VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Stevandić: Čast da postane obaveza

    Stevandić: Čast da postane obaveza

    Povodom 34 godine od proboja Koridora 1992. godine i uspostavljanja teritorijalne cjelovitosti Republike Srpske, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić odao je počast poginulim borcima i učesnicima jedne od najznačajnijih operacija tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata.

    Stevandić je na društvenoj mreži Iks poručio da godišnjica proboja Koridora života predstavlja priliku za sjećanje na sve koji su dali život za slobodu i opstanak Republike Srpske.

    „Povodom godišnjice proboja Koridora života. Pokoj duše mojim palim drugovima i braći. Nama preživjelim i novorođenim, čast da postane obaveza“, naveo je Stevandić.

    Njegova poruka ističe značaj očuvanja uspomene na poginule borce, ali i odgovornost sadašnjih i budućih generacija da njeguju vrijednosti za koje su se oni borili.

    Operacija “Koridor 92”, poznata i kao proboj Koridora života, bila je najveća operacija Vojske Republike Srpske sprovedena tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata protiv Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske u Posavini.

    Bila je to najznačajnija pobjeda Vojske Republike Srpske i izuzetno vojničko ostvarenje, koje se izdvaja od svih ostalih u tom herojskom dobu srpske istorije.

    Cilj operacije je bio uspostavljanje kopnene veze između zapadnog i istočnog dijela Republike Srpske.

     

  • FZO RS: Na 17.000 obraćanja osiguranika samo 120 prigovora

    FZO RS: Na 17.000 obraćanja osiguranika samo 120 prigovora

    Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, zaključno sa 31. majem ove godine evidentirano je oko 17.000 obraćanja osiguranika, od čega se oko 120 odnosilo na prigovore.

    Informisanje o pravima

    To pokazuje da se osiguranici Fondu u najvećoj mjeri obraćaju radi informisanja o svojim pravima, dok manji dio obraćanja čine prigovori, primjedbe i prijave povrede prava.

    U protekloj godini zaštitnici prava osiguranih lica evidentirali su oko 24.000 obraćanja osiguranika i građana putem telefona, elektronske pošte ili lično u filijalama i Direkciji Fonda.

    Prigovori

    “Od toga se oko 330 obraćanja odnosilo na prigovore zbog teškoća ili nemogućnosti ostvarivanja određenih prava iz zdravstvenog osiguranja”, navode iz Fonda.

    Kako dodaju, osiguranici su se najčešće interesovali za provjeru statusa osiguranja, odnosno da li su im uplaćeni doprinosi za zdravstveno osiguranje, zatim za prijavu na zdravstveno osiguranje, zdravstvene elektronske kartice, refundaciju troškova zdravstvenih usluga, naknade za vrijeme bolovanja, medicinsku rehabilitaciju, medicinska sredstva i liječenje izvan Republike Srpske.

    Kada je riječ o prigovorima, oni su se uglavnom odnosili na naplaćivanje ugovorenih usluga koje spadaju u prava iz zdravstvenog osiguranja, naplatu usluga u službama hitne pomoći, nedostupnost telefonskih linija za zakazivanje pregleda, dugo čekanje na preglede, naplatu participacije i druge pojedinačne slučajeve.

    Predviđene mjere i kazne

    “U većini slučajeva, angažovanjem zaštitnika prava i službi Fonda, poteškoće sa kojima su se suočavali građani prilikom korišćenja zdravstvene zaštite su otklonjene i omogućeno je da osiguranici ostvare svoja prava. U svim slučajevima u kojima su postojale sumnje na kršenje prava osiguranika, Sektor za zdravstvo i kontrolu sprovodio je vanredne kontrole u zdravstvenim ustanovama. Kada se utvrdi da je došlo do kršenja prava, odnosno da nisu poštovani propisi i ugovor koji ustanove imaju sa Fondom, preduzimaju se predviđene mjere i kazne prema zdravstvenim ustanovama”, navode iz Fonda.

    Dodaju da se osiguranicima refundiraju troškovi ukoliko se utvrdi da im je neka usluga naplaćena, a nije trebalo da bude, bilo da je riječ o punom iznosu ili participaciji, te da je takvih slučajeva bilo i ove, kao i prethodne godine.

