se preusmjeravaju preko Mrkonjić Grada. Zbog nastavka izgradnje poddionice auto-puta Nemila–Vranduk zatvorena je dionica Golubinja–Nemila, a saobraćaj je preusmjeren na magistralni put. Na dionici auto-puta Lašva–Kakanj zbog sanacije kolovoza zatvoreno je šest kilometara jedne strane, pa se vozila dvosmjerno usmjeravaju suprotnom stranom. Na auto-putu Sarajevo zapad–Lepenica saobraćaj je preusmjeren u preticajnu traku. Na putu Jablanica–Blidinje dozvoljen je saobraćaj vozilima do 3,5 tone, dok zabrana i dalje važi za teža vozila. Radovi su i na pravcima Bugojno–Novi Travnik preko Rostova i Mostar–Čitluk–brdo Hum, gdje se vozila propuštaju naizmjenično.

Iz AMS-a vozačima savjetuju da brzinu prilagode stanju i uslovima na putu, posebno na dionicama s radovima, odronima i klizištima, prenosi Srna.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave je praznik ljubavi prema svome i svijesti o cijeni koju su generacije prije nas platile da bismo danas imali pravo na svoje ime, svoju vjeru, svoje pismo, svoju zemlju i svoju zastavu, istakao je predsjednik Milorad Dodik.

Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave koji se obilježava danas u Banjaluci, u organizaciji vlada Republike Srpske i Srbije, Dodik je u kolumni za Medijski sistem Republike Srpske – Srna naglasio da 15. septembra treba podići zastavu visoko, ne protiv bilo koga, ne da nekome prijetimo, ne da od nekoga tražimo dozvolu da budemo ono što jesmo, nego zbog nas.

“Zbog onih koji su je nosili preko Kajmakčalana. Zbog onih koji su je sačuvali kada je bilo opasno pokazati je. Zbog onih koji su stvarali Republiku Srpsku. Zbog Srbije koja je danas snažna i sposobna da bude oslonac svom narodu gdje god on živio. I zbog generacija koje dolaze, kojima moramo ostaviti i Srbiju i Republiku Srpsku snažnije nego što smo ih naslijedili”, naveo je Dodik u kolumni koju Srna prenosi u cijelosti:

Postoje dani koje obilježavamo zato što ih je kalendar odredio i postoje dani koji nas podsjete zašto smo opstali. Petnaesti septembar pripada ovim drugim.

Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave nije praznik jednog datuma. To je praznik svega što smo kao narod morali da preživimo da bismo danas mogli slobodno da podignemo svoju trobojku i da je niko ne sklanja. Jer srpska zastava nikada nije bila samo komad platna. U njoj su naši porazi i pobjede, grobovi i krštenja, crkve i ognjišta, oni koji su pod njom ginuli i djeca koja će je nositi kada nas više ne bude.

Kada pogledam crveno, plavo i bijelo, ne vidim tri boje. Vidim vijekove. Vidim Kosovo. Vidim Solunski front. Vidim stradanja i ustanke. Vidim Koridor. Vidim Republiku Srpsku. Vidim narod koji je mnogo puta u istoriji ostajao bez svega, ali nikada nije pristao da ostane bez sebe. U tome i jeste veličina 15. septembra.

Tog dana 1918. godine srpski vojnik nije pitao ko će mu od velikih sila dati saglasnost da bude slobodan. Poslije Albanije, Krfa, gladi, bolesti i smrti krenuo je kući. Imao je iznošenu uniformu, pušku, sjećanje na mrtve saborce i jednu ideju koja se pokazala jačom od mnogo moćnijih carstava – da Srbija mora biti slobodna.
I vratio se.

Zato ovaj praznik nije praznik mržnje prema drugome. Nama tuđa mržnja nije potrebna da bismo znali ko smo. To je praznik ljubavi prema svome i svijesti o cijeni koju su generacije prije nas platile da bismo danas imali pravo na svoje ime, svoju vjeru, svoje pismo, svoju zemlju i svoju zastavu.

