Kategorija: Vijesti

  • Karan: Studenti su najveći potencijal Republike Srpske

    Karan: Studenti su najveći potencijal Republike Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan izjavio je danas, 16.aprila, da su studenti budućnost i najveći potencijal Republike Srpske, te da institucije ostaju posvećene poboljšanju uslova za njihovo obrazovanje, usavršavanje i zapošljavanje.

    Karan je tokom razgovora sa studentima Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci naglasio je da je Republika Srpska opredijeljena za očuvanje mira i stabilnosti, kao i njene institucije funkcionišu u punom kapacitetu.

    Predsjednik Republike Srpske je tokom prijema upoznao studente sa političkom situacijom u Srpskoj i BiH, naglasivši da je Srpska snažna i sposobna da odbrani svaki svoj interes.

    Karan je poželio studentima banjalučkog Pravnog fakulteta mnogo sreće u daljem radu i sticanju znanja, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Republike Srpske, prenosi Srna.

  • Darko Mladić: Stanje generala još gore; Tražili smo da tim naših ljekara ide u Hag

    Darko Mladić: Stanje generala još gore; Tražili smo da tim naših ljekara ide u Hag

    Stanje generala Ratka Mladića se iz dana u dan pogoršava, rekao je za Radio Republike Srpske sin Ratka Mladića, Darko Mladić.

    – Spremili smo tim ljekara i tražili smo da što prije dobijemo termin da dođu i da ga pregledaju – poručio je Mladić.

    Kaže da je general Mladić već dvije godine u pritvorskoj ambulanti.

    – To nije prava bolnica klasična već je to neki vid naprednije ambulante. To je razlog zašto smo se obratili Vladi Srbije za asistenciju da oni izvrše pritisak ka sekreterijatu da nam se sva dokumentacija hitno dostavi kako bi naši ljekari imali adekvatnu pripremu za odlazak tamo – izjavio je Mladić.

    Podsjetimo, Darko Mladić je juče rekao za RTRS da očekuje da u što skorijem vremenu dobije dokumentaciju o stanju generala od zdravstvene službe Tribunala u Hagu.

  • Vlado Đajić o stanju Ratka Mladića

    Vlado Đajić o stanju Ratka Mladića

    Vlado Đajić, bivši direktor UKC Republike Srpske u Banjaluci, koji je bio u timu ljekara koji je prije dvije godine u Hagu posjetio generala Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, smatra da Mladić u ovom trenutku nema adekvatan tretman i adekvatnu terapiju.

    Đajić: Mladić je ugrožen i pod velikim rizikom

    “Ja sam profesor neurologije i doktorirao sam na moždanom udaru. Dobro poznajem tu problematiku i general Ratko Mladić je ugrožen”, rekao je Đajić i dodao:

    “On može danas da dobije moždani udar, ali neko ko je imao nekoliko moždanih udara u velikom je riziku da dobije novi moždani udar i potrebno je preduzeti sve mjere, i terapijske, i ishranu, i rehabilitaciju.”

    Đajić je rekao za Euronews Srbija da je i prije dvije godine, kada su bili u posjeti, nakon pregledanja dokumentacije i razgovora sa ljekarima utvrđeno da nije liječen na najadekvatniji način i da je sugerisano da terapija bude promijenjena.

    Preporuka za premještaj i rehabilitaciju

    “Prije našeg dolaska je stavljen pejsmejker koji je trebalo i ranije da se ugradi, imao je slabo srce. On je srčani bolesnik, sad smo čuli i bubrežni, a imao je i nekoliko moždanih udara. Saznali smo da je poslije moždanog udara ostala slabost jedne strane tijela, gdje je otežano hodao, nije mogao svakodnevne aktivnosti samostalno da obavlja, samostalno hranjenje, oblačenje itd.”, rekao je Đajić i nastavio:

    “Mi smo već tada dali preporuku da se general premjesti u neku od ustanova, nekih od centara za rehabilitaciju u Srbiji ili Republici Srpskoj i gdje bi se pomagalo generalu i istovremeno spriječio nastanak novog moždanog udara.”

    Kako kaže, po svjetskim preporukama za liječenje moždanog udara, jedan moždani udar nosi velike rizike za ponavljanje.