    Nijedan prigovor nije beznačajan

    “Naglašavamo da nijedan prigovor osiguranika nije beznačajan, jer iza svakog stoji konkretan građanin i njegovo pravo na zdravstvenu zaštitu. Zbog toga svaku primjedbu razmatramo sa punom pažnjom i odgovornošću”, poručili su iz Fonda.

    Osnovna misija Fonda

    Ističu da je osnovna misija Fonda da osiguranicima omogući ostvarivanje prava u punom obimu i na najjednostavniji mogući način.

    “Zbog toga smo od ove godine ponovo uveli praksu da, pored redovnih i vanrednih kontrola u zdravstvenim ustanovama, zaštitnici prava iz svih filijala obilaze zdravstvene ustanove na svom području i neposredno razgovaraju sa osiguranicima i zdravstvenim radnicima”, kažu iz Fonda.

    Duge liste čekanja

    Na osnovu razgovora sa više stotina osiguranika i više desetina zdravstvenih radnika u 105 do sada posjećenih privatnih i javnih ustanova koje imaju ugovor sa Fondom evidentno je da su duge liste čekanja za pojedine specijalističke preglede, posebno iz oblasti kardiologije i endokrinologije, jedan od najčešćih razloga nezadovoljstva pacijenata”, navode oni.

    Nedostatak ljekara

    S druge strane, zdravstveni radnici kao jedan od najvećih izazova ističu nedostatak ljekara.

    “Taj problem je naročito izražen u manjim sredinama i područnim ambulantama porodične medicine”, navode iz Fonda za “Nezavisne novine”.

    Iz Fonda podsjećaju da je ove godine uveden i besplatni info-broj 0800 5 08 08, putem kojeg građani mogu dobiti odgovore na pitanja u vezi sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem, ali i iznijeti svoje primjedbe i prigovore.

    Od februara, kada je uvedena besplatna telefonska linija, pa do kraja maja, primljeno je 4.150 poziva.

  • Oslobađanjem Čalušića peru se pripadnici HVO-a od zločina nad Srbima

    Oslobađanjem Čalušića peru se pripadnici HVO-a od zločina nad Srbima

    Oslobađanjem Јure Čalušića zločina počinjenih nad srpskim narodom na području opštine Odžak nastavljeno je sramno ponižavanje i mučenje Srba koji su bili zatočeni u odžačkim logorima i predstavlja pranje pripadnika HVO-a od onoga što su činili zarobljenicima, rečeno je u Udruženju logoraša “Odžak `92”.

    – Јoš jedna sramna odluka suda i tužilaštva u Odžaku i Orašju. Pranje pripadnika HVO-a kroz oslobađajuće presude. Ovo je peta oslobađajuća presuda Kantonalnog suda u Odžaku – napominju iz ovog udruženja.

    Bivši srpski logoraši podsjećaju da je Čalušić bio pripadnik Vojne policije 102. brigade HVO-a i da je zlostavljao Srbe iz Gornjeg Svilaja koji su ostali kod svojih kuća.

    – Hapsio je te Srbe i tukao ih tu u selu. Kasnije su ih zatvorili u logoru u fabrici `Strolit`. Silovao je u logoru. Dolazio je u logor u Osnovnu školu kada je izveo logoraša Nedeljka Bumbić koji je ubijen – ističu iz Udruženja “Odžak `92”.

    Napominju da su posmrtni ostaci Bumbića pronađeni 12. jula u centru Novog Grada kada se HVO povlačio pred Vojskom Republike Srpske koja je oslobodila ovo selo u opštini Odžak.

    – Oslobađanjem Čalušića nastavljeno je sramno ponižavanje Srba sa područja opštine Odžak. Više puta samo upozoravali o pogubnoj podjeli rada sudova i tužilštva za ratne zločine na području Odžaka i Orašja – naglašavaju iz Udruženja logoraša.

    Iz Udruženja pitaju zašto se predmeti koji se tiču zločina nad Srbima u Posavini, konkretno u Odžaku, prepušteni kantonalnim sudu i tužilaštvu u Odžaku i Orašju, a nije Doboju iako je nekadašnji dobojski Centar javne bezbjednosti vodio kompletne itrage.

    Kantonalni sud u Odžaku je prvostepenom presudom oslobodio Јuru Čalušića optužbi za ratni zločin protiv civilnog stanovništva počinjen tokom 1992. godine u Odžaku.