Mijenjale su se imperije. Mijenjale su se države. Povlačene su granice. Nastajale su i nestajale ideologije. Srpski narod je ostajao. Ostajala je svijest ko smo, kojim jezikom govorimo, kojoj tradiciji pripadamo i šta za nas znači sloboda. I zato je možda upravo Drina najbolji dokaz koliko administrativne granice mogu biti nemoćne pred životom jednog naroda.

Drina jeste administrativna granica. Ali ona nikada nije uspjela da bude granica između brata i brata, iste krsne slave, istog jezika, istih pjesama, iste crkve, istih porodičnih uspomena i istog osjećaja pripadnosti. Ona nije rez na srpskom nacionalnom biću. Ona je njegova kičma.

Srbija i Republika Srpska upravo zato zajedno obilježavaju 15. septembar. Odluka da se zajednički obilježava Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave donesena je 2020. godine, a Aleksandar Vučić je i kasnije ovaj praznik opisivao kao praznik identiteta i zajedništva Srbije i Srpske. I tu treba biti pošten i zahvalan.

Mnogo toga je kroz istoriju povezivalo Srbiju i Srbe zapadno od Drine, ali je malo perioda u novijoj istoriji u kojima su odnosi Srbije i Republike Srpske bili sadržajniji, neposredniji i prirodniji nego danas. Velika zasluga za to pripada predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Vučić je razumio nešto što nije uvijek bilo podrazumijevano u Beogradu: Republika Srpska nije Srbiji teret, nije neprijatna tema i nije rođak kojeg se sjetimo samo na praznik. Republika Srpska je dio života srpskog naroda. Razumio je i da administrativne granice treba poštovati, ali da one ne moraju biti zidovi.

Postoje putevi. Postoje mostovi. Postoje škole, bolnice, univerziteti, kulturne ustanove, zajednički projekti, ekonomska saradnja, pomoć lokalnim zajednicama, zajednički praznici i, iznad svega, svijest da sa obje strane Drine živi isti narod.

To je način da se granica ne ruši, nego nadraste. Ne neodgovornošću, nego saradnjom. Ne sukobom, nego povezivanjem. Ne tako što ćemo negirati političku realnost, nego tako što ćemo izgraditi veze snažnije od svake administrativne linije. I zato Srbija i Republika Srpska danas, više nego ikada, mogu da dišu zajedno.

Kada je teško Srpskoj, Srbija to osjeća. Kada Srbija jača, Srpska je sigurnija. Kada se u Beogradu razumije Banjaluka i kada se u Banjaluci raduje uspjehu Srbije, tada odnosi više nisu samo protokolarni odnosi dvije vlasti. Oni postaju ono što zapravo jesu – odnos jednog naroda prema samom sebi.

Vučić je u tome imao političku širinu da razumije da nacionalno jedinstvo ne znači ukidanje granica, već ukidanje otuđenosti. To je ogromna razlika. Jer granice su kroz našu istoriju često povlačili drugi. Neke su crtane poslije ratova, neke poslije velikih konferencija, neke u kabinetima daleko od srpskog naroda. Ali postoji nešto mnogo starije i mnogo snažnije od svih ograda koje su kroz vijekove postavljane među Srbima.

Postoji pripadnost. Postoji pamćenje. Postoji jezik. Postoji vjera. Postoji porodica. I postoji zastava.

Zato je trobojka možda najjednostavniji, ali i najsnažniji simbol te veze. Ista je kada je dijete drži u Banjaluci, Beogradu, Trebinju, Novom Sadu, Istočnom Sarajevu, Nišu ili bilo gdje u svijetu gdje žive Srbi. Ona ne pita sa koje si strane Drine.
Ona kaže ko si.

