„Srbi nemaju duboke države. Njihova duboka država je kultura. To je onaj dio svijesti ili vlasništva našeg naroda koji ne može biti zaustavljen na granici, ne možete mu tražiti pasoš. Ako ima neke armature i neke zidove, oni mogu biti da se ne mogu srušiti, ali se kroz njih uvijek može lako proći“, poručio je večeras u Banskom dvoru u Banjaluci predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić na otvaranju izložbe „Kultura Srba u Sarajevu 1468–1941.“
Stevandić je istakao da su srpski narod i njegova kultura među rijetkim narodima svijeta koji mogu da kažu da imaju imperiju svoje kulture, čije sunce nikad ne zalazi.
„I imaju imperije koje su se, da kažemo, nazivale imperijama po kulturi i govorile da u njihovom carstvu nikad ne zalazi sunce. A kao što znate, ta carstva su ugašena. Mi, od tih 200 naroda, manje od 10 može da kaže da ima imperiju svoje kulture i da sunce u njihovoj kulturi nikad ne zalazi“, poručio je Stevandić.
On je je naglasio da se srpska kultura propovijeda i ispovijeda najčešće u crkvama, bez obzira na lokaciju:
„Mi tu kulturu propovijedamo i ispovijedamo najčešće u našim crkvama, za koje nije bitno jesu li u Liberci u Svetog Save, ili u Beogradu Svetog Save, ili u Kanberi, u Južnoafričkoj Republici ili u Sidneju. U našoj kulturi nikad sunce ne zalazi i zato je ona tako moćna i velika. I svašta su nam radili sa narodom i državom, ali kultura je opstala. Ona se ne može uništiti.“ dodaje Stevandić.
Predsjednik parlamenta Srpske dodao da kultura nije ograničena nacionalnom pripadnošću.
„Bilo da se krstimo u crkvi Svetog Spiridona u Trstu ili u Staroj crkvi u Sarajevu, svuda je ta kultura ista, neograničena i, naravno, dostupna svakom čovjeku koji ne mora da bude Srbin da bi je upražnjavao.“ rekao je Stevandić
Govoreći o istorijskim doprinosima, Stevandić je podsjetio na srpske prosvjetitelje i arhitekte.
„Želeći da nastavimo sa onim što je zaista započeto prije nekih desetak godina — a ovi brojni dolasci u Republiku Srpsku ovog trojstva koje sam pomenuo govore o tome — mi smo kao u doba Kraljevine Jugoslavije. Vi znate da je ovaj grad projektovala Jelena Bončić, Srpkinja iz Niša koja je bila i prvi ženski član arhitektonske komore u Njemačkoj, a da nju doveo Tisa Milosavljević, takođe Nišlija. Tako da su i u Sarajevu mnogi srpski prosvjetitelji i književnici nalazili način da i u to vrijeme ispoljavaju svoje kulturne, istorijske i druge domete. Tako da smo mi zaista narod koji je isprepleten kulturom koja je mnogo jača od bilo kakvih administrativnih ili državnih granica“ rekao je Stevandić
Predsjednik Narodne skupštine istakao je važnost uključivanja mlađih generacija u očuvanje kulturnog nasljeđa: „I radujemo se tome, družimo se i dalje. I naravno, što ta kultura bude bliža onim najmlađima… Jer, ako bi našem narodu trebalo da damo prigovor, to je da vrlo kasno saznajemo veličinu svoje kulture. Ja sam jedan od onih koji je tek poslije tridesete saznao podatke za koje danas svu svoju djecu upregnem da nauče prije dvadesete.“
Na kraju, Stevandić je naglasio značaj zajedništva: „Ostanimo zajedno, jer zajedništvo je najljepša srpska riječ — i u porodici, i u društvu, i u državi, i u narodu.“ zaključio je Stevandić.