    Čalušić je oslobođen optužbi da je u svojstvu vojnog policajca Hrvatskog vijeća obrane u Odžaku 12. maja 1992. godine ispred mjesnog Doma u Gornjem Svilaju prijetio i tukao četiri osobe srpske nacionalnosti.

    Prvostepenom presudom je oslobođen krivice da je tokom druge polovine maja 1992. u Odžaku, u prostorijama prijeratne fabrike “Strolit”, gdje su se nalazili civili srpske nacionalnosti protivpravno lišeni slobode, u više navrata prilazio jednoj osobi, koju je udarao rukama, kundakom puške i nogama po tijelu.

    O učešću u zlostavljanju srpskih civila govorili su brojni svjedoci, preživjeli te torture, a izjave su dali pripadnicima tadašnjeg Centra javne bezbjednosti Doboj. Јedan od tih svjedoka je u izjavi od 28. aprila 1994. godine pominjao Čalušića kao jednog od stražara koji su tukli srpske zatočenike koje su vozili na razmjenu.

    Govorio je o 4. julu, navodeći da “mu se čini” da je bilo tog datuma, da su vođeni u razmjenu i da su taj dan gotovo svi zvjerski pretučeni “od strane veće grupe ustaša koju su pozvali sprovodnici razmjene” i omogućili da ih nesmetano tuku.

    – Isti dan od 17.00 do 19.30 časova kada smo napustili Đakovo autobusi su zaustavljeni u jednoj šumi gdje smo opet izvođeni iz autobusa i gdje su nas tukli stražari koji su nas sprovodili, a od kojih znam Јuru Čaušića zvani `Vauga`, izvjesnog `Hamu` iz Odžaka, kao i drugi stražari kojima se ne mogu sjetiti ime – naveo je svjedok.

    Јuro Čalušić je jedan od 21 pripadnika HVO-a protiv kojih je Centar službi bezbjednosti iz Doboja 14. septembra 1992. godine podnio Vojnom tužilaštvu u Bijeljini krivičnu prijavu zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

    Kako je navedeno u krivičnoj prijavi, oni su od maja do avgusta 1992. godine kao pripadnici 102. brigade HVO-a vodili ratna dejstva na teritoriji opštine Odžak protiv jedinica oružanih snaga Republike Srpske.

    Dodaje se da su pored toga svi bili pripadnici specijalne jedinice HVO-a pod nazivom “Vatreni konji” u okviru koje su vršili ratne zločine nad civilnim stanovništvom, te uništavali civilne i vjerske objekte.

    – Svi prijavljeni su, prije svega, vršili grupno silovanje žena srpske nacionalnosti koje je bilo praćeno veoma teškim fizičkim maltretiranjem, zlostavljanjem i tome slično – piše u krivičnoj prijavi u kojoj su navedena i imena žena koje su bile njihove žrtve.

    Pored toga, oni su kao pripadnici “Vatrenih konja” u toku maja, juna i jula, dolazili povremeno u koncentracione logore u Odžaku i tadašnjem Bosanskom Brodu gdje su se nalazila lica srpske nacionalnosti.

    Prilikom tih dolazaka, kako je navedeno u prijavi, neprestano su tukli civile zatočene u koncentracionim logorima i na najbrutalniji način ih fizički maltretirali. Kao posljedica mučenja i iživljavanja osam srpskih zatočenika je podleglo povredama.

    Takođe, zapalili su više kuća u Svilaju, Donjoj Dubici, Novom Gradi i Trnjanima, opština Odžak. Sve kuće su bile vlasništvo žitelja srpske nacionalnisti.

    Naveden je i primjer da su u junu 1992. godine u kući Višnje Đaković zaključali 16 lica, uglavnom žena i djece, nakon čega su kuću zapalili, a zatočeni su uspjeli da se spasu tako što su pobjegli kroz prozor.

    Pored toga su u Vrbovačkom Lipiku u opštini Odžak, nakon što su vezali jedan bračni par srpske nacionalnosti, sumnjajući da posjeduju oružje stavili su oko njih slamu i zapalili je da bi ih natjerali da priznaju.

    Kada je vatra zahvatila zavezane supružnike, dozvolili su im da se sklone sa mjesta požara. Nakon toga su muža pretukli, a njegovu suprugu silovali.

    Takođe je ukazano da su pripadnici “Vatrenih konja”, među kojima je i Čalušić, u junu 1992. godine zapali su crkvu u Gnionici opština Odžak.