    Apel na humanost i adekvatno liječenje

    “Naše mišljenje na osnovu svih konvencija, humanosti, Hipokratove zakletve jeste da svaki čovjek zaslužuje najadekvatnije liječenje. Mi smo vidjeli da tu u zatvoru kao i u mnogim zatvorima svijeta ne postoje ljekari koji su osposobljeni za liječenje takvih pacijenata i za rehabilitaciju takvog pacijenta”, rekao je Đajić za Euronews Srbija.

    Porodica tvrdi da je stanje sve teže

    Podsjećamo, Ratko Mladić je u petak, 10. aprila, doživio lakši moždani udar.

    Darko Mladić je za Euronews Srbija rekao je da njegov otac i dalje u teškom stanju i da se situacija pogoršava iz dana u dan.

    “Mi smo imali jedan telefonski razgovor koji je trajao skoro pola sata, ali koji ja mislim više ne može da se nazove razgovorom jer komunikacija je bila jako loša”, rekao je Darko Mladić i dodao:

    “On ne može da komunicira kako treba, dosta je dezorijentisan i slabije govori, tako da smo mi iz dana u dan sve više zabrinuti. Oni su ga u petak stabilizovali i njemu se vratila moć govora, ali od nedelje je opet gore i od juče je prilično alarmantno stanje.”

    Alarm nakon video-poziva sa ocem

    Kako kaže, primijetio je da je njegov otac loše tokom video-poziva.

    “Sticajem okolnosti sam prisustvovao, inače imamo redovne video-pozive ponedeljkom i petkom po pola sata, to je od korone uvedeno jer nisu mogle posete, ali kad se uključila kamera, glava mu je bila dole, na poziv je reagovao samo tako što je digao glavu, nije mogao da govori”, objasnio je Mladićev sin i dodao:

    “Ja sam video da ne mogu da komuniciram s njim, pa sam čuvare alarmirao. Oni su došli, pozvali medicinsko osoblje, oni su prekinuli poziv i odvezli ga u bolnicu.”

    Kako je rekao, doktorka ga je obavijestila da je najvjerovatnije riječ o moždanom udaru koji je on već imao više puta ranije. Napominje i da je zbog toga svaka promjena potencijalno životno ugrožavajuća.

    Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina tokom ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije.

  • Stevandić: Važno je da mladi učestvuju u društvenim procesima

    Stevandić: Važno je da mladi učestvuju u društvenim procesima

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je u današnjem razgovoru sa studentima Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci da je važno da se mladi upoznaju o radu institucija i procedurama kroz koje se donose ključne odluke, te da aktivno učestvuju u društvenim procesima.

    Iz Narodne skupštine Republike Srpske saopšteno je da je cilj posjete da se studenti bolje upoznaju o funkcionisanju parlamentarnog procesa i steknu uvid u rad najvišeg zakonodavnog tijela u Republici Srpskoj.

    Stevandić je studente upoznao o nadležnostima, načinu rada i procedurama parlamenta, kao i istorijskom razvoju Narodne skupštine Republike Srpske i njenoj ulozi u političkom i institucionalnom životu Srpske.

    On je odgovarao na pitanja studenata koja su se, između ostalog, odnosila na saradnju Narodne skupštine sa drugim parlamentima, način vođenja sjednica, kao i na to kako parlament Republike Srpske vidi ulogu i perspektivu mladih u budućem razvoju društva.

  • Ostojić: Izmjenama zakona o pravima boraca poboljšati standard boračkih kategorija

    Ostojić: Izmjenama zakona o pravima boraca poboljšati standard boračkih kategorija

    Vlada Republike Srpske utvrdila je izmjene zakona o pravima boraca kojima se povećava borački dodatak i osnovica za invalidnine, a glavni cilj je poboljšanje standarda boračkih kategorija, rekao je za Јutarnji program RTRS Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

    Istakao je da se borački dodatak povećava sa četiri na četiri i po KM, dok će osnovica za invalidnine iznositi 1.100 KM, uz najavu da će i dalje biti povećavana.

    – Samo ovo povećanje nije dovoljno. Ništa nije dovoljno i borci su zaslužili mnogo više – poručio je Ostojić.

    Uvodi se i novo pravo na posebnu novčanu naknadu za borce starije od 65 godina i bivše logoraše, a proširuje se i priznavanje statusa za pripadnike Vojske Republike Srpske Krajine.