Aleksandar Vučić je 2023. upravo na obilježavanju ovog praznika rekao da srpski narod može živjeti u mnogo zemalja, ali da ima jednu zastavu. To možda najbolje opisuje suštinu politike koja ne traži da bilo ko ruši granice, nego insistira da granice ne mogu da ponište identitet.

Ali patriotizam ne smije završiti podizanjem zastave. Ako djeci ostavimo samo trobojku, a ne ostavimo im zemlju u kojoj žele da žive, nismo završili posao.

Naša generacija više nema zadatak svojih pradjedova da probija Solunski front. Naš front su škole iz kojih izlaze obrazovani ljudi, radna mjesta od kojih porodica može da živi, sela u kojima se ponovo čuje dječija graja, putevi koji nas povezuju i društvo iz kojeg se ne odlazi zato što se mora, nego u koje se ljudi vraćaju zato što žele.

Najglasnija himna nije uvijek ona koju pjevamo. Ponekad je to kuća u kojoj se ponovo upali svjetlo. Najveća pobjeda nije uvijek vojna. Ponekad je to mlad čovjek koji kaže: ostajem ovdje. Naši preci borili su se da nas ima. Na nama je da se izborimo da nas bude više.

Zato 15. septembra treba podići zastavu visoko. Ne protiv bilo koga. Ne da nekome prijetimo. Ne da od nekoga tražimo dozvolu da budemo ono što jesmo. Nego zbog nas.
Zbog onih koji su je nosili preko Kajmakčalana. Zbog onih koji su je sačuvali kada je bilo opasno pokazati je. Zbog onih koji su stvarali Republiku Srpsku. Zbog Srbije koja je danas snažna i sposobna da bude oslonac svom narodu gdje god on živio. I zbog generacija koje dolaze, kojima moramo ostaviti i Srbiju i Republiku Srpsku snažnije nego što smo ih naslijedili.

Jer zastava nije samo znak teritorije. Ona je znak trajanja. Granice su u istoriji crtane i brisane. Carstva su nastajala i nestajala. Moćnici su dolazili i odlazili. A trobojka je ostajala.

I dok god se pod njom prepoznajemo, dok Srbija i Republika Srpska razumiju jedna drugu i dok znamo da sloboda jednog dijela našeg naroda daje snagu drugom – nijedna administrativna granica neće biti jača od onoga što nas povezuje.

Živjela Srbija. Živjela Republika Srpska.

Milorad Dodik obratio se javnosti nakon vojne vježbe i čestitao svima koji su učestvovali u prikazu moći koji je, kako je rekao, bio impresivan, prenosi RTRS.

„Srbija i srpski narod mogu biti zadovoljni jer je ovaj aspekt razvoja, vojni, na najvišem nivou“, izjavio je Dodik.

Novinarima je nakon vježbe rekao da je impresioniran. „Mi smo, nažalost, ostali bez svoje vojske. Vojska u BiH gotovo ničemu ne služi, osim što potroši stotine miliona KM na nešto od čega nema suštinske koristi. Zahvaljujući predsjedniku Vučiću, Republika Srpska je prisustvovala ovoj vojnoj vježbi. Moje impresije su fenomenalne. U odnosu na prošlu godinu vidi se ogroman napredak. To je bilo moguće zato što je Srbija ekonomski napredovala.“

Istakao je da se vidi dominantan trend digitalizacije cjelokupnih aktivnosti i što manje izloženosti ljudi.

„Mi ovo doživljavamo emotivno, ovo je kao naša vojska. I ja ovo gledam kao svoj uspjeh. Strategija Srbije jeste da brani srpski narod i srpsku državu i, u tom pogledu, Srbija je samo jačala. Srbija ide pravim putem. Zahvalan sam predsjedniku Vučiću“, naveo je Dodik.

Na vojnoj vježbi s bojevim gađanjima „Pobjednik 2026“, održanoj na privremenom vojnom poligonu Pešter u Srbiji, predstavljen je veliki broj novih i modernizovanih sredstava kojima je opremljena Vojska Srbije. Angažovano je više od 2.000 pripadnika Vojske Srbije i više od 500 ključnih sredstava ratne tehnike.