    Nakon što je Čalušić svega oslobođen, u obrazloženju prvostepene presude Sudsko vijeće je navelo da se činjenični opis optužnice u osnovi zasnivao na “iskazima samih oštećenih, ali da njihovi iskazi u ovom predmetu nisu potkrepljivani nikakvim drugim dokazima, svjedocima očevicima ili drugim kontrolnim činjenicama”.

    – Izaostalo je precizno ili bilo kakve sumnje lišeno direktno prepoznavanje i identifikovanje optuženog kao izvršitelja radnji – navodi se, između ostalog, u obrazloženju presude.

    Presuda Čalušiću nije konačna i na nju postoji pravo žalbe Vrhovnom sudu FBiH.

  • Italijanska istraga bez dokaza: Pada priča o „Sarajevo safariju“?

    Italijanska istraga bez dokaza: Pada priča o „Sarajevo safariju“?

    Njemački novinar Mihael Martens ocijenio je da se priča o navodnom „Sarajevo safariju“ pokazuje kao neutemeljena, pozivajući se na izvještaj agencije Rojters o toku istrage koju vode italijanski pravosudni organi.

    Martens je na društvenoj mreži Iks naveo da tužilaštvo u Italiji trenutno ne raspolaže dovoljnim dokazima za pokretanje sudskog postupka zbog navodnog „snajperskog turizma“ tokom rata u BiH.

    „Iznenađenje, iznenađenje. Rojters javlja da italijansko tužilaštvo nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice u vezi sa navodnim sarajevskim safarijem. Naravno da nema. Cijela priča je bila loša šala“, napisao je Martens.

    Prema navodima Rojtersa, izvor upoznat sa predmetom potvrdio je da istražioci za sada nisu prikupili dovoljno materijala koji bi omogućio podizanje optužnice ili pokretanje suđenja.

    Tužilaštvo u Milanu prošle godine otvorilo je istragu protiv pet osoba zbog tvrdnji da su strani državljani, među kojima i Italijani, tokom opsade Sarajeva plaćali kako bi pucali na civile.

    Postupak je pokrenut nakon krivične prijave novinara i pisca Ezia Gavacenija, koji je iznio tvrdnje da su imućni stranci dolazili u Bosnu i Hercegovinu kako bi učestvovali u organizovanim pucnjavama tokom ratnih sukoba devedesetih godina.

    U javnosti regiona posebnu pažnju izazvale su optužbe pojedinih medija da je u navodnom „Sarajevo safariju“ učestvovao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Na osnovu tih tvrdnji vođene su medijske kampanje koje su trajale mjesecima.

    Vučić je ranije odbacio takve navode, ističući da su autori optužbi pogriješili u vezi sa periodom njegovog boravka na Palama, te da su, kako je tvrdio, korišćene manipulacije uz pomoć vještačke inteligencije kako bi se montirala fotografija na kojoj navodno nosi pušku.

  • Šta je IDDEEA radila sa nezakonito prikupljenim ličnim podacima građana?

    Šta je IDDEEA radila sa nezakonito prikupljenim ličnim podacima građana?

    Svaki pristup ličnim podacima građana Bosne i Hercegovine se evidentira i pohranjuje, a pristup je omogućen samo ovlaštenim administratorima Agencije koji su prošli potrebne sigurnosne procedure, navodi se u promotivnom videu IDDEEA-e o elektronskom identitetu.

    Međutim, pitanje obrade podataka u okviru sistema elektronskog identiteta postalo je predmet spora između IDDEEA-e i Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH. Početkom februara ove godine IDDEEA je obavijestila Agenciju za zaštitu ličnih podataka da je obrisala podatke prikupljene u okviru aktivnosti koje nisu bile povezane sa izdavanjem identifikacionih dokumenata. Istovremeno je navedeno da je obustavljena testna faza sistema elektronskog identiteta.

    Ipak, četiri mjeseca kasnije Agencija za zaštitu ličnih podataka konstatovala je da su na internet stranici IDDEEA-e i dalje dostupni promotivni i informativni materijali koji se odnose na elektronski identitet i elektronsko potpisivanje. U rješenju od 12. juna 2026. godine navedeno je da „IDDEEA izdaje kvalifikovane elektronske potvrde za elektronsko potpisivanje“.

    Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo ranije rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka da IDDEEA nema zakonski osnov za obradu podataka građana radi izdavanja kvalifikovanih elektronskih potpisa, direktor Agencije Almir Badnjević ukazao je na činjenicu da Savjet ministara BiH još nije usvojio potrebne podzakonske akte za punu primjenu sistema elektronskog potpisa.

    „Zato smo mi razvili apsolutno novo rješenje, gdje smo ponudili građanima alternativu i rekli – okej, ukoliko vam se ne dozvoljava zakonom propisane stvari, evo, imate na drugi način praktično kroz udaljeno potpisivanje“, rekao je Badnjević u decembru 2025. godine.

    U saopštenju od 19. juna 2026. godine IDDEEA je navela da dodatnu važnost cijelom pitanju daje odluka Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, za koju smatra da potvrđuje državnu nadležnost u oblasti elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata.

    S druge strane, u obrazloženju presude Ustavnog suda navodi se da je nadležnost IDDEEA-e u oblasti elektronskih certifikata vezana za poslove definisane Zakonom o Agenciji, dok su ministarstva unutrašnjih poslova označena kao izvorni organi za obradu i dostavljanje podataka u centralne registre.

    Generalni sekretar Vlade Republike Srpske Dalibor Panić ocijenio je da pojedina tumačenja odluke Ustavnog suda prevazilaze njen sadržaj i da se na taj način otvaraju pitanja nadležnosti između institucija na različitim nivoima vlasti.

    IDDEEA u svojim istupima ističe i status ovjerioca elektronskih potpisa koji joj je dodijelilo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH. Istovremeno, dio stručne i političke javnosti ukazuje na različita tumačenja zakonskog okvira koji reguliše status Agencije i obavljanje poslova elektronskog certificiranja.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske više puta je ukazivao na, kako navodi, proširenje nadležnosti IDDEEA-e izvan zakonom definisanog okvira. S druge strane, iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH naglašavaju značaj digitalne transformacije i ulogu koju IDDEEA može imati u tom procesu.

    „Neposredno nakon imenovanja u Vijeće ministara objavio sam i tražio da agencija IDDEEA može postati glavni integrator naše digitalne transformacije u BiH upravo zato što posjeduje sve ono što je potrebno, a to je baza podataka“, izjavio je ministar Edin Forto u julu 2025. godine.

    Prema važećim propisima, IDDEEA upravlja informacionim sistemima, održava infrastrukturu za razmjenu podataka i vrši personalizaciju identifikacionih dokumenata, dok su ministarstva unutrašnjih poslova definisana kao izvorni organi koji prikupljaju i obrađuju podatke građana.

    Rasprava o elektronskom identitetu, elektronskom potpisu i upravljanju ličnim podacima tako ostaje otvoreno pitanje koje uključuje pravne, tehničke i institucionalne aspekte, kao i pitanje povjerenja građana u digitalne servise javne uprave.

  • Delegacija EU u BiH: Otkloniti nedostatke utvrđene u akcionom planu FATF

    Delegacija EU u BiH: Otkloniti nedostatke utvrđene u akcionom planu FATF

    Delegacija EU u BiH saopštila je da su upoznati o odluci Radne grupe za finansijsko djelovanje /FATF/ da BiH uvrsti na sivu listu Manivala, navodeći da postoji političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu FATF-e.

    BiH je juče uvrštena na sivu listu Manivala – Komiteta Savjeta Evrope zaduženog za praćenje sistema sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, objavljeno je na sajtu FATF-a.

    Iz Delegacije su naveli da su primili k znanju političko opredjeljenje domaćih vlasti da što prije otklone strateške nedostatke utvrđene u Akcionom planu, te istakli da podstiču BiH da to učine u dogovorenim rokovima.

    Podsjetili su da je EU obezbijedila znatnu tehničku pomoć BiH u ovoj oblasti kroz programe finansirane sredstvima Unije i da je spremna da nastavi da podržava BiH u realizaciji mjera, predviđenih domaćim Akcionim planom za FATF.

    – Napredak u provođenju ovih reformi ide u prilog iskoracima na evropskom putu zemlje – navedeno je u saopštenju Delegacije.

    Napomenuto je da na području cijelog zapadnog Balkana, članstvo u Јedinstvenom području plaćanja u evrima /SEPA/, donosi koristi kako građanima, tako i poslovnoj zajednici.