    – To su ljudi koji za vrijeme rata nisu bili zaposleni. To su poljoprivrednici. Nisu si uplaćivali doprinose. To su ljudi koji prvi uzmu oružje i krenu braniti državu. Oni će oni imati primanje mimo ovoga, još jedno, ukupno dva boračka dodatka odnosno jedno kojem je osnovica 9 KM – kazao je Ostojić.

    Ministarstvo će nastaviti i stambeno zbrinjavanje boračkih kategorija i dokup staža za demobilisane borce od 1996. godine do 2.000 godine.

    Za sprovođenje zakona biće potrebno oko 550 miliona miliona maraka.

    O svemu ovome Ostojić će danas razgovarati s predstavnicima nevladinih organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Podsjetimo, Vlada Republike Srpske prošle sedmice usvojila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno–otadžbinskog rata Republike Srpske kojim se povećava osnovica za borački dodatak sa četiri na četiri i po KM, a za invalidnine će biti 1.100 KM.

     

  • Savjet ministara: Dodatni zajam IBRD-a od 45 miliona evra za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj

    Savjet ministara: Dodatni zajam IBRD-a od 45 miliona evra za zdravstveni sistem u Republici Srpskoj

    Savjet ministara usvojio je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o zajmu 45 miliona evra, dodatno finansiranje Projekta unapređenja zdravstvenih sistema u Republici Srpskoj, između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj.

    Riječ je o nastavku finansiranja ranije odobrenog projekta za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga i finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj, te sufinansiranja projekta rekonstrukcije, izgradnje i opremanja četiri psihijatrijske ustanove dodatnim zajmom od 45.000.000 evra, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Ministarstvo finansija i trezora će nakon okončanih pregovora Savjetu ministara dostaviti nacrt sporazuma s osnovama za njegovo zaključivanje.

    Savjet ministara utvrdio je Prijedlog sporazuma o zajmu za dodatno finansiranje za projekt unapređenja geoprostorne infrastrukture i procjene vrijednosti nekretnina između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, vrijedan 35.200.000 evra.

    Projekat je usmjeren na unapređenje tačnosti i dostupnosti informacija o zemljišnoj administraciji u BiH uključujući više komponenti, među kojima su razvoj infrastrukture geoprostornih podataka u Republici Srpskoj, uspostava registra zgrada i izgradnja centralnog arhiva u Srpskoj sa IT infrastrukturom za digitalno arhiviranje zemljišne evidencije, u skladu sa standardima EU.

    Zajam je alociran na Republiku Srpsku, a datum zatvaranja projekta je 30. januar 2032. godine, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Prijedlog sporazuma sa osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, a za potpisnika iz BiH predložen je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara.

  • Sastanak Stevandića i Vučevića u Beogradu: Jačanje saradnje i zajednički projekti u fokusu

    Sastanak Stevandića i Vučevića u Beogradu: Jačanje saradnje i zajednički projekti u fokusu

    Predsjednik Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić sastao se danas u Beogradu sa predsjednikom Srpske napredne stranke Milošem Vučevićem, sa kojim je razgovarao o jačanju saradnje, realizaciji zajedničkih projekata, kao i o očuvanju stabilnosti i razvoja srpskog naroda.

    Tokom sastanka razgovarano je o daljem unapređenju političke i institucionalne saradnje, kao i o inicijativama koje doprinose povezivanju Republike Srpske i Srbije.

    „Dinamična vremena traže usaglašene odgovore. Razgovori sa Milošem Vučevićem, predsjednikom SNS-a, drže nas na okupu i oprezu. Naša dugogodišnja saradnja i mnogo realizovanih zajedničkih projekata, uz duhovno i nacionalno jedinstvo, biće orijentir i u budućnosti Srbije i Srpske“, poručio je Stevandić nakon sastanka.

    Ujedinjena Srpska i Srpska napredna stranka nastaviće zajednički da rade s ciljem poboljšanja života građana Republike Srpske i Srbije, kao i na ostvarivanju zajedničkih interesa.

  • Ratko Mladić imao moždani udar

    Ratko Mladić imao moždani udar

    General Ratko Mladić, nekadašnji komadant Vojske Republike Srpske, doživio je lakši moždani udar i sada je u jako teškom stanju.

    Rekao je to Srni generalov sin Darko Mladić.

    Kako kaže, očekuje da dobije dokumentaciju od zdravstvene službe tribunala u Hagu da tačno vidi šta se desilo u petak, 10. aprila.