Vršilac dužnosti direktora Puteva Republike Srpske Miroslav Janković na Instagramu je objavio video u kojem je detaljno opisao kuda će ići nova saobraćajnica koja treba da poveže Čelinac s banjalučkim naseljem Česma i novoizgrađenim mostom preko Vrbasa, prenosi ATV.

Dionica obuhvata već izgrađeni most u Česmi, a zatim se nastavlja kroz ulicu Petra Velikog, gdje je predviđena kružna raskrsnica. „Nakon nje, saobraćajnica se nastavlja u kontinuitetu preko nasipa na desnoj obali Vrbanje, zatim preko novog mosta preko rijeke Vrbanje te dalje poljem do ukrštanja sa ulicom Vladislava Skarića“, rekao je Janković. Istakao je da je riječ o još jednoj gradskoj saobraćajnici koja trenutno nema kapacitet da primi sav saobraćaj.

Trasa zatim ide pozadinom parcela neposredno iza industrijske zone Incela i izlazi na lokaciju između pekare Biser i spoja s magistralnim putem M4 prema Rebrovcu, Čelincu i Kotor Varošu, između pekare Biser i Srpske pravoslavne crkve. „I tu planiramo da uradimo kružnu raskrsnicu. Predstoji nam izrada urbanističko-tehničkih uslova, plana parcelacije, a kako bismo mogli rješavati imovinske odnose, izradu glavnog projekta, i da bismo pristupili građevinskim radovima“, naveo je.

U najboljem slučaju radovi bi mogli početi za 12 do 18 mjeseci. „Finansijska sredstva smo djelimično obezbijedili, a kad dođu radovi, ona će biti potpuno obezbijeđena za izgradnju ovog dijela zaobilaznice. Kada je riječ o kapacitetu zaobilaznice, računska brzina je 80 km/h, sa dvije saobraćajne trake po tri metra i dvije pješačke staze po jedan i po metar“, kazao je Janković. Ukupna širina saobraćajnice bila bi devet metara, kako je predviđeno idejnim rješenjem.

„Ova trasa je usvojena nakon izrade četiri idejna rješenja i pokazala se kao najpovoljnija, tj. zahtijevala bi najmanje rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno ne bi se uklanjao nijedan objekata na postojećoj i na novoj dionici“, istakao je.

Velika je poruka što smo svi mi danas ovdje iz Republike Srpske i što smo i što smo dio vojne vježbe, odnosno što predstavljamo dio snage srpskog naroda, istakao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, nakon vojne vježbe sa bojevim gađanjima “Pobjednik 2026”, koja se održala na privremenom vojnom poligonu Pešter u Srbiji.

– Ono što je Vojska Srbije danas pokazala, odnosno tu vrstu operativnosti, koordinacije i brzine od tenkova, minobacača i raketa, do aviona, helikoptera i dronova predstavlja najsavremenije dostignuće vojne revolucije. Isto tako, vidljiv je i odnos koordinacije prema digitalnoj armiji. Ovo je poruka da se vojna neutralnost mora braniti i da ovakva snaga odvraća svakog neprijatelja – dodao je Stevandić.

Поносни смо на снагу Србије и заједништво са Републиком Српском. Наше јединство одвраћа непријатеље, а наш народ чини срећним и перспективним. https://t.co/MVavxY91fG

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) September 13, 2026

RTRS podsjeća da je, na vojnoj vježbi sa bojevim gađanjima “Pobjednik 2026”, koja se održala na privremenom vojnom poligonu Pešter u Srbiji, predstavljen veliki broj novih i modernizovanih sredstava kojima je opremljena Vojska Srbije. Angažovano je više od 2.000 pripadnika Vojske Srbije i više od 500 ključnih sredstava ratne tehnike.