    – Za ostvarivanje ovih koristi važno je da BiH nastavi da sprovodi neophodne reforme, uključujući one u okviru borbe protiv pranja novca – poručili su iz Delegacije.

    Iz FATF-a su naveli da se BiH u junu na visokom političkom nivou obavezala da će sarađivati sa ovom organizacijom i Manivalom kako bi ojačala efikasnost svog režima za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

  • Mladić: Srpski neuropsihijatar krajem juna ponovo obilazi generala Mladića

    Mladić: Srpski neuropsihijatar krajem juna ponovo obilazi generala Mladića

    Generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića će 29. juna ponovo posjetiti srpski neuropsihijatar, rekao je Srni njegov sin Darko Mladić.

    – Tada ide da ga obiđe neuropsihijatar iz našeg tima, da pogleda njegovo stanje – rekao je Darko i dodao da će on sa mlađim sinom ići prije toga.

    On je naveo da je zdravstveno stanje generala, koji je već dvije i po godine u haškoj pritvorskoj bolnici neokretan, danas nešto bolje.

    Istakao je da se porodica trudi da se sa generalom, koji teško priča, čuje svaki dan, pa je tako bilo u jutros.

    – Mogao je nešto bolje da priča, ali to je uglavnom sve isto. Uspjeli smo da razmijenimo nekoliko rečenica. Uspio sam da ga motivišem da on sam odgovori na neko pitanje. Tako to ide, morate da izvlačite iz njega riječi – objasnio je Darko.

    Za generala je, kaže, sada najvažnija terapija, da ima s kim da priča, što pošto je tamo s strancima.

    Darko Mladić je naveo da generalu haški čuvari ili tamošnje službe namjeste video-kol na nekom laptopu ili mu donesu telefona, da nema ograničenja da razgovara sa porodicom, navodeći da se čuju dva puta dnevno.

    Nekadašnji načelnik Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić već dvije i po godine leži nepokretan u krevetu haške pritvorske bolnice. Zbog ponovljenih moždanih udara, izgubio je moć govora.

    Predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Grasijela Gati Santana odbila je 14. maja zahtjev da se generalu Mladiću odobri liječenje u Srbiji, uz obrazloženje da je njegovo zdravstveno stanje teško zbog hroničnih bolesti, ali da nije riječ o akutnom pogoršanju.

    General se od 2024. godine nalazi u pritvorskoj bolnici u Hagu.

    Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu više puta je odbio zahtjev da general Mladić bude pušten na privremenu slobodu na liječenje u Srbiju.

  • Otvorena nova Policijska uprava u Palama: Nastavak ulaganja u bezbjednost Republike Srpske

    Otvorena nova Policijska uprava u Palama: Nastavak ulaganja u bezbjednost Republike Srpske

    Otvaranje novog objekta Policijske uprave Istočno Sarajevo u Palama predstavljeno je kao važan institucionalni i bezbjednosni iskorak Republike Srpske, uz poruke o nastavku ulaganja u policiju, jačanju bezbjednosti i razvoju Istočnog Sarajeva.

    Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da je ponosan što je bio dio tima koji je donosio ključne odluke za unapređenje položaja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i izgradnju novog sjedišta Policijske uprave Istočno Sarajevo. Istakao je da je policija dobila status i značaj koji joj pripadaju, te da uživa veliko povjerenje građana.

    Govoreći o razvoju policije Republike Srpske nakon Dejtonskog sporazuma, Dodik je naveo da je ova institucija bila izložena brojnim pritiscima i pokušajima umanjivanja njenog značaja. Naglasio je da je Republika Srpska uspjela da očuva svoje institucije i da će novi objekat Policijske uprave ostati svjedočanstvo opredijeljenosti za stabilnost i bezbjednost.

    „Policija će u budućnosti biti još značajniji faktor ukupne bezbjednosti i ne smije biti tolerancije prema bilo kojem obliku kriminala“, rekao je Dodik. On je najavio i dodatno povećanje plata policijskim službenicima za pet odsto, nakon ranije donesenih mjera kojima su primanja povećana za 40 odsto.

    Dodik je najavio i nastavak ulaganja u Pale, navodeći da bi u narednim mjesecima trebalo da bude nastavljen projekat izgradnje Muzeja stvaralaca Republike Srpske.

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je opredjeljenje Vlade da Ministarstvo unutrašnjih poslova ima što bolje uslove za rad, od obrazovanja kadrova do izgradnje i opremanja objekata. Prema njegovim riječima, jačanje institucija predstavlja osnov za dalji razvoj i samoodrživost Republike Srpske.

    Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić ocijenio je da se grad kontinuirano razvija u infrastrukturnom, kulturnom i sportskom smislu, te da je podrška institucija Republike Srpske ključna za realizaciju brojnih projekata. Istakao je da je otvaranje nove Policijske uprave značajan doprinos bezbjednosti građana.

    Načelnik Policijske uprave Istočno Sarajevo Branimir Šehovac rekao je da je riječ o istorijskom danu za ovu upravu. Podsjetio je da je ideja o izgradnji objekta pokrenuta prije šest godina i izrazio uvjerenje da će nova zgrada postati simbol sigurnosti za građane regije.

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir ocijenio je da je otvaranje novog objekta institucionalni uspjeh Republike Srpske i jedan od najznačajnijih projekata modernizacije policije. Naglasio je da Ministarstvo unutrašnjih poslova nastavlja ulaganja u nove tehnologije, opremu i uslove rada, te da otvaranje savremenog objekta u Palama predstavlja važan korak u jačanju bezbjednosnog sistema.

  • Amidžić: Dobro što je izbjegnuta crna lista Manivala na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran

    Amidžić: Dobro što je izbjegnuta crna lista Manivala na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran

    Stavljanje BiH na sivu listu Manivala otežaćei poslovanje, ali da je dobro što je izbjegnuta pozicija crne liste na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran, poručio je danas ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.

    – Siva lista otežava poslovanje u BiH, ali ne ograničava ga na način kako to pojedinci žele da predstave. Na ovoj listi nalaze se i Rumunija i Monako – rekao je Amidžić.

    Naveo je da su jasno definisani uslovi da BiH ne bude na sivoj listi, ali da “neko pod te uslove želi da provuče određene stvari koje bi podrazumijevale prenos nadležnosti”.

    – U BiH smo se, kroz priču o evropskom putu nerijetko odricati dijela svojih prava. BiH ne mora biti na sivoj listi ukoliko kolege iz FBiH budu prihvatile realnosti, koje su više tehničke prirode, umjesto da od toga prave političko pitanje – rekao je on i dodao da je ovo problem sa političkim Sarajevom koje nije dobilo državu po završetku rata i sada u miru na svaki način nastoje da imaju jednu državu, koja bi se zvala BiH i koja ne bi imala entitete.

    Poručio je da kolege iz FBiH daju politički kontekst ovom pitanju.

    – Želim da to što prije rješimo. Republika Srpska neće odustati od svojih principa, kao što nismo odustali ni kada je u pitanju otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci. Ostali smo čvrsto pri svojim stavovima, ali smo otvorili granični prelaz – naglasio je Amidžić i poljučio da Srpska čvrsto na svojim pozicijama i neće dozvoliti da bilo ko iz Sarajeva odlučuje o tome šta će se raditi u Banjaluci.

  • Šest godina bez transplantacije bubrega, stižu ohrabrujuće najave iz UKC RS

    Šest godina bez transplantacije bubrega, stižu ohrabrujuće najave iz UKC RS

    Prošlo je već šest godina otkad se u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj – Univerzitetskom kliničkom centru RS – ne vrši transplantacija bubrega, ali postoje naznake da bi se do kraja ove godine mogao uspostaviti program transplantacije bubrega u saradnji sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS.

    Inače, svim pacijentima koji su osigurani Fond zdravstvenog osiguranja RS od 2021. godine finansira kadaverične transplantacije u Bjelorusiji, tačnije u Minsku.

    Od tada pa do danas ukupno je transplantirano 50 pacijenata, s tim da je nedavno uspostavljena saradnja sa još jednom zdravstvenom ustanovom u Bjelorusiji.

    “Procjenjuje se da transplantaciju bubrega očekuje između 100 i 150 pacijenata koji se nalaze u različitim fazama obrade, pripreme i evaluacije za transplantacioni program”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Goran Topić, v.d. direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske, navodeći da trenutno ne postoji zvanična lista čekanja za pacijente kojima je transplantacija bubrega modalitet liječenja.

    Najmlađi i najstariji pacijenti
    Kako kaže, najmlađi pacijenti su u ranim dvadesetim godinama života, dok najstariji pacijenti imaju više od 70 godina.