    “General je bio prebačen u bolnicu, pa su ga istog dana vratili u pritvorsku jedinicu. Najverovatnije je imao lakši moždani udar”, rekao je Mladićev sin.

    Čekaju nalaze, teško stanje

    On je objasnio da su generala u petak vodili na pretrage, ali da još nije stigla nikakva dokumentacija.

    “Oni su nam obećali da će nam poslati te dokumente. Osim usmenog razgovora sa lekarom, nismo dobili ništa. Čekamo da nam pošalju te nalaze, koje su radili isti dan, ali još nismo dobili ništa”, naveo je Darko Mladić.

    On je dodao da je njegov otac u jako teškom stanju, ističući da više ne mogu ni da ga stave u kolica.

    “Slabo komunicira i stanje je veoma zabrinjavajuće”, rekao je Darko Mladić.

    Komplikovana zdravstvena situacija

    General Mladić, koji u osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog ratnih zločina tokom ratova devedesetih godina na prostoru bivše Jugoslavije, pretrpio je više moždanih udara, a ima ozbiljna kardiovaskularna oboljenja, povišen krvni pritisak, neurološka oštećenja, kao i probleme sa bubrezima.

    Više puta je hospitalizovan i podvrgavan različitim medicinskim i terapijskim zahvatima, uključujući i operativne intervencije na srcu i nozi.

    Od 2024. godine se nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.

  • BiH u potpunoj paralizi: Projekti vrijedni milijarde godinama stoje

    BiH u potpunoj paralizi: Projekti vrijedni milijarde godinama stoje

    BiH je jedna od rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se infrastrukturni projekti čekaju decenijama, a uprkos pompeznim najavama vrlo rijetko se realizuju u kratkom roku.

    Projekti najavljeni, realizacija izostaje

    Ovih dana navršile su se dvije godine otkako su Radovan Višković, tadašnji premijer Republike Srpske, i Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, najavili projekat vrijedan milijarde – izgradnju hidroelektrana na Drini.

    Investitori su trebale biti elektroprivrede oba entiteta, uz podjelu vlasništva u kojoj bi 50 odsto pripalo Srbiji, a ostatak ravnomjerno “Elektroprivredi RS” i “Elektroprivredi BiH”.

    I u Vladi RS tada su potvrdili da je riječ o projektu Srednja Drina, koji obuhvata tri hidroelektrane – Rogačica, Srednje Tegare i Mala Dubravica, ukupne instalisane snage 388 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 1.429 gigavat-sati.

    Kao ključni cilj istaknuto je korištenje energetskog potencijala rijeke Drine, koji je decenijama neiskorišten.

    “Takav oblik saradnje, ako bi postojala jednaka volja svih strana, može doprinijeti unapređenju odnosa i poboljšanju saradnje”, poručeno je tada iz Vlade RS.

    Međutim, nakon dvije godine na ovom projektu nije urađeno ništa. U međuvremenu se promijenio premijer RS, raspala se koalicija na nivou BiH, a zemlja je zapala u političku blokadu.

    EU sredstva bez efekta

    Iako je BiH u međuvremenu usvojila program reformi u okviru Plana rasta EU, koji predviđa gotovo milijardu evra pomoći – uključujući značajan dio grantova za infrastrukturne projekte – konkretni rezultati i dalje izostaju.

    Istovremeno, evropski investitori zaustavili su finansiranje dijela koridora 5c kroz Federaciju BiH zbog sumnji na malverzacije. U Republici Srpskoj, s druge strane, auto-puteve grade kineski investitori, ali bez javnog uvida u ugovore i planove realizacije.

    Dodatno, stotine miliona maraka isplaćuju se investitorima registrovanim na Kajmanskim ostrvima i drugim destinacijama, bez jasnih informacija o stvarnim vlasnicima i odgovornosti za takve transakcije.

    U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ističe se niz problema u sprovođenju infrastrukturnih projekata. Navodi se manjak investicija u transportnu i energetsku infrastrukturu, uz upozorenje da BiH mora ubrzati mjere povezivanja.

    Posebno se ukazuje na spor napredak radova na koridoru 5c, gdje se radovi na šest dionica odvijaju usporeno. Komisija naglašava i potrebu za boljim upravljanjem javnim investicijama.