    U UKC Republike Srpske je od 2010. pa do 2020. godine urađeno 35 živodonorskih transplantacija bubrega.

    “Program transplantacije je bio uspostavljen sve do pandemije kovida, kada su zbog novonastalih okolnosti obustavljene sve aktivnosti. Posljednja transplantacija bubrega je urađena u martu 2020. godine”, potvrđuju iz UKC RS za “Nezavisne”.

    Pojašnjavaju da se u UKC RS redovno rade pretransplantacione obrade za transplantaciju bubrega, kao i posttransplantaciono praćenje pacijenata.

    “Na Odjelu nefrologije Klinike za unutrašnje bolesti dugi niz godina radi transplantaciona ambulanta. Kada je riječ o kadrovima, transplantacija bubrega nije operacija koju može izvoditi pojedinac, već zahtijeva kompletan transplantacioni sistem: transplant hirurge, nefrologe, anesteziologe, imunologe, intenziviste, edukovane medicinske sestre/tehničare…”, navode.

    Postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz region
    Prema njihovim riječima, postoji mogućnost angažovanja stručnjaka iz drugih ustanova iz regiona, što je praksa koju su koristili i drugi centri u početnim fazama razvoja transplantacionih programa.

    “UKC Republike Srpske je dosad imao uspješnu saradnju na polju transplantacije sa KC Srbije, KC Vojvodine, VMA, a nema nikakvih prepreka da se ta saradnja i dalje nastavi. Postoje planovi da se do kraja 2026. godine uspostavi program transplantacije bubrega zajedno sa Zavodom za dijalizu i transplantaciju RS”, dodaju.

    Topić potvrđuje da predstavnici Zavoda kontinuirano razgovaraju sa rukovodstvom UKC RS o ponovnom uspostavljanju i unapređenju transplantacionog programa.

    “Važno je naglasiti da postoji zajednički interes i jasna opredijeljenost da se program transplantacije bubrega ponovo uspostavi, dodatno unaprijedi i vrati na nivo koji naši pacijenti zaslužuju. U prethodnom periodu preduzimane su aktivnosti na organizacionom, kadrovskom i tehničkom jačanju sistema, a očekujemo da će se ubuduće stvoriti uslovi za intenziviranje transplantacionog programa”, kaže Topić.

    FZO RS
    A FZO RS je u četvrtak objavio informaciju za osiguranike o načinu ostvarivanja prava na finansiranje transplantacije organa u inostranstvu, tj. u Bjelorusiji.

    “Budući da BiH nije dio ‘Eurotransplant’ mreže, pa naši osiguranici kadaveričnu transplantaciju teže mogu da ostvare u zemljama Evropske unije, Fond je uspostavio saradnju sa zdravstvenim ustanovama u Bjelorusiji. Fond je na početku sarađivao samo sa jednom zdravstvenom ustanovom, a nedavno je potpisan ugovor sa još jednom ustanovom u ovoj zemlji, odnosno u Brestu”, kažu iz FZO RS.

    Objašnjavaju da je u informaciji sadržan put ostvarivanja ovog prava, odnosno koja je dokumentacija potrebna za finansiranje transplantacije, koji uslovi su potrebni da se ispune za slanje osiguranika u Bjelorusiju i dr.

    Podsjećamo, Fond u potpunosti finansira transplantaciju organa za osiguranika ukoliko se ova usluga radi u ustanovama sa kojima FZO RS ima potpisane ugovore kako kod nas, tako i u Srbiji. U slučaju da liječenje nije moguće obaviti ni u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima ugovor (u Srbiji), tada je moguće ostvariti pravo na liječenje i u drugim ustanovama.

    “Eurotransplant” u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar
    Delegacija “Eurotransplanta”, predvođena predsjednikom Nadzornog odbora Dirkom van Raemdonckom i glavnim direktorom Andreom Materom, posjetila je Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar.

    Ova posjeta stiže u bitnom trenutku za bolnicu, koja je u maju obavila prvu transplantaciju bubrega ikad, što je iskorak koji predstavnici “Eurotransplanta” ocjenjuju važnim signalom napretka transplantacijske medicine u BiH.

    Inače, BiH već dvije godine vodi intenzivne razgovore s “Eurotransplantom” o mogućnostima uključivanja u sistem koji povezuje osam evropskih država i koordinira međunarodnu raspodjelu organa za transplantaciju.