    “Jedinstvena lista projekata za prioritetne TEN-T projekte povezivanja nije ažurirana od 2019. godine, što dovodi u pitanje njenu dalju relevantnost. Federacija i dalje mora zatvoriti finansijsku konstrukciju kako bi završila izgradnju auto-ceste”, navodi se u izvještaju.

    Dodaje se i da su projekti na ovom koridoru u Republici Srpskoj blokirani zbog mjera uvedenih protiv vlasti tog entiteta.

    Korupcija kao ključni problem

    Srđan Traljić iz “Transparency Internationala BiH” ističe da je osnovni razlog sporog razvoja infrastrukture – korupcija.

    “Ona otvara ogroman prostor za zloupotrebe, posebno tamo gdje se kriju ugovori, osnovne informacije, finansijski pokazatelji, kao i identitet investitora i njihovih stvarnih vlasnika. Najavljuju se velika ulaganja, ali na kraju građani snose posljedice, dok konkretni rezultati izostaju”, kaže Traljić.

    Kako dodaje, problem je posebno izražen u oblastima koncesija, javnih nabavki i javno-privatnih partnerstava, gdje vlada neuređeno stanje.

    Dodatni problem, prema njegovim riječima, jeste nedostatak transparentnosti o samim investitorima.

    “Dešavalo se da se kao investitori pojavljuju subjekti bez relevantnih referenci. U nekim slučajevima firme su registrovane tek nekoliko mjeseci prije ulaska u projekte, bez prihoda i bez kapaciteta za investicije vrijedne desetine ili stotine miliona evra”, upozorava Traljić.

    Zaključuje da upravo netransparentnost i neuređen sistem u ključnim oblastima stvaraju prostor za korupciju, što je glavni razlog zastoja ili potpunog izostanka realizacije velikih infrastrukturnih projekata u BiH.

  • Novac Fonda “Duša djece” koristi se isključivo za liječenje djece, informacija o isplati radnicima “Nova Ljubija” lažna

    Novac Fonda “Duša djece” koristi se isključivo za liječenje djece, informacija o isplati radnicima “Nova Ljubija” lažna

    Tvrdnje u medijima koje su se pojavile, da je Upravni odbor Fonda solidarnosti Republike Srpske, koji se povezuje sa Fondom solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu “Duša djece”, odobrio isplatu tri miliona Sindikalnoj organizaciji rudnika “Nova Ljubija” iz Prijedora je nesmotren potez i gnusna laž, koja se ne smije više dešavati, zaključeno je na konferenciji za novinare u Banjaluci

     

    – Ova informacija je napravila veliku pometnju. Trebalo mi je dosta vremena da povrijeđenim roditeljima objasnim da to nismo mi uradili i da nismo dirali novac koji je na računu za liječenje djece. Ako se bavite ovim poslom morate znati šta radite i govorite – istakla je direktorica Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu “Duša djece” Јasminka Vučković.

    Ističe da novac Fonda solidarnosti se može potrošiti isključivo i samo za potrebe liječenje djece.

    – Zvali su me roditelji djece koja se liječe, koji su bili u panici da li će Fond imati novca za liječenje, onda možete zamisliti kakav je strah ušao u roditelje te djece, koja možda trebaju opet ići u bolnicu na liječenje. Nečija bahatost ili kupljenje nekih poena, može da ugrozi poslovanje – dodala je ona. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić, istakao je da je ovo gnusna laž.

    – Kada govorimo o lažima, zamislite da imate političara Nebojšu Drinića, koji se snimi u kući bolesnog čovijeka i iznese ove dezinfomacije – istakao je Šeranić, dodavši da je to čišta laž.

    Dodaje da to neprihvatljivo.

    – Imate Fond solidarnosti, Vlada Srpske nema uticaj na Upravni odbor ovog Fonda – dodaje Šeranić.

    Ističe da je potpuno pogrešan pristup takvim situacijama se koristiti.

    – Patološke laži koje se iznose neprihvatljive su – dodao je Šeranić.

    Šeranić je još jednom skrenuo pažnju da postoje dva Fonda.

    Podsjećamo, Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, poznatiji kao Fond solidarnosti “Duša djece”, finansira isključivo dijagnostiku i liječenje djece do 18 godina u inostranstvu onda kada to nije moguće u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj i u zdravstvenim ustanovama izvan Srpske sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja Srpske ima ugovor.